Pregled bibliografske jedinice broj: 989485
Tko su mudri ljudi? Prilog istraživanju implicitnih teorija mudrosti
Tko su mudri ljudi? Prilog istraživanju implicitnih teorija mudrosti // Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije / Sušanj, Zoran ; Miletić, Irena ; Kalebić Maglica, Barbara ; Lopižić, Josip (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2013. str. 115-115 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 989485 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko su mudri ljudi? Prilog istraživanju implicitnih teorija mudrosti
(Who are wise men? Contribution to the study of implicit theories of wisdom)
Autori
Ambrosi-Randić, Neala ; Plavšić, Marlena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije
/ Sušanj, Zoran ; Miletić, Irena ; Kalebić Maglica, Barbara ; Lopižić, Josip - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2013, 115-115
ISBN
978-953-55079-2-5
Skup
21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2013. - 09.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
implicitne teorije mudrosti, poznate osobe, obilježja mudrih
(implicit theories of wisdom, celebrities, wisdom characteristics)
Sažetak
Pristup implicitnih teorija mudrosti procjenjuje kako ljudi definiraju mudrost. Živeći u društvu i učeći jezik i značenje riječi, pojedinci sami stvaraju koncept o tome što je mudrost i tko je mudar. Cilj istraživanja implicitnih teorija je mapiranje zajedničkih obilježja mudrosti kakva se nalaze u svijesti skupine pojedinaca, a važna su jer pomažu u preciznijem definiranju eksplicitnih, stručnjačkih teorija. Oba pristupa teže davanju univerzalne definicije, no jednostavno pristupaju tom cilju iz različitih kutova ili perspektiva. Za ispitivanje stavova i mišljenja o mudrosti autorice istraživanja izradile su upitnik implicitnih teorija mudrosti. Upitnik se sastoji od 5 pitanja otvorenog tipa i 8 pitanja višestrukog izbora. U radu se prikazuje dio prikupljenih rezultata. Ovim je istraživanjem obuhvaćeno 259 sudionika i sudionica u dobi od 18 do 92 godine. Dok se većina ispitanih slaže u procjeni da mudrost vrlo mnogo ovisi o životnom iskustvu, žene i muškarci se razlikuju u mišljenjima o povezanosti mudrosti i obrazovanja. S porastom dobi ispitanih osoba raste i njihova procjena prosječne dobi u kojoj, prema njihovom mišljenju, ljudi postaju mudri(ji). Gotovo svi se slažu da je važno biti mudar, dok većina smatra da su samo rijetki ljudi mudri. Od ponuđenih obilježja, ispitane su osobe po važnosti za mudru osobu poredale sljedeća (od najvažnijeg): veliko životno iskustvo i znanje ; praktično poznavanje života ; poseban pristup životnim problemima ; prepoznavanje i prihvaćanje međusobnih vrijednosnih razlika ; toleriranje nepredvidivih situacija ; relativističko mišljenje. Metodom prototipova sudionici i sudionice naveli su po tri poznate osobe koje za njih predstavljaju primjer mudrosti, pa je u radu predstavljena rang lista.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli