Naslov
Uloga anksiozne osjetljivosti u kroničnim bolestima i različitim aspektima uzimanja lijekova
(The role of anxiety sensitivity in various health outcomes)

Autori
Čović, Marina ; Jurin, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 23. Dana Ramira i Zorana Bujasa / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb : Medicinska naklada, 2017, 128-128

Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anksiozna osjetljivost, kronična bolest, analgetik, sedativ, antipiretik, antihistaminik
(anxiety sensitivity, chronic conditions, analgesic, sedative, antipyretic, antihistamine)

Sažetak
Anksiozna osjetljivost pokazala se važnim čimbenikom kod raznih psihopatoloških fenomena, osobito simptoma anksioznosti. Dosadašnja istraživanja proučila su odnos ovog konstrukta i domene psihopatologije, međutim, tek je mali broj istraživanja ispitao ulogu anksiozne osjetljivosti u razvoju i tijeku somatskih bolesti. Iako malobrojna, ova istraživanja otkrila su povezanost ove mjere i kroničnih zdravstvenih stanja, stoga je logično pretpostaviti da bi anksiozna osjetljivost, ako je povezana s egzacerbacijom simptoma tjelesnih bolesti, mogla biti povezana i s uzimanjem pripadajuće terapije. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u izraženosti anksiozne osjetljivosti obzirom na postojanje kronične bolesti i uzimanje različitih vrsta lijekova u funkciji vremena. Istraživanje je provedeno na 572 studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pri čemu je u dvije točke mjerenja ispitana njihova razina anksiozne osjetljivosti te su pitani o zdravstvenom stanju i navikama uzimanja lijekova, specifičnije antihistaminika, antipiretika, analgetika te lijekova sedativnog djelovanja. Rezultati istraživanja pokazali su trend viših razina anksiozne osjetljivosti u prvoj točki mjerenja kod sudionika koji su u razdoblju od tri godine razvili kroničnu bolest. Također, rezultati istraživanja ukazuju da nisu svi tjelesni simptomi povezani s anksioznom osjetljivošću, već samo oni koji su povezani s boli i psihičkim uznemirenjem, dok simptomi alergija i upala nisu povezani s anksioznom osjetljivošću. Izraženost anksiozne osjetljivosti i njenih dimenzija promijenila se u razdoblju od tri godine kod sudionika koji povremeno uzimaju analgetike i lijekove za smirenje, i to u smjeru povišenja ovih mjera. Nalazi nadalje ukazuju kako pojedinci s visokom razinom anksiozne osjetljivosti u prosjeku istovremeno uzimaju veću količinu različitih vrsta lijekova u odnosu na skupinu nisko anksiozno osjetljivih sudionika, ali kako ih ne uzimaju češće u odnosu na nisko anksiozno osjetljive sudionike. Dosadašnja istraživanja ukazala su na činjenicu da se djelovanjem na anksiozne simptome djeluje i na razinu anksiozne osjetljivosti i njezinih dimenzija stoga rezultati ovog istraživanja otvaraju mogućnost njegovim brojnim praktičnim implikacijama u zdravstvenoj psihologiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA