Pregled bibliografske jedinice broj: 989783
Descriptio silvae – Prikazi šuma u hrvatskom primorskom prostoru tijekom 16 stoljeća
Descriptio silvae – Prikazi šuma u hrvatskom primorskom prostoru tijekom 16 stoljeća // Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, 14 (2018), 1; 120-135 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 989783 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Descriptio silvae – Prikazi šuma u hrvatskom
primorskom prostoru tijekom 16 stoljeća
(Descriptio Silvae - Depiction of Forests in the
Croatian Littoral in the Sixteenth Century)
Autori
Faričić, Josip
Izvornik
Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) 14
(2018), 1;
120-135
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
šuma, karta, geografija, Hrvatska, Jadran
(forest, map, geography, Adriatic region, Croatia)
Sažetak
U radu su prikazani i interpretirani odabrani kartografski prikazi šuma u hrvatskom primorskom prostoru koji su izrađeni tijekom 16. stoljeća. Istraživanjem kartografskih izvora prostornih podataka utvrđene su neke zakonitosti i posebnosti u prikazivanju šuma kao tvorbenog elementa krajolika, važnog dijela ekosustava i dragocjenoga gospodarskog resursa. Šume su tijekom 16. stoljeća često prikazivane samo na korografskim kartama pojedinih manjih prostornih cjelina, na korografskim kartama država ili pojedinih europskih regija prikazivane su rijetko, a na pomorskim kartama uopće nisu prikazivane. Korografske karte nisu bile ujednačene odabirom geografskog sadržaja, njegovom kvalitetom i kartografikom sve do sustavnih topografskih i katastarskih izmjera u prvoj polovici 19. st. kojima je istom metodologijom obuhvaćen cijeli hrvatski primorski prostor. Na temelju tih prvih modernih karata bilo je moguće izraditi korografske karte u sitnijem mjerilu i različite tematske karte standardiziranim kartografskim postupcima. S obzirom na to da šumske zajednice tijekom 16. st. nisu prikazivane standardizirano i da njihovom prikazivanju nisu prethodile sustavne izmjere, a često niti terenska opažanja, nemoguće je rekonstruirati prostorni razvoj šumskog pokrova i kvantificirati utjecaj čovjeka na njegov razvoj, posebno na degradaciju šuma sječom za različite gospodarske potrebe (širenje obradivih površina, ogrjev, stanogradnja, brodogradnja, ribolov, proizvodnja vapna i dr.). Prikazi šuma na kartama 16. st. ipak omogućuju djelomičan uvid u značenje šuma u prostornoj organizaciji pojedinih hrvatskih obalnih regija pa ih ne treba zanemariti u historijsko-geografskim i ekohistorijskim istraživanjima toga prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit
