Naslov
Erozija obala - svjetski problem i hrvatska iskustva
(Coastal erosion - global problem and Croatian experiences)

Autori
Pikelj, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.07.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
karbonatne stijene, erozija, fliš, obalna zona
(carbonate rocks, erosion, flysch, coastal zone)

Sažetak
Obalna zona je jedan od najdinamičnijih i najsloženijih prostora na Zemlji, gdje se pod utjecajem međudjelovanja kopna, mora i zraka bez prestanka događaju najrazličitije morfološke promjene. One se u najvećoj mjeri očituju kao erozija i akumulacija materijala duž obale. Erozija obala je opći naziv za povlačenje ili snižavanje obalnog prostora uslijed prirodnih procesa. Ti procesi uključuju djelovanje valova, vjetra, leda, duž-obalnih struja i promjene morske razine na geološki različite podloge, pa je i rezultat razvoja obala stoga različit. Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća ovi procesi su često bili ubrzani ljudskim djelovanjem. Erozija obala je, dakle, prirodan i neizbježan proces, koji je postao problem u onom trenutku kada je započelo intenzivnije naseljavanje i razvoj obalnog prostora. Danas u obalnom prostoru živi oko 60% svjetskog stanovništva, dvostruko više nego prije 20 godina, s procjenom daljnjeg rasta u budućnosti. Jednim od najvećih svjetskih problema vezanim za eroziju obala danas smatra se porast razine mora, izazvan u značajnoj mjeri globalnim zagrijavanjem kao posljedicom ljudskog djelovanja na klimu. Porast razine mora pomiče zonu erozivnog djelovanja mora prema kopnu, dok se utjecaj klimatskih promjena očituje u sve intenzivnijim i češćim olujnim događajima. Na koji će način i u kojoj mjeri porast razine mora promijeniti pojedine dijelove obala, ovisi prvenstveno o njihovim geološkim i geomorfološkim karakteristikama, kao i o daljnjem utjecaju čovjeka. Svjetske obale su u najvećoj mjeri (oko 80% duljine) visoke i stjenovite, s klifovima kao dominantnim geomorfološkim oblikom, dok ih je na Sredozemlju stjenovito oko 50%. Usprkos ovim brojkama obalni procesi na stjenovitim obalama još uvijek nisu dovoljno istraženi, naročito u Sredozemlju i Jadranskom moru. S druge strane, obale koje privlače najveću pažnju su one na kojima se nalaze žala. One su uglavnom niske i time najugroženije: prema ekstremnim procjenama na svijetu se erodira 95% žala, dok druge procjene spominju 70%. U okvirima Sredozemlja, a radi svog dominantnog karbonatnog sastava, hrvatska obala je relativno otporna obala. Ipak, u posljednjih nekoliko desetljeća, a naročito tijekom zadnjih nekoliko godina sve češći su slučajevi erozije obale, u najvećoj mjeri radi utjecaja čovjeka. U okviru predavanja će kroz tri primjera biti prikazana i diskutirana erozija žala i klifova na hrvatskoj obali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA