Naslov
Hrvati u BiH-demografska stvarnost
(Croats in B and H-demographic reality)

Autori
Šterc, Stjepan ; Milićević, Mirjana ; Herceg, Nevenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvati Bosne i Hercegovine-nositelji europskih vrijednosti? / Čolak, Ivo - Mostar : Ured hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 2017, 565-573

Skup
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudejlovanjem Hrvati Bosne i Hercegovine-nositelji europskih vrijednosti?

Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 16.03.2017. - 17.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
demografska stvarnost, depopulacija, Hrvati, Bosna i Hercegovina, demografska politika
(demographic reality, depopulation, Croats, Bosnia and Herzegovina, demographic policy)

Sažetak
Povijest, kultura i jezik, europski put i demokratizacija, ustavna i institucionalna jednakopravnost, europska BIH i svaki drugi oblik političke, društvene, prostorne i ine organizacije apsolutno nemaju nikakvog smisla u uvjetima demografskog nestanka Hrvata u BIH. Razina demografske destrukcije Hrvata u Hrvatskoj i u BIH je tolikih razmjera da nam svaka druga djelatnost nema gotovo nikakvo značenje nastave li se recentni trendovi depopulacije, prirodnog pada, izumiranja i iseljavanja. Problem ne možemo prikriti nikakvim objašnjenjima niti fiktivnim slaganjima stanovništva i njegove strukture u službenim popisima, ali ga konačno možemo sagledati, razumjeti i početi rješavati. Ne krenemo li odmah vrlo nam jednostavna matematička ekstrapolacija navješćuje, uz postojeći prirodni pad i vanjsku negativnu migracijsku bilancu (dakle, bez ubrzavanja procesa uvjetovanih starenjem ukupne populacije i silinom iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva), smanjenje ukupne hrvatske populacije u BIH za slijedećih 10 godina sa sadašnjih oko 400 000 na vrlo vjerojatno manje od 300 000 osoba. Možemo samo pretpostaviti ukupnu starost te populacije (vjerojatno blizu 50 godina), odnose mladog i starog stanovništva (najmanje dvostruko više starijih od 60 (65) godina nego mladih mlađih od 19 godina, smanjenje rodnosti (vjerojatno ispod 3 000 rođenih), povećanje smrtnosti (vjerojatno preko 7 000 umrlih), intenziviranje prirodnog pada (vjerojatno preko 3 000 osoba), izumiranje (najgori tip E4 općeg kretanja stanovništva), moguću supstituciju stanovništva (kroz velike migracije prema Europi), itd. itd. Pretpostavke o ukupno oko 300 000 Hrvata u BIH uz takve su procese zapravo vrlo optimistične i gotovo bismo mogli reći nerealne. Hoćemo li konačno shvatiti kako se radi o povijesnom odlasku Hrvata nakon kojeg povratka više nema. I sve to u uvjetima velikog migracijskog pritiska prema Europi iz jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. Kad problem prihvatimo kao hrvatski politički i svaki drugi prioritet moguće ga je početi i rješavati na ukupnom hrvatskom demografskom i svakom drugom potencijalu u BIH, Hrvatskoj i klasičnom hrvatskom iseljeništvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA