ࡱ> bjbj4Oe %m@08)T},U("  sTuTuTuTuTuTuT$~W0ZPTT  VU%%%  sT%sT%%%N0Q &D[ UO$_TlU0UyO@Z#ZHQQ&ZQ% wTT$UZ% 3:mr.sc. }eljko Mrai PREKR`AJNA KRIMINALISTIKA ILI METODIKA KRIMINALISTI KOG ISTRA}IVANJE PREKR`AJA? Sa~etak U lanku je elaborirana potreba da se policija temeljitije bavi prekraajnom problematikom kao kaznenim djelima u malom. S obzirom na broj i raznorodnost prekraaja u odnosu na broj i raznorodnost kaznenih djela koji se kree u odnosu 12 : 1, javlja se i potreba postavljanja podru ja kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja na zdrave teoretske osnove koji trenutno ili ne postoje ili su nedovoljno razraene. S tim u vezi dat je prikaz ideje ustanovljavanja novog kolegija koji bi se bavio tim podru jem na Visokoj policijskoj akoli, koji bi se zvao  Metodika kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja . Takoer se, kroz donekle provokativan prijedlog naziva kolegija  Prekraajna kriminalistika dotaklo pitanje potrebe preciznijeg definiranja kriminalistike ali i njene pune afirmacije. Klju ne rije i: kriminalistika, prekraaji, prekraajna kriminalistika, kriminalisti ko istra~ivanje prekraaja Misdemeanour Criminal Investigation or Methods of Criminal Investigation of Misdemeanours? The article elaborated the need for the police to thoroughly deal with issues of misdemeanours as a smaller scale offences. Having in mind that the ratio of the number and variety of misdemeanour cases and criminal offences is 12:1, the need arises for providing a sound theoretical basis for the field of investigation of misdemeanours, which currently does not exist or is insufficiently provided. That is the reason for promoting the idea of the new course at the Zagreb Police College which would deal with this field, under the title Methods of Criminal Investigation of Misdemeanours. With the provocative suggestion of the course title Misdemeanour Criminal Investigation, the issue of the more precise definition of criminal investigation and its full affirmation has arisen. Keywords: criminal investigation, misdemeanours, misdemeanour criminal investigation, criminal investigation of misdemeanours l. UVOD Kontradikcija sadr~ana u naslovu ovog rada nije plod neinformiranosti, ve je plod promialjanja pravne naravi i specifi nosti prekraaja openito, a time i posljedi no one discipline koja se bavi njihovim otkrivanjem, razjaanjavanjem i dokumentiranjem. I jedan i drugi naziv je odr~iv u onoj mjeri koliko su odr~ivi argumenti koji takav naziv podr~avaju i, dakako, odr~ivosti ili neodr~ivosti kontraargumenata. U prvom redu se postavlja pitanje potrebe i umjesnosti etabliranja neke nove kriminalistike ili  podkriminalistike , i uope pitanje je li to ili nije  neka nova kriminalistika , hoe li to donijeti kakvu korist ili atetu postojeoj kriminalistici ili e mo~da unijeti nepotrebnu zbrku u jedno ureeno podru je? ll. GENEZA Da bi odgovorili na ta pitanja, potrebno se prisjetiti konteksta u kom je takva jedna ideja nastala i stasala. Naime, po etkom 2013. godine, dekan Visoke policijske akole u Zagrebu, imenovao je povjerenstvo za izradu prijedloga novog studijskog programa preddiplomskog stru nog studija kriminalistike. Kod nominiranja kolegija na kriminalisti kom i policijskom usmjerenju javio se stanoviti nerazmjer na atetu policijskog usmjerenja. Na kriminalisti kom usmjerenju nominirano je devet kolegija koji se bave specifi nostima, tj. posebnim metodikama istra~ivanja pojedinih vrsta kaznenih djela i to: krvnih i seksualnih, imovinskih, kompjutorskog kriminaliteta, kriminaliteta na atetu djece i maloljetnika, gospodarskog kriminaliteta i korupcije, organiziranog i kriminaliteta droga, po~ara i eksplozija, ekoloakih delikata, te terorizma, dok je takva  lepeza poslova na strani policijskog usmjerenja uglavnom izostala. Ne dovodei u pitanje izuzetnu, moglo bi se rei i najveu va~nost tog dijela policijskih poslova na otkrivanju, razjaanjavanju i dokumentiranju, tj. suzbijanju kaznenih djela, ostaje injenica da je to u ukupnosti policijskog postupanja ipak manji dio ukupnog policijskog posla. Isto tako, udio studenata koji sluaaju posebne kriminalisti ke metodike je teako dovesti u omjer s poslovima koje obavljaju u svakodnevnoj policijskoj praksi, tj. za pretpostaviti je da mali broj studenata radi na tim specifi nim podru jima odnosno linijama rada pa da ste ena znanja mogu inkorporirati upravo u tom podru ju, odnosno liniji rada. injenica je da je u Republici Hrvatskoj u posljednjem desetogodianjem razdoblju, od 2003. do 2012. godine evidentirano 771 835 kaznenih djela i 9 054 092 prekraaja. Vidimo da je gotovo 12 (11,7) puta viae evidentiranih prekraaja nego kaznih djela. Drugim rije ima udio kaznenih djela u odnosu na prekraaje iznosi cca. 8,5%. Iz brojki proizlazi da je prekraajna problematika u ukupnosti policijskog postupanja dominantna u kvantitativnom smislu. U kvalitativnom smislu, nesumnjivo je kriminalisti ko istra~ivanje kaznenih djela daleko slo~enije i zahtjevnije od kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja, ali i na tom potonjem podru ju je doalo do zna ajnog uslo~njavanja. lll. PREKR`AJNE POSEBNOSTI Za uslo~njavanje prekraajne problematike je, izmeu ostaloga,  zaslu~na i reforma prekraajnog zakonodavstva slijedom koje su se prekraaji etablirali kao dio kaznenog prava u airem smislu, odnosno kaznena djela u malom. To je proizvelo potrebu da se i to podru je na stru nom studiju kriminalistike po ne ozbiljnije izu avati, tj. da se program uravnote~i. U trenutku kad prekraaj prestaje biti administrativni i postaje kaznenopravni pojam, na njega se, na primjeren na in imaju primjenjivati sva na ela i datosti kaznenog postupka kako u formalnom, tako i u materijalnom smislu. Dakle postupak po inje s osnovom sumnje da je po injen prekraaj, pa se kroz izvidne i dokazne radnje po etna sumnja rasprauje ili, kroz utvrivanje radnje, protupravnosti, bia djela i krivnje, potvruje do razine osnovane sumnje, ato je onda osnova za prekraajnopravno sankcioniranje i td. Slijedom toga, opravdano je onda postaviti pitanje postoje li na podru ju kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja takve razlike da se namee potreba za posebnim metodikama istra~ivanja raznorodnih prekraaja. Drugim rije ima, jesu li posebnosti u kriminalisti kom istra~ivanju prekraaja, primjerice, protiv javnog reda i mira, nadzora dr~avne granice, prekraaja s podru ja gospodarstva, prekraaja na moru, i sl., naglaaene u pribli~no istoj mjeri kao kod posebnosti u kriminalisti kom istra~ivanju kriminaliteta droga, imovinskih delikata, terorizma i sl. Spomenuto povjerenstvo je zauzelo na elan stav da postoje zna ajne razlike i posebnosti u istra~ivanju raznorodnih prekraaja u pribli~no istim relacijama kao i posebnosti u istra~ivanju raznorodnih kaznenih djela, ato proizvodi potrebu izu avanja posebnih metodika istra~ivanja odreenih vrsta ili odreenih skupina prekraaja. Do te to ke postojalo je suglasje svih lanova povjerenstva, ali je doalo do disonantnih tonova u trenutku imenovanja kolegija koji bi se tim sadr~ajima bavio. Dio lanova je zastupao stanoviate da bi se kolegij trebao zvati  Metodike istra~ivanja prekraaja , dok je drugi dio zastupao stanoviate da se kolegij zove  Prekraajna kriminalistika . Naravno da su obje skupine argumentirale svoje stavove prili no uvjerljivim argumentima. Zagovornici  Metodika istra~ivanja prekraaja tvrde da je kriminalistika jedna jedinstvena znanstvena disciplina koja se sastoji od taktike, tehnike i metodike i da se posebnosti kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja mogu podvesti pod posebnu kriminalisti ku metodiku istra~ivanja prekraaja jer da kriminalistika na pojmovnoj razini pokriva i prekraaje kao  kaznena djela u malom . Takvom stavu se nema ato zamjeriti, on je odmjeren i korektan, no, nije u skladu s definicijama kriminalistike kako se ona definira na ovim prostorima, o emu e viae rije i biti kasnije. Zagovornici  Prekraajne kriminalistike podr~avaju takav stav, no mo~da i provokativno izlaze i van suatine ovog pitanja ~elei na ovaj na in naglasiti zna aj kriminalistike, danas kao discipline, odnosno znanstvene discipline, a sutra mo~da zasebne znanosti. Jer, kao ato je poznato, u akademskim krugovima kriminalistiku od njenih po etaka prate neka pitanja priznavanja ili nepriznavanja statusa zasebne znanosti, odnosno znanstvene discipline, pa bi i ovako osmialjen kolegij na Visokoj policijskoj akoli mogao biti doprinos afirmaciji kriminalistike i korak ka njenom etabliranju kao zasebne znanosti. lV. KRIMINALISTIKA I PREKR`AJI Kad se kriminalistika dovede u izravnu vezu s prekraajima, kao da se mo~e osjetiti stanovit otpor kriminalista. To je mo~da i razumljivo jer se i naziv kriminalistike izvodi iz kriminaliteta pod kojim se, u u~em smislu podrazumijevaju kaznena djela, tj. klasi ni kriminalitet. Uostalom, kriminalistiku joa Hans Gross definira kao skup znanja potrebnih u otkrivanju i utvrivanju kaznenih djela i njihovih po initelja pridajui joj znanstveni status, a i sve kasnije definicije, unato  odreenim nesuglasjima, za predmet kriminalistike u pravilu odreuju klasi ni kriminalitet, tj. kaznena djela. A ako je tomu tako, onda se opravdano mo~e postaviti pitanje kojim se to alatkama i spoznajama koje znanosti ili bilo kakve druge discipline slu~e policijski slu~benici pri kriminalisti kom istra~ivanju prekraaja i njihovih tragova? Pa to isto pitanje mo~emo protegnuti na istra~ivanje disciplinskih djela, a s tim u vezi stoji i ispitivanje osnovanosti predstavki i pritu~bi u tzv. pritu~benom postupku. Sva je prilika da se kriminalistika, odnosno kriminalisti ke spoznaje kao alat koriste u svim tim postupcima, pa joj onda treba proairiti definiciju, promijeniti naziv ili je u~e pojmovno odrediti uz one delikte kojima se prvenstveno bavi. Ako se kriminalistika koristi u otkrivanju i razjaanjavanju svih vrsta ka~njivih radnji u odreenom pravnom sustavu, koje Horvati, ali i drugi autori nazivaju delinkvencijom, onda bi joj primjereniji naziv bio  delinkvistika . Naravno da je ovdje rije  o dosjetki koju ne treba shvaati ozbiljno, ali i ona upuuje na to da je onda potrebno definiciju kriminalistike, po pitanju predmeta njenog bavljenja, proairiti na sva ka~njiva ponaaanja. Na tom tragu treba tuma iti i definiciju kriminalisti kog istra~ivanja iz l. 2. st. 1. t. 7. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koje se definira kao ukupnost policijskih ovlasti , mjera i radnji u slu aju postojanja osnova sumnje kako na kaznena djela tako i na prekraaje. Ako bi spomenute definicije kriminalistike sveli na zajedni ki nazivnik, mogli bi je definirati kao zasebnu znanost ili znanstvenu disciplinu koja uz pomo specifi nih znanstvenih i iskustvenih metoda istra~uje kriminalitet u smislu otkrivanja, razjaanjavanja i adekvatnog dokumentiranja injenica s tim u vezi. Dakle, postojanje kriminalistike koja  pokriva istra~ivanje kaznenih djela nije u kontradikciji s kriminalistikom koja bi  pokrivala istra~ivanje prekraaja, tim viae ato nije rijedak slu aj da se jedna te ista ponaaanja u jednom politi kom trenutku  kriminaliziraju ili  dekriminaliziraju , a naj eae je rije  o prebacivanju odreenih djela iz Prekraajnog zakona u Kazneni zakon i obrnuto. Slijedom toga i naziv  Prekraajna kriminalistika ne bi trebao  bosti u oko ni najzagri~enije kriminaliste, mada bi i nazivi  Kriminalisti ko istra~ivanje prekraaja ,  Kriminalisti ke metode istra~ivanja prekraaja ili tome sli no sasvim dobro ozna ili suatinu predmetnog kolegija. Dodatni argument mo~e se pronai na podru ju kriminalisti ke prevencije prekraaja, ato bi svakako trebao biti jedan od sadr~aja predmetnog kolegija, ato se, za razliku od  prekraajnih metodika ne kosi s terminom  Prekraajna kriminalistika . V. SMISAO I SADR}AJ KOLEGIJA Smisao predlo~enog kolegija je da se studentima naglasi zna aj otkrivanja, razjaanjavanja i suzbijanja prekraaja kao kaznenih djela  u malom , ovladavanje taktikama i metodama otkrivanja, razjaanjavanja i dokazivanja raznorodnih vrsta prekraaja, ali i planiranje i organiziranje rada policije na prevenciji prekraaja i k&(*.bl~ 4 6 24Tt  Rghiļļļļļļ|rmih@ h6hd-0JB*ph#hd-B*CJOJQJ^JaJphhd-B*^Jphhd-B*phhd-0JB*phhN@hd-6 hd-6 h$X6hN@hN@6hN@hl6hN@h$X6h$X hi\5 h<>5hvhv5h5+(jh h/0JUhvh h/)*,. RShi$a$gdd-gdd- $dha$gdd- $dha$gd"4$a$gdv |~$&txz ( !H!!!#$%@%D%F%p%t%z%%%%%%%%&Z&l&n&&&&&Ͽûûûӯӯӫ۫h> nhh Z[hFhzxho3>hThhzsh=hlRlhhzh@Yh35hf;hi\hArhMh"4h@h@h@5B*+6+8+ 2EEEE6UW^^_ $dha$gd $dha$gdtJ$dh`a$gd $dha$gd@$dh`a$gdM $dha$gd"4&&&&&&&&''''8'F'P'Z't'$(0(<(D(F(***+ +4+6+8+>++++,,,.@.D.~.../ǿǷ|xtxtpxhFthhFh~)$jh> n0JUh h> nhtJ he5 htJ5hehe5h#Fhzx h?nh?nh?nh?n5h Z[h35h?nhEjhM70JUhM7hjhhz0JUhhzhh5hhhz5+/00000H12 24 556^68P<??~@@@AAILINIVIbIpIrIȼĴ̰̰̰ h h h ^^hR? jhp&)0JUh2hp&) h \5h \5hjhgh_Jh_J5hF-h74h*hH:h \5hF"hhXDh3Bhhj hAhh"4hFthFhM3rIIIIIJNJPJtJvJxJJKK LFLL M M"MMMMMN.NBNPNNNNNNOOPPPLQFRHRRTTxTTTT4U6UDUXUUVVWʼ◍jh0JUhh74hP%jhp0JUhp h~sh~sh~shT !jh0JUhhf;hzxh?hf|sh_Jhhm6jhR? 0JUhR? h ^^h 7WWW[\\\^`^p^r^^^^^____4``aNaatttu uuruzuuFvHvJvTvpvvvvvvw*wdwfwzwwyzzb|d|||8~T~Ũřhnh4 h*hiCJaJhB# hShi h_hi hihihih/nh Rh`UhYh=o h)5h}<h}<5h74h_JhYh(hh:__td|^JLNjlnάЬҬ $dha$gd h/ $dha$gd9g $dha$gd{UgdY $dha$gdV, $dha$gd/n $dha$gdi$ 0dh*$a$gd` $ 0*$a$gd=oriti ko prosuivanje i primjena normi iz domene prekraajnog zakonodavstva. U tom smislu se ukazuje potrebnim definirati opa na ela  prekraajne kriminalistike , njen djelokrug, odnosno u~e podru je interesa, ali i druge posebnosti kao ato su posebnosti pravnog ili formalnog pojma prekraaja, atieno pravno dobro kod pojedinih prekraaja, na ini i modaliteti po injenja prekraaja kao i na ini i modaliteti kriminalisti kog istra~ivanja tih istih prekraaja. To onda povla i za sobom i odreene posebnosti kriminalisti ke taktike kako kod istra~ivanja prekraaja, tako i kod drugih mjera takti ke ali i procesne naravi, kao ato su mjere osiguranja nazo nosti okrivljenika u prekraajnom postupku i tome sli no. Slijedom toga nameu se i druge posebnosti kao kod kriminalisti ke prevencije prekraaja, prekraajnih izvida i prikupljanja dokaza u prekraajnom postupku, naro ito kod odreenih skupina okrivljenika ije je pozicija u prekraajnom postupku bitno razli ita nego u kaznenom postupku, kao npr. strani dr~avljani, maloljetnici, osobe koje u~ivaju imunitet od progona i sl. Imajui u vidu injenicu da su prekraaji vrlo airoko i raznorodno rasprostranjeni i oskudnost stru nih i znanstvenih radova koji se bave tim podru jem, namee se potreba za teoretskim preispitivanjem tog podru ja. Izostanak teoretske infrastrukture dovodi do razli itog poimanja odreenih pojmova i razli itih praksi postupanja. Kod prekraaja iz nadle~nosti policije joa i postoji mogunost ujedna avanja postupanja na razinama policijskih postaja kroz djelovanje Ravnateljstva policije koje mo~e naputcima, uputama i sl. ujedna avati praksu, no ato je s drugim ovlaatenicima za pokretanje i voenje prekraajnih postupaka? Mo~da se izostanak te teoretske infrastrukture najbolje vidi na primjeru Zakona o prekraajima protiv javnog reda i mira, koji je u policijskom postupanju jedan od temeljnih zakona s tog podru ja, a godine prolaze a da se suvremeni zakon ne donosi. Naime taj zakon datira joa iz 1977. godine, posljednji put je noveleliran davne 1990. godine, a ato njegovo osuvremenjivanje zna i policijskom sustavu, i koje sve probleme prouzrokuje u svakodnevnoj policijskoj praksi, izliano je i navoditi. injenica je da je u viae navrata Ministarstvo unutarnjih poslova sa inilo bolji ili loaiji nacrt prijedloga tog zakona, ali se on ni do danas nije naaao u saborskoj proceduri, pa proizlazi da je  zapeo na politi koj razini. S obzirom na izostanak teoretske infrastrukture koju bi trebala postaviti relevantna struka, drugo nije ni za o ekivati nego da politi ke elite donoaenje i u inak pojedinog akta procjenjuju iz vlastite interesne vizure. Nedostatak takve infrastrukture sa injene od teoretskih i prakti nih postavki, dopuata mogunost razli itog tuma enja uobi ajenih, opih pojmova, pa se mo~e postaviti pitanje ato to uope zna i red, ato zna i mir, ato je to javno u odnosu na svoj antipod, koji su uope elementi javnosti, reda, mira, itd., sve dotle da e se teako postii suglasje oko pojedinih ideoloakih pitanja kao ato je isticanje odreenih simbola odreenih povijesnih re~ima. Ista stvar je i s moralnim kategorijama, kao ato su bludni enje, povreda morala graana, zlostavljanje ~ivotinja i tome sli no. Zar razlikovanje  druatveno dopuatenog kockanja , kao ato je klaenje, igre na sreu i sl., od  druatveno zabranjenog kockanja , ne bi trebalo postaviti na zdrave teoretske osnove? Ili razlikovanje druatveno prihvaenog avanturizma od druatveno neprihvaenog skitanja, prosja enja od humanitarnog prikupljanja sredstava, i tome sli no. ini se o itim da na ovom podru ju treba puno raditi, poglavito na posebnostima utvrivanja, razjaanjavanja i dokumentiranja prekraaja o kojima veina policijskih slu~benika i rukovoditelja nedovoljno zna. Tu svakako spadaju posebnosti kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja u vezi dr~avne granice i grani nog re~ima kao i prekraaja iz Zakona o strancima; prekraaja iz podru ja obiteljskog nasilja; nereda na sportskim natjecanjima; prekraaja u vezi javnog okupljanja; prekraaja vezanih uz prebivaliate i boraviate graana i osobne isprave; kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja na moru, rijekama i jezerima; prekraaja iz Zakona o oru~ju, Zakona eksplozivnim tvarima, o zapaljivim tekuinama i plinovima te Zakona o vatrogastvu i zaatiti od po~ara; kriminalisti kog istra~ivanja gospodarskih i financijskih prekraaja; prekraaja protiv ekologije i zdravog okoliaa; carinski i troaarinski te brojni drugi prekraaji. Moraju se priznati brojne specifi nosti te airoke lepeze razli itih ponaaanja proglaaenih prekraajima, a slijedom toga, moraju se priznati i odreene posebnosti kriminalisti kog istra~ivanja tako airoke lepeze ponaaanja. A ato je to ako nije posebna, specifi na metodologija rada policije na odreenom specifi nom podru ju. I ne bi li se ozbiljnije trebalo pozabaviti teoretskim i prakti nim aspektima, te poboljaanjem postojeih i iznala~enjem novih na ina i modaliteta na suzbijanju te vrste delikata. A ato je to u svojoj suatini, ako nije prekraajna kriminalistika? No, za dobrobit kriminalistike i njene znanstvene budunosti, mo~da ipak u ovom trenutku treba odustati od termina  prekraajna kriminalistika kako se to ne bi tuma ilo kao parcelizacija  mati ne kriminalistike koja, na ~alost joa uvijek nije do~ivjela svoju punu znanstvenu afirmaciju, ali svakako treba otvoriti pitanje njene redefinicije kako bi se mogla staviti u slu~bu otkrivanja, razjaanjavanja i dokumentiranja svih zabranjenih, pa i asocijalnih pojava u jednom druatvu. Slijedom toga, ini se da bi najprihvatljiviji kompromisni naziv predmetnog kolegija trebao biti  Metodika kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja . VI. ZAKLJU AK Kroz elaboraciju predmetne teme, razvidno je da provokativan naslov ima svoje utemeljenje u realitetu kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja. Naime, nesumnjivom se pokazuje potreba za bitno ja im teorijskim i prakti nim anga~manom na podru ju istra~ivanja i suzbijanja prekraaja, i da ustanovljavanje kolegija koji e se time baviti i te kako ima smisla. Naglaaavanjem zna aja istra~ivanja i suzbijanja prekraaja, otvara se pitanje kojim e se to teorijskim i prakti nim spoznajama u toj misiji koristiti istra~iva i prekraaja. Jedini logi an i razuman odgovor je, nesumnjivo, kriminalistika i njeni kapaciteti. No, kako se kriminalistika, u pravilu, svojom definicijom vezuje uz kaznena djela, onda na tom podru ju treba napraviti odreene korekcije. Ili definiciju kriminalistike proairiti od kaznenih djela na sva zabranjena ponaaanja u jednom druatvu, delikte, ili za svako ka~njivo podru je razvijati posebnu kriminalistiku ili  podkriminalistiku . Naravno da je razumno naslovnu polemiku okon ati kompromisnim rjeaenjem kakvo je i ponueno u obliku naslova kolegija  metodike kriminalisti kog istra~ivanja prekraaja , ali ovo mo~e i mora biti poticaj boljem ureenju kriminalistike kao osnovne alatke svakog kriminalista. Potrebno je poraditi na njenoj afirmaciji kroz preispitivanje svih njenih segmenata, te je kroz pa~ljivo i odmjereno redefiniranje svih sivih zona postaviti na zdrave teoretske osnove. Kona no, kroz redefiniranje predmeta, ciljeva i metoda, krenuti u zavranu bitku za priznanje njenih posebnosti i izboriti joj status zasebne znanosti. VII. LITERATURA: Dujmovi Z. i drugi: Kriminalistika, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, 2007. Horvati }.: Elementarna kriminologija, `kolska knjiga, Zagreb, 1993. Horvati }.: Novo prijestupovno i prekraajno pravo kao dio hrvatskog kaznenopravnog sustava, HLJZKZP, 1/2001., Zagreb 2001. Karas }.: Uvod u kriminalistiku, MUPRH, 2012. Modly D.: Norme ZKP-a i pravila kriminalistike, Policija i sigurnost 3/92. Paviai B., Modly D., Vei P.: Kriminalistika, knjiga prva, Golden marketing tehni ka knjiga, Zagreb, 2006. Singer M, Kov o Vukadin I, Cajner Mraovi I.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2002. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/09., 92/14. Zakon o prekraajima protiv javnog reda i mira, NN 41/77., 55/89., 5/90., 47/90.  HYPERLINK "http://www.mup.hr/10.aspx" http://www.mup.hr/10.aspx  HYPERLINK "http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdf" http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdf,  Viai predava  na Visokoj policijskoj akoli.   HYPERLINK "http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdf" http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdf, p. 15, posljednji put pristupljeno (nadalje PPP)17.12.013.  Ib. p. 22, 23. i bilteni o sigurnosti cestovnog prometa na: http://www.mup.hr/10.aspx  Horvati }.: Novo prijestupovno i prekraajno pravo kao dio hrvatskog kaznenopravnog sustava, HLJZKZP, 1/2001., Zagreb 2001. p. 6 i drugdje. Potrebno je napomenuti da je citirani Ljetopis 1/2001. koncipiran kao zbornik radova sa II. savjetovanja Hrvatskog udru~enja za kazneno pravo i praksu koje je i odr~ano na temu  Novo prijestupovno i prekraajno zakonodavstvo . Takoer je i znatan dio prostora u Ljetopisu br. 2/2002. i 2/2013. posveen istoj problematici.  Modly D.: Norme ZKP-a i pravila kriminalistike, Policija i sigurnost 3/92., p. 119., poziv na Grosss H.: Kriminalisti ki instituti, Arhiv za kriminalnu antropologiju, br. 1, 1898. p. 108.  Tako Paviai B., Modly D., Vei P.: Kriminalistika, knjiga prva, Golden marketing tehni ka knjiga, Zagreb, 2006., p. 33., kriminalistiku definira kao disciplina koja sustavno istra~uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razjaanjavanju pojava kaznenih djela i utvrivanju njihovih po initelja; Dujmovi je, pak definira kao znanost koja se bavi primjenom pravila iskustva te saznanja prirodnih i tehni kih znanosti radi utvrivanja kaznenih djela i njihovih po initelja, Dujmovi Z. i drugi: Kriminalistika, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, 2007. p. 14.; Singer za kriminalistiku ka~e da prou ava tehniku, taktiku i metode otkrivanja kaznenih djela i njihovih po initelja te metodama spre avanja delinkventnog ponaaanja, Singer M, Kov o Vukadin I, Cajner Mraovi I.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2002. p. 27.; Karas }. 2012. u Uvodu u kriminalistiku, MUPRH, p. 13. daje najcjelovitiji presjek definicija kriminalistike po ev od Dvoraaka, Damaake, Bayera, Horvatia, Mayera,Clagesa, i svi oni predmetom kriminalistike vide kaznena djela i njihove po initelje.  Horvati }.: Elementarna kriminologija, `kolska knjiga, Zagreb, 1993. p 5.  NN 76/09., 92/014.  Misli se na kriminalitet u airem smislu koji bi bio podudaran pojmu delinkvencije ato podrazumijeva sva zabranjena ponaaanja u jednom druatvu.  NN 41/77., 55/89., 5/90., 47/90.     PAGE  PAGE 5 ʂ0248چЎ֎4H68D^ƒȒ֒ؒܒ dhғ”ʔΔ$(8:Җƿƿƿƴƴƴƴƴ h^QhYh9ghV, hnhn h;CkhYhYh@hihYYh-hGhnIhcFyhjhW0JUh4 hnhWBҖZ\^HJLNhjl.Ȫ,:BvάҬzLXZȰ˿ǿǿǿǿϻûjhA3hA3UhA3 hA3hA3 hA3h h/ hA3h? h?5 h h/5h h/hh@ h vh(h9gh}<h{U5 h{U5h`h{Uh+kAh]rhlhO?hV,hY6ҬzZȰ0prδ8غTgdR?  $dha$gd9g$ & Fdha$gd h/$ & Fdha$gdA3 $dha$gd h/$ & Fdha$gdA3,.02ڳܳ޳jlprtδдҴԴx|~ 8:غںTV@Bǥypib hR? h}v hh}vho\h}v0Jjh}vU hhzh}vjh}vUh}vjh}v0JUh h/hA3h h/0JB*phjhA3h h/U hA3h h/jhA3h h/U hA3hA3hA3hA30JB*phjhA3hA3UjhA3hA3U& :<@BFHLNRTfhj $dha$gd9gh]hgdY &`#$gdgdgdR? :<>BDHJNPTVbdfjlxz|~h h/hj0JmHnHu h}v0Jjh}v0JUjh6Uh6h@ h}vjh}v0JU!21h:pl&. A!"#$% DyK http://www.mup.hr/10.aspxyK Lhttp://www.mup.hr/10.aspxyX;H,]ą'cDyK Ghttp://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdfyK http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdfyX;H,]ą'cDyK Ghttp://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdfyK http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdfyX;H,]ą'c^ hH2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHL`L Normal$CJOJQJ^J_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa 8 @8 YPodno~je  p#2)@2 Y Broj stranice>@> hz Tekst fusnoteCJaJ>&`!> hzReferenca fusnoteH*6U`16 hz Hiperveza >*B*phN@BN $XTekst balon iaCJOJQJ^JaJToQT $XTekst balon ia CharCJOJQJ^JaJP`bP$X0Revizija$CJOJQJ^J_HaJmHsHtH0W`q0 d-` Naglaaeno5\0X`0 d-@ Istaknuto6]PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] kX":#D&(z)b6X . c3NA d g X $$$'&/rIWҖ135678degi_Ҭ249fhNFN`NbNNNXXX  '!!0g X8@0(  B S  ?yY'X'XC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  Z.2. st ProductID  %&()12?@BCPTWX_`jknosx{  !"*+3=@AEFLQZ]bcnoty|}  #&5<=BCHIMNRSWX]_dehpwxz{    ()+,45BCFGJKOP[\_`fiqs{| o|.5 """!"&&**66HHKKwL|LLL8M=M>MEMIMOMOOOPPzPPQQ8R=RRRS SUUUVVVVVVVVVVVVVVWhXjXkXmXnXpXqXsXtXXXgkrtQTgi ~ (())j-l---//22<<=@>@xByBDDDEK K0K3KKKKKHLILvLwLLL-M.MMMMMNGNaNNOOO0OO PPePhP5R8RRR9T:TFUGUUVVVNWSWWWWWCXFXfXhXjXkXmXnXpXqXsXtXXXi(( <(M(b(i(GGJJJJHLHLILILMMNbNOO1O3O PP:TTgXhXhXkXkXtX|XXXXi(( <(M(b(i(GGJJJJHLHLILILMMOO3OOWWgXhXhXjXkXkXmXnXpXqXsXtXXX cd9 uBk(ĎX[UX2j&zlKS:,k<~ExFED>O5EnXJN2^LˎVb 4 d?7,s l}wSh^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hH ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.88^8`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^J. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJPJQJ^J.h^`OJPJQJ^J.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`5OJPJQJ^J.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH8^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHx^x`OJQJ^Jo(hHoH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH[UXJ^Vb4 dk(}w cO5E9 KS:&k<7,sxFEή BP^,SJ%xJ%x@c7xqFG@}0R? @ j  & 4 H:hWMMT !F"B#~)$0&5+(p&)V,d-f- h/_I3"474 \5l :U:=o3>?+kAXDE#F_JtJ+Q R$X Z[<\i\ ^^;{`a(Ec{cKf%g/g9glRl> n/n?nArTr]rL?szsf|s~sFtv}vzxS/ycFy(TAT35nI@Y"3BlP%- P6{UA3nkdi2hzM7YY)p?'%:p.4<>.`u1 v@ll&S+N@Y9O?}<eF-gm6KZM(Y8=o>O*f;AO-j*=lOO@   !"#%..X @ &6@FHJN`tUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;Wingdings7.@CalibriA$BCambria Math"q.k"rz,' *gN 9C ( 9C (#xr4NN 3qHP ?v2!xx  }eljko MraiZMMraiH          Oh+'0  8 D P \hpxeljko MriZM Normal.dotmMri8Microsoft Office Word@T @Niea@ =*(@D  9C՜.+,D՜.+,` hp|  PA(N  eljko Mri eljko Mri NaslovTitle< 8@ _PID_HLINKSA Ghttp://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdfPhttp://www.mup.hr/10.aspx Ghttp://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2013/pregled_2003_2012.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyz{|}~Root Entry F]&DData k1TablesZWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreJ&D&DSRHHZSEODUFQ==2J&D&DItem  PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q