Naslov
"Poljaci, naša braća na sjeveru" Hrvatska javnost o Poljacima 1860-1903.
("Poles, our northern brothers" - Croatian public on the Polish people 1860-1903)

Autori
Kale, Slaven

Ostali urednici
Agičić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Srednja Europa

Grad
Zagreb

Godina
2019

Stranica
426

ISBN
978-953-7963-83-5

Ključne riječi
Poljaci, Galicija, Poljsko Kraljevstvo, Velika Poznanjska Kneževina, Siječanjski ustanak, poljsko pitanje, poljska književnost, Bronisław Grabowski, Jagelonsko sveučilište, hrvatsko-poljske veze
(Polish people, Galicia, Kingdom of Poland, Grand Duchy of Posen, January Insurrection, Polish question, Bronisław Grabowski, Jagiellonian University, Croatian-Polish ties)

Sažetak
Isticanje hrvatske pripadnosti srednjoeuropskom kulturnom krugu nameće potrebu istraživanja hrvatske uloge u Srednjoj Europi te odnosa prema drugim narodima i državama tog prostora. Poljaci i Poljska u tim istraživanjima zauzimaju istaknuto mjesto. Cilj rada je prikazati stavove kulturne i političke javnosti Banske Hrvatske o Poljacima u razdoblju od 1860. do 1903. godine. Rad se temelji na istraživanju onovremenih najvažnijih periodičkih publikacija Banske Hrvatske. Za poglavlja o stavovima političke javnosti istražene su periodičke publikacije u vrijeme najznačajnijih događaja na područjima podijeljene Poljske, točnije Poljskog Kraljevstva, Velike Poznanjske Kneževine i Galicije. Istraživanje stavova o Poljacima u Galiciji prošireno je istraživanjem odjeka djelovanja Poljaka u Carevinskom vijeću u Beču te Trećeg kongresa slavenskih novinara Austro-Ugarske Monarhije u Dubrovniku. Za poglavlje o stavovima kulturne javnosti istraženo je pisanje o Poljacima i poljskoj kulturi središnjeg hrvatskog kulturnog časopisa tog vremena, Vienca, te hrvatska recepcija slavista Bronisława Grabowskog u Hrvatskoj i njegove veze s Hrvatima. Također, istražena je poljska pomoć žrtvama zagrebačkog potresa iz 1880. godine i njezini odjeci u Hrvatskoj s naglaskom na zbornike u korist Zagrepčana, koje su objavili lavovsko i krakovsko književno-umjetničko društvo. Rad je dopunjen rezultatima istraživanja hrvatskih studenata na poljskim sveučilištima s osobitim obzirom na Jagelonsko sveučilište u Krakovu. Rezultati istraživanja ukazuju da su stavovi hrvatske javnosti o Poljacima u kontekstu kulture bili ujednačeni i pozitivni. Stavovi u kontekstu politike su se razlikovali. Izražavane su simpatije prema Poljacima u Velikoj Poznanjskoj Kneževini pod vlašću Pruske. Prema Poljacima u Poljskom Kraljevstvu pod Rusijom hrvatska javnost dominantno nije iskazivala simpatije, nego je naglašavala potrebu poljskog pomirenja s Rusima, što je trebalo rezultirati zajedničkim radom u korist svih slavenskih naroda. Odnos prema Poljacima u Monarhiji prvenstveno je ovisio o djelovanju poljskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču: kada su Poljaci surađivali s drugim slavenskim zastupnicima (u prvom redu s Česima) i podupirali federalističke vlade u Beču, bili su većinom prikazivani pozitivno, a kada su podržavali centralističke vlade, bili su većinom kritizirani. Prikaz stavova u ovom radu doprinosi boljem razumijevanju hrvatsko-poljskih veza u drugoj polovici 19. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA