Naslov
Pušenje duhana kod nepsihotičnih psihijatrijskih pacijenata
(Smoking tobacco in non psychotic psychiatric patient)

Autori
Mamić, Marin ; Mamić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
24. DANI PSIHIJATRIJSKOG DRUŠTVA HUMS-a MEĐUNARODNI KONGRES / - , 2018, 38-38

ISBN
978-953-6281-21-3

Skup
24. Dani psihijatrijskog društva HUMS-a

Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska, 23.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Radionica

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pušenje ; nepsihotični psihijatrijski pacijenti
(smoking ; non psychotic psychiatric patients)

Sažetak
Ciljevi: U ovome se radu pokušalo provjeriti da li postoji razlika u intenzitetu depresivnih i anksioznih simptoma kod pušača i nepušača sa nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima, utvrditi postoji li razlika u pojedinim dijagnostičkim skupinama u razini ovisnosti o nikotinu, utvrditi da li postoji povezanost intenziteta anksioznih ili depresivnih simptoma sa stupnjem ovisnosti o pušenjem. Također se pokušalo utvrditi postoji li povezanosti između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i želje za odvikavanjem od pušenja i postoji li povezanost između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i količine konzumiranih cigareta.Materijali i metode: U istraživanju je sudjelovalo 183 psihijatrijska bolesnika, od toga 95 pušača i 88 nepušača, podijeljenjih u tri skupine prema dijagnozama. U jednoj skupini su ispitanici sa depresivnim, u drugoj sa anksioznim, a u trećoj sa poremećajem ličnosti. Svaka dijagnostička skupina podjeljenja je na dvije podskupine, pušače i nepušače.Razlike između kategorijskih varijabli testirane su jednosmjernom analizom varijance, Hi-kvadrat testom i Fisherov egzaktnim testom.Razina značajnosti je postavljena na Alpha = 0, 05.Rezultati: Rezultati su pokazali kako postoji razlika u intenzitetu simptoma između ispitivanih dijagnostičkih skupina u skupini ispitanika sa poremećajem ličnosti, gdje su pušači anksiozniji od nepušača (p=0.006).Također istraživanje je potvrdilo kako ispitanici sa poremećajem ličnosti imaju najteže izraženu ovisnost o nikotinu u usporedbi s drugim dijagnostičkim skupinama (p=0, 026).No ostale tri hipoteze su odbačene kako nije bilo statistički značajnih povezanosti kod ispitivanih dijagnostičkih skupina između stupnja anksioznosti i depresivnosti i težine ovisnosti o pušenju. Također nije pronađena povezanost između težine ovisnosti i količine konzumiranih cigareta niti u jednoj ispitivanoj skupini.Zaključak: Rezultati su pokazali kako postoji razlika u intenzitetu simptoma između ispitivanih dijagnostičkih skupina u skupini ispitanika sa poremećajem ličnosti, gdje su pušači anksiozniji od nepušača.Također istraživanje je potvrdilo kako ispitanici sa poremećajem ličnosti imaju najteže izraženu ovisnost o nikotinu u usporedbi s drugim dijagnostičkim skupinama.No ostale tri hipoteze su odbačene kako nije bilo statistički značajnih povezanosti kod ispitivanih dijagnostičkih skupina između stupnja anksioznosti i depresivnosti i težine ovisnosti o pušenju. Također nije pronađena povezanost između težine ovisnosti i količine konzumiranih cigareta niti u jednoj ispitivanoj skupini.Sumiravši sve rezultate, iako nisu prihvaćene sve hipoteze, možemo zaključiti kako prostora za rad na suzbijanju pušenja kod pacijentima sa nepsihotičnim psihijatrijskim simptomima ima, te da kod njih postoji želja za prestankom pušenja i briga za zdravlje koje je ugroženo pušenjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA