Naslov
Od jezika do mišljenja: irealne pogodbe i protučinjenično mišljenje u ranoj Kini
(From Language to Thought: Unreal Conditionals and Counterfactual Thinking in Early China)

Autori
Buljan, Ivana

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 37 (2017), 4; 743-762

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
protučinjenično mišljenje ; klasična kineska filozofija ; starokineski jezik ; Konfucije ; Mencije ; Zhuangzi ; Zuo zhuan
(counterfactual reasoning ; classical Chinese philosophy ; Old Chinese language ; Confucius ; Mencius ; Zhuangzi ; Zuo zhuan)

Sažetak
Protučinjenično mišljenje, tj., konstruiranje mentalne alternative realnosti, važan je dio teorijskog mišljenja. U ovakvu načinu rezoniranja, izraženome irealnim pogodbenim rečenicama, tj. iskazima »da nije (bio) slučaj X, ne bi bilo slučaja Y«, postavlja se hipoteza na temelju radnje/stanja/zbivanja koji se nisu dogodili. Uvjet ili uzrok iz prošlosti/sadašnjosti koji nije ispunjen povezuje se s mogućim učinkom. Pa tako, protučinjenično je rezoniranje važno za formiranje etičko/političkih kao i znanstvenih refleksija. Provodeći empirijsko istraživanje, Alfred Bloom donosi zaključak da kineski govornici nisu skloni protučinjeničnomu rezoniranju. Bloom to dovodi u vezu s manjkom ekvivalentnih gramatičkih označitelja za irealne pogodbe u modernom kineskom. Naime, Bloom pokazuje kako moderni kineski jezik nema izdvojenog leksičkog, gramatičkog te intonacijskog označitelja za protučinjeničnost. Bloomovu tezu propitat ću na području starokineskog jezika te klasičnih kineskih tekstova. Istraživanje će biti provedeno na dvije razine. Na prvoj, lingvističkoj razini, istražiti će se postoje li irealne pogodbene konstrukcije u starokineskom. Na drugoj, diskurzivnoj razini, istražiti će se prisutnost/odsutnost te retorička uloga protučinjeničnog mišljenja u klasičnim kineskim filozofijskim i povijesnim tekstovima. Razmatranje odnosa između gramatičkih struktura starokineskog jezika i protučinjeničnog rezoniranja prilog je razumijevanju naravi klasične kineske filozofske misli te odnosa starokineskog jezika i mišljenja, posebice što se tiče pitanja koliko je oblikovanje određenog mišljenja/filozofije uvjetovano morfo- sintaktičkim strukturama jezika na kojem je nastala. Drugo, zbog važnosti protučinjeničnog rezoniranja za formiranje teorijskog mišljenja, ovo istraživanje donosi dodatne uvide o »predispozicijama« starokineskog jezika za oblikovanje filozofijskog i znanstvenog diskursa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA