Naslov
Pakoštane u svjetlu kartografskih izvora: položaj i značenje maloga hrvaskog naselja u velikom sustavu Sredozemlja i Jadrana
(Pakoštane in the Light of Cartographic Sources: the Location and Significance of a Small Croatian Town in the Large System of the Mediterranean and Adriatic Seas)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Pakoštane – Veli Školj: Kasnoantički brodolom u geološko-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu

Urednik/ci
Radić Rossi, Iren ; Boetto, Giulia

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2018

Raspon stranica
135-159

ISBN
978-953-331-190-6

Ključne riječi
karta, geografija, Pakoštane, Hrvatska, Jadransko more
(map, geography, Pakoštane, Croatia, Adriatic Sea)

Sažetak
Naselje Pakoštane u zadarsko-biogradskom priobalju jedna je od važnijih pomorsko- geografskih točaka na hrvatskoj obali. Značenje Pakoštana povezano je uz prometno povezivanje drevnih ravnokotarskih gradskih središta – starovjekovnoga Nadina i Aserije te srednjovjekovne Vrane s longitudinalnim istočnojadranskim pomorskim pravcem. Međutim, kontinuitet razvoja naselja moguće je na temelju pisanih izvora pratiti tek od sredine 15. st. Prvi spomen Pakoštana javlja se na karti zadarske regije koju je tiskao M. Pagano u Veneciji oko 1530. Od tada se Pakoštane redovito prikazuju na preglednim geografskim i pomorskim kartama Jadrana i povijesnih hrvatskih zemalja kao i na topografskim kartama Dalmacije i zadarske regije. Na većini tih prikaza, unatoč postupnom napretku kartografije, nije moguće pratiti kompleksni historijsko-geografski razvitak Pakoštana sve do sredine 18. st. kada se to naselje počelo prikazivati na topografsko-katastarskim kartama krupnoga mjerila. Naime, na preglednim kartama sitnoga mjerila Pakoštane se prikazivane kartografskim znakom i imenom, a na temelju tih informacija korisnik je mogao eventualno doznati za postojanje i geografski položaj tog naselja. Iz tih šturih podataka može se iščitati poznavanje geografskih obilježja središnjeg dijela hrvatske obale, viđene iz europskih kulturnih središta, koja očito ne zanemaruju prostor višestoljetnoga sraza hrvatskih i mletačkih s osmanlijskim turskim snagama. Kvaliteta i kvantiteta prostornih informacija o Pakoštanima povećana je tek u prvim desetljećima 19. st. jer tada karte nastaju na temelju sustavne geodetske i hidrografske izmjere. Na VII. pomorskoj karti edicije Carta di cabottagio del Mare Adriatico iz 1824. dobro su prikazane Pakoštane i pripadajući akvatorij, a pomorci su o tom području dodatno informirani u pripadajućim biljekama otisnutim na karti te podatcima iz Marienijevog peljara Jadranskog mora. Na topografsko-katastarskim kartama vranskog feuda i pakoštanskoga sesokog područja iz 18. st. Pakoštane su prikazivane s više detalja na temelju kojih je moguće rekonstruirati izgled naselja, okolni krajolik te sustav kopnenih prometnica kojim je to naselje bilo povezano sa zaobaljem te zadarsko-šibenskim priobaljem. Uz to, s obzirom na namjenu većine tih karata, posebna pozornost pridavana je razgraničenju pakoštanskoga i murtersko-betinskog područja u predjelu Modrave. Međutim, na tim kartama potpuno je zanemaren prikaz otočića u neposrednoj blizini Pakoštana koji sa susjednom obalom kopna čine pakoštansku luku. Općenito, stari kartografski prikazi Pakoštana dopunjuju pisane izvore i materijalne arheološke ostatke u stvaranju povijesno- geografske slike tog naselja u prošlosti. Čine vrijedne dokumente koji jasno ukazuju na stupanj općih spoznaja o Pakoštanima a k tome omogućuju rekonstrukciju razvoja naselja i okolnoga područja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA