ࡱ> q`".bjbjqPqP 4R::ۃ%   @J0zzz8. | dIh!!"Vh<hw2hnh[j0h ha+hHYhSh(#hIh5+(5CJ aJ hIhI5CJ aJ hP5CJ aJ hIh(#5CJ aJ hIhI5jhf$0J6UhIhI62*," ,.024DF|$((1?H d`gd d`gdJvW d`gd%dgdob $da$gdobdgdob%- .*z&:PRtv,lVZx||  ] | n"""""z$|$%%&&&0&2&4&6&&&&&&&&'(''̜hhGh54YhJvWhh^ h=Mh_hI/,hXhEoh8hF{h1Vhb[hBhHhcMhvhhIh<h5h[j0hR@f=':(^(z(~((((((((((((((0)>)6** ++ ,,,-.-F---$..F///////\0^001&1L11134j444,5546n607B7b7z7<==R>h +YhhZC[hTc*he3hNLh[hA$ hfh1JhHqh^ h^ 5h^ h^Shi>VhcMht$hhF{hGh'{AR>\>j>n>~>>>>???????A&EHH~HHJJJKK|K~KKKKKLLLLL^M`MbMdMtMMM Ng@giii㿻ëãßϗhobhYThYhFhFhP5h h4hdOh ^hQ"haLhPhDhZauh(oehXh;;hh dhjh;;0JUhPh d\ h dh d:iiiiiPjnjdkk4mmmoop q"qTr~rZsssst.t:tftrtttttttruuuuuuuuuuuuuvvv v8v@vVvXvfv&x'x2x7xxxxxxyŽɹɽh}}hTh{ h "3h~thqP(h&nhhDhjhH h&h&hhh&hFhZauh=4h%hYThobAyz`zxzzzzzzzzzzF{J{{.|0|2|Z|\|"rtJLT$ބNPR&(,.0PRxčƍD¾~zh E h4h"jh'2Q0JUh V hQKwhQKwjhC-0JUh@hC-jh3 0JU h &h3 h3 hLjh\0JUh!Bh+hyYh1Vh%hPlh;;h;jh{ h}}h~th\l)02|4|Z|\|^|vVXb(*@BD`\^dgdE'gd/' d`gdQKw d`gd)i@dgdPl hd`hgd%njenice (dokaze) koji ukazuju na odreeni stupanj vjerojatnosti da je po injeno kazneno djelo i tko je njegov potencijalni po initelj. Navodi da se u praksi redarstvenih tijela svakodnevno postavlja pitanje koji je to injeni ni fond koji omoguava redarstvenicima izvoenje zaklju ka o postojanju osnova sumnje u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, koje da je fakti no pitanje koje varira od slu aja do slu aja ovisno o vrsti i tipu kaznenog djela, na inu njegovog po injenja i drugim modalitetima. Izri ito navodi da ova sumnja ne samo da obvezuje redarstvene vlasti na du~nost postupanja u slu aju njenog postojanja, nego je ona istovremeno svojevrsna neizravna zabrana tim tijelima od preranog zapo injanja postupka (namjernog ili nenamjernog) i time zadiranja u privatnost osoba i njihovog uznemiravanja koje mo~e imati karakter i aikaniranja. Stoga je postojanje osnova sumnje zakonski minimum za samoinicijativno postupanje redarstvenih tijela. I Dujmovi smatra da je za postupanje policije neophodno da raspola~u saznanjima stupnja  osnova sumnje kao minimalnog stupnja vjerojatnosti da je po injeno kazneno djelo, odnosno da je to zakonski uvjet za po etak izvida kaznenog djela. Nekada osnova sumnji mo~e biti vrlo visokog intenziteta i pouzdanja, kao npr. kod zatjecanja na izvraenju, tj. kod flagrantnih kaznenih djela. Pri tome, dokazni zna aj e naj eae pratiti spoznajni zna aj pojedine informacije, pa e u formalnom smislu predstavljati dokaz u postupku, odnosno odreenu indiciju, ali ne uvijek i ne nu~no. S druge pak strane, jasno je i da svaka informacija od zna aja za policijsku slu~bu ne predstavlja osnovu sumnje, jer da bi se smatralo osnovom sumnje ta informacija mora biti zasnovana na konkretnim, stvarnim okolnostima, dakle, na neki na in provjerena, neato veeg stupnja pouzdanja od pukog nagaanja, pogovora i sl. To, naravno, ne zna i da neka informacija koja je u toj mjeri konkretna da ukazuje na po injenje kakvog ka~njivog djela nee sama po sebi predstavljati osnovu sumnje. To je vrlo bitno razlu ivati jer osnova sumnje da je po injeno kazneno djelo koje se progoni po slu~benoj du~nosti proizvodi obvezu policije da svoje aktivnosti koordinira s dr~avnim odvjetniatvom, ona u tom poslu viae nije sama ve s nadle~nim dr~avnim odvjetniatvom bez obzira na razinu njihovog pasivnog ili aktivnog anga~mana. Informacije koje po svojim obilje~jima nemaju takav stupanj pouzdanja da bi se smatrala osnovom sumnje, spadaju u kategoriju ostalih informacija od zna aja za policijsku slu~bu koje mogu ali i ne moraju biti od  operativnog zna aja . Policijski slu~benici, samostalno, bez obveze koordinacije s dr~avnim odvjetniatvima, provjeravaju one od operativnog zna aja, tzv. operativne informacije. To ine sa svrhom i namjenom da se pouzdanost, odnosno istinitost takve informacije potvrdi do te razine da se mo~e smatrati osnovom sumnje, odnosno da se eliminira svaka sumnja. Ukoliko se takva informacija potvrdi, tj. dovede do razine osnove sumnje, postupak se dalje nastavlja po proceduri koja je propisana za provoenje izvida. Tada policija ima pravo ali i du~nost provoenja izvida, naravno, kako je ranije spomenuto, u koordinaciji s nadle~nim dr~avnim odvjetniatvom. 1. PRIMJER Konkretan primjer iz policijske prakse je uvijek najbolji na in objaanjenja, a za objaanjenje predmetne teme izvrsno mo~e poslu~iti zasigurno svima poznati slu aj koncerta Marka Perkovia  Thompsona, na Trgu J.b. Jela ia, odr~anog u Zagrebu 30. svibnja 2008. godine. Naime, valja u kratkim crtama ponoviti dogaaje koji su toliko medijski eksploatirani da su mnogima poznati, usudio bi se rei da svatko o tome ima svoj odlu an, emotivan stav. Ali samo onaj tko je u stanju objektivno i trijezno razlu iti ato se dogodilo, i tko je zaista u stanju pratiti onu tanku, ponekad pomi nu liniju razgrani enja zakonitog od nezakonitog postupanja policije, shvatit e da je rjeaenje enigme i u ovom slu aju, kao pup anom vrpcom vezana za postojanje ili nepostojanja osnova sumnje. Da se podsjetimo. Povodom Dana branitelja izmeu politi kog vodstva grada Zagreba i M.P. Thompsona dogovoren je besplatan koncert na glavnom zagreba kom trgu. Gradski elnici su od Thompsona zahtijevali da se u najavama koncerta ogradi od neprimjerene ikonografije koja je ranije viana na njegovom koncertima, ato je on u viae navrata i uradio pozvavai i svoje fanove da se primjereno ponaaaju. Uz to, svi policijski slu~benici anga~irani na osiguranju koncerta su imali jasnu zadau da uo avaju osobe s neprimjerenim obilje~jima, izdvajaju ih i procesuiraju. Naravno da su policijski slu~benici bili rasporeeni na na in da nije bilo mogue doi na Trg, a da se ne proe pored njih. K tome, sto~er osiguranja je bio fizi ki smjeaten na jednom od katova zgrade na samom Trgu gdje se s prozora i balkona pru~a izvrstan pogled na cijeli Trg. Uz tu zgradu je du~ Trga bila prislonjena tzv. skela s koje se ureivala fasada zgrade, ato je i slu~benicima u sto~eru osiguranja omoguilo kretanje uzdu~ skele na toj visini, a time i izvrsnu preglednost nad dogaanjima na samom Trgu. Rezultat: tijekom koncerta nisu uo ene nikakve osobe, odnosno incidenti koji bi se odnosili na isticanje neprimjerenih simbola i sli nog. No, sutradan su medije preplavile fotografije osoba koji su na kapama imali istaknuta ustaaka obilje~ja, iz ega se mogao stei dojam da je to za vrijeme koncerta bila masovna pojava. Analizom fotografija utvrdilo se da mediji raspola~u fotografijom iste dvojice mlaih muakaraca, pa se, s obzirom na iz toga proizaali osnov sumnji da je po injen prekraaj, pristupilo prekraajnim izvidima, pokuaaju utvrivanja identiteta osoba i njihovom prekraajnom procesuiranju. Osobe su u relativno kratkom roku i identificirane te prekraajno procesuirane iako se radilo o osobama koji su imali prebivaliate u inozemstvu. No, problemi po inju u onom trenutku kad policijski slu~benik kriminalisti ke policije, mjesno nadle~ne policijske postaje, upuuje poziv Marku Perkoviu Thompsonu radi davanja obavijesti o kaznenom djelu iz l. 174., Rasna i druga diskriminacija, i Povrede ugleda RH iz l. 151. Kaznenog zakona. I tada po inju medijske polemike, izljevi emocija braniteljske populacije i udruga, razne frustracije i prizivanja. Za pojaanjenje pojma osnova sumnje ato je svrha ovog rada a napose ovog primjera, daljnji razvoj dogaaja je irelevantan i njime se nadalje neemo baviti, ali emo stvari postaviti na jasnu zakonsku osnovu, ato onda rjeaenje ini razvidnim a prostor subjektivizmima bilo kakvog tipa se u znatnoj mjeri su~ava. 1.1. Objaanjenje Klju na stvar kod razjaanjavanja zakonitosti postupanja slu~benika kriminalisti ke policije koji je uputio poziv je, naravno, je li to smio ili nije smio napraviti. Pozivanje je policijska ovlast koju policijski slu~benik smije primijeniti kad su ispunjeni opi uvjeti za primjenu svih policijskih ovlasti, pa onda i oni posebni uvjeti za baa tu, konkretnu policijsku ovlast. Opi uvjeti su spomenuti ranije u ovom tekstu a svode se na postojanje osnova sumnji da se priprema ili je izvraeno kakvo ka~njivo djelo (kazneno djelo ili prekraaj), odnosno kad god prijeti kakva opasnost bilo od ljudi, stvari ili pojava, koju je potrebno sprije iti ili otkloniti. Posebni uvjeti iz l. 40 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima su, da ako druga ije nije propisno posebnim zakonom (u ovom slu aju Zakonom o kaznenom postupku), na razgovor radi prikupljanja obavijesti mo~e se pozvati osobu za koju je vjerojatno da raspola~e obavijestima korisnim za obavljanje policijskog posla. Zakon o kaznenom postupku iz 1997. godine je unutar provoenja izvida kaznenih djela, dakle opet u okviru osnova sumnje da je po injeno kazneno djelo, davao pravo redarstvenim vlastima da pozivaju graane, ali je to pravo u slu aju odbijanja suradnje ograni io na samo jedan poziv iz tog razloga. Novi ZKP iz 2008. to pitanje ureuje na istovjetan na in ali uz joa jedno dodatno ograni enje u slu ajevima provoenja izvida po nalogu dr~avnog odvjetnika, a to je da se to ini uz prethodnu obavijest dr~avnom odvjetniku. Izvan svake sumnje proizlazi da policijski slu~benik u ovom konkretnom slu aju ima pravo uputiti sporni poziv ako opstoji osnova sumnje da su po injena spomenuta kaznena djela, i ako se gospodina Marka Perkovia mo~e povezati s tim djelima bilo u svojstvu po initelja, supo initelja, poticatelja ili pomaga a, odnosno osobe koja o djelu i po initeljima mo~e dati obavijest od koristi za obavljanje policijskog posla, tj. otkrivanje i procesuiranje po initelja. Ukoliko takva sumnja ne opstoji, policijski slu~benik nema zakonsko utemeljenje za takav postupak, slijedom toga neovlaateno zadire u prava i slobodu g. Perkovia i izla~e se mogunosti da sam ue u kaznenu zonu pod osnovom sumnje da je po inio kazneno djelo Zlouporaba polo~aja i ovlasti iz l. 337 KZ-a, a mogue i kaznenog djela Zlostavljanja u obavljanju slu~be ili javne ovlasti iz l. 127. KZ-a. Ponajprije je potrebno razmotriti opstojnost sumnje da su po injena djela Rasne i druga diskriminacija, odnosno Povreda ugleda RH. Za po injenje kaznenog djela rasne i druge diskriminalije potrebno je da netko s namjerom: krai temeljna ljudska prava i slobode priznate od meunarodne zajednice i to na temelju razlike u rasi, vjeri, jeziku, naobrazbi itd. progoni organizacije ili pojedince zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi javno iznosi ili pronosi zamisli o nadmonosti ili pod injenosti jedne rase, etni ke ili vjerske zajednice itd., i to s ciljem omalova~avanja, odnosno airenja rasne, vjerske itd. mr~nje, odnosno tko s istim ciljem putem ra unalnog sustava raspa ava materijale kojima se pori e, znatnije umanjuje, odobrava ili opravdava genocid ili zlo ini protiv ovje nosti. Za po injenje kaznenog djela povreda ugleda Republike Hrvatske potrebno je da netko (s namjerom) javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalova~avanju RH, njezinu zastavu, grb, himnu, hrvatski narod ili etni ke i nacionalne zajednice ili manjine koje ~ive u RH. Va~no je napomenuti da je kriterij za odreivanje osnova sumnji kriterij prosje nog razumnog ovjeka, nikako nekog sumnji avca kome je svatko sumnjiv, ali ni onog tko je pretjerano naivan i ni u koga nizaato ne sumnja. U konkretnom slu aju postavlja se pitanje postoji li za prosje nog razumnog ovjeka osnova sumnje da su od strane M.P. Thompsona ili koga drugoga po injena ta kaznena djela. Drugim rije ima, mo~e li se odreena radnja ili propuatanje du~ne radnje M.P.Thompsona ili koga drugoga povezati s radnjom izvraenja ovih kaznenih djela. Sasvim je jasno da ne postoji takva sumnja ni na razini osnova sumnje pa ni ni~e razine, tj. razine operativne informacije, a moglo bi se rei ak ni na razini pukog nagaanja. Kad bi se postupci M.P. Thompsona mogli dovesti u vezu s izvraenjem prekraaja protiv javnog reda i mira iz l. 5 Zakona o prekraajim protiv javnog reda i mira (noaenje ili isticanje simbola kojima se remeti JRM), po injenog od strane dvojice mladia koji su nosili kape s ustaakim obilje~jima, to opet ne bi bio dostatan osnov za upuivanje poziva te vrste. Teoretski bi mogao postojati zakonski osnov u okviru prekraajnih izvida, temeljem postojanja sumnje na po injenje predmetnog prekraaja, ali bi izmeu prekraaja po injenog od strane dvojice mladia i M.P.Thompsona morala postojati poveznica, tj. vjerojatnost da on raspola~e obavijestima korisnim za obavljanje policijskog posla, dakle, prekraajne obrade. Pri tome i pojam vjerojatnosti podlije~e kriterijima prosje nog razumnog ovjeka, i trebao bi podrazumijevati da je aansa da on raspola~e korisnim obavijestima znatno vea od aanse da ne raspola~e takvim informacijama. Ne treba smetnuti s uma da se kod tuma enja propisa i pojmova, i kad je rije  o moguem po initelju ka~njivog djela uvijek ide intenzivno u pogledu prava  okrivljenika , odnosno ekstenzivno u pogledu prava policijskog slu~benika, pa bi ovaj princip trebao biti joa naglaaeniji kad je rije  o osobi koja nije nizaato okrivljena, ve samo  vjerojatno raspola~e korisnim informacijama. Nadalje, teoretski bi bilo mogue poticanje na izvraenje tog prekraaja, ali i u tom slu aju mora opstojati sumnja razine osnova sumnje da bi g. Perkovi s namjerom potaknuo nekoga na takav prekraaj, ato opet, imajui u vidu spomenuto pozivanje svojih  fanova na primjereno ponaaanja, svakako pada u vodu. Kako iz netom iznesenog proizlazi da osnova sumnji da bi bila po injena dva navedena kaznena djela ne opstoji, jasno je da je policijski slu~benik kriminalisti ke policije nezakonito postupio kad je G. Perkoviu uputio poziv na obavijesni razgovor u svezi tih djela. IV. ZAKLJU AK Razvidno je na kraju da vic s po etka pri e zaista nije vic ve prava policijska zbilja. Naime, kako se policijski posao obavlja primjenom policijskih ovlasti, ija primjena je u pravilu vezana za osnove sumnje, proizlazi da je policijski posao da u cilju uspostave i odr~avanja povoljnog stanja sigurnosti zapa~a i sumnja, jer onaj tko ne bi sumnjao, ne bi smio primjenjivati policijske ovlasti, a time ni raditi policijski posao. Ali da bi primijenio policijske ovlasti, ta sumnja mora biti takva da premaauje razinu pukog nagaanja, mora biti temeljena na realitetu, na konkretnim okolnostima. Druga strana te iste medalje se odnosi na stanje kad, izvan slu ajeva koje smo ozna ili iznimkom od pravila, osnova sumnje nema, onda nema ni du~nosti ali ni prava na primjenu policijskih ovlasti, a time ni obavljanja policijskog posla. Policijski slu~benik koji primjenjuje policijske ovlasti kad izostane osnova sumnje da se priprema ili je izvraeno kakvo ka~njivo djelo (kazneno djelo ili prekraaj), odnosno kad ne prijeti kakva opasnost od ljudi, stvari ili pojava, koju je potrebno sprije iti ili otkloniti, izlazi izvan zakonskih okvira, tj. postupa nezakonito a time sebe izla~e opasnosti od kaznenopravnog, odnosno disciplinskog progona. Radi lakaeg razumijevanja, stupnjevanje sumnji u okviru poslova policije i pripadajuih radnji s tim u svezi bit e prikazani kroz slijedeu tabelu. RAZINA SUMNJEOPISAKTIVNOSTIIspod, tj. izvan razine osnova sumnjeSaznanja niskog stupnja pouzdanja, neprovjerena, nepouzdana saznanja, pogovor, glasine, informacije  plod bolesnih procesa o ito duaevno bolesne ili poremeene osobe, ostale informacije od zna aja za slu~bu, operativne informacijeProvjera kroz javno dostupne i neformalne izvore (javni podaci, internet i sl.), na na in da se ne zadire u ljudska prava i slobode i ne primjenjuju (represivne) policijske ovlasti. Nema obveze koordinacije s dr~avnim odvjetniatvom. Rezultat provjere je ili osnova sumnji ili raspraenje svake sumnje.osnova sumnjeMinimalna vjerojatnost koja se ipak zasniva na konkretnim okolnostima, vjerojatnost na polaznoj razini, provjerena, neato veeg stupnja pouzdanja od pukog nagaanja, pogovora, glasina, ali mo~e biti i saznanje viaeg i visokog stupnja pouzdanja (flagrantna djela)- Kada se odnosi na kazneno djelo - kriminalisti ko istra~ivanje, izvidne i dokazne radnje u koordinaciji s dr~avnim odvjetniatvom. - Kada se odnosi na prekraaje  prekraajni izvidi i procesuiranje. - Kada se odnosi na prijeteu opasnost, - njeno sprje avanje i otklanjanje.osnovana sumnjaSaznanja i injenice utvrene kriminalisti kim istra~ivanjem, izvidnim i dokaznim radnjama, vrlo visok stupanj pouzdanjaPodnoaenje kaznene ili prekraajne prijaveistina van svake razumne sumnjeSaznanja i injenice utvrene kroz provedeni kazneni postupak, toliko pouzdane da se na njima mo~e zasnivati presuda Pravomona presuda V. LITERATURA Dujmovi, Z. i dr.: Kriminalistika, MUP RH, 2007. Modly, D., Korajli, N.: Kriminalisti ki rje nik, Centar za kulturu i obrazovanje Teaanj, 2002. Modly, D.: Kriminalisti ki sadr~aji nekih izraza iz ZKP-a, Policija i sigurnost 4-6/2003. Paviai, B.: Komentar Zakona o kaznenom postupku, tree izdanje, Pravni fakultet sveu iliata u rijeci, Rijeka 2002. Vei, P.: Izvidi kaznenih djela, prezentacija predavanja na Pravonom fakultetu Sveu iliata u Rijeci Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/09.  Autor je predava  na Visokoj policijskoj akoli, nositelj kolegija Policijske ovlasti i ljudska prava i Nadzor nad radom policije  l. 3. st. 2. i l. 1. st. 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima  l. 1. st. 1. t. 6. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima  l. 1. st. 1. t. 7. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima  Paviai, B.: Komentar Zakona o kaznenom postupku, tree izdanje, Pravni fakultet sveu iliata u rijeci, Rijeka 2002., 233, 234.  Vei, P.: Izvidi kaznenih djela, prezentacija predavanja na Pravonom fakultetu Sveu iliata u Rijeci (http://search.conduit.com/Results.aspx?q=izvidi+kaznenih+djela&hl=en&SelfSearch=1&SearchSourceOrigin=10&ctid=CT2269050)  Modly, D., Korajli, N.: Kriminalisti ki rje nik, Centar za kulturu i obrazovanje Teaanj, 2002., 421.  Modly, D.:Kriminalisti ki sadr~aji nekih izraza iz ZKP-a, Policija i sigurnost 4-6/2003., 294,295.  Dujmovi, Z. i dr.: Kriminalistika, MUP RH, 2007., 17.  Autoru poznato temeljem vlastitog sudjelovanja u pripremi i provedbi mjera osiguranja     PAGE  PAGE 1 D<VtvHTVX&68̷T¹ƹ`b<@\lĻ̻ػ468`bdxj|оҾԾ&(*2ĸİ̥ h/'h/'h*8h"Rh2h5h?h;OhE_hLhKmhZwh!LhVnjhN0JUhNhQKwhh;6hRUh2A2>@D^`*B`d>X\^`(:BHjl "&.8:T񽹵ٹjh`0JUh{h|h`hh;h3h Ah"hhh?h31hkMQh@h=%hE'h/' h/'h/'hPPCj*.<>HJ"4f X$&XZ\^hhjz|r,.<~ɽɹɮŢh }hkMQhMLhJ h h h h h)i@5hLBh)i@ h`|h`|h`|h{-hK/h=%hY0h8h Ah?h9Oh3h:H?\^.@B tFHV d`gd R & Fdgd0} hd`hgd% d`gd)i@gd)i@dgdE' d`gd`|~  HRDFHTVj 46:<fhlnHJZnpѽѽŽŽŹŽŽŵhh8uh03hl\hq Mhh@h:>h=%h?9h RhOhO5hOh h0}h0}hOh0}5h0}hddhqhLBh}h*?VXL      dgdD d`gdXdgdobgdDdgdO hd`hgdO d`gdq d`gd:>\hd^\`hgdO D         N `   R b L\n`82^,.0XrԽhuhhhhuhD5huh1aM5huh#h5hY"hPh(`hM3 hDhDh!$h#hhXw-hH1hLwhhDh7oh03hXhqhO:^.X???$d$Ifa$gdulkd$$IflF"T   t06    44 la$d$Ifa$gdDl4@tJZ@B 2 @ D P     !.!@!J!X!\!n!p!!!!!!! """$"ṵhRhCJaJhRhhRhCJaJhfphhI&7h!$hhDhhhh#hh+hbhnh1aMhPhXJ hPh1aMhY"huh:BqXXXXX$d$Ifa$gdulkdu$$IflF"T   t06    44 laB qXXX$d$Ifa$gdulkd$$IflF"T   t06    44 laB D  p!!qXXX$d$Ifa$gdulkd_$$IflF"T   t06    44 la!!!!!!!!!$"qiiiid__T  & Fdgdfpgdgddgdobkd$$IflF"T   t06    44 la $"""""#H%%%%%%&&T'V'''X(Z(Z)\)(*++++++,,$-&--------------..... h0Jjh0JUjh\DUh\D h8hhjh0JUhf$jhf$0JU hfphRhhhfphRhCJaJhRhhRhCJaJhfpCJaJhfphfpCJaJ2$""#$H%%%%&T''X(Z)++,$-------dgdC-dgd\dgd`dgdobdgdRh & Fdgdfp  & Fdgdfp-----...... .".dgdobh]hgdn &`#$gdZb ..... .".hh\Dh h0Jjh0JUhf$0JmHnHu21h:pl&. A!"#$% s$$If!vh5T 5 5#vT #v #v:Vl t65T 5 5s$$If!vh5T 5 5#vT #v #v:Vl t65T 5 5s$$If!vh5T 5 5#vT #v #v:Vl t65T 5 5s$$If!vh5T 5 5#vT #v #v:Vl t65T 5 5s$$If!vh5T 5 5#vT #v #v:Vl t65T 5 5b@b Normal$dh1$9DH$a$$CJOJQJ^J_HaJmHsHtHN@N I Heading 1$<@&5CJ KH \aJ P@P /' Heading 2$<@&56CJ\]aJJ@J /' Heading 3$<@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph Fontpi@p  Table Normal :V 44 la $dh1$9DH$a$tH(k(No List >@> F{ Footnote TextCJaJ@&@@ F{Footnote ReferenceH*O1 /'-Stil Prvi redak: 063 cm Prored: jednostrukohd`h^JaJRY"R /' Document Map-D M OJQJ^Jr@3r 1aM Table Grid7:V0nHtH4 @B4 nFooter  p#.)@Q. n Page Number!"%v>?AAHX Q~RDEMN"#?rs  t!u!!!""0"V"W"" ###$%%%',-/ :!:4:5:6:;HIIJ1NQQQQQRTTX[[w]^^^^f_g_Vabddofhhhhii#k$k+l,lPn&tXudvevfvtvuvvvxQ{S{{{{{{| |/|}D~E~S~Z!mn~!"Bˁ́́΁ρЁށ߁r̂@كڃۃ^,Y 000000000000000000000000000t!0t!0t!0t!0t!0t!0t!0t! 0t! 0t! 0t!0t!0t!0t!0t!0t!0t!00t!00 :0 :0 :0 :0 :0 :0 :0 :0 :0 :0 :0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q(0Q0^0^0^0^0^0^0^0^0^00^ 0^ 0^ 0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^00Rv0Rv0Rv0Rv0Rv0Rv0Rv0Rv0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv0Rv0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv 0Rv0Rv0Rv0Rv000 0 0 0 0 0 000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I004rst!5:6:;D~E~!"ˁ́΁ρЁށ߁r̂ۃ,YK00!I00K00K00K00!K00K00K00  I00I00 I00K00 I00I00I00I00000000 00fK00ŷI00I00@0P޸(I00I00K00 00 $$$''R>jOiyD2~$".".ILMNPQRH2|VB !$"-".JOS .K  '!!>f4$  >ft$  >ft+  >ft#  >f%  >f' 0dt5iyC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 1. st3, st3. st ProductID rt"%Z\`c(2pr,.A'F'Q+S+--1177;;t=|=/>6>y>}>?? DDFDODQDXDHHOOUR^RaRjR UUeUnUZZi\r\s\|\\\\\iakaleueCfEf gggggghhcifi%j(jhjkj~mmn nnno"olono{ooBpGppp2q;qXqZqtt#v,vzz||b}d}Ā%djrŵӂ@D|ڃۃ^.5[cjl CELN!#>?qs  s!u!!!""/"0"U"W""" # ###"$#$%%'',,--//:!:3:6:;;HHIIJJ0N1NQQQQRRTTXX[[v]w]^^^^e_g_UaWabbddnfpfhhhhhhgihiii"k$k*l,lOnPn%t&tWuYucvfvsvvvxxP{S{{{{{{{| |.|/|}}C~E~R~S~YZ !ln}~ "ABʁЁ݁qr˂̂?@؃ڃۃ^`+.X[ 66666667hhq˂ككڃۃ^, ۃU]f^Bx0S>:9PAhJ+L:Zx5ek2e\kZv ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(hH- ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h88^8`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" 5eke\k:Zf^B:90hJ0!Li⸶|8ժڄ(;2BȖR2Bj⸶|8ժڄ(;2BȖR2BjttVjVpbZl Rؗj⎶ޢ~:*oav| hYVnthTnA~l&d\}/DA~l&6UDmIA~5|J[4wP^RQ7g ,dQ7g>EfA~Q7g6UDH-)lA~c?m wSxA~d\}  B/+J\n3j^SA$  { DQPl8ST3 h0}C|sE_LX%+ E $=%&+x'5+(qP(\l)Tc*a+I/,C-X-Xw-4/)0Y0[j0H1w2 "303e34=4I&7?9 =:>;>)i@ A!BLBqC4DF'F^4GyG1J]K!LNLM=Mq M1aM6NdO9O;OPP'2QkMQ RlS U V1Vi>VJvWXX)XY +Y54YyYaZZC[hT\l\b](`f`Zaobc ddde(oeR@f"h#h;j9kKmVn Dno7oJ*pfpHq[set~th8uZauQKw\zF{'{]K{`|q| }}}_Rh FHY*PP9*31[uVLw^ ZwX;E'?qf$N;*8DXJ4X"R3"<DZbb@\DPI (#as{5>w<u@YTt$u >ePR_@|!$48fH}l&qVCn`;66cM:HEo84Hj5|Q"9;;22HR/'M3ZGhf+H0` ^,QY"QaLb[&n{-FOK/QKML5v5{{{| |/|}D~E~S~Zmn~!"Bˁ́@`   "#$(),.689:=>Eppppppp@@p"p&p*p,p4p<p>pHpLpNpPpXpZp`pdptp@pzp|pppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1f -pC-pC!x4d 2QHX ?(#2)OSNOVA SUMNJE  IZVOR POLICIJSKIH OVLASTIZMZM(       Oh+'0 $0 P \ h t,OSNOVA SUMNJE IZVOR POLICIJSKIH OVLASTIZM Normal.dotZM3Microsoft Office Word@e@B`@.^@_-/-p՜.+,0 hp|  PAC *OSNOVA SUMNJE IZVOR POLICIJSKIH OVLASTI Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fg-@/Data 1Table7NWordDocument4RSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q