Naslov
Svećenici u politici. Djelovanje katoličkih svećenika u Hrvatskom saboru 1868.-1871.
(Priests in politics. The Activity of Catholic Priests in the Croatian Parliament 1868-1871)

Autori
Biočić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
452

ISBN
978-953-11-1079-2

Ključne riječi
crkvena povijest, 19. stoljeće, Trojedna kraljevina, sabor, svećenici, Hrvatsko-ugarska nagodba, modernizacijski procesi
(Church history, 19th century, Triune Kingdom, Parliament, clergy, Croatian-Hungarian Agreement, modernisation processes)

Sažetak
Središnja tema knjige odnosi se na djelovanje svećenika u Saboru 1868.-1871. godine. U prvom poglavlju naslovljenom »Položaj Katoličke crkve u Europi i Trojednoj kraljevini u drugoj polovici 19. stoljeća« prikazan je odnos Crkve s civilnim vlastima u njemačkim zemljama, Francuskoj, Italiji i Habsburškoj Monarhiji, a potom kompariran s onima unutar Trojedne kraljevine, posebice prateći širenje liberalnih ideja sa Zapada na hrvatske prostore kao i aktivno sudjelovanje klera u političkom životu, nacionalnoj homogenizaciji i modernizacijskim procesima. »Sabori Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije« naslov je drugog poglavlja u kojemu je ukratko prikazana povijest Hrvatskog sabora te položaj svećenstva u njegovu radu kroz povijest. U trećem poglavlju nazvanom »Izbori zastupnika za Sabor Trojedne kraljevine 1868.-1871. i uloga katoličkih svećenika« podrobno su analizirana zbivanja uoči ove saborske periode kao što je predizborna kampanja, Izborni red i Privremeni zakon o uređenju Sabora te je donesen detaljan pregled izbora za saborske zastupnike prema pojedinim županijama Trojedne kraljevine: Zagrebačka, Varaždinska, Križevačka, Riječka, Virovitička, Požeška i Srijemska. Kako bi mogli predstaviti djelovanje katoličkih svećenika tijekom samih izbora, kao i njihov rad u sabornici, bilo je potrebno najprije iste identificirati. Što je učinjeno pažljivim iščitavanjem onodobne periodike. Osim nekolicine najpoznatijih, kao što su biskupi Haulik, Strossmayer i Ožegović, o mnogima od njih bili su dostupni samo osnovni biografski podaci, o nekima ni to. Stoga je peto poglavlje posvećeno biografijama svećenika zastupnika i naslovljeno je »Biografije katoličkih svećenika zastupnika u Saboru 1868.-1871. godine«. Radi se o ukupno petnaestorici svećenika: Hugo Anker, Mavro Broz, Juraj Haulik, Andrija Jandrić, Ivan Kralj, Mirko Ožegović, Luka Petrović, Franjo Rački, Đuro Smičiklas, Vjenceslav Soić (Šoić), Josip Juraj Strossmayer, Ivan Krstitelj Tombor, Josip Torbar i Stjepan Vuković. Ovom poglavlju prethodi općenitiji pregled »Počeci djelovanja Sabora 1868.-1871. godine i politički događaji koji su obilježili razdoblje zasjedanja«. Najveća cjelina knjige nosi naslov »Politička aktivnost katoličkih svećenika u Saboru Trojedne kraljevine 1868.-1871.«. Najprije je predstavljena tematika o kojoj se u Saboru tijekom ovoga razdoblja raspravljao, potom saborski odbori u kojima su katolički klerici bili aktivni te prijedlozi i interpelacije pojedinih svećenika. Posebno je opisano svećeničko sudjelovanje u raspravama o političkim pitanjima kao što je adresa kralju o početku rada Sabora, Riječko pitanje, Nagodbeni operat, izbor zastupnika za zajednički sabor i kršenje Nagodbe. Budući da su po svome položaju svećenici nerijetko bili i važni sudionici gospodarskoga života sredina u kojima su djelovali isticali su se i u raspravama o pitanjima kao što je izgradnja prometne infrastrukture ili donošenje zakona o urbarskim odnosima, zadrugama i Vjeresijskoj zakladi. Klerici su očekivano bili aktivni u raspravama o vjerskim pitanjima kao što je financiranje vjerozakonskih i školskih zavoda, naseljavanje redovnika trapista, financijska pomoć uršulinkama, prava na desetinu modruškog kaptola ili, pak, u slučaju traženja stanovnika Iriga da ne moraju plaćati otkup desetine na vinograde manastiru Hopovo. Jedna od važnijih tema u kojoj su se svećenici istaknuli bila je znanost i obrazovanje kao i socijalna pitanja, pri čemu treba izdvojiti utemeljenje Sveučilišta u Zagrebu, uzdizanja škola na viši stupanj kao i izgradnju bolnice za umobolne. Svećenici nisu ostali po strani ni u drugim tematskim područjima saborskih zasjedanja poput saborskih troškova, pitanja izbora pojedinih zastupnika, instalacije bana Levina Raucha i slično. Budući da su, osim H. Ankera i J. Andrića, svi svećenici parlamentarci tijekom ovoga saborskog zasjedanja bili aktivni sudionici i drugih saziva Sabora autorica je u sedmom poglavlju predstavila »Sudjelovanje svećenika saborskih zastupnika iz periode 1868.-1871. godine na drugim saborskim zasjedanjima«, posebice komparirajući interesna područja u kojima su se isticali u pojedinim razdobljima s ciljanom periodom. Popis izvora istraživanih u brojnim fondovima počevši do Državnih arhiva Zagreba, Osijeka i Rijeke, Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, Arhiva Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa do župnih arhiva u Ivancu, Piškorevcima i Valpovu oslikava obim posla s kojim se autorica suočila tijekom svoga istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA