Pregled bibliografske jedinice broj: 990489
Dijagnostika i značaj infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile
Dijagnostika i značaj infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, 2016., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 990489 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijagnostika i značaj infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile
(Diagnostics and signifficance of Clostridium difficile infections)
Autori
Skrba, Lovro
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.05
Godina
2016
Stranica
34
Mentor
Budimir, Ana
Neposredni voditelj
Budimir, Ana
Ključne riječi
C. difficile, proljev, antibiotici, crijevna flora, toksini
(C. difficile, diarrhoea, antibiotics, gut flora, toxins)
Sažetak
Clostridium difficile(C. difficile) najčešći je uzročnik postantimikrobnog proljeva (dijareje), obično povezanog s bolničkim liječenjem. Proljev uzrokovan bakterijom C. difficile jedan je u spektru kliničkih entiteta povezanih s infekcijom C. difficile (engl. Clostridium difficile infection, CDI) ; osim proljeva infekcija moţe ostati asimptomatska ili dovesti do stanja poput pseudomembranoznog kolitisa i rjeĎe, fulminantnog kolitisa i sepse. U rizične čimbenike za pojavu bolesti ubrajaju se starija ţivotna dob, teške kronične bolesti, dugotrajan boravak u bolnici, kao i boravak u ustanovama za starije osobe i kronične bolesnike. C. difficileprisutan je posvuda u okolišu (u tlu, vodi, ţivotinjama), a dio populacije su asimptomatski kliconoše ; nalazi se u 15% do 70% novoroĎenčadi i u 2% do 3% odrasle populacije. Glavni poticajni čimbenik za razvoj infekcije je promjena crijevne flore uzrokovana primjenom antibiotika. Iako većina antibiotika moţe dovesti do CDI, najveći je rizik kod upotrebe cefalosporina, penicilina i klindamicina, i u novije vrijeme, fluorokinolona. Mikroorganizmi u promijenjenoj crijevnoj okolini rastu i proizvode toksine koji oštećuju crijevnu sluznicu dovodeći do sekrecije tekućine i proljeva, a u teţim slučajevima i do formiranja pseudomembrana na njenoj površini. Dijagnoza se postavlja nalazom toksina u stolici, a simptomatski se bolesnici liječe peroralno metronidazolom ili vankomicinom. Za smanjenje širenja infekcije meĎu bolesnicima i zdravstvenim djelatnicima neophodno je primjenjivati mjere za kontrolu infekcije
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti