Naslov
Mikrobiološka dijagnostika infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja
(Microbiological diagnosis of infections in the intensive care unit)

Autori
Vuleta, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2015

Stranica
46

Mentor
Budimir, Ana

Neposredni voditelj
Budimir, Ana

Ključne riječi
jedinica intenzivnog liječenja, infekcije, mikrobiološka dijagnostika
(intensive care unit, infections, microbiological diagnosis)

Sažetak
Jedinice intenzivnog liječenja osnivaju se zbog potrebe zbrinjavanja akutno oboljelog ili ozlijeđenog, životno ugroženog bolesnika. Intenzivno liječenje omogućuje akutno zbrinjavanje, spašavanje života, smanjenje invaliditeta kao posljedice teške bolesti ili ozljede te omogućuje povrat kvalitete života i radne sposobnosti. U jedinicama intenzivnog liječenja susrećemo se s bolesnicima koji su upravo zbog nekog teškog, životno ugrožavajućeg infektivnog stanja primljeni u JIL, u drugim slučajevima radi se o bolesnicima s nekom postojećom patologijom koji su u tijeku intenzivnog liječenja stekli bolničku infekciju. U jedinicama intenzivnog liječenja rizik od nastanka bolničkih infekcija izrazito je povišen. Bolnički stečene infekcije velik su izazov u intenzivnoj medicini. Učestalost bolničkih infekcija je 3 do 5 puta viša u jedinicama intenzivnog liječenja nego na drugim bolničkim odjelima. Mikrobiološka dijagnostika infekcija koje se pojavljuju u tijeku intenzivnog liječenja od izuzetne je važnosti zbog pravodobne primjene odgovarajućih metoda liječenja, odnosno antimikrobnih lijekova i drugih metoda koje doprinose liječenju infekcije. Mikroorganizam se kao etiološki uzrok infekcije može dokazati na dva načina: izravno i neizravno. Metode mikrobiološke dijagnostike dijele se još i na tradicionalne (konvencionalne) i brze molekularne laboratorijske metode. Osnovni laboratorijski postupci u bakteriologiji su izolacija i identifikacija bakterija, molekularni dijagnostički postupci, fenotipizacijski postupci, genotipizacijski postupci, testiranje osjetljivosti bakterija na antimikrobne lijekove i serološke dijagnostičke metode. Važno je poznavati vrste uzoraka i načine za njihovo pravilno uzimanje, čuvanje i transport do mikrobiološkog laboratorija. Najčešće bolničke infekcije stečene u jedinicama intenzivnog liječenja su infekcije donjih dišnih puteva, od kojih je najznačajnija pneumonija povezana sa upotrebom mehaničke ventilacije, infekcije krvotoka uzrokovane primjenom centralnih i perifernih intravaskularnih katetera i infekcije mokraćnih puteva povezane s korištenjem urinarnih katetera. Mehanička ventilacija smatra se najznačajnijim čimbenikom rizika za razvoj bolničkih pneumonija. One se javljaju u 8-40% ventiliranih bolesnika. Nekoliko je vrsta bolničkih infekcija povezanih s intravaskularnim katererima, to su infekcije krvotoka, odnosno bakterijemija i kateterska sepsa, infekcije kože i mekih tkiva oko mjesta insercije katetera i tromboflebitis vena. Infekcije mokraćnog sustava su među najučestalijim bolničkim infekcijama u jedinicama intenzivnog liječenja. Najvažniji čimbenik rizika za nastanak ovih infekcija je dugotrajna kateterizacija mokraćnog mjehura. Infekcije mokraćnog sustava nalaze se u oko 25% bolesnika liječenih u JIL-u. Dobar program kontrole ima važnu ulogu u odražavanju incidencije bolničkih infekcija na najnižoj razini. Na sprečavanju bolničkih infekcija treba raditi kontinuirano. Program nadzora nad bolničkim infekcijama usmjeren je na edukaciju osoblja, razvoj preporuka za obavljanje postupaka njege i liječenja, praćenje bolničkih infekcija, analize bolničkih epidemija, praćenje potrošnje antibiotika, razvoj preporuka za racionalnu upotrebu antibiotika i evaulaciju medicinske opreme obzirom na aseptični pristup pacijentu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA