Pregled bibliografske jedinice broj: 991217
Razumijevanje strukture hiperseksualnosti u kontekstu visoke seksualne želje
Razumijevanje strukture hiperseksualnosti u kontekstu visoke seksualne želje // Knjiga sažetaka 22. Dana Ramira i Zorana Bujasa / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka (ur.).
Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 2015. str. 145-145 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 991217 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razumijevanje strukture hiperseksualnosti u kontekstu visoke seksualne želje
(Understanding hypersexuality structure in the context of high sexual interest)
Autori
Jurin, Tanja ; Štulhofer, Aleksandar ; Carvalho, Joana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 22. Dana Ramira i Zorana Bujasa
/ Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 2015, 145-145
ISBN
978-953-58649-1-2
Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hiperseksualnost, visoka seksualna želja,
(hypersexuality, high sexual desire)
Sažetak
Dosadašnja istraživanja provedena u Hrvatskoj jasno pokazuju da transspolne osobe izvještavaju o doživljenim diskriminirajućim ponašanjima u kontaktu s medicinskim osobljem. Osnovna zamjerka jest da njihova ponašanja često nisu zasnovana na znanstveno utemeljenim medicinskim preporukama već osobnim stavovima. Ranije provedeno kvalitativno istraživanje ukazuje na nisku razinu znanja liječnika i stručnjaka mentalnog zdravlja s kojima se transspolne osobe susreću. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati znanje liječnika i psihologa o transspolnosti i poznavanje preporučenih postupaka zdravstvene skrbi. U istraživanju je sudjelovalo N=175 liječnika (psihijatara, liječnika obiteljske medicine, endokrinologa i kirurga) i N=68 psihologa koji su ispunili on-line upitnik. Sudionicima je bila prikazana vinjeta s opisom transspolne osobe i nakon toga im je postavljen niz pitanja koja su se odnosila na prepoznavanje i dijagnosticiranje transspolnosti, preporučene daljnje medicinske postupke te znanja o etiologiji poremećaja. Rezultati pokazuju da samo 54, 7% sudionika na temelju vinjete točno prepoznaje da se radi o transspolnosti, pri čemu su liječnici skloniji davanju drugačijih, uglavnom netočnih interpretacija opisanog. Međutim, kad su stavljeni u situaciju da prema MKB-10 klasifikacijskom sustavu postave dijagnozu, samo 33% sudionika odabire transspolnost kao konačnu dijagnozu. Zanimljiv je nalaz da bi čak 70% sudionika transspolnu osobu uputilo drugom stručnjaku iz osobnih ili profesionalnih razloga. Liječnici i psiholozi se razlikuju u procjenama koji čimbenici u kojoj mjeri određuju poremećaj, pa tako psiholozi, više nego liječnici biološke čimbenike smatraju odgovorima za pojavu transseksualnosti (t=3, 652 ; p<, 01), a manje od liječnika psihološke (t=4.975 ; p<.01) i socijalne (t=4.995 ; p<.01). Dobiveni rezultati imaju značajne praktične implikacije i ukazuju na važnost uvođenja specifične edukacije stručnjaka i budućih stručnjaka pomagačkih struka o transspolnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb