Pregled bibliografske jedinice broj: 988177
RAZUMIJEVANJE MOTIVIRANOSTI ZNAČENJA FRAZEMA U TALIJANSKOME KAO INOME JEZIKU
RAZUMIJEVANJE MOTIVIRANOSTI ZNAČENJA FRAZEMA U TALIJANSKOME KAO INOME JEZIKU // Croatica et Slavica Iadertina, 14 (2018), 1; 101-118 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 988177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
RAZUMIJEVANJE MOTIVIRANOSTI ZNAČENJA FRAZEMA U TALIJANSKOME KAO INOME JEZIKU
(Motivation in Understandability of Meaning in Italian Idiomatic Expressions among Second Language Speakers)
Autori
Marković, Irena
Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 14
(2018), 1;
101-118
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
motiviranost značenja ; frazemi ; govornici talijanskoga kao inoga jezika ; transparentnost frazema
(semantic motivation ; idiomatic phrases ; Italian L2 speakers ; idiomatic transparency ; L1 transfer)
Sažetak
Članak se bavi kognitivno-lingvističkim pristupom frazemima (Broz 2015 ; Lakoff 1987), u talijanskome kao inome jeziku (Levorato i Cacciari 1992). Istražuje se motiviranost značenja i razumijevanje motiviranosti značenja frazema hrvatskih govornika talijanskoga kao inog jezika. Arbitrarnost jezičnoga znaka pri ovladavanjem inim jezikom često dovodi do vrlo niske razine transparentnosti značenja novoučene riječi. U ovladavanju frazemima postoji olakotna okolnost da sličnost (strukturalna i značenjska) u hrvatskome i talijanskome jeziku olakšava njihovu interpretaciju (i razumijevanje njihova metaforičkoga značenja) te samo poznavanje značenja frazema hrvatskoga jezika automatski dovodi do visoke transparentnosti značenja talijanskih frazema (kao i obrnutoga ishoda: negativnoga prijenosa). Uzeli smo u obzir sve varijable koje mogu utjecati na interpretaciju frazema u J2 (Cardona 2008) među studentima inojezičnoga talijanskoga čiji je materinski jezik hrvatski. Preliminarnim ispitivanjem izdvojeni su najpoznatiji frazemi na hrvatskome jeziku (prema mišljenju ispitanika) te paralelno oni talijanski, a zatim su podijeljeni u četiri skupine: a) potpuni hrvatsko-talijanski ekvivalenti, b) parcijalni (semantičko-formalni) i različiti talijanski ekvivalenti, c) nepoznati talijanski frazemi (s ekvivalentima i bez ekvivalenata) te d) zastarjeli hrvatski frazemi (kako bi se utvrdila paralela u interpretaciji i motivaciji tih frazema i onih iz treće skupine). Metodologija iz Levorato i Cacciari (1992) zapravo je prilagođena našemu istraživanju, gdje se osim poznatosti i transparentnosti značenja tražila i (ne)podudarnost s hrvatskim frazemima i na osnovi te selekcije odvojeno prezentirala ispitanicima. Na primjerima iz prve skupine hipoteza o razumijevanju motiviranosti značenja bit objašnjena je najčešće pozitivnim transferom J1 u J2. Na primjerima iz druge i treće skupine frazema rezultati u razumijevanju motiviranosti i transparentnosti značenja donekle poznatih i nepoznatih frazema interpretiraju se kako pomoću kognitivnih mehanizama metafore, metonimije i konvencionalnoga znanja tako i pomoću razine poznavanja talijanskoga kao inoga jezika ili nekoga drugoga inoga jezika te pučke etimologije. Objašnjava se o čemu najviše ovisi veća ili manja transparentnost značenja frazema u J2 kad nemaju ekvivalent u J1 (tu će se pretpostaviti slično promišljanje značenja kao i u razumijevanju arhaičnih i nepoznatih hrvatskih frazema), kad imaju parcijalni ekvivalent te kad imaju potpuni ekvivalent. Cilj je ovoga rada istražiti utječu li isti psiho-kognitivni procesi te mentalne slike na interpretaciju značenja materinskoga i inoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija