Naslov
Anksiozna osjetljivost kao čimbenik ranjivosti za razvoj paničnog poremećaja
(Anxiety sensitivity as a risk factor for panic disorder)

Autori
Biglbauer, Sonja ; Jurin, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 22. Dana Ramira i Zorana Bujasa / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 2015, 114-114

ISBN
978-953-175-463-7

Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anksiozna osjeljivost, panični poremećaj
(anxiety sensitivity, panic disorder)

Sažetak
Anksiozna osjetljivost je relativno nov konstrukt za kojim interes zadnjih dvadeset godina kontinuirano raste. Rezultati mnogih dosadašnjih istraživanja pokazuju kako je upravo visoka razina ove specifične osobine rizičan faktor za razvoj paničnog poremećaja. Cilj ovog longitudinalnog istraživanja je ispitati može li se na temelju razine anksiozne osjetljivosti izmjerene u prvoj točci mjerenja, i uz kontroliran doprinos anksioznosti kao osobine ličnosti, predvidjeti pojava paničnog poremećaja u drugoj točki mjerenja te koja od tri dimenzije anksiozne osjetljivosti (tjelesne, psihičke i socijalne brige) je najbolji prediktor paničnog poremećaja. Također se želi ispitati promjena u razini anksiozne osjetljivosti u funkciji vremena. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studentica različitih studijskih grupa i godina Filozofskog fakulteta u Zagrebu (N=464). Sudionice su ispunjavale Upitnik dijagnostičkih kriterija za panični poremećaj (konstruiran prema kriterijima iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje, DSM-IV), Indeks anksiozne osjetljivosti (Peterson i Reiss, 1987) i Upitnik stanja-osobine anksioznosti (Spielberger i sur., 1983). Istraživanjem je utvrđeno da je kod studentica anksiozna osjetljivost čimbenik ranjivosti za razvoj paničnog poremećaja (dok se i anksioznost kao osobina pokazala statistički značajnim prediktorom), nadalje, dimenzija tjelesnih briga se jedina pokazala značajnom u predikciji paničnog poremećaja te se potvrdilo da je razina anksiozne osjetljivosti statistički značajno veća u drugoj točki mjerenja kod sudionica koje zadovoljavaju kriterije za dijagnozu paničnog poremećaja. Drugim riječima, studentice koje strahuju od simptoma anksioznosti (ponajviše onih tjelesnih) pripadaju rizičnoj skupini za razvoj psihopatoloških smetnji koje zadovoljavaju kriterije za dijagnozu paničnog poremećaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA