Pregled bibliografske jedinice broj: 989211
"Hrvatski glas" o političkim događajima u Jugoslaviji od 1945. do 1950. godine
"Hrvatski glas" o političkim događajima u Jugoslaviji od 1945. do 1950. godine // Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države / Perić Kaselj, Marina ; Škiljan, Filip (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2018. str. 215-247 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 989211 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Hrvatski glas" o političkim događajima u
Jugoslaviji od 1945. do 1950. godine
("Croatian Voice" on Political Events in Yugoslavia
1945 to 1950)
Autori
Tepeš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države
/ Perić Kaselj, Marina ; Škiljan, Filip - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2018, 215-247
ISBN
978-953-6028-35-1
Skup
Međunarodni znanstveni skup: Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2016. - 13.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hrvatski glas, Hrvatska seljačka stranka, Jugoslavija, komunizam, Tito
(Croatian Voice, Croatian Peasant Party, Yugoslavia, Communism, Tito)
Sažetak
Cilj je ovoga rada istražiti i prikazati pisanje Hrvatskog glasa (HG), službenog glasila organizacija Hrvatske seljačke stranke (HSS) u Kanadi, o važnim političkim događajima u domovini od završetka Drugog svjetskog rata do 1950. godine. Hrvatski glas izlazio je od 1929. do 1995. u Kanadi. Hrvatski glas je nakon Drugog svjetskog rata zapravo postao službeni list cjelokupnog HSS- a, s obzirom da se većina vodstva domovinskog HSS- a našla u iseljeništvu. Sukladno tome, putem pisanja Hrvatskog glasa možemo zaključiti i kakva je bila službena politika i stavovi HSS-a, pa se Hrvatski glas javlja kao važan izvor za istraživanja i analizu djelovanja HSS-a i njegovih stranačkih prvaka u iseljeništvu. U pisanju Hrvatskog glasa možemo pratiti stvaranje nove poslijeratne političke platforme HSS-a, koju formiraju stranački prvaci u emigraciji, a usklađena je s novom svjetskom političkom situacijom. HSS je najveći politički zaokret, u odnosu na novu vlast u Jugoslaviji, pokazao tijekom 1945., što je i prikazano u radu. HSS je također u vrlo kratkom vremenu nakon završetka Drugoga svjetskog rata, sukladno politici zapadnih zemalja, postao stranka s naglašenim antikomunističkim stavom, ali s još uvijek nedovoljno jasnim odgovorom - neovisna i samostalna hrvatska država ili Hrvatska u okviru Jugoslavije? Posebnost i zanimljivost političke borbe i djelovanja HSS-a u emigraciji posebno se osjetio nakon 1948./49. godine, kada je Josi Broz Tito počeo zadobivati podršku SAD-a i zapadnih zemalja zbog svojeg sukoba sa Staljinom, i unatoč činjenici što je istovremeno ostao na komunističkoj ideološkoj liniji. Kako je vodstvo HSS-a sebe smatralo jedinim legitimnim demokratskim predstavnikom hrvatskoga naroda i istinskim saveznikom zapadnih zemalja, tako su oni konstantno kritizirali jugoslavenski režim i uspoređivali ga sa sovjetskim, bez obzira na raskid sa Staljinom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
