Naslov
Pogled na današnju crkvenu praksu, pastoralne strukture i modele
(View fo the current church practices, pastoral structures and models)

Autori
Baloban, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Kršćanska nada na početku novoga stoljeća / Ančić, Nediljko Ante ; Bižaca, Nikola - Split : Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2001, 121-150

Skup
Kršćanska nada na početku novoga stoljeća

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.10.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
crkvena praksa; pastoralne strukture; pastoralni modeli; župa
(church practice; pastoral structures; pastoral models; parish)

Sažetak
Nakon definiranja crkvene prakse, pstoralnih struktura i modela, autor navodi bitne značajke postojeće crkvene prakse. S jedne strane, ukazuje na: klerikalnu kncipiranost pastorala, usredotočenost na pojedinačna i prigodna crkvena slavlja i događanja, na preveliku usredotočenost na kršćanje osnovnoškolskog sustava. S druge strane, upozorava na nedovoljno nazočnu socijalno-kiaritativnu dimenziju i razvijenu svijest dobrovoljnosti, te na prenaglašenu prisutnost elemenata tradicije i folklora u pastoralnom djelovanju. Razloge sporog osnivanja i slabog funkcioniranja pastoralnih struktura vidi u višestoljetnom klerikalnom konceptu pastorala, u ostatcima feudalno-klerikalne uloge biskupa i župnika, u nepostojanju iskustva demokracije u društvu i Crkvi te u prenošenju odgovornosti vjernika laika na klerički dio Crkve. Istodobno ukazuje na nepostojanje određenih savjetodavnih struktura. Ujedno ukazuje na to da u Hrvatskoj prevladavaju pastoralne strukture obvezatnog profila koje su nerijetko samo formalnog i predstavničkog karaktera. Od tri postojeća pastoralna modela "malog stada", Crkve kao "kvasca" i "Crkve naroda", prema autoru, prevladava treći model. U njemu je nazočna sva šarolikost i stupnjevita crkvenost pojedinca i zajednica.U tom modelu su osobito dominantne dimenzije konfesionalne pripadnosti, te slavljenje i traženje sakramenata povodom ključnih čovjekovih situacija, odnosno obredi prijelaza. No, u tom modelu još uvijek ne postoje nove posaborske službe vjernika laika. Na kraju autor govori o župi kao bazičnoj strukturi Crkve i kao najtolerantnijoj crkvenoj i pastoralnoj strukturi, budući da se u njoj događaju i ostvaruju osnovne funkcije Crkve i jer je u njoj zastupljena cijela Crkva po dobnoj i profesionalnoj strukturi te stupnjevitoj crkvenosti. Na kraju ističu potrebu da se sadašnja i buduća crkvena praksa, zajedno s pastoralnim modelima i strukturama, više usmjeri i "ad extra", tj. prema društvu i svim suvremenicima kako bi njihova radost i nada, žalost i tjeskoba postala radošću i nadom, žalošću i tjeskobom onih koji su povjerovali Isusu iz Nazareta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA