Naslov
Nikola Šubić Zrinski i hrvatska arhitektura 17. i 18. stoljeća
(Nikola Šubić Zrinski and the Croatian Architecture of the 16th and 17th Centuries)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Bitka kod Sigeta i Nikola Šubić Zrinski u umjetnosti / Tuksar, Stanislav ; Milković, Kristina ; Babić, Petra - Zagreb : Hrvatsko muzikološko društvo, 2018, 237-260

ISBN
978-953-6090-80-0

Skup
Međunarodni znanstveni skup: Odjeci bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.11.2016. - 04.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nikola Šubić Zrinski ; hrvatska arhitektura ; 16. i 17. stoljeće
(Nikola Šubić Zrinski ; Croatian Architecture ; 16th and 17th Centuries)

Sažetak
Nikola Šubić Zrinski (oko 1508.–1566.) zauzima posebno mjesto u prijelomnim povijesnim trenutcima, kada se za vrijeme najjačeg pritiska Osmanlija, vođenih sultanom Sulejmanom, Hrvatska priklanja habsburškom caru Ferdinandu I. Istaknuvši se u bitci kod Beča (1529.), a potom obranivši i Peštu (1542.), kao hrvatski ban štitio je »ostatke ostataka nekada slavnog Hrvatskog kraljevstva«. Junačka pak pogibija u bitci kod Sigeta donijela mu je i svjetsku slavu. Njegov lik i »odjeci bitke kod Sigeta« bit će neiscrpno vrelo inspiracije umjetnicima – slikarima, kiparima, književnicima, skladateljima – sve do naših dana. No, suprotno poznatoj izreci Inter arma musae tacent, i sam Nikola Šubić Zrinski istaknuo se kao mecena umjetnosti. U tom pogledu, za ove su prostore posebno značajne njegove arhitektonske realizacije, koje donose inovativne oblike u fortifikacijsku, rezidencijalnu i sakralnu arhitekturu. Štoviše, na trima različitim lokalitetima – Čakovcu, Ozlju i Sv. Heleni kraj Čakovca – utemeljuje na našem području prototipska rješenja renesansnoga utvrđenog četverokrilnog dvorca, jednokrilne kurije i centralne crkve, koja će postati temelj razvoja hrvatske arhitekture tijekom druge polovine 16. i prve polovine 17. stoljeća. Ujedno, činjenica da su Zrinski svojim posjedima, od Hrvatskog primorja do mađarskih ravnica, ujedinili dotada nekoherentno hrvatsko područje (s jedne strane uronjeno u mediteransku kulturu, a s druge izloženo srednjoeuropskim utjecajima), daje ovim građevinama dodatno značenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA