ࡱ> Unpzpooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooq`abjbjqPqP 60::2 ('<l8l8l8[VCVCVC8C M |"\6j"XjXjXjsz+  $] hų Ҙ l8q0sҘ 88XjXj Hv Hv Hv 688Xjl8Xj Hv  Hv Hv z hT8l8<{ Xj\ [bUVC r^z {  0 { 4W u .W <{ W l8<{ ٥XHv 1 E_Ҙ Ҙ ,v  $NOO84N [* 8888 }eljko Mrai: Poslovi i zadae prometne policije Nakladnik Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske Policijska akademija Za nakladnika Zoran Ni eno Glavna i odgovorna urednica mr. sc. Vinka Musta Recenzent Zoran Zebec Urednica Gabrijela Gorae, prof. Lektorica Gabrijela Gorae, prof. Korektorica Slava Rosandi, prof. Naslovnica Naklada 1 000 primjeraka Priprema i tisak ISBN 978-953-161-241-8 CIP mr. sc. }ELJKO MR`I POSLOVI I ZADAE PROMETNE POLICIJE Zagreb, 2010. SADR}AJ  TOC \h \z \n \u   HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377920" 1. UVOD& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ...& 11  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377921" 2. OPENITO O PROMETU& & & & & & & & & & & & & & & & .& ..13  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377922" 3. PREVENCIJA ILI REPRESIJA U SUZBIJANJU PROMETNE DELINKVENCIJE& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ...20  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377923" 4. RA` LAMBA I STUPNJEVANJE PROMETNE DELINKVENCIJE& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ...23  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377924" 5. NORMATIVNO UREENJE PROMETA NA CESTAMA& & & & ..26  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377925" 5.1. Pregled meunarodnih pravnih normi o sigurnosti cestovnoga prometa& & & & & ............................................................................26  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377926" 5.2. Pregled pravnih normi o sigurnosti cestovnoga prometa u RH& & .27  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377927" 5.3. Nadle~nosti za provedbu propisa& & & & & & & & & & & & & ....33  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377945" 5.3.1. Prometni i komunalni redari& & & & & & & & & & & & & ..34  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377927" 5.4. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa i Zakon o sigurnosti prometa na cestama& & & & & & & & & & & & & & & 34  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377928" 6. POJMOVI I IZRAZI& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .40  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377929" 6.1. Pojmovi i izrazi za prometne povraine& & & & & & & & & & & ...40  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377930" 6.2. Pojmovi i izrazi za vozila& & & & & & & & & & & & & & .& & .42  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377931" 6.3. Ostali pojmovi i izrazi& & & & & & & & & & & & & & & & & ...45  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377932" 7. CESTE& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & 47  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377933" 7.1. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010. (NN 24/06.)& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .50  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377934" 7.2. Program Vlade RH za graenje i odr~avanje cesta& & & & & & & 50  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377935" 7.3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08.)& & & & & & 50  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377936" 7.4. Zakon o javnim cestama (NN 180/04., 138/06., 146/08., 124/09., 153/09.)& & & .& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .51  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377945" 7.4.1. Sigurnost u tunelima& & & & & & & & & & & & & & & & 53  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377945" 7.4.2. Tranzit teretnih vozila& & & & & & & & & & & & & & & ..55  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377937" 7.5. Pravilnik o odr~avanju i zaatiti javnih cesta (NN 25/98., 162/98.)& 58  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377938" 7.6. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju aka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07.)& & & & & & & & & & & & & & & & 61  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377939" 7.7. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98., 116/07., 141/08.)& & & & & & & & & & & & & & & & ..61  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377939" 7.8. Pravilnik o autobusnim stajaliatima (NN 119/07.)& & & & & & & 63  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377940" 7.9. Pravilnik o opravdanim slu ajevima i postupku zatvaranja javnih cesta (NN 119/07.)& & & & & & & & & & & & & & & & & & & .64  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377945" 7.9.1. Postupak zatvaranja javne ceste& & & & & & & & & & ........65  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377941" 7.10. Pravilnik o ozna avanju autocesta, njihove staciona~e, brojeva izlaza i prometnih voriata te naziva izlaza, prometnih voriata i odmoriata (NN 73/03.)& & & & & .& & & & & & & & & & & & & & & & ...65  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377942" 8. PROMETNI ZNAKOVI& & & & & & & & & & & & & & & & & & 68  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377943" 8.1. Zakonske odredbe (ZOSPC)& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .& & .68  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377944" 8.2. Podzakonske odredbe (Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, NN 33/05., 64/05., 155/05.)& & 69  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377945" 8.2.1. Oznake na kolniku& & & & & & & & & & & & & & & .& 70  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377946" 8.2.2. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa& & & & & & .70  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377947" 8.3. Znaci koje daju policijski slu~benici & & & & & & & & & & & .71  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377948" 8.3.1. Znakovi rukama i polo~ajem tijela& & & & & ..& & & & & 71  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377949" 8.3.2. Zvu ni znakovi& & & & & & & & & & & & & ..& ...............72  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377950" 8.3.3. Svjetlosni znakovi& & & & & & & & & & & & & & & & & 73  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377954" 9. VOZILA& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ..74  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377955" 9.1. Pravila o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama& & & ..75  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377956" 9.1.1. Dimenzije i mase vozila& & & & & & & & & & & & & & & 77  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377957" 9.1.2. Ureaji na motornim i priklju nim vozilima& & & & & & & 80  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377958" 9.1.2.1. Ureaji za upravljanje vozilom& & & & & & & & .80  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377959" 9.1.2.2. Ureaji za zaustavljanje vozila& & & & & & & & & 80  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377960" 9.1.2.3. Ureaji za spajanje vu nog i priklju nog vozila& & 81  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377961" 9.1.2.4. Kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova& & 82  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377962" 9.1.2.4.1. Normativni okvir& & & & & & & & & & 84  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377963" 9.1.2.4.2. Tehni ki uvjeti za tahografe i ograni iva e brzine& & & & & & & & & & & & & & & & & & ..85  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377964" 9.1.2.4.3. Izradbeni zahtjevi za tahograf i zapisni list 86  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377965" 9.1.2.4.4. Zatvaranje tahografa i zna enje pojedinih oznaka& & & & & & & & & & & & & & & & & & .87  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377966" 9.1.2.4.5. Najvee dopuatene pogreake tahografa& ....88  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377967" 9.1.2.4.6. Zapisni listovi& & & & & & & & & & & .89  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377968" 9.1.2.4.7. Kontrola ispravnosti tahografa& & & & & 90  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377968" 9.1.2.4.8. Digitalni tahograf& & & & & & & & & & 91  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377969" 9.1.2.5. Gume& & & & & & & & & & & & & & & & & & ..94  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377970" 9.1.2.6. Ureaji za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova& & & & & & & & & & & .& & & & & & ..95  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377971" 9.1.2.7. Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost& & & 100  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377972" 9.1.2.8. Ureaji za davanje zvu nih znakova& & & & & & 101  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377973" 9.1.2.9. Ureaji za kretanje vozila unatrag& & & & & & & .101  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377974" 9.1.2.10. Ureaji za odvod i ispuatanje ispuanih plinova& 101  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377975" 9.1.2.11. Ostali ureaji vozila posebno zna ajni za sigurnost prometa& & & & & & & & & & & & & & & & & .101  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377976" 9.1.2.12. Ureaji na traktorima i njihovim prikolicama& & .105  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377977" 9.1.2.13. Ureaji na biciklima, mopedima i lakim etverociklima& & & & & & & & & & & & & & & & & & 106  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377978" 9.1.3. Oprema vozila& & & & & & & & & & & & & & & & & & ..106  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377979" 9.1.3.1. Obvezni ureaji i oprema kod vozila za prijevoz opasnih tvari& & & & & & & & & & & & & & & 108  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377980" 9.1.3.2. Zimska oprema& & & & & & & & & & & & & & ..109  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377981" 9.1.3.3. Ostala oprema& & & & & & & & & & & & & & ...109  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377982" 9.1.4. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe& & & & ...& & & ..109  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377983" 9.1.4.1. Vozila za javni cestovni prijevoz& & & & & & & 110  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377984" 9.1.4.1.1. Osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz& & & & & & & & & & & & .110  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377985" 9.1.4.1.2. Autobus za prijevoz putnika& & & & .110  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377986" 9.1.4.1.3. Teretno vozilo kojim se obavlja javni prijevoz& & & & & & & & & & & .....111  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377987" 9.1.4.2. Vozila za prijevoz za vlastite potrebe& & & & & ...112  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377988" 9.1.4.2.1. Autobus za vlastite potrebe& & & & & 112  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377989" 9.1.4.2.2. Teretno vozilo kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe& & & & & & & & & 112  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377990" 9.1.4.3. Autobusi namijenjeni prijevozu djece& & & & & .113  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377991" 9.1.4.4. Vozila namijenjena prijevozu osoba s invaliditetom.116  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377992" 9.1.5. Postupak ispitivanja  atestiranja vozila & & & & & .118  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377993" 9.1.5.1. Uvjeti, postupak i na in ispitivanja& & & & & & ..119  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377994" 9.1.5.2. Katalog promjena na vozilu kada vozilo podlije~e ispitivanju& & & & & & & & & & & & & & & & 120  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377995" 9.1.6. Homologacija vozila& & & & & & & & & & & & & & ....122  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377996" 9.2. Registracija vozila& & & & & & & & & & & & & & & & & & .123  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377997" 9.2.1. Na in registracije vozila& & & & & & & & & & & .& .& .126  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377998" 9.2.1.1. Popis oznaka registracijskih podru ja& & & & ....129  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377999" 9.3. Odjava vozila& & & & & & & & & & & & & & & & & & & ..& ..132  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378000" 9.4. Tehni ki pregledi vozila& & & & & & & & & & & & & & .& & ..133  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378001" 9.4.1. Redovni tehni ki pregledi& & & & & & & & & & & & & & 135  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378002" 9.4.2. Preventivni tehni ki pregledi& & & & & & & & & & & & ...136  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378003" 9.4.2.1. Dnevni preventivni tehni ki pregledi vozila& & & .137  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378004" 9.4.2.2. Periodi ni preventivni tehni ki pregled& & & & & 137  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378005" 9.4.3. Izvanredni tehni ki pregled i "tehni ki pregled na cesti"& ....137  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378006" 9.4.4. Isklju ivanje vozila iz prometa u stanici za tehni ki pregled138  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377951" 9.5. Posebne kategorije vozila& & & & & & & & & & & & & & .........139  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377952" 9.5.1. Specifi nosti vozila policije& & & & & & & & & & & & & 141  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155377953" 9.5.2. Koriatenje i upravljanje policijskim vozilima& & & & & & ..144  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378007" 10. VOZA I& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & 146  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378008" 10.1. Uvjeti za upravljanje vozilima& & & & & & & & & & & & & & 146  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378009" 10.1.1. Osposobljavanje kandidata za voza e& & & & & & & ....146  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378010" 10.1.2. Voza ki ispiti i provjera osposobljenosti& & & & & & & ...146  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378011" 10.1.3. Stjecanje prava na upravljanje vozilom& & & & & & & .& 148  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378012" 10.1.3.1. Posebna ograni enja za "mlade voza e"& & & & .151  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378014" 10.1.4. Zdravstveni pregledi voza a& & & & & & & & & & & & ..151  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378015" 10.1.5. Trajanje upravljanja motornim vozilom& & & & & & & & 152  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378016" 10.1.6. Radno vrijeme i odmori voza a (mobilnih radnika)& & & .153  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378017" 11. TAKTIKA I METODIKA POSTUPANJA POLICIJE U NADZORU I UPRAVLJANJU PROMETOM NA CESTAMA& & & & & & & & & .159  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378018" 11.1. Nadzor prometa& & & & & & & & & & & & & & & & & & & ..159  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378019" 11.2. Postupanje policije prilikom nadzora prometa& & & & & & & 161  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378020" 11.2.1. Zaustavljanje vozila& & & & & & & & & & & & & & .& .161  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378021" 11.2.2. Nadzor voza a& & & & & & & & & & & & & & & & & ...163  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378022" 11.2.3. Na in postupanja& & & & & & & & & & & & & & & & ...163  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378023" 11.2.4. Isklju ivanje voza a iz prometa & & & & & & & & & & & 164  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378024" 11.2.5. Pravna posljedica osude - negativni bodovi i druge mjere& 166  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378025" 11.2.6. Isklju ivanje vozila iz prometa& & & & & & & & & & & .169  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378026" 11.2.7. Posebne odredbe o prekraajima& & & & & & & & & & & 170  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378027" 11.2.8. Na in i postupak policijskog slu~benika prema osobama koje u~ivaju imunitet& & & & & & & ..& & & & & & & & & 171  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378028" 11.2.8.1. Imunitet zasnovan na normama unutarnjeg prava...172  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378029" 11.2.8.2. Imunitet zasnovan na normama meunarodnog prava& & & & & & & & & & & & & & & & & & .173  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378030" 12. NADZOR PROMETA U SVRHU SPRE AVANJA I OTKRIVANJA KAZNENIH DJELA I NJIHOVIH PO INITELJA& & & & & & & ...176  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378031" 12.1. Krae vozila& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & 177  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378032" 12.1.1. Postupanje policije u spre avanju i otkrivanju kraa vozila.178  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378031" 12.2. Spre avanje i otkrivanje kaznenih djela vezanih uz krijum arenje osoba i stvari& & & & & & & & & & & & & & ..180  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378033" 12.3. Prisilno zaustavljanje vozila& & & & & & & & & & & & & & ..187  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378034" 13. UPRAVLJANJE PROMETOM& & & & & & & & & & & & & & ...190  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378035" 13.1. Fizi ko upravljanje prometom& & & & & & & & & & & & & & 190  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378036" 14. ODGOVORNOST SUDIONIKA U PROMETU& & & & & & & & 192  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378037" 14.1. Materijalna odgovornost& & & & & & & & & & & & & & & & 192  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378038" 14.2. Kaznena i prekraajna odgovornost& & & & & & & & & & & .& 194  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378047" 14.2.1. Prekraajni postupak& & & & & & & & & & & & & & & & 198  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378047" 14.2.2. Neka sporna i nesporna pitanja prekraajnog postupka& ......205  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378039" 15. SUZBIJANJE NAJTE}IH PREKR`AJA U PROMETU NA CESTAMA& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .209  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378040" 15.1. Prekora enje brzine kretanja& & & & & & & & & & & & & & ..209  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378041" 15.1.1. Zakonsko ograni enje brzine s obzirom na vrstu ceste& & 212  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378042" 15.1.2. Zakonsko ograni enje brzine s obzirom na vrstu vozila& ..212  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378043" 15.2. Nepropisno pretjecanje& & & & & & & & & & & & & & & & ...212  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378044" 15.2.1. Zakonski uvjeti& & & & & & & & & & & & ..& & & & ...213  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378045" 15.3. Nepoativanje prednosti prolaza& & & & & & & & & & & & & ...214  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378046" 15.4. Upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i opojnih droga& & 215  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378047" 15.4.1. Zakonski uvjeti& & & & & & & & & & & & ...& & & & ...217  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378048" 15.4.2. Na in i postupak vaenja krvi i uzimanja mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari& & & & & .& & & & & & & & & & .219  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378048" 15.4.3. Na in i postupak uzimanja uzoraka za DNK-analizu.............221 15.4.4. Na in i postupak utvrivanja prisutnosti opojnih droga& & 222  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378049" 15.5. Promet pjeaaka i meusobne obveze voza a i pjeaaka& & & & ..222  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378050" 15.5.1. Zakonski uvjeti& & & & & & & & & & & & & & & & & ..223  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378051" 15.6. Ostali prometni prekraaji& & & & & & & & & & & & & & & & 225  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378052" 15.6.1. Teret na vozilu& & & & & & & & & & & & & & & & & ..226  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378053" 15.6.2. Prijevoz osoba vozilima& & & & & & & & & & & & & & 228  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378054" 15.6.3. Zaustavljanje i parkiranje& & & & & & & & & & & & & ..230  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378055" 15.6.4. Radnje vozilom u prometu& & & & & & & & & & & & & 233  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378056" 15.6.5. Vu a vozila& & & & & & & & & & & & & & & & & & & 236  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378057" 15.6.6. Promet na pru~nim prijelazima, brzim cestama i u tunelima237  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378058" 16. PROMETNE NESREE& & & & & & & & & & & & & & & & & .239  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378059" 16.1. Du~nosti u slu aju prometne nesree& & & & & & & & & & & .240  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378060" 16.1.1. Sudionik prometne nesree& & & & & & & & & & & & & 240  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378061" 16.1.2. Fizi ke i pravne osobe& & & & & & & & & & & & & & ...241  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378062" 16.1.3. Obveze policijskih slu~benika na osiguranju mjesta dogaaja& & & & & .........................................................242  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378063" 16.1.4. Obveze policijskih slu~benika za obavljanje o evida& & ...242  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378064" 16.1.5. Uputa za obavljanje o evida prometnih nesrea& & & & ...244  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378065" 16.1.6. Postupanje policije u slu ajevima udaljavanja s mjesta dogaaja prometne nesree& & & & & & .& & & & & & ..249 16.1.7. Obavjeatavanje obitelji o stradavanju - smrti osobe (prometne nesree i dr.) od strane policijskog slu~benika& & & & & ...253  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378066" 17. ZAKON O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU& & & & & 256  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378067" 17.1. Uvjeti za obavljanje javnoga cestovnog prijevoza& & & & & & .256  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378069" 17.2. Javni cestovni prijevoz tereta& & & & & & & & & & & & & & .257  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378071" 17.3. Prijevoz za vlastite potrebe& & & & & & & & & & & & & & & 257  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378072" 17.4. Posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe& & & & & & & & & ..258  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378073" 18. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI& & & & & & & & & & & & & & & 260  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378074" 18.1. Prijevoz opasnih tvari u cestovnome prometu& & & & & & & & 260  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378074" 18.2. Obveze sudionika u prijevozu opasnih tvari& & & & & & & & ..263  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378075" 18.3. Ozna avanje vozila za prijevoz opasnih tvari& & & & & & & & 264  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378083" 18.4. Nadziranje vozila za prijevoz opasnih tvari& & & & & & & & & 267  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378084" 19. IZVANREDNI PRIJEVOZ& & & & & & & & & & & & & & & & ..269  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378085" 19.1. Na in obavljanja izvanrednog prijevoza& & & & & & & & & & 270  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378085" 19.2. Uvjeti za obavljanje izvanrednog prijevoza& & & & & & & & ...271  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378086" 19.3. Ozna avanje izvanrednog prijevoza& & & & & & & & & & & ..272  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378086" 19.4. Kontrola izvanrednih prijevoza& & & & & & & & & & & & & .272  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378087" 20. OSTALI PROPISI VA}NI PROMETNOM POLICAJCU& & & & 274  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378088" 20.1. Zakon o posebnom porezu na naftne derivate& & & & & & & & 274  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378089" 20.2. Zakon o aumama (NN 140/05.)& & & & & & & & & & & & & .275  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378090" 20.2.1. Pravilnik o doznaci stabala, obilje~avanju drvnih sortimenata, popratnici i aumskom redu (NN 116/06.)& & & & & & ..276  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378091" 20.2.2. Pravilnik o na inu i uvjetima prodaje bo~inih drvaca iz vlastite proizvodnje (NN 178/03., 195/03., 135/04.)& & 277  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378092" 20.3. Zakon o zaatiti ~ivotinja (NN 135/06.)& & & & & & & & & & 277  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378093" 20.3.1. Pravilnik o zaatiti ~ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (NN 7/07.)& & & & & & & & & & 278  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378094" 20.3.2. Pravilnik o svjedod~bi o zdravstvenom stanju ~ivotinja u unutarnjem prometu (NN 20/04.)& & & & & & & & & .282  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378095" 20.3.3. Pravilnik o obveznom ozna ivanju i upisu u jedinstveni registar domaih ~ivotinja te voenje evidencija (NN 110/04.)& & & & & & & & & & & & & & & & & & & .284  HYPERLINK "D:\\Dokumenti Zeljko\\PRIRU NIK PROMETNE POLICIJE.doc" \l "_Toc155378096" 20.4. Zakon o zaatiti prirode (NN 70/05.)& & & & & & & & & & & ..285 LITERATURA& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & 286  1. UVOD Mada to na prvi pogled ne izgleda tako, poslovi prometne policije spadaju meu najslo~enije poslove u policiji, barem po fondu znanja koje je potrebno usvojiti kako bi se taj posao mogao profesionalno i stru no obavljati. Uz savladavanje potrebnog znanja problem ini i raspraenost izvora u kojim treba tra~iti odgovore na pitanja koje praksa svakodnevno postavlja pred prometnog policajca. esto su ti propisi fragmentarne prirode, tj. u jednom zakonu koji naoko nema nikakve veze s poslovima prometne policije, postoji poneka norma koju je i te kako potrebno poznavati. Tako, primjerice Zakon o aumama, koji ureuje problematiku zaatite i eksploatacije auma sadr~i i odredbe o ozna avanju drva i drvne grae i prateim dokumentima koji se ispostavljaju prilikom prijevoza takvog materijala, ato policijski slu~benik u nadzoru prometa mora znati kako bi izvraio kvalitetan nadzor. Ili Zakon o zaatiti ~ivotinja koji, izmeu ostalog, normira prijevoz ~ivotinja i na ine njihova ozna avanja, uvjete kojima moraju udovoljavati vozila za prijevoz ~ivotinja itd. Slo~enost poslova u rasponu od upravljanja, preko nadzora prometa u svim njegovim segmentima, suzbijanja kriminaliteta vezanog uz promet, traganja za odbjeglim sudionicima prometnih nesrea pa do obavljanja o evida prometnih nesrea kao dokazne radnje, zahtijeva i razli ite stupnjeve znanja i vjeatina, te postupke njegova stjecanja i usvajanja. Dakle, da bi poslove prometne policije obavio kvalitetno, policijski slu~benik uz norme sadr~ane u propisima koji se odnose na problematiku sigurnosti u prometu, kojih u airem smislu ima viae od stotinu, mora, barem na razini prepoznavanja, poznavati joa i mnoatvo normi iz airoke lepeze propisa kojima se ureuje "neprometna problematika". Iako je u policiji malo drugih dijelova slu~be koji bi se mogli usporediti s prometnom policijom jer ni u jednom drugom segmentu slu~be druatvo nema takvih ljudskih i materijalnih gubitaka, stje e se dojam da se ni u okviru Ministarstva unutarnjih poslova tom dijelu slu~be ne pridaje primjerena pozornost. Tako se kod nas svakih nekoliko godina javljaju ideje o ukidanju zamalo svih specijalizacija unutar policijske slu~be, usprkos tome ato je u svijetu i kod nas odavno poznato da se u gotovo svim poslovima najbolji rezultati posti~u specijalizacijom kadrova. Nerijetko se i va~ne klju ne odluke za sigurnost prometa donose bez sudjelovanja stru njaka za tu problematiku, te se na taj na in ohrabruju oni koji misle da tu ionako "nema ni ega mudroga", te da to mo~e raditi svatko tko je polo~io voza ki ispit. Takav neprimjeren odnos prema prometnoj problematici i prometnoj policiji ote~ava, a ponekad i onemoguuje efikasno suprotstavljanje devijantnim ponaaanjima u cestovnom prometu. A ta devijantna ponaaanja nerijetko zavraavaju teakim gubicima ljudskih, naj eae mladena kih ~ivota, oateenjima zdravlja, te velikim materijalnim atetama. Du~nost je svakog ovjeka da doprinese smanjenju gubitaka u prometu i poveanju prometne sigurnosti. Dakle, ve se sada mo~e prepoznati razlika izmeu prometnog policajca i dobroga prometnog policajca, ona je u prvom redu u razini stru ne osposobljenosti u specijaliziranim poslovima ali i drugim poslovima policije. Dobar prometni policajac je osposobljen za sve "temeljne policijske poslove", ali uz to, on vlada specijalisti kim znanjima i vjeatinama prometnog policajca i primjenjuje ih. Meutim, da bi se nekog smatralo dobrim prometnim policajcem nije dovoljna samo razina njegove ope i specijalisti ke stru nosti, ve da ta znanja zakonito i dosljedno primjenjuje. Ovo ativo je namijenjeno onima kojima nije dovoljno poznavati samo osnove, namijenjeno je onima koji hoe znati viae, onima koji ~ele, i ne ~ale truda da bi bili i ostali "dobri prometni policajci". A dobar prometni policajac nije onaj policajac koji e naoru~an kriminalisti kim znanjima i spoznajama, u duau poznajui prometne propise, znati svakom sudioniku u prometu "ia eprkati" kakav prekraaj i kazniti ga, ve je to onaj prometni policajac koji e sva svoja znanja i vjeatine uporabiti da postigne stanje u kojem ni jedan sudionik u prometu nee po initi nikakav prekraaj, nego e s punim povjerenjem u sebe, druge voza e i dr~avna tijela sudjelovati u prometu - i ostati ~iv i zdrav. Ovim emo ativom nastojati dati ato vei broj odgovora na pitanje kako postati i ostati "dobar prometni policajac".  Naoru~anje dobroga prometnog policajca je znanje, vjeatina, poznavanje propisa, ljubav prema svom poslu, uljuenost i kultura u ophoenju s graanima. Dobro radei svoj posao spaaavate ljudske ~ivote i izgraujete svoj ugled i ugled svoje profesije. Odbacite bahatost, niste nadreeni graanima, poatujte i dosljedno primjenjujte zakon, nikad se ne dajte podmititi, vrjedniji ste od toga VI STE POLICAJAC! 2. OPENITO O PROMETU Promet je, po definiciji, svako premjeatanje ljudi i dobara s mjesta na mjesto, ato podrazumijeva odreeno savladavanje udaljenosti, tj. prostora. Za razliku od ~eljezni kog i zra nog prometa, cestovni i vodeni, naro ito pomorski promet, koristi ovjek od davnina. Pronalazak parnog stroja doveo je ne samo do pojave ~eljezni kog prometa, ve je revolucionirao pomorski promet. U cestovnom prometu mnogo veu revoluciju je izazvala pojava motora s unutarnjim sagorijevanjem, u zra nom prometu mlazni i supersoni ni motori, ogromni nosa i aviona na nuklearni pogon omoguuju dominaciju svjetskim silama, a tko mo~e sa sigurnoau rei ato e donijeti daljnji razvoj raketne, speace shatle i druge tehnologije. Tijelima dr~avnopravne represije promet pobuuje interes tek kad poprimi svoje ekstremne ili devijantne oblike, odnosno kad rezultira materijalnim atetama, tjelesnim ozljedama ili ne ijom smru. Tada se postavlja pitanje kako sprije iti gubitak ljudskih ~ivota, zdravlja, te materijalnih dobara, ukratko, kako sprije iti prometne nesree. Prvo ato pada na pamet ovjeku koji se rodio i odrastao u sustavu gdje se ~eljeno ponaaanje stimulira nagradama a ne~eljeno destimulira kaznama, jest da treba ka~njavati one koji svojim ponaaanjem tome doprinose ili ne doprinose. No, s obzirom na to kako i samo kazneno pravo u i da je ono ultima ratio societatis, tj. posljednje sredstvo obrane u zaatiti odreenih druatvenih vrijednosti, odnosno u destimuliranju ne~eljenih ponaaanja, racionalno je o ekivati da se po~eljno ponaaanje mo~e ostvariti i na drugi, manje "bolan" na in. U prvom redu mjerama preventivne prirode koje i idu za tim da do ugro~avanja i povrjeivanja navedenih vrijednosti ni ne doe. Sve aktivnosti u jednoj dr~avi usmjerene na suzbijanje ponaaanja koje imaju obilje~ja kaznenih djela ili prekraaja, objedinjuje antidelinkvencijska politika. Isto tako i antidelinkvencijska politika je uronjena u opu, globalnu dr~avnu politiku, koja odreuje prioritetne interese, a time i mjesto i ulogu pojedinim svojim sastavnicama, pri emu je kaznenom pravu i ka~njavanju dodijeljena uloga zadnjega zaatitnog sredstva, ako se ciljevi ne mogu postii na drugi na in. No, kako je promet vrlo slo~en i aarolik sustav, lako je odrediti ciljeve, a to je ato viae prijeenih kilometara sa ato manje atete, ali je vrlo teako odrediti i trasirati putove do cilja. Dok se prometu s glediata prometne politike, s jedne strane, priznaje va~na uloga u razvoju materijalne proizvodnje i u integraciji druatva, s druge strane je sve prisutnija svijest o nepovoljnom utjecaju prometa na kvalitetu okoliaa, sigurnost i zdravlje ljudi te na njihovo zadovoljstvo. Tako promet postaje sredianja to ka zanimanja veeg broja stru njaka, a prometna politika sredstvo za usklaivanje mnogih razvojnih proturje nosti. Poznati engleski ekonomist, Marshall, promet je opisao kao djelatnost koja prodire svugdje, pro~imajui sve faze proizvodnje, razmjene, razdiobe i potroanje dobara. U razvijenom gospodarstvu promet prakti ki utje e na sve dijelove druatva i na sve ekonomske subjekte. Premda se va~nost prometa obi no mjeri njegovim neposrednim doprinosom rastu druatvenog proizvoda, time se ne iscrpljuju svi njegovi u inci. Prije svega, veliko je njegovo zna enje u ~ivotu modernog druatva, u airenju znanja i pro~imanju kultura. Promet je jedna od malobrojnih aktivnosti koje daju izrazit pe at cjelokupnoj civilizaciji. On oblikuje prostornu strukturu i svakodnevni na in ~ivota te pridonosi gospodarskom razvoju i druatvenom napretku. Sve to, naravno, ne daje razloga da se zanemare i loai u inci prometa, koji ponajviae dolaze do izra~aja u nepovoljnom utjecaju na sigurnost ljudi i kvalitetu okoliaa. Prometna problematika se ne iscrpljuje samo u mobilnosti i sigurnosti kao osnovnim dimenzijama, ve se o ituje i u optereenju okoliaa bukom, visokim koncentracijama i emisijama atetnih tvari, preoptereenoau uli ne mre~e i malim brzinama kretanja, nedostatku prostora za parkiranje, zauzimanju dragocjenog urbanog zemljiata, ali i u pomanjkanju svijesti o navedenim prometnim problemima. Ti problemi se danas najviae osjeaju u gradovima. U hrvatskim gradovima koncentrirano je oko 80% svih motornih vozila i viae od 30% cjelokupnog prometa u zemlji, izra~enog u broju prijeenih kilometara. To, uz poznate probleme sigurnosti donosi i manje poznate probleme kao ato je trovanje ~ivih bia plinovima, ato se u osnovi zabranjuje, ali ne i u automobilskom, tj. cestovnom prometu. Joa se manje zna da su najugro~eniji sami voza i, budui da su koncentracije atetnih plinova i do 35% viae u unutraanjosti vozila u odnosu na okolni zrak. Automobil ne djeluje kemijski atetno na ovjeka i njegov okolia samo pojedinim komponentama ispuanog plina, nego svojim kretanjem stvara i praainu koja se talo~i po raslinju, tlu i zgradama blizu prometnica i koju ovjek udiae. Toksi ne komponente ispuanog plina, talo~ei se u raslinju, tlu i zgradama, poveavaju kiselost zemljiata i vode, smanjuju aktivnost mikroorganizama, ote~avaju mineralizaciju duaika, ubrzavaju koroziju metala itd. Cestovno motorno vozilo znakovito je i po velikoj potroanji kisika: za jedan sat vo~nje autocestom, brzinom 130 km/h, potroai se isto toliko kisika koliko ga potroai ovjek u deset dana za ~ivot. Postavlja se pitanje i prostora, posebno u urbanim sredinama. Problem je u tome ato je automobil u svom zahtjevu za prostorom nezasitan, jer ne samo pri kretanju, ve i pri parkiranju "pro~dire" urbano zemljiate. Pri tom treba podsjetiti na injenicu da on u prosjeku miruje 90% vremena. Povraina potrebna za parkiranje jednog automobila iznosi oko deset kvadratnih metara, pri emu je potrebno osigurati dvije takve povraine; jednu na dolaznom a drugu na polaznom cilju putovanja. Danas je, primjerice u Austriji, po jednom stanovniku ~rtvovano 170 kvadratnih metara vitalne povraine zemljiata isklju ivo za ceste i prometne putove. U brojnim gradovima esto je svega jedan ili dva kvadratna metra zelene povraine po djetetu. Joa nikada u povijesti ovje anstva nije priroda bila tako devastirana kao izgradnjom suvremenih cesta. Porast cestogradnje u RH koji je kulminirao posljednjih godina upravo je znakovit po prateim problemima uz to vezanima, kao ato su presijecanja i devastacija ~ivotinjskih i biljnih staniata i dr. Prometno gospodarstvo dovelo je prometni sustav u zabrinjavajuu situaciju; nastalo je maksimiranje duljina vo~nji, jer su duljine za sve ciljeve putovanja razmjerno porasle, optereenje okoliaa ispuanim plinovima raste s kvadratom brzine, znatno povean biva i utroaak energije a ujedno je automobilski promet i najnesigurniji o emu svjedo i statistika. U posljednje desetljee i pol ovje anstvo je potroailo viae nafte nego ikad prije u svojoj povijesti, a rezerve sirove nafte se sve viae smanjuju, ato zajedno s tankerskim havarijama, naftnim krizama i sl. daje povod zabrinutosti. Kad se tome dodaju prijetee klimatske promjene zbog poveanja ugljikovog dioksida i ve nepodnoaljiva situacija sa ispuanim plinovima i smogom, sve to dodatno zabrinjava. Uz to, neke studije ukazuju na nefunkcionalnost automobiliteta koja se o ituje u njegovu neekonomi nom utroaku goriva, u neekonomi nom zauzimanju urbanog zemljiata, u neekonomi nom prijevozu jer obi no vozi poluprazan (1,5 osoba po vozilu), i u neekonomi nosti brzine u gradovima koja se svodi esto na brzinu pjeaaka. Ako se tome doda i atetan mehani ki utjecaj na ovjeka i okolia ato se manifestira u pojavi mehani kih i akusti kih oscilacija (buke), to problem automobiliteta i dodatno uslo~njava. Stoga nije udo da se posljednjih godina u planiranju aktivnosti u bli~oj ili daljoj budunosti, u znanstvenim krugovima barata pojmom "odr~ivog razvoja", ato i bez ula~enja u sadr~aj pojma dovoljno ozbiljno, pa i zabrinjavajue zvu i. U Europi, sve viae raste zabrinutost zbog drugih negativnih posljedica poveanja broja automobila, kao ato je prijetei prometni "infarkt". Naime, procjenjuje se da e otvaranje isto noeuropskih granica i proairenje Europske unije u desetak godina usedmerostru iti promet Istok-Zapad, i prouzro iti udvostru enje tranzitnog prometa, ato e nesumnjivo dovesti i dovodi do poveanja broja prometnih nesrea, veeg rasta gospodarskih troakova te negativnog utjecaja na okolia i kvalitetu ~ivota. Ni naaa zemlja nije i nee biti poateena tih nuspojava razvoja prometa, a gledano u svjetlu postojeeg i pri~eljkivanoga gospodarskog i turisti kog razvoja, na postojeoj prometnoj osnovi (cestovna infrastruktura, stupanj i stanje motorizacije, prometna kultura i dr.), ti problemi bi u naaoj zemlji mogli biti joa izra~eniji. No, ne zanemarujui ni jedan pozitivni ni negativni aspekt prometa, nedvojbeno je da je najnepo~eljnija nuspojava razvoja prometa, pojava i kontinuirani rast broja prometnih nesrea. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godianje umire oko 1 200 000 ljudi od posljedica nesrea u cestovnom prometu. Svake se godine u prometnim nesreama teako tjelesno ozlijedi viae od 5 000 000 ljudi. To zna i da od posljedica cestovnih prometnih nesrea svake 3 sek. umire po jedan ovjek, te da je u svakoj sekundi najmanje jedna osoba teako ozlijeena. Prosje no svakodnevno u prometu na svim cestama svijeta ~ivot izgubi viae od 3 300 ljudi, a 660000 ljudi bude te~e ozlijeeno. Ocjenjuje se da je danas u svijetu viae od 30 milijuna invalidnih osoba zbog posljedica prometnih nesrea. Cestovne prometne nesree dosi~u razmjere najte~ih epidemija i na vrhu su meu uzrocima smrti ili teakih tjelesnih ozljeda. Meutim, upravo navedeni podaci naj eae ne zabrinjavaju ljude, jer se radi o postupnom i kontinuiranom stradavanju na koje su ljudi naviknuti, dok zabrinutost izazivaju teake nesree, s velikim brojem ~rtava (odjednom), iako se one dogaaju mnogo rjee. Tako u prometu velik odjek ima ~eljezni ka nesrea u kojoj pogine stotinjak ljudi (nesrea na zagreba kom Glavnom kolodvoru 1974. godine - 150 poginulih), avionska nesrea nad Vrbovcem 1976. godine itd. Rizik vo~nje avionom puno je manji nego rizik vo~nje automobilom, no broj poginulih u jednoj avionskoj nesrei je velik. To stvara odbojnost ljudi i strah od nesrea u kojima mo~e biti mnogo mrtvih. Kod ljudi prevladava stav da su svakodnevne nesree koje se dogaaju u prometu, dogaaji koji se njih ne ti u, pa iz tog razloga bezbri~no sjedaju za upravlja  automobila. S druge strane, paniku svjetskih razmjera izaziva nekoliko desetaka ili stotina slu ajeva trovanja antraksom, kravljeg ludila, SARS-a, - atipi ne upale plua, ili pak pti je gripe. Paradoksalno zvu i da se i u naaoj zemlji osnivaju medicinski i ini "sto~eri" za pravodobno reagiranje na neke od tih bolesti koje u naaoj dr~avi uope nisu zabilje~ene, a da istodobno nekoliko stotina mrtvih, a dugi niz godina i viae od tisuu smrtno stradalih u prometnim nesreama, ne izazove zabrinutost ni pribli~nih razmjera. Istini za volju, posljednjih je godina u injen zna ajan pomak, naro ito u broju smrtno stradalih, pa je brojka od 544 smrtno stradalih 2009. godine zna ajno postignue ako je usporedimo sa "rekordno crnom" 1979. godinom, kad je na hrvatskim prometnicama smrtno stradalo 1 605 osoba. No, to je daleko od onoga ato se o ekuje od relativno prometno sigurne zemlje. Kakvo mjesto Republika Hrvatska, u smislu prometne sigurnosti zauzima meu nekim svjetskim dr~avama, vidljivo je iz sljedee tablice.  Tablica 1: Broj smrtno stradalih osoba na 100 000 stanovnika u prometnim nesreama u RH i nekim europskim i svjetskim dr~avama za 2007. godinu(   Tablica 2: Usporedni prikaz smrtno stradalih u prometnim nesreama u RH i nekim europskim i svjetskim dr~avama za 2006./2007. godinu Iz prikaza je vidljivo da nesree u prometu nisu nestale ni u zemljama s najboljom zaatitom u prometu, samo su viae ili manje smanjene. U Japanu je, primjerice, u razdoblju 1970.-1977. godine udvostru en broj vozila (sa 18 na 32 milijuna), a istodobno smanjen broj poginulih za 50%. Kako su u tome uspjeli, zorno ka~e podatak da su u tom razdoblju ulo~ili 15 milijardi dolara za potrebe zaatite i sigurnosti u prometu (izgradnja nadvo~njaka, podvo~njaka, semaforizacija i tehni ko dotjerivanje drugih prometnih povraina). I druge razvijene zemlje kao Velika Britanija, `vicarska, Norveaka, Nizozemska i `vedska uspijevaju odr~ati ni~i stupanj smrtnosti i stradavanja u prometu u odnosu na druge zemlje, poglavito zemlje u razvoju, dobrim dijelom zahvaljujui upravo velikim investicijama u prometu. No, ni u tim zemljama broj prometnih nesrea ne odgovara onome ato bi se o ekivalo u "sigurnom druatvu". Dok su u razvijenim zemljama oboljenja smanjena, prosje na ~ivotna dob porasla, a kvaliteta ~ivljenja za velik broj ljudi postigla razinu koja je prije bila zajam ena samo rijetkima, razvoj na podru ju prometnih nesrea davao je i joa uvijek daje povod zabrinutosti. Naime, ukupni gubici u prometu kojima rezultiraju prometne nesree nedvojbeno premaauju sve atete izazvane drugim oblicima kriminaliteta. Opravdano se mo~e postaviti pitanje tko to i kako mo~e nadzirati promet u svojoj ukupnosti kako je prethodno opisan? Ne bi li se prije moglo govoriti o nadziranju pojedinih komponenti prometa? Bilo kako bilo, onaj kome je dano u zadau da nadzire promet bilo po komponentama, bilo u njegovoj ukupnosti, mora se naoru~ati velikom koli inom opega i specijalisti koga znanja.  Brojni problemi optereuju promet, od neudobnosti do ogromnih materijalnih i ljudskih gubitaka, ali bez prometa se ne mo~e, on je krvotok moderne civilizacije. Zato ga treba u initi sigurnim.  U jednoj prometnoj nesrei sa ozlijeenom osobom u RH ve je viae atete nego od antraksa, sarsa, kravljeg ludila i pti je gripe zajedno, a ega se ljudi viae boje i emu se pridaje vea medijska i druga pozornost? 3. PREVENCIJA ILI REPRESIJA U SUZBIJANJU PROMETNE DELINKVENCIJE Za prometne delikte se ne mo~e rei da su "nove" inkriminacije, niti su vezani uz "nove" probleme, kao ato su pitanja presaivanja ljudskih organa, kloniranje i sl., ali ih se u svakom slu aju ne mo~e podvesti ni meu "stara", dobro poznata kaznena djela u svim vremenima i svim sustavima, nekad, a ponegdje i sad nazivanim zlo inima. Ta se problematika po ela organizirano pravno regulirati negdje po etkom dvadesetoga stoljea, ako izuzmemo sporadi ne odredbe joa od rimskog doba naovamo, ali u srediate interesa dolazi 50-ih i 60-ih godina ovog stoljea, kad to postaje velikim problemom zbog svakodnevnih gubitaka ljudskih ~ivota na cestovnim prometnicama, koja se izra~avala u stotinama tisua mrtvih u svijetu. Porast broja prometnih nesrea je svjetski trend, i svjetski problem, reklo bi se da svi voza i u svijetu na vrlo sli an na in grijeae, i na vrlo sli an na in stradavaju. O dinamici pojave puno govori podatak da je, npr. SAD u pola stoljea imao milijun ~rtava, tj. godine 1899. imao prvu ~rtvu u cestovnom prometu, da bi ve 1951. registrirali svoju milijuntu ~rtvu zbog motornog vozila. U borbi protiv takvog stanja svaka razumna politika suzbijanja delinkvencije mora u sebi sadr~avati odreene strateake ciljeve i strateaka opredjeljenja, ali i prikladan "alat" kojim te ciljeve kani ostvariti. Na strateakoj razini postoji mogunost izbora izmeu represivnih i preventivnih mjera, odnosno kombinacije tih mjera. Danas viae gotovo nigdje u svijetu ni nema istoga represivnog modela, ali isto tako nigdje nije na vidiku ni isti preventivni model, viae-manje sve zemlje imaju razli ite kombinacije preventivno-represivnih mjera s prevladavajuim jednim ili drugim sadr~ajima. Jedna je od klju nih spoznaja znanstvene politike suzbijanja kriminaliteta i moderne kaznenopravne znanosti da se represivnim djelovanjem ne mo~e u inkovito utjecati na suzbijanje ka~njivih ponaaanja. S druge strane, javno mnijenje esto zahtijeva izrazito represivnu politiku suzbijanja kriminaliteta. O ekuje se da kaznenopravni sustav zabrani brojna ponaaanja iz svih dijelova ~ivota, ato je, dakako pogreano. Zbog toga spoznaja kako prevencija, pa i u onom segmentu koji je sadr~ajno i funkcionalno vezan i proistje e iz kaznenopravnih sadr~aja suvremene politike suzbijanja kriminaliteta, postaje jedina razumna, dugoro na i obeavajua orijentacija, po svom globalnom pristupu i konkretnim rjeaenjima. Ova se temeljna kriminalnopoliti ka orijentacija nu~no ostvaruje na airokom planu druatvenoga ~ivota, esto kroz sadr~aje i modalitete koji na prvi pogled nemaju izravne veze s fenomenom ka~njivih ponaaanja; ostvaruje se tzv. malim koracima odnosno postupno, na elno isklju ujui mehanizme prisile. Ministarstvo unutarnjih poslova je nedvojbeno zauzelo ovakav preventivni kurs kroz projekt policije u zajednici, ali i kroz druge preventivno orijentirane aktivnosti, poglavito rad sa akolskom pa i predakolskom djecom kao najmlaim sudionicima u prometu. Ideja prevencije usmjerena je na razvijanje ope svijesti ljudi o zajedni kom ~ivotu i na razvijanje spoznaje o tome da je sloboda kao apstraktno, univerzalno dobro jednoga druatva mogua samo kao zbroj djelia slobode svakoga pojedinca, koje oni svjesno i dragovoljno "~rtvuju" kao uvjet ostvarenja nu~ne mjere osobne i zajedni ke slobode. U tom smislu politika suzbijanja kriminaliteta razumijeva duboke eti ke spoznaje i vrijednosti, filozofski, religijski, transcendentalni uvid u temeljna iskustva ljudske egzistencije; spoznaje da je napokon prvi i jedini uvjet druatvenoga ~ivota na kolektivnoj i individualnoj razini initi (drugima) ono ato prihvaaa da (drugi) ine tebi. I na ovom primjeru pokazuje se da je velike istine duhovne baatine ovje anstva zapravo lako pojmiti, iako ne tako lako i realizirati. Uope, danas je uo ljiv trend pretjeranog normiziranja, juridizacije razli itih podru ja druatvenog ~ivota, pa nije ni udo da se u javnosti stje e pogreaan dojam da e se sve negativne pojave u druatvu rijeaiti tako da se za njih propiae odreena visina kazne. No, povijest je iznjedrila brojne dokaze da represija ne dovodi do po~eljne promjene u ponaaanju, pitanje je samo jesmo li spremni prihvatiti te istine. Poznato je, npr. da se u Engleskoj u srednjem vijeku najviae d~epnih kraa dogaalo upravo za vrijeme ceremonija smaknua, pa i osoba osuenih za d~eparenje i krau! Isto tako, po etkom ovog stoljea pokazalo se da zabrana proizvodnje i to enja alkohola (poznata prohibicija dvadesetih godina u SAD-u), ne samo da nije doprinijela smanjenju socijalnopatoloakih i ka~njivih ponaaanja openito, ve upravo suprotno - genezi i razvitku najopasnijih formi "gangsterskog" kriminaliteta. Zabrane, dakle, pa tako i zabrane kroz normu (uz pretpostavku prisile) imaju svoje lice i nali je. No, usprkos tome, ni jedna dr~ava u svijetu se ne odri e represije kao sredstva za suzbijanje ne~eljenih ponaaanja, samo ato tijela ovlaatena za poduzimanje represivnih mjera nastoje svaku "dozu" represije kombinirati s odreenom "dozom" prevencije, u nastojanju da pogode optimalnu mjeru koja e utjecati na suzbijanje delinkvencije. Na takti koj razini, jedan od "prikladnih alata" u suzbijanju prometne delinkvencije jest i aktivnost policije, kao jednog od druatvenih imbenika koji nosi prete~no represivni predznak, a iji je zadatak briga o sigurnosti cestovnog prometa. Neka istra~ivanja su pokazala da pravilno usmjeren rad prometne policije mo~e utjecati na smanjenje broja prometnih nesrea, odnosno na stanje sigurnosti cestovnog prometa i do 40%. Na sve ostale subjekte, normativno i tehni ko ureenje, uklju ujui i stanje voznog parka, frekvenciju prometnih tokova te stanje cestovne mre~e, otpada preostalih 60%. To zna i da je aktivnost prometne policije jedan od najva~nijih, ako ne i presudan imbenik u druatvenoj reakciji na negativne pojave u cestovnom prometu. No, taj postotak je gornja granica moguega i svaka aktivnost prometne policije bit e to bli~a tom maksimumu ato u svojim aktivnostima ima viae sadr~aja preventivnoga predznaka. Represija bi se openito trebala primjenjivati kao putokaz prema prevenciji, pa zato i Kazneni i Prekraajni zakon precizno definiraju opu svrhu ka~njavanja i iz nje izvedenu svrhu, tj. razloge za primjenu bilo koje pojedina ne kaznenopravne sankcije. Svaka, pa i najmanja nov ana kazna na mjestu izvraenja prekraaja mora u sebi nositi poruku da prekraitelj treba mijenjati svoje ponaaanje. I svaki policijski slu~benik u svom postupanju treba se rukovoditi tom istom mialju. Represija sama po sebi ne donosi niata. I o tome mo~emo dokaze potra~iti u bliskijoj povijesti. Tako je 70-ih godina proalog stoljea prometna policija u RH bila tehni ki i kadrovski tako opremljena i ekipirana da je danas teako pojmiti kako je raspolagala sa u to vrijeme najsuvremenijom opremom i vozilima, npr. ureajima za mjerenje brzine i fotografskog snimanja prekraaja, dinometre, fonometre, a da su se vozili tada obi nim graanima rijetko dosti~ni sportski mercedesi, cadilaci, te specijalni motocikli BSA. I s takvim ureajima i opremom se vrlo vrijedno radilo primjenjujui vrlo airoke, ponekad u praksi i neograni ene ovlasti. I nisu uspjeli u suzbijanju prometne delinkvencije. Ne mo~e se o ekivati da e danaanja prometna policija, ma kako bila opremljena, u tome uspjeti ako ne promijeni na in rada. Mijenjanje na ina rada zna i da je potrebno usmjeriti oatricu represije i uvjeravanje prevencije prema onima koji svojim ponaaanjem dovode do najte~ih posljedica u prometu, a pri tome nastojati ato manje ometati one koji se disciplinirano pridr~avaju normi sigurnog ponaaanja. To zna i da je potrebno razvijati takve na ine i modalitete policijskog postupanja koji e omoguiti sankcioniranje "delinkventne" manjine, pri tome ato manje ometajui "uzornu" veinu sudionika u prometu.  Koliko god bili uvjereni da je potrebno dati lekciju nesavjesnim voza ima i udariti ih po d~epu, znanost i injenice nesmiljeno govore da se represivnim djelovanjem i oatrim ka~njavanjem ne posti~e po~eljna promjena ponaaanja.  Uo ljiva je pojava pretjeranog normiziranja razli itih podru ja druatvenoga ~ivota, pa se u javnosti stje e dojam da e se sve negativne pojave u druatvu rijeaiti tako da se za njih propiae odreena visina kazne, ato je apsolutno neto no; kazna nije sama sebi svrha, ona mora u sebi nositi poruku da prekraitelj treba mijenjati svoje ponaaanje. 4. RA` LAMBA I STUPNJEVANJE PROMETNE DELINKVENCIJE Prometnom delinkvencijom mo~emo smatrati ukupnost negativnih ponaaanja u prometu u rasponu od kraenja normi druatvene discipline bez utjecaja na sigurnost ljudi i imovine, kao ato je nenoaenje voza ke dozvole i sl., do bezobzirnih kraenja temeljnih pravila prometovanja koji uzrokuju najte~a stradavanja, poprimajui na taj na in obilje~ja kaznenog djela u u~em smislu. Nesumnjivo, najvei stupanj zaatite valja pru~iti ~ivotu i zdravlju ljudi, pa razmjerno tome i ponaaanjima koja dovode do toga stradavanja posvetiti najveu pozornost. O tome vodi ra una zakonodavac koji stupnjevanjem prekraaja po te~ini s obzirom na apstraktno moguu posljedicu, razmjerno utvrenom stupnju opasnosti pojedinog prekraaja odreuje razli itu sankciju, pri emu je za najte~e prekraaje predviena i najte~a sankcija. To ne zna i da je nenoaenje voza ke dozvole i sl., bagatelno djelo koje ni ne treba sankcionirati. Odluku o tome treba prepustiti zakonodavcu i pri tome imati u vidu da neka~njavanje po initelja lakaih djela mo~e stimulirati na injenje te~ih djela i obrnuto. No, najveu pozornost u svakom slu aju treba pokloniti onim ponaaanjima, tj. prekraajima koji naj eae dovode do prometnih nesrea, u odreenju kojih nam je statistika prometnih nesrea od neprocjenjive vrijednosti. Kao i svaka druga pojava, i prometne nesree imaju svoj po etak i svoju genezu. Ciklus zapo inje odreenim ponaaanjem sudionika u prometu, koje se po odreenim fazama razvija do svog kona nog oblika - prometne nesree. Budui da se promet i ne mo~e odvijati bez tri osnovna imbenika, a to su ovjek, kao upravlja , prometalo i prometni okolia, tj. medij, o ekuje se da nesavraenost ili pogreana izvedba bilo kojeg od tih imbenika u prometnom sustavu mo~e dovesti do ne~eljenog ishoda, tj. prometne nesree. Prometnotehni ki gledajui promet kao zatvoreni sustav sa svojim unutarnjim zakonitostima, mehanizam ugro~avanja sigurnosti prometa zapo inje odreenim ponaaanjem, naj eae, ali ne nu~no, pogreanim, koje dovodi do sistemske smetnje. Sustav je napravljen tako da ima mogunost, naravno ograni enu, automatskoga ispravljanja ljudske pogreake (npr. kad na semaforu jednu sekundu svima gori crveno svjetlo). Ako sustav uspije "progutati" takvu smetnju ili proizvoa  smetnje - ovjek, odustane od takvog ponaaanja, sustav se vraa u stanje pouzdanoga funkcioniranja. U suprotnom dolazi do konflikta s drugim sudionicima, uza sve manju aansu ispravljanja takvog stanja i povratka u sigurno stanje. Ako ispravlja ka akcija nije uslijedila ili nije uspjela, dolazi do neposredne opasnosti i u kona nici do prometne nesree. Prometne nesree, ovisno o nastaloj posljedici, odnosno postupanju policije povodom prometne nesree mo~emo svrstati u tri skupine: 1. lakae prometne nesree - koje imaju za posljedicu samo materijalnu atetu ili lakau tjelesnu ozljedu, koje e se u pravilu sankcionirati u prekraajnom postupku 2. te~e prometne nesree - koje imaju za posljedicu materijalnu atetu velikih razmjera (iznad 300 000 kn), teaku tjelesnu ozljedu ili smrt neke osobe, koje e se u pravilu procesuirati u kaznenom postupku 3. tzv. dogaaji - kojima nazivamo i lakae i te~e prometne nesree kad iz razli itih razloga nije mogue nekoga "okriviti" za prometnu nesreu, odnosno presumptivnoga (pretpostavljenog) krivca nije mogue procesuirati jer je, npr. smrtno stradao. Takva podjela je plod te~nje za prakti noau u postupanju i na elne je prirode, iznimke su uvijek mogue. Tako, npr. prometna nesrea koja je za posljedicu imala teake tjelesne ozljede jednog od sudionika nesree, nee biti procesuirana u kaznenom nego u prekraajnom postupku ako je taj koji je teako tjelesno ozlijeeni sam krivac za svoje stradavanje, odnosno za prometnu nesreu, po onoj narodnoj: "sam pao, sam se ubio". Ali, ako je uz njega joa netko teako tjelesno ozlijeen, procesuirat e se u kaznenom postupku. Valja napomenuti da su u ranijim zakonima o sigurnosti prometa na cestama postojali i prometni delikti koji su bili pravno izjedna eni s prometnom nesreom, a da nije doalo do materijalizacije posljedice, tj. do stvarne prometne nesree. Radilo se o situacijama izazivanja "neposredne opasnosti", dakle situacijama kad je prometna nesrea "za dlaku" izbjegnuta. Tu se nije radilo o obi noj apstraktnoj opasnosti koja je ukomponirana ve u samo prometovanje, ve se radilo o takvoj konkretnoj, realnoj opasnosti kad je bilo potrebno poduzeti nagli izbjegavajui manevar kako bi se izbjegla prometna nesrea, s upitnom vjerojatnosti uspjeha izbjegavajueg manevra. To se pravno izjedna avanje o itovalo kroz formulaciju: "Ako je prekraajem izazvana neposredna opasnost ili prometna nezgoda& ", ato je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08.) dokinuo, zadr~avajui odgovornost samo za prometnu nesreu. To, naravno, ne zna i da je takvo ponaaanje dekriminalizirano. Upravo suprotno. Naime, takvo ponaaanje se gotovo u pravilu mo~e podvesti pod zakonski opis kaznenoga djela iz lanka 263. Kaznenog zakona (dovoenje u opasnost ~ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom), gdje je kao jedan od na ina ugro~avanja navedena i "motorna sila", za ato se mo~e izrei zatvorska kazna i do 8 godina. Valja napomenuti da je opem pooatrenju represije za prometne delikte doprinosi i izmjena lanka 308. Kaznenog zakona (izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude), koji sad decidirano navodi da e se kaznom od 3 mjeseca do 3 godine zatvora kazniti onaj tko upravlja motornim vozilom iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Neovisno o svim navedenim postupcima i njihovim ishodima, u pravilu se na prometnu nesreu nadovezuju graansko-pravni postupci i parnice za naknadu atete, odnosno postupci izvansudske nagodbe koji se provode sukladno odredbama Zakona o parni kom postupku, Zakona o obveznim odnosima i drugim propisima ija svrha nije progon krivaca za nesreu ve obeateenje oateenika u takvim dogaajima. Karakteristika potonjeg postupka je u tome ato se preciznije utvruje doprinos svakog sudionika nesree pa se za tako utvrene doprinose izra~ene o postocima umanjuje, odnosno uveava dosueni iznos atete. O odgovornosti sudionika u prometu bit e viae rije i u poglavlju 14. Prema nekim istra~ivanjima, prosje no 2.5 imbenika (suuzroka) uzrokuju jednu prometnu nesreu, odnosno prometni delikt. No, svaka nesrea zapo inje s pogreanim ponaaanjem najmanje jednog od sudionika u prometu, jer teako je zamisliva situacija da se svi sudionici propisno ponaaaju pa da ipak doe do prometne nesree, mada nije apsolutno isklju ena i takva mogunost. Po pitanju krivnje, kao stanja svijesti, odnosno odnosa po initelja prema djelu i prijekora koji mu se mo~e uputiti, mogui su i druga iji scenariji, ali takve situacije kod raa lanjivanja na elnih situacija nisu od zna aja. Jer silno je mnoatvo propisa i normi kojima se ureuju odnosi u prometu na cestama i ponekad je teako okriviti nekoga da se ne snalazi u takvoj masi zabrana i obveza. No, to prilikom utvrivanja uzro nosti, tj. kauzaliteta nema zna aja, jer to ato netko ne poznaje normu koju krai, ne zna i da ta norma ne postoji.  Najveu pozornost treba pokloniti onim ponaaanjima, tj. prekraajima koji naj eae dovode do prometnih nesrea, ali ne zanemariti i druge.  Kad se dogodi prometna nesrea, ne treba krivnju automatski "svaljivati" uvijek i samo na voza a, prosje no 2.5 razli itih uzroka suuzrokuje jednu prometnu nesreu, pa treba realno utvrditi doprinos svakog od njih. 5. NORMATIVNO UREENJE PROMETA NA CESTAMA Pod prometnim propisima razumijevamo skup pravnih propisa koji ureuju meusobne odnose osnovnih imbenika cestovnoga prometa ( ovjek, vozilo, cesta), radi sigurnijeg i nesmetanog odvijanja prometa, te sprje avanja i uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu. Promet na cestama je, s obzirom na svoju meunarodnu i nacionalnu komponentu, ureen normama meunarodnoga i nacionalnoga prava. Meunarodne norme se ne primjenjuju izravno, ve se putem ratifikacije od strane Hrvatskoga sabora implementiraju u nacionalno pravo i tako primjenjuju od trenutka njihove ratifikacije, odnosno norme meunarodnoga prava se uvrauju u nacionalne zakone. 5.1. Pregled meunarodnih pravnih normi o sigurnosti cestovnoga prometa Meunarodni izvori prometnih propisa jesu: - konvencije - sporazumi - ugovori (bilateralni, multilateralni). Razvoj meunarodnoga i interkontinentalnoga prometa zahtijevao je donoaenje prometnih propisa na meunarodnoj razini koje je prva inicirala Organizacija ujedinjenih naroda, a kasnije i druge meunarodne organizacije. Najva~niji izvori meunarodnih prometnih propisa: 1. Meunarodna konvenciju o cestovnom prometu sa zavranim aktom Konferencije Ujedinjenih naroda o cestovnom i automobilskom prijevozu, te protokolom o cestovnoj signalizaciji, tzv. }enevska konvencija, potpisana u }enevi 19. rujna 1949. godine, s brojnim prilozima, tj. dodacima koji su uredili neka posebna pitanja: - uvjete koje moraju ispunjavati voza i automobila u meunarodnom prometu; - obrazac voza ke dozvole; - tehni ke uvjete koji se odnose na opremu automobila i prikolica u meunarodnom prometu; - dimenzije i te~ina vozila u meunarodnom prometu; - oznake za identifikaciju vozila u meunarodnom prometu; - registarski broj vozila u meunarodnom prometu. 2. Sporazum o obilje~avanju gradiliata na cestama od 16. prosinca 1955. g. 3. Deklaracija o izgradnji velikih putova za meunarodni robni promet od 16. rujna 1959. g. 4. Europski sporazum o cestovnim oznakama od 13. prosinca 1959. g. 5. Sporazum o specijalnim vozilima za prijevoz pokvarljivih namirnica i njihovoj uporabi za prijevoz nekih od tih namirnica od 18. sije nja 1962. g. 6. Europski sporazum o radu posada vozila koje obavljaju meunarodni cestovni prijevoz od 19. sije nja 1962. g. 7. Europska konvencija Vijea Europe o ka~njavanju ka~njivih djela u cestovnom prometu od 30. studenoga 1964. g. (nije ju potpisao dovoljan broj zemalja da bi stupila na snagu) 8. Europski sporazum o cestovnom prijevozu opasne robe u meunarodnom prijevozu (ADR), aneks A i B, od 12. travnja 1967.g. 9. Konvencija o saobraaju na putovima, tzv. Be ka konvencija, potpisana u Be u 8. studenoga 1968. g. 5.2. Pregled pravnih normi o sigurnosti cestovnoga prometa u RH Gotovo sve norme kojima se unutar nacionalnoga prava propisuju pravila ponaaanja u prometu nalazimo u zakonskim i podzakonskim aktima u zoni prekraajnoga zakonodavstva. Ta ponaaanja mogu u odreenim situacijama ui i u kaznenopravnu zonu putem tzv. blanketnosti, dakle tek kad odreeni po initelj "kraenjem (tih) propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreu u kojoj je neka druga osoba teako tjelesno ozlijeena, ili je drugom prouzro ena imovinska ateta velikih razmjera, ili je prouzro ena smrt jedne ili viae osoba", kako to stoji u lanku 272. KZ-a. Dakle moglo bi se rei da je radnja ostvarena u prekraajnoj zoni, a posljedica nastupila u kaznenopravnoj zoni. Na ovome mjestu emo se informativno upoznati s veim dijelom propisa kojima se ureuju odnosi u cestovnom prometu, i to: - zakoni - kao temeljni pravni propisi koje donosi Hrvatski sabor, i kojima se ureuju osnovni odnosi - pravilnici - kao podzakonski akti koji potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, koje donose ovlaateni ministri nadle~nih ministarstava a vrijede na cjelokupnom podru ju RH - naredbe - koje donose nadle~ni ministri, a odnose se na pojedine dijelove RH, odnosno pojedine ceste - odluke - koje vrijede samo na teritoriju jedinica lokalne samouprave ili uprave, a donose ih tijela tih jedinica. Zakon o sigurnosti prometa na cestama temeljni je zakon iz ovog podru ja kojim se utvruju temeljna na ela meusobnih odnosa i ponaaanja sudionika i drugih subjekata u cestovnom prometu i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; ureuju pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaatene osobe; du~nosti u slu aju prometne nesree; osposobljavanje kandidata za voza e; polaganje ispita za voza e i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima; vu a vozila; ureaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optereenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu. (NN 67/08.) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu - kojim se ureuju uvjeti i na in obavljanja djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta, prijevoza za vlastite potrebe, ugovori u cestovnom prijevozu, djelatnost pru~anja kolodvorskih, otpremni kih i agencijskih usluga u cestovnom prijevozu te statistika prijevoza. (NN 178/04., 48/05., 151/05., 111/06., 63/08., 124/09.) Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prometu - kojim se ureuje radno vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika i voza a u cestovnom prijevozu, vremena vo~nje, prekidi vo~nje i razdoblja odmora voza a koji obavljaju cestovni prijevoz tereta i putnika, na in, uvjeti i postupci kontrole, nadle~nosti tijela i njihove ovlasti, slu~bene evidencije, te prekraaji i kaznene odredbe s tim u svezi. (NN 60/08.) Zakon o prijevozu opasnih tvari - kojim se ureuje prijevoz opasnih tvari, uvjeti i radnje koje su u svezi s tim prijevozom te nadzor nad obavljanjem prijevoza. Na ovo podru je primjenjuje se i Europski sporazum o cestovnom prijevozu roba u meunarodnom prometu (ADR), te drugi meunarodni akti o prijevozu u pojedinim vidovima prometa (RID, SOLAS, IMCO, AND, ICAO, IAT, UPU). (NN 79/07.) Zakon o javnim cestama - kojim se ureuje pravni polo~aj javnih cesta, graenje i odr~avanje javnih cesta, mjere za zaatitu javnih cesta i prometa, koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta. (NN 180/04., 138/06., 146/08., 124/09., 153/09.) Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta - kojim se ureuje ustrojstvo, poslovi, na in rada, ovlasti i obveze inspekcije cestovnog prometa i cesta te propisuju posebni uvjeti za postavljanje u zvanje inspektora. (NN 77/99.) Zakon o sigurnosti u ~eljezni kom prometu - kojim se ureuju uvjeti i na in za sigurno, uredno i nesmetano obavljanje ~eljezni kog prometa. (NN 40/07.) Zakon o Hrvatskom autoklubu - kojim se ureuje polo~aj i ovlasti Hrvatskog autokluba (NN 2/94.) Pravilnik o na inu postupanja policijskih slu~benika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama - kojim se propisuje na in postupanja policijskih slu~benika prilikom upravljanja prometom na cestama, nadzora sudionika i vozila u prometu na cestama, opreme ceste, cestovne signalizacije te izvoenja radova i drugih aktivnosti na cestama, u slu aju prometne nesree, te prilikom pratnje izvanrednih prijevoza tereta. (NN 142/08.) Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama - kojim se propisuje vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, opreme i signalizacije na cestama. (NN 33/05., 64/05., 155/05.) Pravilnik o izvanrednom prijevozu - kojim se propisuje postupak za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz te uvjeti za obavljanje izvanrednog prijevoza na javnim cestama. (NN 119/07., 52/08.) Pravilnik o na inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu - kojim se propisuje na in prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, ato obuhvaa pripremu opasne tvari za prijevoz, vozila za prijevoz opasnih tvari, isprave za prijevoz opasnih tvari, posebne sigurnosne mjere, postupanje u slu aju nesree te mjere nadzora pri prijevozu opasnih tvari. (NN 53/06.) Ovdje valja spomenuti i dva pravilnika ije ime govori samo za sebe, a to su Pravilnik o tehni kim uvjetima kojem moraju udovoljavati pravne osobe koje stru no osposobljavaju voza e motornih vozila za prijevoz opasnih tvari i osobe koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari (NN 24/95.); i Pravilnik o stru nom osposobljavanju voza a motornih vozila za prijevoz opasnih tvari i osoba koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari. (NN 53/06.) Pravilnik o izdavanju dozvole domaem prijevozniku za koriatenje stranog vozila - kojim se propisuju uvjeti za izdavanje dozvole domaem prijevozniku za koriatenje stranog vozila u RH. (NN 121/05.) Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama - kojim se propisuju tehni ke kategorije vozila, dimenzije i mase, osovinska optereenja, ureaji i oprema koje moraju imati vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati ureaji i oprema vozila u prometu na cestama. (NN 51/10.) Pravilnik o tehni kim uvjetima i ispitivanju tahografa i ispitivanju ograni iva a brzine - kojim se propisuju tehni ki uvjeti koje moraju ispunjavati tahografski ureaji i ograni iva i brzine. (NN 120/05.) Pravilnik o tahografima i ograni iva ima brzine - kojim se propisuju izvedbeni zahtjevi za ureaje za bilje~enje i tahografski listii, uvjeti za ugradnju, aktivaciju, ispitivanje, pregled, kalibriranje, plombiranje i popravak ureaja za bilje~enje, tipno ispitivanje ureaja za bilje~enje i tahografskih listia, izgled slu~bene oznake, upute za upotrebu i ispitivanje ograni iva a brzine, uvjeti koje mora ispunjavati radionica za obavljanje djelatnosti provjere i pregleda, ugradnje i ispitivanja, popravka i demonta~e ureaja za bilje~enje i dr. (NN 89/08., 48/09.) Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o voenju evidencije - kojim se odreuju na ini prijenosa podataka pohranjenih u digitalnim tahografima i karticama voza a u bazu podataka prijevoznika, uvanje zapisnih listova i ispisa koje zapisuje kontrolni ureaj, zapisa koje sastavlja voza , te na in voenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika. (NN 43/09.) Pravilnik o ureajima i opremi za pogon motornih vozila plinom - kojim se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom, postupak i na in ugradnje ureaja i opreme, stru na sprema djelatnika koji obavljaju ugradnju, te uvjeti za servisne radionice u kojima se ugrauju ureaji i oprema. (NN 102/09.) Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojim se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe - kojim se propisuju posebni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila kojima se obavlja djelatnost javnoga cestovnoga prijevoza putnika i tereta te vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe. (NN 120/05.) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi kojima se organizirano prevoze djeca - kojim se propisuju posebni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila kojima se obavlja prijevoz djece. (NN 100/08., 20/09.) Pravilnik o nadzoru osovinskog pritiska, ukupno dozvoljene mase i dimenzija vozila - kojim se propisuje na in nadzora osovinskog pritiska, ukupno dozvoljene mase i dimenzija vozila na javnim cestama, ureaji i sredstva za nadzor, mjesta za nadzor te postupak nadzora. (NN 76/97., 141/02.) Pravilnik o uvjetima i na inu prijevoza ~ivotinja - kojim se odreuju opi i posebni uvjeti za prijevoz ~ivotinja, na in prijevoza i obveze prijevoznika. (NN 116/05.) Pravilnik o svjedod~bi o zdravstvenom stanju ~ivotinja u unutarnjem prometu - kojim se propisuje na in izdavanja svjedod~be o zdravstvenom stanju ~ivotinja, postupanje kod utovara, pretovara, istovara i dopreme na klaonicu te obrazac svjedod~be o zdravstvenom stanju ~ivotinje ili viae ~ivotinja iste vrste. (NN 20/04.) Pravilnik o svjedod~bama o zdravstvenom stanju ~ivotinja i poailjaka ~ivotinjskog podrijetla u unutarnjem i meunarodnom prometu - kojim se propisuje na in izdavanja svjedod~be o zdravstvenom stanju ~ivotinja, postupanje kod utovara, pretovara, istovara i dopreme na klaonicu te obrazac svjedod~be o zdravstvenom stanju ~ivotinje ili viae ~ivotinja iste vrste u unutarnjem i meunarodnom prometu. (NN 54/98.) Pravilnik o ispitivanju vozila - kojim se propisuju uvjeti, postupak i na in ispitivanja vozila, ato se smatra proizvodnjom, pregradnjom i bitnijim popravkom, o stru noj spremi djelatnika koji obavljaju ispitivanje, obliku i sadr~aju potvrde o ispitivanju, voenje evidencije o izdanim potvrdama, te o davanju na koriatenje podataka o ispitivanju vozila. (NN 152/09.) Pravilnik o uvjetima za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsti i opsegu pregleda, na inu voenja evidencije i medicinske dokumentacije voza a i kandidata za voza e - kojim se utvruju uvjeti za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsta i opseg pregleda, na in voenja evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i izvjeatavanja o zdravstvenoj sposobnosti voza a i kandidata za voza e. (NN 92/05., 45/06.) Pravilnik o znaku pristupa nosti - kojim se propisuje zna enje, oblik, sadr~aj, boja, dimenzije, mjesto postavljanja znaka pristupa nosti u vozilu kojim se prevoze osobe s invaliditetom, uvjeti za njegovo izdavanje, te na in obilje~avanja parkiralianog mjesta za vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom. (NN 78/08.) Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje vozila - kojim se utvruju minimalni tehni ki i drugi uvjeti za prostor za parkiranje vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz, a koje pravna ili fizi ka osoba mora imati u vlasniatvu ili zakupu kao uvjet za dobivanje odobrenja za obavljanje javnoga prijevoza u cestovnom prometu. (NN 104/05.) Pravilnik o tehni kim pregledima vozila - kojim se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati objekti i prostor za obavljanje tehni kih pregleda vozila, ureaji i oprema stanice za tehni ki pregled vozila, uvjeti i na in obavljanja tehni kih pregleda vozila, na in i rokovi za obavljanje preventivnih tehni kih pregleda, postupak isklju ivanja vozila iz prometa u stanici za tehni ki pregled vozila, sadr~aj, oblik, veli ina i boja obrazaca u svezi s tehni kim pregledom, evidencijama i na inom voenja evidencije o tehni kim pregledima i tehni koj ispravnosti vozila te obliku, sadr~aju, boji, veli ini i postavljanju posebnog znaka kojim se ozna ava valjanost tehni kog pregleda vozila. (NN 148/08., 36/10.) Pravilnik o registraciji i ozna avanju vozila - kojim se propisuju uvjeti i na in registracije i odjave motornih i priklju nih vozila, oblik, boja, veli ina i sadr~aj obrasca prometne dozvole i knji~ice vozila, registarskih i pokusnih plo ica, na in voenja evidencije o registriranim vozilima, uvjeti koje moraju ispunjavati stanice za tehni ki pregled vozila za obavljanje poslova registracije vozila te oznake registracijskih podru ja. (NN 151/08.) Tu valja spomenuti i Pravilnik o registraciji i opremi te uvjetima za upravljanje vozilima Ministarstva unutarnjih poslova RH (NN 55/94., 83/94., 57/96., 142/03.) i Pravilnik o registraciji vojnih vozila. (NN 22/93.) Pravilnik o homologaciji vozila - kojim se ureuje obveza homologacije vozila kao cjeline prije njihovoga stavljanja na tr~iate ili prve registracije u Republici Hrvatskoj, oblik i sadr~aj potvrde o sukladnosti vozila i izjave o sukladnosti vozila te uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe za provoenje postupka homologacije. (NN 100/05., 94/06., 37/07., 57/07.) Pravilnik o putnom listu - kojim se propisuje oblik i sadr~aj putnog lista za obavljanje slobodnog prijevoza putnika u cestovnom prometu. (NN 138/05.) Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerenje brzine vozila u cestovnom prometu - kojim se odreuju mjeriteljski i s njima povezani tehni ki zahtjevi koje moraju zadovoljavati mjerila brzine vozila u cestovnom prometu. (NN 38/01., 43/01., 19/02.) Pravilnik o voza kim dozvolama - kojim se propisuje izgled i sadr~aj obrasca voza ke dozvole, obrasca zahtjeva za izdavanje voza ke dozvole, obrasca kartona voza a i potvrde o prijavi nestanka voza ke dozvole te voenja evidencije o izdanim voza kim dozvolama. (NN 155/08.) Pravilnik o osposobljavanju kandidata za voza e - kojim se propisuju uvjeti i na in osposobljavanja kandidata za voza e pojedine kategorije vozila, plan i okvirni program osposobljavanja, prostorni uvjeti, nastavna sredstva, pomagala i oprema i oprema potrebna za izvoenje, osposobljavanje, te voenje evidencija i dokumentacije o osposobljavanju kandidata za voza e. (NN 13/09.) Pravilnik o na inu obavljanja i organiziranja voza kih ispita te na inu izdavanja i oduzimanja dopuatenja ovlaatenom ispitiva u - kojim se propisuje na in organiziranja i obavljanja voza kih ispita, uvjeti koje mora ispunjavati ovlaateni ispitiva , sadr~aj, oblik te na in izdavanja i oduzimanja dopuatenja ovlaatenom ispitiva u te voenje dokumentacije i evidencija o tim poslovima. (NN 155/08.) Pravilnik o mre~i i kriterijima o dovoljnom broju autoakola - kojim se propisuju kriteriji za odreivanje dovoljnog broja autoakola i njihovih podru~nica, odnosno izdvojenih pogona te uvjeti i na in za utvrivanje mre~e autoakola. (NN 129/09.) 38 Pravilnik o stru nom ispitu za stru nog voditelja u autoakoli, predava a, ovlaatenog ispitiva a i ovlaatenog nadzornika - kojim se propisuju program i na in provedbe stru nog ispita za obavljanje navedenih poslova. (NN 155/08.) 39. Pravilnik o stru nom usavraavanju i provjeri stru ne osposobljenosti stru nih voditelja autoakola, predava a, instruktora vo~nje, ovlaatenih ispitiva a i ovlaatenih nadzornika - propisuje se program, oblici i na in stru nog usavraavanja i provjere stru ne osposobljenosti stru nih voditelja autoakola, predava a u autoakoli, instruktora vo~nje te ovlaatenih ispitiva a nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom i ovlaatenih nadzornika nad radom autoakola. (NN 148/08.) 40. Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija iz lanka 206. Zakona o sigurnosti prometa na cestama - kojim se propisuju uvjeti koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija za obavljanje poslova organiziranja i jedinstvenog provoenja voza kih ispita, stru nog nadzora nad radom autoakola, stru nog usavraavanja i provjere stru ne osposobljenosti, organiziranja i provoenja stru nih ispita za predava e u autoakolama, stru ne voditelje i ovlaatene ispitiva e i nadzornike te drugih poslova obavljanje kojih joj je dodijeljeno kao javna ovlast. (NN 148/08.) 41. Pravilnik o posebnim uvjetima za po etak osposobljavanja i uvjetima za upravljanje motornim vozilima C1 i C kategorije u enika koji se obrazuju za zanimanje voza  motornog vozila u redovitom srednjoakolskom obrazovanju - kojim se propisuju posebni uvjeti glede dobnih granica za po etak osposobljavanja i upravljanja motornim vozilima C1 i C kategorije za u enike koji se obrazuju za zanimanje voza  motornog vozila u srednjim akolama za cestovni promet i u strukovnim akolama u redovitome srednjoakolskom obrazovanju. (NN 151/08.) 42. Pravilnik o stru nom nadzoru nad radom stanica za tehni ki pregled vozila - kojim se propisuju na in i uvjeti pod kojima se obavlja stru ni nadzor nad radom stanica za tehni ki pregled vozila, odnosno nad poslovima tehni kih pregleda i registracije vozila i poslova koji su s time povezani, te izdavanja pokusnih plo ica, kao i drugih poslova koji se obavljaju u stanicama. (NN 33/09.) 43. Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama - kojim se propisuju uvjeti koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija za obavljanje poslova organiziranja i jedinstvenog provoenja tehni kih pregleda vozila, organiziranja poslova registracije vozila u stanicama za tehni ki pregled vozila i izdavanja pokusnih plo ica kao javne ovlasti te obavljanje drugih poslova iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji su joj dodijeljeni kao javna ovlast. (NN 155/08.) 44. Pravilnik o tehni kim uvjetima koje mora ispunjavati stanica za tehni ki pregled vozila - kojim se propisuju osnovni tehni ki uvjeti za obavljanje poslova tehni kih pregleda vozila i registracije vozila u stanicama za tehni ke preglede vozila, glede objekta stanice, rasporeda prostorija, namjene i dimenzija radnih i ostalih prostorija, te ostalih uvjeta za rad stanica. (NN 111/07.) 45. Pravilnik o osposobljenosti slu~benika Ministarstva unutarnjih poslova za voza e motornih vozila i na in polaganja voza kih ispita - kojim se utvruje nastavni plan i program, propisuju uvjeti i na in stru nog osposobljavanja za voza e pojedinih kategorija, uvjeti i na in organiziranja, provoenja i polaganja voza kog ispita djelatnika, odnosno polaznika svih oblika stru nog obrazovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova. (NN 48/06.) 46. Pravilnik o na inu i postupku vaenja krvi i uzimanju mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari - koji uz na ine i postupke razvidne iz naziva Pravilnika utvruje i uvjete koje zdravstvene i druge organizacije moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i mokrae. (NN 107/99.) 47. Pravilnik o na inu provedbe posebne mjere premjeatanja vozila kojim je upravljao voza  pod utjecajem opojnih sredstava - koji propisuje na in postupanja policije prilikom provedbe posebne mjere premjeatanja motornog vozila kojim je upravljao voza  pod utjecajem opojnih sredstava, zate en u po injenju prekraaja te na in podmirenja troakova nastalih premjeatanjem vozila. (NN 86/08.) 48. Pravilnik o programu i na inu osposobljavanja i djelovanja te odori i oznakama prometnih jedinica mlade~i i akolskih prometnih jedinica - kojim se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati pripadnici navedenih jedinica, njihovo djelovanje te program i na in osposobljavanja. (NN 148/08.) 49. Pravilnik o odr~avanju i zaatiti javnih cesta - kojim se pobli~e ureuju vrste, opseg i rokovi izvoenja radova redovnoga i izvanrednoga odr~avanja javnih cesta te kontrola i nadzor nad izvoenjem tih radova. (NN 25/98., 162/98.) 50. Pravilnik o koriatenju cestovnog zemljiata i obavljanju prateih djelatnosti - kojim se ureuju uvjeti i na in koriatenja cestovnog zemljiata, uvjeti i postupak povjeravanja, te prava i obveze u svezi s obavljanjem prateih djelatnosti na cestovnom zemljiatu, kao i prava i obveze u svezi s koriatenjem cestovnog zemljiata za graenje komunalnih, vodoprivrednih i drugih objekata. (NN 94/98., 126/03., 53/04.) 51. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s glediata sigurnosti prometa - iji je sadr~aj vidljiv iz naziva Pravilnika. (NN 110/01.) 52. Pravilnik o uvjetima i postupku zatvaranja javnih cesta - kojim se odreuju opravdani slu ajevi u kojima se mo~e zatvoriti javna cesta, te postupak zatvaranja javne ceste. (NN 73/98.) 53. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju aka i prilaza na javnu cestu - kojim se utvruju uvjeti za projektiranje i izgradnju priklju aka i prilaza na javnu cestu. (NN 119/07.) 54. Pravilnik o ozna avanju autocesta, njihove staciona~e, brojeva izlaza i prometnih voriata te naziva izlaza, prometnih voriata i odmoriata - koji ureuje sustav ozna avanja elemenata autocesta. (NN 73/03.) 55. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom - kojim se propisuju sigurnosno-tehni ki uvjeti za izgradnju, opremanje i rad postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, te provedbu mjera zaatite od po~ara i eksplozija. (NN 93/98.,116/07., 141/08.) 56. Pravilnik o na inu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka ~eljezni kog prometa - kojim se utvruju na in i uvjeti za obavIjanje sigurnog tijeka "javnoga" ~eljezni kog prometa, kao i ~eljezni kog prometa ato ga ~eljeznice, ili industrijske ~eljeznice, obavljaju na industrijskim kolosijecima. (NN 155/08.) 57. Pravilnik o tehni kom pregledu ~eljezni kih vozila - kojim se utvruje na in i postupak obavIjanja tehni kog pregleda ~eljezni kih vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaatene za obavljanje tehni kog pregleda. (NN 155/08.) 58. Pravilnik o kriterijima, postupku, na inu utvrivanja i osiguranja kri~anja ~eljezni ke pruge i ceste - kojim se odreuju kriteriji za utvrivanje kri~anja ~eljezni ke pruge i ceste koji ne mogu biti u istoj razini, kriteriji i postupak za svoenje i utvrivanje zajedni kog mjesta i na ina kri~anja ~eljezni ke pruge i ceste i ~eljezni ke pruge i pjeaa ke staze u istoj razini, na in osiguravanja prometa na cestovnom i pjeaa kom prijelazu i kri~anju industrijskog kolosijeka s prugom gradske ~eljeznice, propisana preglednost na ~eljezni ku prugu odnosno industrijski kolosijek, te uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaatitne ograde (cestovni i pjeaa ki prijelaz). (NN 32/94., 96/94., 33/01., 122/03., 83/04., 69/06., 9/09.) 59. Odluka o odreivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o odreivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima - iji je sadr~aj vidljiv iz naziva Odluke. (NN 27/02., 71/02., 111/03., 190/03.) 60. Naredba o ograni enju prometa na cestama - kojom se ograni ava promet odreenih vrsta i kategorija vozila na odreenim cestama i njihovim dionicama u ljetnom periodu. (NN 64/09.) 61. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priklju nih vozila na cestama u zimskim uvjetima - kojom se ograni ava promet odreene vrste i kategorije vozila na cestama u zimskim uvjetima. (NN 9/93., 103/95.) Ovim pozamaanim popisom se ne iscrpljuje lista propisa koje sadr~e odredbe o re~imu cestovnoga prometa. Ovoj listi propisa koji vrijede na cjelokupnom teritoriju RH valja pridodati odluke tijela lokalne uprave ili samouprave, kojima se ureuju pojedini aspekti prometne sigurnosti na lokalnoj razini, ali i odreeni standardi i normativi u domeni cestogradnje i proizvodnje vozila. Takoer nisu uvrateni propisi iz domene policijskog zakonodavstva iako odredbe i pravilna ili nepravilna primjena tih odredbi mo~e zna ajno utjecati na sigurnost prometa, a niti propisi koji se tek sporadi nim odredbama doti u odnosa u prometu. No, i ova lista je dovoljna da se uvidi koliko to mnoatvo propisa ureuje odnose u prometu koje imaju ili mogu imati zna ajne implikacije na njegovu sigurnosnu komponentu. Neke od tih propisa dovoljno je tek prou iti, neke od njih potrebno je temeljitije pro itati, u nekima je za poslove prometne policije dovoljno prou iti nekoliko lanaka, a neke je potrebno temeljito prou iti i usvojiti. 5.3. Nadle~nosti za provedbu propisa Uz prethodno navedeno mnoatvo propisa neminovno se mora postaviti pitanje nadle~nosti i obveze u provoenju svih, odnosno pojedinog propisa. Odreeni broj zakonskih propisa sam predvia, odnosno ovlaauje odreeno dr~avno tijelo koje je nadle~no za provoenje konkretnog zakona. Ta se ovlast i obveza onda prote~e i na provedbu podzakonskih propisa nastalih temeljem tog zakona, ukoliko se izri ito ne propisuje nadle~nost drugog tijela. Tako svaki podzakonski propis u svojoj preambuli sadr~i pravni temelj, tj. zakonski lanak temeljem kojeg je i donesen. No, ato ako samim propisom nije propisana nadle~nost za provedbu ili nadzor nad njegovom provedbom. Ako se, primjerice, ne bi znalo tko je du~an izvraiti nadzor i pokrenuti odreeni postupak (upravni, prekraajni, kazneni i dr.), i najbolji propis bi ostao mrtvo slovo na papiru. Generalne ovlasti i odgovornosti, odnosno djelokrug dr~avnih tijela propisuje se Zakonom o djelokrugu ministarstava i dr~avnih upravnih organizacija, kojim je odreen i djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova, koje, sukladno tom propisu: "obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: poslove policije i kriminalisti ke policije i to zaatitu ~ivota i osobnu sigurnost ljudi i imovine, sprje avanje i otkrivanje kaznenih djela; pronala~enje i hvatanje po initelja kaznenih djela i njihovo privoenje nadle~nim tijelima; odr~avanje javnog reda i mira te zaatitu odreenih osoba, graevina i prostora; obavljanje kriminalisti ko-tehni kih poslova i vjeata enja; poslove sigurnosti prometa na cestama; nadzor dr~avne granice; kretanje i boravak stranaca te njihova prihvata; putne isprave za prelazak preko dr~avne granice& itd." `to se ti e poslova sigurnosti prometa na cestama, proizlazi da su svi propisi od zna aja za sigurnost prometa u nadle~nosti Ministarstva unutarnjih poslova, ato nije potpuno to no. Naime, i odreeni dio ranije nabrojenih propisa nije u djelokrugu MUP-a, ve je povjeren drugim ministarstvima ili dr~avnim tijelima, veinom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, u ijoj je nadle~nosti i inspekcija cestovnog prometa. No, to ne zna i da e policija "za~miriti" pred kraenjem odredbi propisa za koje nije nadle~na pokrenuti postupak. Naime, u lanku 3. stavku 1. to ki 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima navodi se da je "posao" policije i sprje avanje kaznenih djela i prekraaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i po initeljima, iz ega proizlazi generalna ovlast za postupanje povodom svih navedenih ka~njivih radnji, dakako, na zakonom propisan na in. U takvim slu ajevima, kad policija nije nadle~na izrei odreenu mjeru ili pokrenuti postupak pred nadle~nim tijelom, policijski slu~benik e jednako pa~ljivo utvrditi prekraaj i o tome izvijestiti ono tijelo koje je nadle~no za pokretanje ili voenje propisanog postupka, npr. inspekciju cestovnog prometa, carinarnicu i sl., koji e na temelju tog izvjeaa i drugih prikupljenih i prilo~enih dokaza pokrenuti, odnosno provesti adekvatan postupak. 5.3.1. Prometni i komunalni redari Na ovom mjestu valja spomenuti djelatnost jedinica lokalne samouprave koje su temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama dobile u nadle~nost odreene poslove upravljanja prometom te nadzor i premjeatanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, tzv. promet u mirovanju. Naime, jedinice lokalne samouprave za te poslove mogu ustrojiti prometno redarstvo, iji pripadnici moraju proi obuku po programu koji propisuje ministar unutarnjih poslova i o tom dobiti valjano uvjerenje. Poslove prometnog redara du~ni su obavljati odjeveni u propisanu odoru, a svoje svojstvo dokazuju slu~benom iskaznicom na ijoj poleini piae: "Nositelj ove iskaznice ovlaaten je u okviru svoje nadle~nosti obavljati poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, premjeatanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i poslova upravljanja prometom, propisane lankom 5. stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, 67/08.)". Imajui u vidu da pripadnici tih jedinica nemaju represivne ovlasti, valja o ekivati da e u obavljanu svog posla esto biti upueni na pomo policijskih slu~benika, te im je treba i pru~iti. Treba znati da se zahvaljujui njima, policijske slu~benike barem djelomi no mo~e osloboditi posla koji neki policijski slu~benici do~ivljavaju manje va~nim, odnosno da nije od odlu nog zna enja za sigurnost prometa, pa se mogu koncentrirati na te~e prekraaje, koji zna ajnije utje u na prometnu sigurnost. Drugim rije ima, oni su pomo policijskim slu~benicima pa ih tako valja i tretirati. Njihova djelatnost se u mnogim gradovima ispreplee s djelatnosti komunalnih redara koji egzistiraju ve niz godina na temelju odluka tijela jedinica lokalne samouprave koje nisu istovjetne u svim jedinicama lokalne samouprave, pa je dobro da se policijski slu~benici detaljnije informiraju o sadr~aju tih odluka i tijelima koji ih provode na lokalnoj razini. Preklapanja se naj eae dogaaju kod parkiranja na nogostupima, zelenim povrainama i sl. Isto tako, novina novog Zakona o sigurnosti prometa je i da ovlaateni carinski slu~benici, prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora, mogu zaustavljati i kontrolirati vozila u prometu na cestama. Za vrijeme obavljanja tih (carinskih), poslova du~ni su nositi propisanu odoru i poslove obavljati na na in propisan posebnim propisom. Da bi se otklonila svaka eventualna zabluda, oni su dobili ovlast da zaustave i kontroliraju vozila ne u smislu utvrivanja bilo kojeg prekraaja izvan svoje nadle~nosti, ve isklju ivo carinskih delikata. Naravno da za to moraju biti osposobljeni po posebnom programu i dobiti valjano uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova. I ovu odredbu valja do~ivljavati u svjetlu rastereenja policijskih slu~benika koji su ranije "asistirali" kod takvih carinskih poslova samo da bi zaustavili odreeno vozilo jer carinski slu~benici nisu bili za to ovlaateni. 5.4. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010. i Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zbog svoje va~nosti za sigurnost cestovnoga prometa, odnosno djelovanja prometne policije, treba posebno spomenuti ova dva naslovna propisa. Naime, danas se u svijetu sve viae poduzimaju mjere koje pridonose smanjenju negativnog trenda stradavanja u prometu. Sigurnost cestovnoga prometa sve viae postaje globalna politika gotovo svih europskih zemalja, a ne kao ato je to ranije bilo, skup odreenih aktivnosti neke zemlje. Zemlje Europske unije postavile su zadau da do kraja 2010. godine broj poginulih na sto tisua stanovnika svedu na sedam poginulih. Pritom, svaka lanica bira svoj na in organiziranja i provedbu na ina djelovanja u skladu sa zadanim ciljem. U nekim zemljama postoje posebne vladine agencije zadu~ene za provedbu programa poveanja sigurnosti cestovnog prometa, a u nekima je taj posao povjeren posebnim tvrtkama. Republika Hrvatska jedna je od tranzicijskih zemalja koja je meu prvima uvela program suzbijanja negativnog trenda stradavanja u prometu pri emu je sustav preventivna djelovanja bio temeljni oblik izobrazbe sudionika u prometu u svrhu airenja prometne kulture i upoznavanja s opasnostima koje prijete zbog nepoatovanja prometnih propisa. Pozitivni rezultati provedbe Nacionalnog programa, koji se o ituju u smanjenju stradavanja u cestovnom prometu, pokazuju opravdanost njegova donoaenja i provedbe, tim viae ato je smanjenje stradavanja u prometu i obveza Republike Hrvatske kao zemlje koja je u zavranoj fazi pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Sigurnost cestovnoga prometa nedvojbeno je postala dio globalne politike svih zemalja, a posebice zemalja Zapadne Europe. Republika Hrvatska kao tranzicijska zemlja, ali i zemlja koja je stoljeima po svojoj povijesnoj, politi koj, gospodarskoj i kulturoloakoj orijentaciji pripadala zapadnoeuropskome geoprometnom prostoru, ve u samom po etku svoga osamostaljenja i meunarodnog priznanja spoznala va~nost sigurnosti cestovnoga prometa i zapo ela provoditi mjere koje su bile usmjerene na smanjenje broja i posljedica prometnih nesrea. Nakon niza pojedina nih aktivnosti subjekata zadu~enih za sigurnost cestovnog prometa i postignutih odreenih kratkotrajnih rezultata, doalo se do zaklju ka da bez sustavne i kontinuirane provedbe mjera nema postizanja dugoro nih ciljeva. Slijedom toga je Ministarstvo unutarnjih poslova predlo~ilo da se zapo ne s provedbom Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Spoznavai opravdanost njegove provedbe, na sjednici odr~anoj 16. lipnja 1994. godine, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa. Danas je opravdanje za nastavak provedbe tog programa, osim u dosad postignutim pozitivnim rezultatima, i u obvezi Republike Hrvatske da se tijekom pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji prihvate direktive i smjernice koje obvezuju zemlje lanice na poveanje sigurnosti cestovnoga prometa. U razdoblju od prihvaanja provedbe Nacionalnog programa do danas dogodilo se niz promjena u prometu na cestama u Republici Hrvatskoj. Va~no je napomenuti kako se stanje sigurnosti cestovnoga prometa u Hrvatskoj znatno poboljaalo, izuzme li se razdoblje kad su pojedini njezini dijelovi bili zaposjednuti zbog ratnog djelovanja. Od 1 360 poginulih osoba u 1989. godini do 608 poginulih u 2004. godini, te 544 u 2009. godini, uz izuzetno veliko poveanje broja vozila, voza a i prometnih tokova, podatak je koji se mora respektirati. Realno, sigurnost u cestovnom prometu u Hrvatskoj mo~emo promatrati tek od 1995. godine, kad je, zbog dotad ratnog djelovanja, na njezinom cjelokupnom podru ju ponovo uspostavljen slobodan promet i omoguen gospodarski razvitak tih podru ja. Najva~niji rezultati dosadaanje provedbe Nacionalnog programa mogu se sa~eti u nekoliko injenica:  smanjenje najte~ih posljedica prometnih nesrea u uvjetima stalno rastueg prometa;  dovoenje Republike Hrvatske u srednju i najbrojniju skupinu europskih zemalja prema broju poginulih osoba na cestama u odnosu na broj stanovnika;  znatno poveanje preventivnog djelovanja policije te smanjenje i suvremenije represivno djelovanje;  podizanje svijesti graana o problemu sigurnosti u prometu putem stalnih promid~benih kampanja;  uskladba zakonodavstva prema posljedicama i uzrocima prometnih nesrea;  senzibiliziranje sredstava javnog priopavanja i javnosti s problemom stradavanja u prometu;  poveanje prometne kulture;  uklju ivanje u provedbu programa svih dr~avnih tijela i stru nih organizacija kojima je djelokrug rada vezan za sigurnost cestovnog prometa te na taj na in interdisciplinarni i meuresorni suvremen pristup problemu sigurnosti cestovnog prometa. TEMELJNA ZNA AJKA NACIONALNOG PROGRAMA 2006. 2010. Temeljnu zna ajku Nacionalnog programa obilje~avaju postavljeni kvantitativni i kvalitativni ciljevi definirani programima, nositeljima aktivnosti, na inima izvraenja zacrtanih mjera te praenjem rezultata i vrednovanje programa. Kvantitativni ciljevi odreeni su u skladu s europskim ciljevima za isto razdoblje, a odnose se na broj poginulih u odnosu prema broju stanovnika. Cilj je Europske unije smanjenje smrtnog stradanja u prometu na cestama do 2010. godine na razinu od sedam poginulih na sto tisua stanovnika. Hrvatska bi optimalno trebala te~iti ostvarenju europskog cilja, no s obzirom na mnoge specifi nosti, a kako sredstva koja se izdvajaju nisu ni pribli~na sredstvima koje izdvajaju zapadnoeuropske zemlje, realnije je o ekivati smanjenje sa 13,8 na 10 smrtno stradalih na sto tisua stanovnika u 2010. godini. Jednako tako se i kvalitativni ciljevi podudaraju s europskim ciljevima uz uva~avanje svih specifi nosti hrvatskoga prostora koji aktualiziraju zacrtani kvantitativni cilj. Ostali kvantitativni ciljevi, koji e biti u funkciji postizanja glavnog cilja, definirani su:  utvrivanjem dopuatene brzine kretanja vozila na cestama u optimalnim prometnim uvjetima (te~iti da je poatuje oko 90 posto voza a). Ostalih 10 posto voza a ne smiju utvrena ograni enja prekora ivati za viae od 15 posto;  stupanj raspraenosti svih brzina kretanja vozila u prometnom toku trebala bi iznositi najviae 10 posto;  stupanj uporabe sigurnosnog pojasa (voza i i putnici u vozilu) treba iznositi oko 98 posto;  stupanj uporabe sigurnosne kacige (voza i mopeda i motocikla i putnici na tim vozilima) treba iznositi oko 98 posto;  udio sudionika prometnih nesrea pod utjecajem alkohola smanjiti sa sadaanjih aest posto na tri posto, a udio poginulih sudionika pod utjecajem alkohola smanjiti sa 17 posto na 9 posto;  udio voza a koji su sudjelovali u prometnim nesreama bez polo~enoga voza kog ispita sa sadaanjih 10 posto smanjiti na pet posto, a udio poginulih voza a bez polo~enog ispita sa 29 posto smanjiti na 15 posto od ukupnog broja poginulih voza a. Kvalitativni ciljevi trebaju postii daljnje smanjenje najte~ih posljedica prometnih nesrea, odnosno broja poginulih teako i lako ozlijeenih osoba, te daljnje zaustavljanje rasta ukupnog broja nesrea. Promatrajui globalno, va~no je poveati prometnu kulturu stanovniatva, stvoriti preduvjete za bolje poznavanje i poativanje prometnih propisa te poveati druatvenu svijest o problemu stradavanja u prometu. Osposobljavanje u poznavanju prometnih propisa za sigurno sudjelovanje u prometu ve u najranijoj dje joj dobi ima jednu od najva~nijih uloga u ostvarivanju glavnoga kvantitativnog cilja. Uvoenje prometnog odgoja u sve odgojno-obrazovne ustanove, po evai od dje jih vrtia, kao mjeru koja e dugoro no utjecati na ponaaanje najmlae i adolescentske skupine sudionika u prometu, a samim tim i izravno na sigurnost cestovnoga prometa, potrebno je sustavno promicati putem Nacionalnog programa. Sve vrste prometne nediscipline, posebno meu mladima, treba svesti na najni~u razinu. Osobito valja smanjiti nepoativanje prometnih propisa poput nepoativanja crvenog svjetla na semaforu, vo~nje pod utjecajem alkohola te vo~nje bez polo~enoga voza kog ispita, bijeg s mjesta prometne nesree i vo~nje vozilom na kojem nije obavljen tehni ki pregled i produljena registracija vozila. Uz navedeno, potrebno je sustavno nadzirati provedbu zakonom propisane mjere koje se odnose na sudjelovanje adolescenta i mladih voza a u prometu na cestama. Praenje i usmjeravanje kaznene politike i u inkovitost kaznenog i prekraajnog progona u svrhu poveanja prometne discipline i odgovornosti voza a prema poativanju prometnih propisa i airenju prometne kulture, posebna je mjera koja e pridonijeti ostvarenju kvantitativnog cilja. Meutim, svaki program mora imati instrumentarij kroz koji se realizira, pa je i za provedbu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa izuzetno bitno normativno ureenje tog segmenta. Naravno da je u tom dijelu izuzetno va~an krovni zakon prekraajne problematike - Prekraajni zakon, a najva~niji provedbeni propis je Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Povijest reguliranja prometne problematike se~e daleko u povijest, puno prije prometa kakvog danas poimamo. Tako je Julije Cezar uveo oko 50. godine pr. Kr. jednosmjerni promet u nekim ulicama starog Rima. Nekako u isto vrijeme u tom gradu uvedena je i kontrola parkiranja vozila, te njihovo isklju ivanje iz itavog dijela donjeg grada u blizini Circusa maximusa u trajanju od 10 sati, ato se po elo ra unati od izlaska sunca. Ta se mjera provodila kad su se odvijale va~ne trke kolima, borbe gladijatora ili izlo~be konja. Nekoliko stotina godina ranije, tj. 396. godine pr. Kr., Kamilije je podijelio ~enama - matronama dozvolu da same voze kola po ulicama Rima. Ta je dozvola, nakon dugotrajne opozicije muakih stanovnika grada, ukinuta za vrijeme Punskih ratova, uvenom Lex Oppia. Pored poznatih cesta, stari Rimljani su gradili i pjeaa ke hodnike te posebne mjestimi ne prijelaze preko kolnika u obliku neato poviae postavljenih kamenja. U starom je Rimu zakonodavac ve 123. godine pr. Kr. aktom o putovima, Lex viaria, ozakonio vjerojatno od ranije postojei sustav ozna avanja udaljenosti na putovima s pomou posebnih kamenih stupova. Meu najstarijim poljskim zemljianim slu~nostima puta jest i via, tj. aire prela~enje putem, pa i natovarenim kolima, u koju je svrhu, prema Zakoniku XII. plo a, morao postojati put od najmanje 8 stopa airine u pravoj liniji, a 16 stopa na zavojima. U Njema koj je Heinrich II., 1008. godine, prvi put uveo pojam dr~avne ceste (strata imperialis). Na toj cesti, pod vedrim nebom, na jednom kri~anju putova, morao se odr~avati sud, i na njoj, kao i na sajmu, vladao je kraljevski mir. Tko je sigurnost ceste napustio, u inio je to na svoju odgovornost. U Britanskom muzeju uva se dokument, jedan nacrt Leonarda da Vincija iz 1500. godine za ureenje pjeaa kih hodnika u razini, s odvijanjem prometa vozilima u tunelima. Putarina (vozarina), po ela se u Engleskoj uvoditi posebnim propisima (Turnpike acts), joa 1663. godine. U Be u je po etkom XIX. stoljea donesen propis, kojim je ko ijaaima bila zabranjena uporaba alkohola. Englezi donose ve 1835. godine svoj zakon o javnim putovima. Pravnom reguliranju tadaanjeg prometa bila je povod prometna nesrea s jednom parnom dili~ansom 29. lipnja 1834. godine u `kotskoj. Tada su mehani ka sredstva u `kotskoj bila zabranjena, a u Engleskoj je morao ispred vozila ii glasnik - pjeaak s trubom i obavjeatavati graane o "opasnosti koja se kotrlja". Jednim zakonom iz 1847. godine (Town police clauses act), propisana je brzina kretanja zapre~nih kola u gradovima. Austrijski Kazneni zakon o zlo instvih, prestupcih i prekraajih prometne delikte po kriteriju apstraktne i konkretne opasnosti normira paragrafima 427. i 431.: "U slu aju nagle i nesmotrene vo~nje i jahanja po gradovih i ostalih okolicah, jako naseljenih ili mnogo pola~enih, ima se vlasnik ili trebovatelj kola, ako se tu desi, ter ne zabrani ko ijaau nagla tjeranja, ili ako se on sam tim na inom naglo bude vozio ili jahao, toga prekraaja radi, kazniti globom od 25-10 forinti". U komentaru tog lanka se ka~e: "Ova je ustanova uporabiva i na bicikliste. Ako je sa brzom neopreznom vo~njom (ili jahanjem), bila spojena konkretna opasnost za ~ivot, zdravlje ili tjelesnu sigurnost ljudi, onda se ne uporablja ustanova paragrafa 427. nego ustanova paragrafa 431. Ako se ostave bez nadzora zapregnuta kola ili nezapregnuti konji, i to je prometni delikt". Jedan belgijski kraljevski ukaz od 4. kolovoza 1899. godine ( l. 16.), ograni io je brzinu automobila u naseljenim mjestima na 10 km/h, a tri godine ranije (1896.), u prvoj prometnoj nesrei koja se dogodila u Engleskoj, ~ena je poginula pod kota ima automobila koji se kretao brzinom od 7 km/h. U Republici Hrvatskoj, Odjel za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade donosi 8. listopada 1900. godine Naredbu, odnosno privremene propise "glede vo~nje automobil-kolima i motor-koturima na javnim cestama i putovima". Brzina vo~nje u mjestima ne smije biti vea od one konja u dobrom kasu. Izvan mjesta mo~e se brzina umjereno poveavati, ali samo na airokim, ravnim i bez zavoja cestama slaba prometa, izri ita je Naredba. Slava "prvog domaega prometnog delinkventa" pripada zagreba kom veletrgovcu Ferdinandu Budickom koji se po etkom travnja 1901. godine dovezao svojim Opelom iz Be a u Zagreb. Niti dva mjeseca nakon toga ve je po inio i prvi prometni prekraaj. Ogrijeaio se o Naredbu, jer se 6. lipnja 1901. godine u Zagrebu, vozio zapadnom stranom Zrinskog trga prema Akademi inom trgu automobilom, i to brzinom koja nadmaauje onu koja je na cestama u gradovima dozvoljena, kako mu je to urednim i itkim rukopisom u prijavi ispisao "redarstvenik Beloaevi". Godine 1950. donesena je Uredba o saobraaju na javnim putovima, koju je tek nakon 15 godina zamijenio Osnovni zakon o sigurnosti saobraaja na javnim putovima. Normativno ureenje te problematike u samostalnoj Republici Hrvatskoj po inje sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 20/90.), odnosno zakonom istog naziva (NN 84/92.) donesenoga 4. prosinca 1992. godine koji se mo~e smatrati prvim cjelovitim zakonom koji regulira pitanja sigurnosti cestovnoga prometa u samostalnoj RH. Prvi zna ajniji reformski iskoraci su realizirani izmjenama tog Zakona 1996. godine (NN 43/96.), koje su po svom sadr~aju i opsegu bile toliko zna ajne da su mnogi za izmijenjeni zakon rabili termin "novi zakon". Joa vee promjene je donio zaista novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. godine (NN 105/04.), da bi krunu tog legislativnog procesa preuzeo sada va~ei Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je donesen tek etiri godine kasnije, 2008. godine (NN 67/08.). Za njega se mo~e rei da je rezultat nau enih povijesnih lekcija i u sinergiji s novim Prekraajnim zakonom poprili no pouzdan instrument koji je policiji stavljen na raspolaganje u borbi protiv svih oblika prometne delinkvencije. S odredbama tog aktualnoga zakona susretat emo se, ovisno o elaboriranim poglavljima, tijekom cijeloga teksta.  Prometni policajac je onaj koji zna viae, ali nikad ne ka~e: "ti poslovi nisu poslovi prometne policije", jer svi su poslovi policije zajedni ki poslovi svakoga policijskog slu~benika, a uz to, neki su i specijalisti za odreena specijalizirana podru ja.  Onaj tko misli da je iznad drugih, ni prvih nije dostojan. 6. POJMOVI I IZRAZI Kako svaka u~a specijalnost ima svoj "~argon" ili prepoznatljiv na in komuniciranja unutar pripadnika odreene specijalnosti, tako se i u prometu barata odreenim specifi nim pojmovima i izrazima kojima je svrha precizno definiranje pojmova kako bi se otklonile dvojbe u tuma enju. Ponekad se ti izrazi u zna enju razlikuju od sinonima iz svakodnevnog jezika komuniciranja, primjerice izraz "zaustavljanje", u svakodnevnoj komunikaciji zna i prekidanje neke aktivnosti. No "zaustavljanje" prema ZSPC-u zna i viae od toga, zna i "svaki prekid kretanja vozilom u trajanju kraem od 3 minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom". Dakle voza  koji na pru~nom prijelazu eka promjenu signala, odnosno dizanje rampe nije "zaustavljan", prema ZSPC-u, kada eka krae od tri minute, niti je parkiran kad eka viae od tri minute, on postupa po prometnom znaku. Mnoge dvojbe koje mogu nastupiti u policijskom postupanju mogu se otkloniti pa~ljivim ia itavanjem i tuma enjem pojma koji se vezuje uz odreenu aktivnost. Tako, primjerice dvojbu o emu se radi, odnosno tko treba obaviti o evid, koji broj zauzeti i sl., u situaciji kad teretno vozilo  kiper, nakon istovara graevinskog materijala s podignutom "kipom" zapne za graevinsku konstrukciju koja padne na kabinu vozila i usmrti voza a, rjeaava sam pojam odnosno definicija prometne nesree, koja ka~e da je prometna nesrea takav dogaaj na cesti & , ili kad se dogodi prometna nesrea na trajektu, u krugu privatne firme ili unutar skladiata  hangara, itd. S obzirom na razli it tretman prekora enja brzine u naselju i izvan naselja, i te kako je potrebno znati ato se to smatra naseljem. Jasno je iz same definicije naselja, mada ona nekome mo~e odudarati od pojma naselja iz svakodnevnog govora, da je potrebno kumulativno ispuniti dva uvjeta: 1. da se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili obiju strana ceste i 2. da su granice ozna ene znakom za obilje~avanje naseljenog mjesta. Dakle, viae je nego jasno da je cijeli zakon sazdan od pojmova i izraza iz lanka 2. Zakona, pa je viae nego potrebno s njima se temeljitije upoznati i objasniti ih. 6.1. Pojmovi i izrazi za prometne povraine 1) cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet, 2) javna cesta je povraina od opeg zna enja za promet kojom se svatko mo~e slobodno koristiti uz uvjete odreene ovim Zakonom i koju je nadle~no tijelo proglasilo javnom cestom, 3) autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena isklju ivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizi ki odvojene kolni ke trake (zeleni pojas, zaatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake airine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena  i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nu~di airine najmanje 2,5 m, bez raskri~ja s popre nim cestama i ~eljezni kim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet mo~e uklju iti, odnosno isklju iti samo odreenim i posebno izgraenim priklju nim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priklju nim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta ozna ena propisanim prometnim znakom, 4) brza cesta je javna cesta namijenjena za promet isklju ivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolni ke trake, koja ima sva raskri~ja u dvije ili viae razina s popre nim cestama i drugim prometnicama (~eljezni kim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva ozna ena propisanim prometnim znakom, 5) cesta namijenjena isklju ivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dvije prometne trake airine od po najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao takva ozna ena propisanim prometnim znakom, 6) dr~avna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mre~om glavnih europskih cesta, 7) ~upanijska cesta je javna cesta koja povezuje podru je jedne ili viae ~upanija, 8) lokalna cesta je javna cesta koja spada u mre~u ~upanijskih cesta i povezuje podru je grada i/ili opine, 9) nerazvrstana cesta je povraina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i aumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiraliata, benzinskih crpki i sl.), 10) zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenoga kolni kog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priklju ku javnoj cesti ima izgraen kolnik, 11) kolnik je dio cestovne povraine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili viae prometnih traka, 12) prometna traka je obilje~eni ili neobilje~eni uzdu~ni dio kolnika ija je airina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru, 13) prometna traka za spora vozila je obilje~eni uzdu~ni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vo~njom (npr. na uzbrdici) smanjuju proto nost prometa, 14) kolni ka traka je uzdu~ni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili viae prometnih traka, 15) prometna traka za zaustavljanje vozila u nu~di je obilje~eni uzdu~ni dio kolnika na autocestama i na odreenim mjestima na cestama viaeg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl., 16) prometna traka za ubrzavanje je dio kolnika namijenjen za uklju ivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkiraliata, motela i sl.), 17) prometna traka za usporavanje je dio kolnika namijenjen za isklju ivanje vozila iz prometnog toka na cesti, 18) biciklisti ka traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzdu~ kolnika i koji je obilje~en uzdu~nom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 19) biciklisti ka staza je izgraena prometna povraina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilje~ena propisanim prometnim znakom, 20) nogostup je posebno ureena prometna povraina namijenjena za kretanje pjeaaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi na in, 21) obilje~eni pjeaa ki prijelaz je dio kolni ke povraine namijenjen za prela~enje pjeaaka preko kolnika, obilje~en oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, 22) pjeaa ki otok je uzdignuta ili na drugi na in obilje~ena povraina koja se nalazi na kolniku i koja je odreena za privremeno zadr~avanje pjeaaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa, 23) pjeaa ka zona je ureena prometna povraina u prvom redu namijenjena za kretanje pjeaaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom, 24) naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajui mu izgled ulice i ije su granice ozna ene prometnim znakovima za obilje~avanje naseljenih mjesta, 25) zona smirenog prometa je podru je u naselju obilje~eno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom veom od brzine hoda pjeaaka i u kojem je dje ja igra svugdje dopuatena, 26) raskri~je je povraina na kojoj se kri~aju ili spajaju dvije ceste ili viae cesta, a i aira prometna povraina (trgovi i sl.) koja nastaje kri~anjem, odnosno spajanjem cesta, 27) stajaliate tramvaja ili autobusa je dio povraine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilje~en prometnim znakom, Ova skupina pojmova i izraza uvijek e koristiti kad bude potrebno tuma iti pojam "ceste" odnosno drugih prometnih povraina uz koji se ve~u mnoge aktivnosti prometne policije, ali i temeljne, specijalne, interventne i grani ne policije. Ako se neka povraina ne mo~e podvesti pod neki od ovih pojmova, ne mo~e se smatrati ni da se zbio na prometnoj povraini, npr. prometna nesrea koja je definirana kao "dogaaj na cesti". Dakle, ako se sudar dvaju kombajna koji su uredno registrirani i sl., zbio na polju, ne radi se o prometnoj nesrei. No, kad bi se ta ista dva kombajna prilikom mimoila~enja na cesti okrznula svojim bo nim stranama, radit e se o prometnoj nesrei, naprosto zato ato se zbio na "cesti", a to opet zato jer pojam ceste sadr~ava pojam javne ali i nerazvrstane ceste kojom se smatraju i takve prometne povraine kakve su poljski ili aumski putovi. Pojam nerazvrstane ceste e nam koristiti i kad se dvoumimo oko karaktera nekog dogaaja unutar, primjerice privatnih imanja, kruga gospodarskih subjekata, pa i onda kad unutar toga prostora postoje izgraene ceste. Kriterij za to je element javnosti, odnosno jednake dostupnosti bez ograni enja veem broju korisnika. To ne zna i da se na tim prostorima mo~e dogaati neato bez sankcioniranja, samo zna i da e se dogaaj evidentirati i procesuirati u druga ijoj formi. Neki od pojmova koji definiraju vrste i karakter cesta i drugih prometnih povraina nemaju prevelik zna aj za policajca - izvraitelja, ali imaju svoj zna aj za rukovodnog slu~benika koji mora voditi ra una da rasporedi policijske slu~benike po odreenim prioritetnim pravcima, bilo da je odreeni pravac, tj. prometnica prioritetna u smislu sigurnosti ili proto nosti. Isto tako valja znati kojoj skupini pripada odreena cesta kad treba otkloniti neki nedostatak na cesti, o istiti je od snijega i sl., pa do toga koju organizaciju nadle~nu za odr~avanje cesta treba prijaviti, tj. tu~iti za kakav nedostatak na cesti. Jedna skupina pojmova i izraza vezana je za kolnik i pojedine specifi ne dijelove kolnika, odnosno objekte u neposrednoj vezi sa cestom. Naj eae je iz samog pojma jasno o kakvoj se povraini ili objektu radi, no ponekad dvojbe ostanu i usprkos preciznom definiranju. Tako, npr. za pjeaa ki prijelaz svatko odmah pomisli na tzv. zebru, dok zakon "obilje~enim pjeaa kim prijelazom" smatra oznake na kolniku, tj."zebru", ali kumulativno s tim i prometni znak obavijesti koji se postavlja kod samog prijelaza. Dakle, da bi se dio kolnika namijenjen prijelazu pjeaaka smatrao "obilje~enim pjeaa kim prijelazom", mora biti ozna en i oznakama na kolniku i prometnim znakom obavijesti. Isto tako, u praksi, za povraine uz kolnik nije uvijek jasno radi li se o nogostupu ili ne. No, zakon je u pojmovnom odreenju nogostupa vrlo jasan. Mora biti namijenjen i prikladan za kretanje pjeaaka, ne smije biti u istoj razini s kolnikom, dakle mora biti ili izdignut ili upuaten u odnosu na kolnik ili na drugi na in odvojen od kolnika. Taj "drugi na in" je "drugi na in" sli an izdizanju ili upuatanju u odnosu na kolnik, a ne, npr. povla enjem dvostruke ~ute rubne linije. Ali zato mo~e biti odvojen tako da se uz kolnik postavi niski zid napravljen, npr. od niza rubnih kamenova ili tome sli no. 6.2. Pojmovi i izrazi za vozila 28) vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dje jih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od brzine ovje jeg hoda, 29) oldtimer (starodobno vozilo) je motorno vozilo proizvedeno prije trideset i viae godina, koje je radi njegovanja povijesnih naslijea i tehni ke kulture sa uvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obliku i koje se ne koristi u svakodnevnom prometu, a koje je po posebnom propisu, koji donosi ministar nadle~an za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadle~nim za unutarnje poslove i ravnateljem dr~avnog zavoda za mjeriteljstvo, razvrstano u kategoriju starodobnih vozila, 30) vatrogasno vozilo je motorno ili priklju no vozilo namijenjeno za gaaenje po~ara, 31) p elarsko vozilo je motorno ili priklju no vozilo namijenjeno i konstrukcijski prilagoeno isklju ivo za prijevoz p elinjih zajednica (koanica) te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret, 32) radno vozilo je bilo koji teretni automobil ili priklju no vozilo na koje su ugraeni ureaji ili oprema za obavljanje radova na na in da se na vozilu ne mo~e prevoziti nikakav drugi teret, 33) motorno vozilo je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po tra nicama i pomonih pjeaa kih sredstava, 34) radni stroj je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje odreenih radova vlastitim ureajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldo~er, motokultivator s priklju kom, viljuakar, kopa  rovova i sl.), 35) motokultivator je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priklju nog vozila, mo~e kretati samo uz pridr~avanje voza a, 36) traktor je motorno vozilo konstruirano da vu e, potiskuje ili nosi izmjenjiva orua, odnosno da slu~i za pogon takvih orua ili za vu u priklju nih vozila, 37) traktorski priklju ak je zamjenjivo orue za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vu e, gura ili nosi traktor, 38) moped je motorno vozilo s dva ili tri kota a iji radni obujam benzinskog motora nije vei od 50 cm3 ili ija trajna snaga u slu aju elektromotora ne prelazi 4kW i koje na ravnoj cesti ne mo~e razviti brzinu veu od 50 km na sat, 39) motocikl je motorno vozilo s dva kota a iji je radni obujam motora vei od 50 cm3 s bo nom prikolicom, ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti mo~e razviti brzinu veu od 50 km/h, 40) motorni tricikl je motocikl na tri simetri no postavljena kota a iji je radni obujam motora vei od 50 cm3 i/ili koji na ravnoj cesti mo~e razviti brzinu veu od 50 km/h, 41) laki etverocikl je motorno vozilo (moped) s etiri kota a ija masa praznog vozila bez baterija, ako se kree na elektri ni pogon, ne prelazi 350 kg, iji radni obujam benzinskog motora nije vei od 50 cm3, ija najvea snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne mo~e razviti brzinu veu od 45 km/h, 42) etverocikl je motorno vozilo (motocikl) s etiri kota a, osim lakih etverocikala, ija masa praznog vozila bez baterija, ako se kree na elektri ni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i ija snaga motora nije vea od 15 kW, 43) osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za voza a, ima najviae osam sjedala, 44) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za voza a, ima viae od osam sjedala, 45) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za voza a, ima viae od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora elektri nom energijom, vezano za elektri ni vodi , 46) tramvaj je vozilo na tra nicama s elektri nim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora elektri nom energijom vezano za elektri ni vodi , 47) teretni automobil je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari, 48) teglja  je teretni automobil namijenjen za vu u poluprikolica, 49) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kota a i koje se pokree isklju ivo snagom voza a, 50) pomona pjeaa ka sredstva su naprave poput motornog romobila, motornog bicikla i sli nih vozila s dva ili tri kota a ija snaga motora mo~e postii brzinu na ravnoj cesti do 30 km/h, 51) priklju no vozilo je vozilo namijenjeno da ga vu e motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica, 52) kampersko vozilo je motorno ili priklju no vozilo posebne namjene, konstruirano tako da su u njemu postavljene stvari koje omoguuju boravak, a mora imati najmanje sljedeu opremu: sjedalice sa stolom, krevete (koji se mogu dobiti razvla enjem sjedalica), kuhinjske elemente i prostor za odlaganje garderobe  ormare, koja mora biti nepomi no u vraena u prostoru za boravak te se ne mo~e pomicati jednostavnim demonta~nim postupcima, 53) prikolica je priklju no vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, 54) prikolica s centralno postavljenim osovinama je priklju no vozilo konstruirano tako da u stanju mirovanja ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, ali u stanju labilne ravnote~e, 55) poluprikolica je priklju no vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vu no vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vu no vozilo, 56) laka prikolica je priklju no vozilo ija najvea dopuatena masa nije vea od 750 kg, 57) skup vozila je motorno vozilo i priklju na vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina, 58) zapre~no vozilo je vozilo namijenjeno za vu u upregnutom ~ivotinjom, 59) nosivost je dopuatena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvoa a vozila, s obzirom na dopuatena optereenja nosivih sklopova, 60) masa vozila je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom za vozilo, 61) ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uklju ujui i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priklju nog vozila s teretom, ako je ono pridodano vu nom vozilu, 62) najvea dopuatena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivoau, 63) osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom polo~aju kojim njegova osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila, Ova skupina pojmova i izraza definira vozila openito, ali i po vrstama, kategorijama i specifi nostima u izvedbi, te neka tehni ka pitanja koja se uz vozila vezuju kao ato su masa, nosivost i sl. Kako je i za ranije spomenute izraze objaanjeno, mnoge dvojbe bit e razrijeaene ve gramati kim tuma enjem samog pojma ili izraza. Tako, primjerice, mo~emo postaviti mnoge dvojbene situacije u kojima je potrebno prionuti najprije na tuma enje pojedinog pojma ili izraza da bi dogaaj ili pojavu mogli nazvati pravim imenom, a tek onda pristupiti njenom razjaanjavanju pa i eventualnom procesuiranju. Tako se mo~emo zapitati: " o kakvom se dogaaju radi kad osobni automobil naleti na odraslu osobu ili dijete na "romobilu" ili sli nom prometalu, ato su ~ivotno i te kako mogue situacije ma kako ne~ivotno zvu ale, tj. radi li se o sudaru dva vozila ili naletu vozila na pjeaaka, ato mo~e biti presudno po pitanju utvrivanja obveze propuatanja, odnosno krivnje za dogaaj;  kad voza  ugasi motor svoga "motornog" vozila, i da bi uatedio na pogonskom gorivu na nizbrdici za pogon ne koristi snagu svog motora, smatra li se to vozilo i tada "motornim vozilom";  kad voza  takvo vozilo kojemu ne radi motor izvan vozila "gura" zbog kvara ili iz drugih razloga, pa tako proe kroz raskri~je u vrijeme dok je bilo upaljeno crveno svjetlo, je li kroz "zatvoreno raskri~je" proaao kao pjeaak ili kao voza ;  kad biciklist koji posjeduje i voza ku dozvolu koja mu za bicikl nije ni potrebna (npr. B kategorije) proe kroz raskri~je u vrijeme dok mu je bilo upaljeno crveno svjetlo, smatra li se da je "voza  vozila" "proaao kroz crveno" i kako postupiti kad takva osoba usred raskri~ja sie s bicikla i prestane biti voza  i postane pjeaak. Ovakva pitanja mogu pokrenuti zanimljive rasprave i polemike, no uvijek treba u postupnosti tuma enja po eti s gramati kom metodom, tj. utvrivanjem zna enja rije i da bi se zavrailo s utvrivanjem smisla odredbe, odnosno postavljanja pitanja "ato je zakonodavac htio postii odreenom normom". Izliano je napomenuti da u tuma enju treba paziti i suzdr~avati se od takvih konstrukcija koje dovode do apsurdnih situacija. Za prije postavljena pitanja potrebno je najprije protuma iti izraze voza , vozilo, bicikl, pjeaak, da bi se uope moglo pristupiti daljnjim metodama tuma enja normi. 6.3. Ostali pojmovi i izrazi 64) sudionik u prometu na cesti je osoba koja na bilo koji na in sudjeluje u prometu na cesti, 65) sudionik u prometnoj nesrei je svaki sudionik u prometu na cesti koji je na bilo koji na in sudjelovao u prometnoj nesrei, 66) voza  je osoba koja na cesti upravlja vozilom, 67) mladi voza  je voza  u dobi od 16 do 24 godine, 68) pjeaak je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vu e ru na kolica, zapre~no vozilo ili motorno vozilo, dje je prijevozno sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kree brzinom ovje jeg hoda te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama, ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl., 69) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 70) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju du~em od tri minute, osim prekida koji se ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, 71) mimoila~enje je prola~enje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera, 72) pretjecanje je prola~enje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom smjeru, 73) obila~enje je prola~enje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kree, 74) polukru~no okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadaanjeg smjera kretanja radi uklju ivanja u suprotni prometni tok, 75) prestrojavanje je zauzimanje takvog polo~aja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskri~ja ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran na in mo~e izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.), 76) propuatanje vozila je radnja koju su u odreenim slu ajevima sudionici du~ni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na na in koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja, 77) prometni tok je istodobno kretanje viae vozila cestom u istom smjeru, 78) mijenjanje prometne trake je prela~enje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili br~eg kretanja, 79) ometanje prometa je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotadaanjeg na ina sudjelovanja u prometu, 80) ugro~avanje prometa je takav na in sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesree, 81) preglednost podrazumijeva konkretan prostor ato ga sudionik u cestovnom prometu mo~e vidjeti s mjesta na kojem se nalazi, 82) kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zapre~nog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreu istom prometnom trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupci voza a meusobno uvjetovani i izmeu kojih ne mo~e bez ometanja ui drugo vozilo, 83) smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiae, praaine, dima i sl.) voza  ne mo~e jasno uo iti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju, 84) prometna nesrea je dogaaj na cesti, izazvan kraenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijalna ateta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapre~no vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeaak i kada tim dogaajem drugoj osobi nije prouzro ena ateta, 85) materijalna ateta u prometnoj nesrei je ateta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesrei ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, 86) voza ka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadle~no dr~avno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenim kategorijama vozila, 87) meunarodna voza ka dozvola je javna isprava koju je izdala ovlaatena stru na organizacija na temelju nacionalne voza ke dozvole te dr~ave, 88) inozemna voza ka dozvola je voza ka dozvola i meunarodna voza ka dozvola koju je izdalo nadle~no tijelo strane dr~ave, 89) prometna dozvola je javna isprava koju je izdalo nadle~no dr~avno tijelo i kojom se dokazuje pravo ozna avanja odreenog vozila odreenim registarskim plo icama i vlasniatvo tih plo ica i druge osobine i zna ajke vozila te ispunjavanje ostalih uvjeta za sudjelovanje u prometu, 90) knji~ica vozila je javna isprava koju je izdalo nadle~no tijelo i kojom se dokazuje vlasniatvo odreenog vozila, njegove tehni ke i druge osobine i karakteristike, 91) dopuatenje (licencija) je javna isprava koju je izdalo nadle~no dr~avno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlaatenost za obavljanje odreenih poslova, 92) tahograf je ureaj koji osigurava najmanje zapis brzine i prijeenog puta vozila, 93) nadzorni ureaj (eurotahograf) je ureaj koji osigurava upis vremena vo~nje lanovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeene udaljenosti vozila, 94) zapisni list je dio u tahografu ili nadzornom ureaju koji mora imati tipno odobrenje na kojem pisaljka tahografa ili nadzornog ureaja neprekidno piae podatke koji moraju ostati trajno zapisani.  Mislim, dakle jesam. (Decartes)  Neznanje je majka drskosti. (lat.) 7. CESTE Prema brojnim inozemnim istra~ivanjima proizlazi da uvjeti ceste kao jedini imbenik nastanka prometne nesree sudjeluju u ukupnom broju uzroka prometnih nesrea sa oko 12%, a kao prete~iti uzrok sa oko 24%. Najvei pojedina ni doprinos odnosi se na neposredne sudionike u prometu, a iznosi oko 65%. Druga brojka po veli ini jest ona koja se odnosi na dvojni initelj, interakciju izmeu neposrednog sudionika i ceste, a ta brojka iznosi oko 24%. Istra~ivanja su pokazala da se prometne nesree esto dogaaju pod utjecajem i djelovanjem viae imbenika. Prosje no 2.5 imbenika uzrokuju jednu prometnu nesreu odnosno prometni delikt. Uobi ajenije je, meutim, da se uvjetima puta pridaje znatno manja pozornost, a da se mnogo viae pola~e na ovjeka kao imbenika u mehanizmu izazivanja prometne nesree. Tako, prema naaim statisti kim pokazateljima, uvjeti puta kao uzroci prometnih nesrea ine svega oko 2.5%, dok se ak oko 86% uzroka pripisuje nekoj pogreaki voza a. Na skliskom kolniku dogaa se oko 85% ukupnog broja prometnih nesrea na nekom podru ju. Takoer, u istim uvjetima puta dogaa se gotovo 90% svih prometnih nesrea sa smrtnom posljedicom te oko 83% svih prometnih nesrea u kojima je povrijeena jedna osoba ili viae njih. Utvreno je i to da je sklizak kolnik najopasniji u ulicama u naselju, gdje kao imbenik prometnih nesrea sudjeluje sa oko 94%. Na lokalnim cestama, taj imbenika je zastupljen sa oko 71%. Procjenjuje se da zbog nedostataka u uvjetima puta, a naj eae se pod tim razumiju sklizak kolnik, oateenje puta, odron, nedostatak i neispravnost prometne signalizacije te neosigurani radovi na putu, godianje gubi ~ivot oko 4% svih osoba poginulih u prometu, a iz istog razloga bude u prometnoj nesrei povrijeeno oko 3% svih osoba povrijeenih u prometu. esto se statisti ki prikazi svode zapravo na statistiku pogreaaka voza a, pri emu se drugi akcidentalni imbenici, kao ato su vozilo ili cesta gotovo zanemaruju, ato je nerealno, a samim tim znanstveno neprihvatljivo. Stoga je razumljivo da su se tijekom godina obavljala pojedina istra~ivanja koja su, openito govorei, korigirala ovakvu statistiku pogreaaka. I, ato se viae prou avala cesta kao akcidentalni imbenik, ato se viae uzimalo u obzir vozilo u cjelokupnoj akcidentogenezi ili, ato je joa va~nije, u njihovoj uzajamnoj vezi sa subjektivnim imbenikom, to su se smanjivali pokazatelji koji su ovjeka, pogotovo voza a motornog vozila i njegove pogreake, stavljali u centar gotovo svih nedaa na cestama. Zbog toga ovaj monokauzalni pristup etiologiji prometnih nesrea nije realan ve i povranom promatra u, a da ne govorimo o tome da nije znanstveno verificiran. To je vjerojatno i razlog ato u stru noj literaturi sve eae nailazimo na druk ije pristupe, i sve eae spominjanje vanjskih imbenika kao ato su porast, odnosno gustoa prometa, nedostaci vezani uz cestu, problemi ureenosti prometa, neispravnosti i tehni kih svojstava vozila itd. Gustoa, a osobito sastav prometa na cestama, imbenici su o kojima takoer uvelike ovisi vjerojatnost nastanka prometnih delikata. Oateenja kolnika, posebno na glavnim prometnicama, esto osjetno usporavaju odvijanje prometa, tako da se zbog toga poveava gustoa prometa, koja je poznata i priznata kao bitan imbenik nastanka prometnih nesrea ili barem poveanja rizika pojave prometnih nesrea kod svake kategorije sudionika u prometu. Opravdanost takve pretpostavke jasno je uo ljiva ve iz podataka prema kojima nejednak intenzitet prometa prati i kolebanje broja po injenih prometnih delikata. Tako se u razdobljima smanjenog intenziteta i gustoe prometa, primjerice u zimskim mjesecima te u nonim i prijepodnevnim satima, dogaa znatno manji broj prometnih nesrea nego, na primjer, uo i po etka pune turisti ke sezone ili u poslijepodnevnim i ve ernjim satima. Istra~ivanja u SAD-u pokazala su da je nakon uvoenja osvjetljenja na autocestama, broj prometnih nesrea opao oko 41%. Na sli an podatak nailazimo i kod nekih francuskih autora koji su utvrdili da su u Francuskoj nakon iste promjene nesree s materijalnom atetom opale 61%, a one s ljudskim ~rtvama 40.5%. Iz navedenog proizlazi da ceste i vozila, kao objektivni imbenici u genezi nastanka prometnih nesrea imaju mnogo zna ajniji udio nego ato im se u praksi pridaje. Jedan od razloga ato je tome tako jest na in voenja statistike prometnih nesrea, koja se temelji na o evidnoj dokumentaciji i uglavnom u obzir uzima samo jedan imbenik, odnosno jednu pogreaku, a ne vodi ra una o meusobnoj interakciji razli itih objektivnih i subjektivnih imbenika. Tako se kao uzroci prometnih nesrea navode razli iti oblici prekraaja pravnog reda, npr. povrede nekih konkretnih pravnih pravila ili, s druge strane, na ini ponaaanja koji bez povrede konkretne odredbe predstavljaju ugro~avanje drugih sudionika u prometu, primjerice nepa~ljivo otvaranje vrata zaustavljenog vozila. Pri tom se previa, da se kod toga radi o pojavnim oblicima nekih ponaaanja u prometu, a ne o uzrocima. Drugim rije ima, u realitet prometnih nesrea spadaju i neke situacije kad se kao neposredni uzrok prometne nesree utvrdi odreeno ponaaanje koje samo po sebi nije ka~njivo, kao ato je izostanak pa~nje zbog mijenjanja kazete ili CD-a, i sl., odnosno odreene nespretnosti kod kojih izostaje svaka krivnja u kaznenopravnom smislu, kao pritisak na papu u "gasa" umjesto ko nice i sl. U statisti kom smislu, za te i mnoge druge situacije kad se zapravo ne razjasni u cijelosti uzrok i mehanizam nastanka dogaaja, naj eae bude "okrivljena" neprilagoena brzina. A ako se na takvu statistiku nadove~e i povrana analitika, velike su aanse da se otpo ne hajka na krivi uzro no-posljedi ni imbenik. Kona ni rezultat mo~e biti taj da, npr. prometna policija ulo~i silna materijalna sredstva, anga~ira brojno ljudstvo, vrijedno i predano radi, a rezultat u vidu zna ajnijeg smanjenja broja prometnih nesrea izostane. Hrvatske analize pokazuju da vozilo, te ceste i okolia u Hrvatskoj zamjetno manje pridonose nastanku nesrea nego li u drugim razvijenijim dr~avama, premda se openito dr~i da su i vozila i ceste u Hrvatskoj loaiji od vozila i cesta u tim dr~avama. Prema ispitivanjima engleskog Road research laboratory, pokazatelj nesrea pada: - poboljaanjem uzdu~nog profila u zavojima za 70% - uklanjanjem opasnosti kri~anja putova za 85% - odvajanjem kolnika za 30% - izgradnjom kri~anja s kru~nim tokom prometa za 60% - poboljaanjem svjetla na raskri~jima za 30% - poboljaanjem profila mostova za 70% I u javnosti se, relativno esto govori o tzv. crnim to kama na cesti, pa se u pojedinim tiskovinama, a prema policijskim podacima, spominju od 60 pa sve do nekoliko stotina takvih mjesta na hrvatskim cestama. Iako se u zadnje vrijeme sve u estalije spominje, ve nekoliko desetljea se zna da se na nekim mjestima prometne nesree dogaaju eae nego na drugim mjestima, a svojedobno su postojali i prometni znakovi, odnosno dopunske plo e tog izgleda i sadr~aja. Novijeg datuma je samo znanstvena spoznaja i potvrda, pa se barata pojmovima nesrea vezanih uz prostor i nesrea koje nisu vezane uz prostor. Naime, prometne nesree su, bez obzira na njihovu brojnost, ipak rijetki, slu ajni dogaaji, za koje u statisti kom (tj. vremenskom) smislu vrijedi obilje~je slu ajnosti. Ako one jesu slu ajni dogaaji, onda njihova distribucija, barem u nekom duljem vremenskom razdoblju, mora biti ravnomjerna. Ukoliko distribucija nesrea nije ravnomjerna, ve pokazuje odreeno grupiranje po raznim kriterijima, jasno je da se ne mo~e govoriti o istoj slu ajnosti, nego o sustavnom utjecaju pojedinih imbenika, koji tada imaju ulogu imbenika ugro~avanja sigurnosti. Tradicionalno, ti se imbenici ugro~avanja dijele u dvije osnovne skupine  objektivne i subjektivne. Prva skupina imbenika vezana je uz prometno sredstvo, prometnicu i njenu ukupnu okolinu, a druga skupina imbenika vezana je uz sudionike. Ako u procesu ugro~avanja sigurnosti, tj. procesu generiranja pogreanog ponaaanja sudionika, objektivni imbenici imaju zna ajnu ulogu, prometne nesree koje tako nastanu jesu nesree vezane uz prostor. Ako proces ugro~avanja sigurnosti nastaje isklju ivo ili uglavnom zbog subjektivnog imbenika, nesree koje tako nastaju jesu nesree nevezane uz prostor. Tako je za svaku konkretnu lokaciju mogue dosta precizno izra unati mogunost, odnosno vjerojatnost dogaanja prometne nesree na odreeni broj vozila, odnosno kilometara. Prema podacima Croatia osiguranja, takvih mjesta na kojima se iz godine u godinu dogaa natprosje no veliki broj nesrea je oko 300, a na vrlo malo njih su poduzete odgovarajue mjere poboljaanja. Ovdje valja spomenuti preporuke iz studije o cestovnoj sigurnosti u Hrvatskoj, koja je nastala kao rezultat konzultantske misije Svjetske banke iz 1995./96. godine, gdje se u preporuci "neodlo~nih poboljaanja" navode upravo neka poboljaanja na cestama, koja nisu niti skupa niti komplicirana, a koja se moraju gledati kao prinudno odr~avanje. Naravno da su bolje prometnice uvjet sigurnijeg prometa, o emu najbolje govori u estalost prometnih nesrea na autocestama. Problemu saniranja tzv. crnih to aka u prometno razvijenim europskim dr~avama (koje danas slu~e kao uzor glede stanja sigurnosti) joa 60-ih godina se pridavala posebna pozornost, pa su tako o evidne ekipe, ali i redovne prometne ophodnje imale zadau da temeljito utvrde utjecaj ceste i cestovnih objekata kao imbenika koji je viae ili manje utjecao na dogaanje prometne nesree, a sa ~aljenjem se mora konstatirati da u naaoj dr~avi takva praksa ni do danas nije za~ivjela. Pored prometno-tehni kih elemenata u konstrukciji cesta osobita se pozornost posveivala hrapavosti kolni ke povraine, pravilnom odvodnjavanju, kutovima vidljivosti i sl., pa su se tako obraeni i dokumentirani materijali s prijedlogom za saniranje dostavljali poduzeima za odr~avanje cesta, koja su u osnovi redovito prihvaala date prijedloge i provodila sanaciju. Takva mjesta su nerijetko opasna upravo zbog pogreake ili nespretnosti u projektiranju, konstrukciji ili graevinskom izvoenju, pa se mogu ukloniti jedino istovjetnim ispravnim zahvatom, i nema puno smisla tradicionalna primjena represije prema voza u. Time se ne misli samo na pogreane nagibe zavoja i sl., ato prvo pada na pamet, ve se esto zaboravlja da i loae planiranje i postavljanje prometne signalizacije mo~e, a esto i jest imbenik koji u odreenoj mjeri umanjuje sigurnost prometa i doprinosi dogaanju prometnih nesrea. Zbog velike va~nosti cesta za sigurnost cestovnog prometa, taj emo problem pokuaati sagledati u njegovoj ukupnosti i u normativnom i sadr~ajnom smislu. 7.1. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010. godine (NN 24/06.) Zbog svog specifi nog oblika, zemljopisno-prometnog polo~aja i proklamirane pomorske orijentacije s neograni enim mogunostima razvitka, posebice turizma, Republika Hrvatska cestama i cestovnom prometu osigurava iznimno mjesto u prvom redu kao imbeniku koji e omoguiti pravilnu valorizaciju prostora Hrvatske u sklopu Europe. Cestu kao objekt prometne usluge u prvom redu valja promatrati u sklopu gospodarskih kretanja, ato je za Republiku Hrvatsku veoma zna ajno. Ona, osim postojanja i funkcioniranja produkcijskog ciklusa, poti e kreiranje razli itih ulaganja. Kvalitetna meusobna prometna povezanost hrvatskih regija, posebice obalnog i kontinentalnog podru ja, uz povezivanje na europske prometne smjerove, pospjeauje uklju ivanje nacionalnog gospodarstva u meunarodnu podjelu rada i osiguranje dinami nijega gospodarskog razvitka svih gospodarskih grana. No, u uvjetima velike gustoe prometa poveava se rizik od nastajanja prometnih nesrea te s tim u vezi i posredni i neposredni gubici ukupnoga gospodarskog razvitka. Stradavanja u prometu, osim velikih materijalnih ateta, nepovratno nanose atetu jer se gube ljudski ~ivoti. Spoznavai te negativnosti, danas se u svijetu sve viae poduzimaju mjere koje pridonose smanjenju negativnog trenda stradavanja u prometu. Sigurnost cestovnog prometa sve viae postaje globalna politika gotovo svih europskih zemalja, a ne kao ato je to dosad bilo, skup odreenih aktivnosti neke zemlje. 7.2. Program Vlade RH za graenje i odr~avanje cesta S obzirom na povoljni geografsko-prometni polo~aj Republike Hrvatske i ulogu koju ona mo~e imati u europskom prometnom sustavu, bitno je stvoriti sve potrebne preduvjete kako bi Hrvatska udovoljila zahtjevima europskoga prometnog sustava. Modernizacija i izgradnja prometne infrastrukture nu~an je uvjet integracije Hrvatske u europski prometni sustav. To je dugoro an proces koji zahtijeva ogromna materijalna sredstva, pa prometnu politiku treba voditi krajnje racionalno. Ve danas mo~emo zaklju iti da je doalo do vidljivog poboljaanja u svim segmentima, od odr~avanja, rekonstrukcije i modernizacije, do ubrzane gradnje autocesta i ostalih objekata visoke razine slu~nosti. Pri tome, u realizaciji postavljenih ciljeva, odgovarajuu pa~nju treba posvetiti sigurnosti prometa i postavljenim ekoloakim kriterijima za o uvanje okoliaa. " Posebnim programima obnove kolnika i opreme te modernizacijom i rekonstrukcijom najkriti nijih dionica i objekata podii ukupnu razinu kvalitete cestovne mre~e na razinu koju nameu potrebe suvremenoga cestovnog prometa; " Izgraditi dionice cesta i objekata, uklju ujui zaobilaznice, kako bi se rijeaio problem cestovnoga prometa u gradskim i prigradskim prostorima te kvalitetnijeg povezivanja otoka s kopnom; " Postupno izgraditi ceste najviae razine slu~nosti  autoceste, poluautoceste i brze ceste u osnovnim magistralnim koridorima u skladu sa sadaanjom i prognoziranom prometnom potra~njom te strateakim opredjeljenjem ukupnog razvitka Republike Hrvatske. 7.3. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08.) Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgraivati, opremati, odr~avati i atititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu sa zakonskim odredbama i propisima donesenim na temelju zakona. Pravna ili fizi ka osoba obrtnik nadle~na za odr~avanje ceste du~na je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omoguavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon ato se, na na in propisan posebnim zakonom, utvrdi da s glediata sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehni kim normativima. Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake koje se grade neprekinuto uzdu~ javne ceste u istoj airini, ovisno o vrsti ceste, odnosno airini prometne trake, uz izdignuti rubnjak na objektima (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama i sl.). Iznimno, lokalna cesta mo~e imati samo jednu prometnu traku, s tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti od najviae 500 m, ima odgovarajua proairenja za mimoila~enje vozila. Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko optereenje od najmanje 11.500 kg. Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko optereenje od najmanje 6.000 kg. Iznad cijele airine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m. Iznimno, na mostovima, u tunelima, na galerijama i sli nim objektima na javnoj cesti, airina kolnika ne mora biti ista kao airina kolnika javne ceste. Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi, mora se vidljivo obilje~iti i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu. Obilje~ava se postavljanjem odgovarajuih prometnih znakova, a sudionici u prometu osiguravaju postavljanjem branika. Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom, opskrbljeni refleksnim staklima ili prevu eni reflektirajuim tvarima odgovarajue boje, a nou te danju u slu aju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i treptava svjetla naran aste boje. Pravna ili fizi ka osoba obrtnik koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, kliziata, snje~ni zapusi i dr.) prinuena organizirati naizmjeni no propuatanje vozila iz suprotnih smjerova, du~na je propuatanje provoditi postavljenim privremenim semaforskim ureajima. Prije zapo injanja radova, (osim u hitnim slu ajevima) mora pribaviti odobrenje nadle~nog tijela s obzirom na vrstu ceste i o tome obavijestiti policiju. Iznimno, naizmjeni no propuatanje vozila iz suprotnih smjerova mogu obavljati djelatnici pravne ili fizi ke osobe obrtnika koja obavlja radove dok se ne postave privremeni semaforski ureaji. Za vrijeme takvog reguliranja prometa djelatnici moraju nositi odjeu jarkonaran aste boje s ugraenim reflektirajuim trakama bijele boje koje su vidljive s vee udaljenosti. 7.4. Zakon o javnim cestama (NN 180/04., 138/06., 146/08., 124/09., 153/09.) Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasniatvu Republike Hrvatske koje se ne mogu otuiti iz vlasniatva RH niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slu ajevima propisanim zakonom. Javnu cestu ine:  cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolni ka konstrukcija, most, vijadukt, podvo~njak, nadvo~njak, propust, tunel, galerija, potporni i oblo~ni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),  graevine za odvodnju ceste i pro iaavanje vode,  zemljiani pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odr~avanje ceste airine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar ra unajui od crte koja spaja krajnje to ke popre nog presjeka ceste,  zra ni prostor iznad kolnika u visini 7 m,  cestovno zemljiate u povraini koju ine povraina zemljiata na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povraina zemljianog pojasa te povraina zemljiata na kojima su prema projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odr~avanja ceste i pru~anja usluga voza ima i putnicima te naplatu cestarine predvieni projektom ceste (objekti za odr~avanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkiraliata, odmoriata itd.),  graevine na cestovnom zemljiatu, za potrebe odr~avanja ceste i pru~anja usluga voza ima i putnicima te naplatu cestarine, predviene projektom ceste,  stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,  priklju ci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljiatu,  prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne zna ke, detektori-broja i prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiraliata, odmoriata i sli no),  graevine i oprema za zaatitu ceste, prometa i okoliaa (snjegobrani, vjetrobrani, zaatita od osulina i nanosa, zaatitne i sigurnosne ograde, zaatita od buke i drugih atetnih utjecaja na okolia i sli no). Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom druatvenom, prometnom i gospodarskom zna enju razvrstavaju u jednu od sljedee etiri skupine: 1) autoceste, 2) dr~avne ceste, 3) ~upanijske ceste, 4) lokalne ceste. Javne ceste moraju biti graene, rekonstruirane i odr~avane na na in da ih na siguran na in mogu koristiti svi korisnici cesta kojima su namijenjene, a planiraju se, projektiraju, grade, rekonstruiraju i odr~avaju na na in:  da se rjeaenja usklade s najnovijim stru nim saznanjima iz podru ja projektiranja i gradnje, te s ekonomskim na elima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,  da njima bude zajam eno sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okoliaem kroz koji se prote~u. Odgovornost za atetu koju na javnoj cesti osobama ili na vozilu prouzro i divlja , snosi:  voza , ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti i nije postupao po prometnom pravilu ili znaku,  osoba ovlaatena upravljati javnom cestom prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko nije graena, rekonstruirana i odr~avana na propisan na in,  osoba koja gospodari loviatem u skladu s propisima koji ureuju lovstvo, u ostalim slu ajevima. Tranzitni promet teretnih vozila mo~e se odvijati samo po javnim cestama odreenim za tranzitni promet. Tijelo ili osoba koja upravlja odreenom cestom du~ni su osigurati:  neometan i siguran promet na javnim cestama za koji su te ceste graene,  uklanjanje oateenih i napuatenih vozila te drugih stvari s javne ceste,  obavjeaivanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta te o izvanrednim dogaajima i meteoroloakim uvjetima zna ajnim za odvijanje prometa na njima,  o uvanje i zaatitu okoliaa. U blizini raskri~ja dviju javnih cesta u razini, ili kri~anja javne ceste sa ~eljezni kom prugom u razini ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi drvee, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemoguavaju preglednost na javnoj cesti. Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljiata du~ni su, na zahtjev nadle~ne uprave za ceste ukloniti drvee, grmlje, visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete radi osiguranja preglednosti na javnoj cesti. Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljiata ne postupi tako, nadle~na uprava za ceste osigurat e izvoenje tih radova na teret vlasnika, korisnika ili posjednika zemljiata. Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i njenom zemljianom pojasu odnosno zaatitnom pojasu bez suglasnosti uprave za ceste, ako bi ti radovi ili radnje mogle oatetiti javnu cestu i ugro~avati ili ometati promet na njoj. Radovi izvanrednog odr~avanja javnih cesta i drugi zna ajniji zahvati mogu se izvoditi samo na temelju tehni ke dokumentacije. Radovi na javnim cestama, osobito na kolnicima, moraju se u pravilu planirati i izvoditi u danima kada je prometni tok slabijeg intenziteta, a u dane vikenda, blagdane i dane turisti kih smjena (u turisti koj sezoni) radovi se ne smiju izvoditi na turisti kim pravcima. Javna cesta i ulica u naselju mora se graditi, rekonstruirati odnosno odr~avati u skladu s prometnim projektom i u skladu s posebnim zakonima. Prometni projekt prila~e se u postupcima ishoenja potrebnih dozvola, suglasnosti i odobrenja. Za svaki zahvat na javnoj cesti, pri izvoenju radova odr~avanja ili drugih radova pod prometom, moraju se postaviti odgovarajui, privremeni prometni znakovi, odnosno provesti tehni ka regulacija prometa na na in da se jam i sigurnost prometa i izvoditelja radova uz najmanje ometanje prometnih tokova, sukladno prometnom projektu. Tehni kom regulacijom mora se osigurati pravodobna uo ljivost zapreka i drugih barijera na javnoj cesti, danju u vrijeme nedovoljne vidljivosti i nou, postavljanjem odgovarajuih treptavih naran astih svjetala ili drugih adekvatnih tehni kih pomagala. Odmah po zavraetku radova na javnoj cesti, sva privremena prometna signalizacija i oprema mora biti uklonjena i istodobno postavljena trajna prometna i ostala signalizacija i oprema, sukladno prometnom projektu. Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaatitnog pojasa javne ceste, prethodno se mora zatra~iti uvjete pravne osobe koja gospodari tom cestom. Zaatitni pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljianog pojasa tako, da je u pravilu airok sa svake strane:  autoceste - 40 m,  ostale dr~avne ceste - 25 m,  ~upanijske ceste - 15 m,  lokalne ceste - 10 m. Na autocesti i zaatitnom pojasu autoceste nije dopuateno postavljanje reklama. Na ostalim javnim cestama i zaatitnom pojasu uz javnu cestu nije dopuateno postavljanje reklame na mjestima na kojima bi zbog svog sadr~aja, polo~aja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugro~avala sigurnost prometa. Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turisti ka i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog projekta. 7.4.1. Sigurnost u tunelima Za tunele dulje od 500 m na autocestama i dr~avnim cestama, primjenjuju se posebni sigurnosni zahtjevi za tunele. Minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele mora se osigurati spre avanje kriti nih dogaaja koji mogu imati za posljedicu ugro~avanje ljudskih ~ivota, okoliaa i tunelske instalacije, te pru~anje zaatite u slu aju nesrea. U zakonskom smislu "hitne slu~be" su sve slu~be javne ili privatne ili slu~be koje ine sastavni dio zaposlenika u tunelima, koji posreduju u slu aju nesree, ato uklju uje i policijske slu~benike, vatrogasne postrojbe i spasila ke slu~be. Tijelo ili osoba koja upravljaju tunelima du~ni su za svaki tunel uz prethodnu suglasnost ministra, imenovati jednog slu~benika za sigurnost koji e koordinirati sve preventivne i zaatitne mjere kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu i radnog osoblja tunela. Slu~benik za sigurnost mo~e biti imenovan iz redova osoblja tunela ili hitnih slu~bi, mora biti nezavisan po svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i po tim pitanjima ne smije biti podlo~an nalozima poslodavca. Mo~e obavljati svoje zadae i funkcije u viae tunela na jednom podru ju. Slu~benik za sigurnost du~an je:  osigurati koordinaciju s hitnim slu~bama i sudjelovati u pripremi shema djelovanja;  sudjelovati u planiranju, provoenju i procjeni djelovanja u slu ajevima opasnosti;  sudjelovati u odreivanju sigurnosnih shema te specifikacije graevinskih postrojenja, opreme i djelovanja, ato se odnosi i na nove tunele i na preinake postojeih;  provjeravati obu enost zaposlenika u tunelima i hitnim slu~bama te sudjelovati u organiziranju vje~bi koje se odr~avaju u redovitim vremenskim razmacima;  davati mialjenja o stavljanju u promet graevinskog ustroja, opreme i pogona tunela;  provjeravati da se graevna konstrukcija i oprema odr~ava i popravlja;  sudjelovati u ocjeni svakoga veeg izvanrednog slu aja, nesree ili izvanrednih okolnosti. Tijelo ili osoba koja upravlja dionicom ceste na kojoj se nalazi tunel ovlaateni su u svakom trenutku ograni iti ili zabraniti promet u tunelu ako nisu zadovoljeni sigurnosni zahtjevi za odvijanje prometa, uz obvezno utvrivanje uvjeta pod kojima se promet mo~e ponovno uspostaviti, odnosno tunel otvoriti. Tijela ili osobe koji upravljaju tunelima du~ni su:  redovito ispitivati i provoditi i inspekciju tunela te uspostavljati odgovarajue sigurnosne zahtjeve,  donositi organizacijske i radne sheme uklju ujui i planove za slu aj opasnosti, obuku i opremanje hitnih slu~bi,  odreivati postupke za trenuta no zatvaranje tunela u slu aju opasnosti,  provoditi potrebne mjere za smanjenje rizika,  u slu aju potrebe nalo~iti analizu rizika neovisnom tijelu koji utje u na sigurnost, vrstu prometa, duljinu i geometriju tunela, te predvieni broj prolazaka teretnih vozila dnevno,  sadr~aj i rezultate analize rizika uklju iti u sigurnosnu dokumentaciju koja se dostavlja Ministarstvu. Takoer su du~ni za svaki vei izvanredni slu aj ili nesreu koja se dogodi u tunelu na initi izvjeae o izvanrednom slu aju, koje se prosljeuje slu~beniku za sigurnost te hitnim slu~bama najkasnije u roku od jednog mjeseca od dogaaja koji je predmet izvjeaa. Nakon sastavljanja istra~nog izvjeaa i analize okolnosti izvanrednog slu aja ili nesree ili zaklju aka koji se mogu iz njega izvesti, odgovorna tijela du~na su izvjeaa i analize proslijediti slu~beniku za sigurnost i hitnim slu~bama najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana zaprimanja. 7.4.2. Tranzit teretnih vozila Tranzitni promet teretnih automobila s prikolicom ili bez prikolice ija ukupna masa prelazi 7,5 tona, koja su sama ili s priklju nim vozilom dulja od 14 metara, mora se odvijati isklju ivo po sljedeim koridorima cestovne mre~e u Republici Hrvatskoj: Broj cesteOpis cesteDuljina (km)A1Zagreb ( voriate Lu ko, A3)  Karlovac  Bosiljevo  Split  `estanovac  voriate Rav a (D62)458,5A2GP Macelj (granica R Slovenije)  Trakoaan  Krapina  Zagreb ( voriate Jankomir, A3)61,0A3GP Bregana (granica R Slovenije)  Zagreb  Slavonski Brod  GP Bajakovo (gr. R Srbije)306,0A4GP Gori an (granica R Maarske)  Vara~din  Zagreb ( voriate Ivanja Reka, A3)97,0A5 voriate akovo  voriate Sredanci (A3)23,0A6 voriate Bosiljevo II (A1)  Delnice  Rijeka ( voriate Orehovica, A7)81,0A7GP Rupa (granica R Slovenije)  Matulji  Orehovica  voriate Sv. Kuzam35,6A8 voriate Kanfanar (A9)  Pazin  Lupoglav  voriate Matulji (A7)64,0A9 voriate Umag (}5002)  voriate Kanfanar (A8)  voriate Pula (D66)76,5Ukupno kilometara autocesta:1202,6DR}AVNE I }UPANIJSKE CESTEBroj cesteOpis cesteDuljina (km)1Karlovac  Grabovac (D217)74,32GP Dubrava Kri~ovljanska (gr. R Slovenije)  Vara~din (D528)33,52GP Ilok (gr. R Srbije)  Vukovar  Osijek (D34)85,95GP Terezino Polje (gr. R Maarske)  Virovitica  Veliki Zdenci  Daruvar  Oku ani  GP Stara Gradiaka (gr. BiH)123,26GP Jurovski Brod (gr. R Slovenije)  Netreti  Karlovac (D1)32,16GP Dvor (gr. BiH)  Dvor (D47)2,47GP Duboaevica (gr. R Maarske)  Beli Manastir  Osijek  voriate akovo (A5)78,87GP Slavonski `amac (gr. BiH)  voriate Velika Kopanica (A3)13,48Plo e (D513)  Opuzen  GP Klek (gr. BiH)  GP Zaton Doli (gr. BiH)  Dubrovnik  GP Karasovii (gr. R Crne Gore)126,09GP Metkovi (gr. BiH)  Opuzen  D810,921GP Kaatel (granica R Slovenije)  D5101,123 vor }uta Lokva (A1)  Senj (D8)23,430 vor Buzin (A3)  Velika Gorica  }a~ina (D36)37,530Petrinja (D37)  Hrvatska Kostajnica (D47)33,234Donji Miholjac (D53)  Osijek (D2)40,136}a~ina (D30)  Sisak (D37)9,537Sisak (D36)  Petrinja (D30)13,539Cista Provo (D60)  voriate `estanovac (A1)8,845Veliki Zdenci (D5)  Gareanica  vor Kutina (A3)43,646GP Tovarnik (gr. R Srbije)  Vinkovci (D55)32,747GP Jasenovac (gr. BiH)  vor Novska (A3)8,547Hrvatska Kostajnica (D30)  Dvor (D6)24,553GP Donji Miholjac (gr. R Maarske)  Naaice  GP Slavonski Brod (gr. BiH)91,755 voriate }upanja (A3)  }upanja (D214)5,060Cista Provo (D60)  Imotski  GP Vinjani Donji (gr. BiH)32,162GP Mali Prolog (D513)  Vrgorac  Rav a 20,4200D510  }50020,5212GP Batina (gr. R Srbije)  Kne~evi Vinogradi  D7 22,1213GP Erdut (gr. R Srbije)  D226,7214gr. BiH  Gunja  }upanja (D55)28,8217GP Li ko Petrovo Selo (gr. BiH)  Grabovac (D1)16,4220GP Kamensko (gr. BiH)  Trilj  aporice (D60)  vor Bisko (A1) 28,9510D200  D210,6513Mali Prolog (D62)  Plo e (D8)16,0519Dalj (D213)  Borovo (D2)16,2528Vara~din (D2)  voriate Vara~din (A4)2,45002D200  voriate Umag (A9)1,4Ukupno kilometara dr~avnih cesta:1166,0TRANZITNI PROMET IZ HRVATSKIH LUKAIZLAZ IZ LUKE PULA400Pula (D21)  Pula (trajektna luka)1,666Pula (D21)  vor Pula (A9)3,7A9 vor Pula (D66)  vor Kanfanar (A8)28,2IZLAZ IZ LUKE BR`ICA (RA`A)421Most Raaa (D66)  luka Braica3,666 vor Pula (A9)  Most Raaa (D421)28,8IZLAZ IZ LUKE RIJEKA3Rijeka (D8)  voriate avle (A6)7,2IZLAZ IZ LUKE ZADAR424 vor Zadar 2 (A1)  Zadar (luka Ga~enica)17,2IZLAZ IZ LUKE `IBENIK58T.L. `ibenik  voriate Ra~ine (D8)2,48 voriate Ra~ine (D58)  voriate Vidici (D533)1,6533 voriate Vidici (D8)  voriate `ibenik (A1)4,3IZLAZ IZ LUKE SPLIT410Split (trajektna luka)  voriate Lovrinac (D8)4,08 voriate Lovrinac (D410)  voriate Bilice (D1)2,31 voriate Bilice (D8)  voriate Dugopolje (A1)12,1IZLAZ IZ LUKE PLO E413Plo e (D8)  luka Plo e1,9LUKA VUKOVAR2Rije no pristaniate Vukovar  Borovo (D55)2,755Borovo (D2)  Vinkovci  vor }upanja (A3)42,7LUKA OSIJEK417Rije no pristaniate Osijek  voriate Osijek-istok (D2) 2,32 voriate Osijek-istok  voriate Osijek-zapad (Frigis) (D7)12,0Ukupno kilometara dr~avnih cesta:178,7Tablica 3: Cestovni koridori za promet teretnih vozila s prikolicom ili bez prikolice ija ukupna masa prelazi 7,5 t duljih od 14 m( Tijelo ili osoba koja upravlja odreenom cestom obvezni su navedene cestovne tranzitne koridore obilje~iti odgovarajuim prometnim znakovima, signalizacijom i opremom te putem medija obavijestiti javnost. Nadzor nad odvijanjem tranzitnog prometa teretnih automobila provodi Ministarstvo unutarnjih poslova i Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u skladu s propisima iz svog djelokruga.  INCLUDEPICTURE "mhtml:file:///E:\\propisi\\529.mht!http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/378132.jpeg" \* MERGEFORMATINET  Slika 1: Karta cestovnih koridora( 7.5. Pravilnik o odr~avanju i zaatiti javnih cesta (NN 25/98., 162/98.) Vrste odr~avanja cesta jesu: - redovno odr~avanje, - izvanredno odr~avanje. Operativni program izrauje se posebno za odr~avanje cesta u zimskom razdoblju (plan rada zimske slu~be). Redovno odr~avanje ini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom veeg dijela ili cijele godine na cestama uklju ujui i sve objekte i instalacije, sa svrhom odr~avanja prohodnosti i tehni ke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima. Izvanredno odr~avanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehni ka dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimi nog poboljaanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i poveanja sigurnosti prometa. Nadziranje prohodnosti i uporabnosti cesta obavlja ophodarska slu~ba. Redovno odr~avanje cesta obuhvaa sljedee radove: - iaenje (kolnika, sustava za odvodnju, cestovnog zemljiata, opreme i dr.), - koanju trave i uklanjanje granja, - obnovu i izradu oznaka na kolniku, - li enje kilometarskih oznaka, stupova prometnih znakova i nosa a rasvjetnih tijela, - popravak antikorozivne zaatite zaatitnih i drugih ograda, - popravak i zamjenu ureaja, opreme i prometne signalizacije na cesti, - ureenje sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drena~a i drugo), - ureenje bankina (planiranje i poravnavanje), - ureenje i mjestimi ni popravci pokosa usjeka ili nasipa, potpornih i oblo~nih zidova, - mjestimi ni popravci betonskih pasica i rubnjaka, - popravci lokalnih oateenja kolnika (udarnih jama, pojedina nih i mre~astih pukotina, uzdu~nih i popre nih denivelacija, omekaanoga asfaltnog zastora, zaglaenih povraina zastora, oateenih rubova i razdjelnica betonskog kolnika), - hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa, - osiguranje prohodnosti cesta u zimskim uvjetima, - odr~avanje oznaka referentnog sustava ozna avanja cesta, - ureenje cestovnog zemljiata, - ostali radovi. Udarne jame zatvaraju se odmah a najkasnije 48 sati po saznanju. Popravci udarnih jama, oateenja i drugih izrazito opasnih mjesta na kolniku obavljaju se materijalom koji odgovara postojeem kolniku. Ako popravak kolnika zbog vremenskih prilika nije mogue izvesti na takav na in, kolnik se mora privremeno popraviti do stjecanja uvjeta za izvoenje takve vrste radova. Pri takvim privremenim popravcima mogu se koristiti i drugi primjereni materijali. Nestabilno kamenje i manji odroni zemlje koji pokazuju tendenciju odvajanja ili klizanja, moraju se skidati s pokosa usjeka i zasjeka kad se pojava uo i. Oateene ~i ane mre~e i druge naprave za spre avanje padanja kamenja i odrona na kolnik ceste, treba popraviti, najkasnije u roku od trideset dana po uo enju oateenja. iaenje, po potrebi i produbljivanje cestovnih i odvodnih jaraka na propisani profil i uzdu~ni pad obavlja se tako, da se omogui nesmetana odvodnja s podru ja cestovnog zemljiata. iaenje rigola, vodolovnih grla, talo~nica, separatora i sli nih graevina, obavlja se stalno tako da se osigura nesmetana odvodnja. Spre avanje pritjecanja vode na kolnik sa strane (s pristupnih putova, dvoriata, itd.), te spre avanje stvaranja vododerina na kolniku i bankinama treba izvraiti odmah. a najkasnije 30 dana po saznanju. Odr~avanje slobodnog profila propusta uklanjanjem nanosa, raslinja, granja i sl., treba obavljati stalno. Popravak podlokanog temelja, odnosno le~iata propusta treba obaviti odmah. Oateene ograde (zaatitne, ~i ane, pjeaa ke i dr.), treba popraviti najkasnije u roku od deset dana po uo enom oateenju. Uniatene ograde i smjerokazne stupie treba zamijeniti odmah. Ograde i smjerokazne stupie treba istiti i ispravljati stalno, a osobito poslije zimskog razdoblja Prometne znakove treba odr~avati istim, a nagnute i poruaene znakove, treba ispravljati odmah. Uniateni prometni znakovi opasnosti i zabrane na cesti moraju se zamijeniti odmah, a ostali u roku od 10 dana. Zamjena ili obnova dotrajalih znakova, obavlja se prema potrebi. Na svim cestama sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera, gdje to dozvoljava airina kolnika, prometne trake moraju biti razgrani ene sredianjom crtom. Istroaene oznake na kolniku (horizontalna signalizacija) treba obnavljati prema potrebi, i to: - za glavne turisti ke pravce najkasnije do 15. lipnja, - za sve ostale ceste tijekom redovnog odr~avanja, a najkasnije do po etka zimske slu~be. Na dijelovima ceste, na kojima se u toku godine obavi obnova kolnika, oznake na kolniku moraju se povui odmah nakon obnove. Prometni znakovi i ostala privremena oprema na cesti, koja je bila postavljena pri odreenim aktivnostima na javnoj cesti, mora se odstraniti odmah, po prestanku razloga zbog kojih je i bila postavljena. Svjetlosnu prometnu signalizaciju treba popraviti odmah, uniatenu zamijeniti u najkraem moguem roku, a programe rada usklaivati s prometnim potrebama. iaenje i pranje rasvjetnih tijela te li enje stupova i nosa a semaforskih ureaja, obavlja se prema potrebi. Dinami ku prometnu signalizaciju treba popraviti u roku od 30 dana, a do njene obnove postaviti odgovarajuu stati ku prometnu signalizaciju. Ogledala se moraju istiti stalno, a razbijena i dotrajala zamijeniti u najkraem roku. Rasvjeta na cesti odr~ava se redovito, a uniateni dijelovi sustava zamjenjuju se odmah. Na bankinama i razdjelnom pojasu cesta koanja trave obavlja se po potrebi, a najmanje dva puta godianje (do kraja mjeseca svibnja odnosno mjeseca rujna). Na bankinama i razdjelnom pojasu cesta na kojima su postavljeni smjerokazni stupii, kilometarske oznake i odbojne ograde, trava i korov ne smiju prelaziti visinu od 25 cm. Koaenje trave na pokosima nasipa, usjeka i u cestovnim i odvodnim jarcima iza odbojne ograde i na ostalom zemljiatu (uz odmoriata, cestovne objekte i dr) obavlja se najmanje jedanput godianje. }ivicu, grmlje i kroanje drvea koje se nalazi na zemljianom pojasu treba odr~avati u skladu s hortikulturnom tehnologijom, tako da ne zaklanjaju prometnu signalizaciju, ne umanjuju preglednost ceste, ne ulaze u gabarit ceste, odnosno da svojim polo~ajem i stanjem ne ugro~avaju sigurnost prometa. Kamen, zemlju i drugi materijal iznad portala tunela ili iznad portalnoga potpornog zida, koji bi mogao pasti na kolnik, treba stalno odstranjivati. Ledene sige na svodu tunelske obloge moraju se odmah odstraniti. U tunelu treba svakih 4 do 5 godina, oli iti tunelsku oblogu do visine najmanje 4,5 m od kolnika. Oateenja koja direktno ugro~avaju sigurnost prometa i koja nije mogue odmah sanirati, ozna avaju se odgovarajuom prometnom signalizacijom. Pod odr~avanjem cesta u zimskim uvjetima razumijevaju se radovi neophodni za odr~avanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za re~im prometa u zimskim uvjetima koji je odreen posebnim propisima. Radi provedbe zimske slu~be uprave za ceste izrauju operativni program radova odr~avanja cesta u zimskom razdoblju. Zimska slu~ba djeluje uvoenjem stupnjeva pripravnosti ovisno o o ekivanim vremenskim uvjetima i geografsko-klimatskim zna ajkama podru ja. Prvi stupanj pripravnosti, uvodi se s po etkom rada zimske slu~be, a prema operativnom programu. Uvodi se stalno de~urstvo u mjestima pripravnosti, uspostavlja se stalna veza u skladu s programom rada, te se osigurava odgovarajui potreban broj ljudstva i mehanizacije radi intervencije u slu aju potrebe. Drugi stupanj pripravnosti uvodi se kad temperatura zraka oscilira oko 00C, uz mogunost oborina te pojave poledice. Vrae se preventivni radovi na spre avanju poledice na opasnim mjestima a obavezno: - na punom profilu autoceste, - na dionicama dr~avnih i ~upanijskih cesta s uzdu~nim nagibom veim od 4% i horizontalnim krivinama polumjera manjeg od 300 m, - na kolnicima mostova i propusta, - na raskri~jima, ~eljezni ko-cestovnim prijelazima u istoj razini i prilazima benzinskim postajama, - na drugim dionicama ceste prema operativnom planu rada zimske slu~be, - po potrebi vrai se uklanjanje snijega s kolnika. Trei stupanj pripravnosti zimske slu~be uvodi se kad se o ekuje dugotrajnije padanje snijega koje zahtijeva posebne radove uklanjanja snijega s kolnika. etvrti stupanj pripravnosti uvodi se kad snje~ne oborine, uz jak vjetar imaju karakter elementarne nepogode i kad raspolo~ivi broj ljudi i mehanizacije, nisu dovoljni za uklanjanje snijega. Izvanredno odr~avanje cesta posebno obuhvaa: - obnavljanje i zamjenu kolni kog zastora - oja anje kolnika u svrhu obnove i poveanja nosivosti i kvalitete vo~nje, - mjestimi ne popravke kolni ke konstrukcije ceste u svrhu zaatite i poveanja nosivosti ceste, - poboljaanje sustava odvodnje ceste, - zamjenu, ugraivanje nove i poboljaanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupii, zaatitne ograde i sli no) na veim dijelovima ceste, - saniranje odrona, popuzina i manjih kliziata, - ubla~ivanje nagiba pokosa i ostali radovi na zaatiti kosina od erozije, - sanaciju potpornih i oblo~nih zidova, - zaatitu ceste od podlokavanja, - radove na ureenju zelenila u svrhu bioloake zaatite ceste, ukraaavanja okoliaa i zaatite od snje~nih zapuha, - pojedina ne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ubla~avanje oatrih krivina, ureenje popre nih nagiba, stajaliata uz cestu i drugo) sa svrhom poboljaanja sigurnosti prometa, - ureenje raskri~ja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) bez veih konstrukcijskih zahvata - poboljaanje uvjeta prometa ureenjem stajaliata, odmoriata, pjeaa kih staza, prijelaza u naseljima, prijelaz preko ~eljezni kih pruga u nivou - obnovu i postavu instalacija, opreme i ureaja ceste. 7.6. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju aka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07.) Priklju ak i prilaz na javnu cestu je spoj javne ceste i svih povraina s kojih se vozila izravno uklju uju u promet na javnu cestu. Spoj na javnu cestu mo~e se izgraditi na onim lokacijama, gdje je osigurana dovoljna preglednost. Iznimno, preglednost se mo~e ostvariti i posredno odgovarajuim mjerama kao ato su ogledala i sl. Ograni enje brzine na javnoj cesti, u svrhu osiguranja dovoljne preglednosti, nije dozvoljeno. Kod izbora lokacije za izgradnju priklju aka na javnu cestu, u pravilu se isklju uju lokacije: - u usjecima ili u neposrednoj blizini tunela i dugih mostova, - na lokaciji gdje je predviena izgradnja sadr~aja u funkciji ceste, - u blizini zona izgraenih raskri~ja i priklju aka na javnu cestu. U zonu raskri~ja iz ove alineje ulazi sva prometna signalizacija koja je u funkciji tog raskri~ja i (ili) priklju ka. Ukoliko na odreenoj dionici javne ceste postoji potreba za izgradnjom viae spojeva na javnu cestu s malim meusobnim razmakom, u pravilu, treba izgraditi jedan zajedni ki spoj. Priklju ci na cestama namijenjenim prometu motornih vozila, na cestama sa po dvije vozne trake za svaki smjer prometa, na cestama s odvojenim kolnicima, te cestama s intenzivnim prometom, izvode se samo za jedan smjer prometa javne ceste, odnosno u drugoj razini. Za svaki spoj na javnu cestu, koji se ~eli izgraditi, mora se izraditi odgovarajua projektna dokumentacija. Najmanja airina prilaza na naju~em dijelu jednaka je airini prometnog traka na javnoj cesti. Izgradnjom spoja na javnu cestu, ne smije se naruaiti stabilnost javne ceste, ugroziti sigurnost odvijanja prometa na javnoj cesti, niti negativno utjecati na ekoloako stanje podru ja. Vrsta kolni kog zastora spoja na javnu cestu, mora biti ista kao i na javnoj cesti u duljini dovoljnoj da se na javnu cestu ne nanosi blato, zemlja i drugi materijal, a najmanje 5 m. 7.7. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98., 116/07., 141/08.) Prometne povraine postaje i prometne povraine namijenjene za graevine ili dijelove graevine ili prostore moraju se projektirati, izraditi, odr~avati i koristiti tako da meusobno nesmetano odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima propisa o sigurnosti u prometu i zaatiti od po~ara. Prometne povraine postaje moraju biti udaljene od ruba kolnika glavnoga prometnog toka najmanje 50 cm. Zone opasnosti na postaji su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para ili plinova sa zrakom ili se pak mo~e o ekivati da e biti prisutna u takvim koli inama da to zahtijeva posebne mjere prilikom konstrukcije, ugradnje i uporabe elektri nih ureaja. Zone opasnosti ne smiju prelaziti granice prostora postaje za opskrbu vozila gorivom. Otvori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda te nadzemni elektri ni vodovi ne smiju se nalaziti u zonama opasnosti. Kod sustava samoposlu~ivanja na postaji za opskrbu vozila gorivom mora postojati nadzor od strane zaposlenog osoblja od najmanje jednog djelatnika koji mora biti posebno stru no osposobljen glede zaatite od po~ara, zaatite na radu i zaatite okoliaa. Pristup oknima podzemnih spremnika, poluukopanim i nadzemnim spremnicima za tekua goriva ne smije biti dozvoljen neovlaatenim osobama. Okna podzemnih spremnika moraju biti zatvorena poklopcem i zaklju ana. Oko nadzemnog spremnika za ukapljeni naftni plin pokrivenog zemljom na udaljenosti od 5 m od spremnika mora postojati ograda visine 2 m i izvan nje uo ljivi i itljivi natpisi o zabrani pristupa neovlaatenim osobama. Tlo unutar ograde ne smije biti obraslo travom i raslinjem, niti se na njemu smiju nalaziti gorive ili druge opasne tvari. Prostorija za smjeataj djelatnika mo~e se zagrijavati toplovodnim radijatorima ili toplim zrakom. Iznimno, prostorija za smjeataj djelatnika mo~e se u tijeku radnog vremena, ali pod nadzorom djelatnika postaje, zagrijavati termoakumulacijskim peima i peima na ulje za lo~enje i plin koje su spojene na dimnjak i ako su udaljene najmanje 2 m od bilo kojeg zapaljivog materijala. Dimnjaci ne smiju biti u zonama opasnosti postaje. Na svakoj postaji trebaju biti smjeatena najmanje dva vatrogasna aparata po 6 kg sredstva za gaaenje. Na postajama je zabranjeno: 1. opskrba gorivom prijevoznih sredstava kojima je motor u pogonu i kojima je uklju eno vanjsko grijanje; 2. to enje goriva u neprikladne posude; 3. opskrba vozila gorivom, to enje goriva u posude, kao i pristup nezaposlenim osobama i drugim vozilima, za vrijeme istakanja goriva iz autocisterne u spremnike. Za vrijeme pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike, pristup na postaju ograni ava se postavljanjem prijenosnih prometnih znakova i uo ljivih i itljivih natpisa o zabrani pristupa neovlaatenim osobama i vozilima. Prije i za vrijeme istakanja goriva iz autocisterne u spremnike na postaji uz navedene, moraju se poduzeti i sljedee mjere: 1. ugasiti motor autocisterne i osigurati autocisternu od samopokretanja, 2. pripremiti prijevozni vatrogasni aparat od najmanje 50 kg sredstva za gaaenje za klasu po~ara A, B i C, 3. priklju iti autocisternu na ureaj za uzemljenje u nultom polo~aju, nakon ega se ureaj uklju uje u radno stanje, 4. provjeriti razinu goriva u spremniku te ispravnost priklju nih spojeva, cijevi za pretakanje i drugih ureaja za pretakanje i 5. s pretakanjem po eti pod stalnim nadzorom voza a autocisterne i osposobljenog djelatnika postaje, kad se utvrdi da su u oknu podzemnog spremnika svi otvori zatvoreni i kad su poduzete potrebne mjere za sprje avanje mogueg prepunjavanja spremnika. Redovni rad na postaji mo~e zapo eti tek nakon zavraetka istakanja goriva iz autocisterni. Na postajama moraju biti: 1. uo ljivi i itljivi natpisi i znakovi zabrane puaenja i koriatenja otvorene vatre; 2. uo ljivi prometni znakovi prema projektom utvrenoj organizaciji prometa. Protueksplozijski zaatieni ureaji i instalacije na postajama, te drugi ureaji i instalacije moraju biti ispravni, te na postajama mora postojati: 1. dokumentacija iz koje je vidljivo da se odr~avanje i nadziranje ispravnosti ureaja i instalacija obavlja na na in i u vremenskim razmacima odreenim propisom, odnosno uputom proizvoa a od strane ovlaatenih, odnosno osposobljenih osoba i 2. upute za siguran rad i postupanje u slu aju po~ara i eksplozija. Na poljoprivrednim dobrima, seoskim gospodarstvima, gradiliatima i drugim sli nim prostorima opskrba prijevoznih sredstava samo za vlastite potrebe se mo~e obavljati ru nim crpkama, crpkama za ba ve i iz autocisterni s ureajima za punjenje, ako postoji sigurnosna udaljenost izmeu mjesta istakanja i susjednih graevina ili drugih gorivih tvari ili raslinja od najmanje 7,5 m kada se radi o motornim benzinima, odnosno 5 m kada se radi o dizelskom gorivu. Opskrba vozila ukapljenim naftnim plinovima izvan postaje nije dozvoljena. Iznimno, izvan postaje mogu se opskrbiti vozila tekuim gorivima iz posuda samo u slu ajevima kada vozilo ostane bez goriva i to na otvorenom prostoru, ako postoji sigurnosna udaljenost izmeu mjesta istakanja i susjednih graevina ili drugih gorivih tvari ili raslinja od najmanje 7,5 m kada se radi o motornim benzinima, odnosno 5 m kada se radi o dizelskom gorivu i uz poduzimanje drugih mjera zaatite od po~ara i od prolijevanja goriva. Prodaja goriva za motorna vozila izvan postaje nije dozvoljena. 7.8. Pravilnik o autobusnim stajaliatima (NN 119/07.) Lokaciju autobusnih stajaliata uvjetuju potrebe javnog prijevoza. Postupak za utvrivanje lokacije autobusnih stajaliata provode: Hrvatske ceste d.o.o., ~upanijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno korisnik koncesije, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba locirati autobusno stajaliate. U tom postupku utvruje se opravdanost zahtjeva predlagatelja za izgradnju, odnosno za smjeatanjem autobusnog stajaliata na javnoj cesti, analizom: - prijevoznih potreba putnika, - linija javnog prijevoza u cjelini te postojeeg rasporeda autobusnih stajaliata, - tehni kih elemenata javne ceste, - prosje noga godianjega dnevnog prometa i vranog prometa, - razine sigurnosti prometa, - odstupanja od postojee razine prometne usluge na promatranoj trasi odnosno cestovnom pravcu javne ceste, ako se izgradi odnosno smjesti novo autobusno stajaliate. Na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila, izgradnja odnosno smjeatanje autobusnih stajaliata nije dopuateno. Autobusna stajaliata na dr~avnim i ~upanijskim cestama moraju se graditi odnosno smjeatati na desnoj strani izvan kolnika postojee javne ceste. Iznimno, nadle~ni subjekt mo~e na prijedlog predlagatelja, uz prethodno pribavljenu suglasnost nadle~ne policijske uprave, dopustiti smjeatanje autobusnog stajaliata i na kolniku javne ceste. Ako se utvrdi da za autobusnim stajaliatem nema potrebe ili da ono ugro~ava sigurnost i proto nost prometa, nadle~ni subjekt donijet e odluku o ukidanju autobusnog stajaliata. Na dijelu javne ceste na kojoj se ukine autobusno stajaliate, nadle~ni subjekt uspostavit e novi na in odvijanja prometa izmjenom i postavljanjem odgovarajue prometne signalizacije. Oprema ukinutoga autobusnog stajaliata (prostor za putnike - ekaonica, plo a s imenom stajaliata sa izvatkom iz voznog reda, koaara za otpatke i sl.) mora se ukloniti, a okolia ukinutoga autobusnog stajaliata mora se urediti. Autobusna stajaliata projektiraju se za svaki prometni smjer s desne strane u smjeru vo~nje. Izgradnja, odnosno smjeatanje autobusnih stajaliata na nedovoljno preglednim dionicama javne ceste, kao ato su nepregledni zavoji i prijevoji te mjesta u neposrednoj blizini tunela i dugih mostova, nije dopuatena. Na raskri~ju cesta autobusno stajaliate gradi se, odnosno smjeata u pravilu najmanje 20 m poslije raskri~ja u smjeru vo~nje. Pregledna duljina na dionici javne ceste na kojoj se gradi, odnosno smjeata autobusno stajaliate, mora biti najmanje 1,5 duljine zaustavnog puta vozila. Na javnoj cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera, autobusna stajaliata grade se, odnosno smjeataju u paru i to tako da se gledajui u smjeru vo~nje prije nailazi na stajaliate s lijeve strane javne ceste. Iznimno, autobusna stajaliata mogu se smjeatati tako da se prvo smjeata autobusno stajaliate s desne strane kolnika. Na dijelu javne ceste na kojoj bi se izgradilo odnosno smjestilo autobusno stajaliate, ovisno o u estalosti zaustavljanja autobusa, njenim prometno-tehni kim i sigurnosnim elementima, brzinu kretanja vozila treba po potrebi ograni iti postavljanjem odgovarajueg prometnog znaka. Na pjeaa kom otoku autobusnog stajaliata mora se postaviti plo a s imenom stajaliata i izvatkom iz voznog reda, te koaara za otpatke. Autobusno stajaliate mora se opremiti natkrivenim prostorom za putnike  ekaonicom. Natkriveni prostori za putnike  ekaonice u pravilu moraju biti istovjetni na trasi javne ceste, a oblikuju se na na in da zadovolje potrebe putnika u funkcionalnom smislu. Ovisno o podneblju u kojem se gradi odnosno smjeata autobusno stajaliate, okolia autobusnog stajaliata se mora odgovarajue urediti. To ureenje autobusnog stajaliata podrazumijeva i odgovarajue ureenje pjeaa kog pristupa stajaliatu. 7.9. Pravilnik o opravdanim slu ajevima i postupku zatvaranja javnih cesta (NN 119/07.) Pod zatvaranjem javne ceste razumijeva se uspostava zabrane ili ograni enja prometa svih ili pojedinih vrsta vozila na odreenoj javnoj cesti ili dijelu javne ceste za odreene dane ili u odreenom vremenskom razdoblju. Opravdani slu ajevi za zatvaranje javne ceste su: - izvoenje radova redovnog i izvanrednog odr~avanja te rekonstrukcije javne ceste koje nije mogue izvesti bez zatvaranja javne ceste; - izvoenje drugih radova ili obavljanje aktivnosti na javnoj cesti ili uz javnu cestu koje utje u na sigurnost odvijanja prometa odnosno koje nije mogue izvesti bez zatvaranja javne ceste; - zbog prometne nesree, odrona ili pada kamenja i stijena, stabala, snje~nih lavina ili drugog izvanrednog dogaaja; - iznenadno oateenje kolnika, cestovnog trupa, mostova, propusta, tunela, cestovnih objekata i graevina te ostalih dijelova javne ceste zbog kojih je ugro~ena sigurnost odvijanja prometa; - vremenske pojave koje bitno utje u na sigurnost odvijanja prometa kao ato je olujni vjetar, ledena kiaa, snijeg noaen olujnim vjetrom koji stvara snje~ne zapuhe, obilna i dugotrajna kiaa koja izaziva buji no te enje vode ili izlijevanje vodotoka iz korita preko kolnika; - po~ari uz javnu cestu; - elementarne nepogode. Osim navedenih slu ajeva, opravdani slu aj za zatvaranje javne ceste i preusmjeravanje prometa smatra se i drugi predvieni dogaaj koji utje e na sigurnost i proto nost prometa na javnoj cesti. 7.9.1. Postupak zatvaranja javne ceste Javnu cestu ovlaateni su u opravdanim slu ajevima zatvoriti nadle~ni subjekti koji pojedinom cestom upravljaju, npr. Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., ~upanijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba odnosno korisnik koncesije. Odluku o zatvaranju javne ceste nadle~ni subjekt donosi samostalno, ali o tome mora obavijestiti Upravu cestovnog prometa i Inspekciju za ceste Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, nadle~nu policijsku upravu i javnost. Zatvaranje javne ceste, u opravdanom slu aju, mo~e zatra~iti i druga pravna ili fizi ka osoba podnoaenjem zahtjeva nadle~nom subjektu. Zahtjev mora sadr~avati podatke o lokaciji, vrsti i koli ini radova zbog kojih se predla~e zatvaranje javne ceste te na in izvoenja i vrijeme trajanja radova. U postupku rjeaavanja zahtjeva nadle~ni subjekt e: - ocijeniti razloge i opravdanost zatvaranja javne ceste; - preispitati mogunosti za preusmjeravanja promete na druge javne ceste. Ako se kod zatvaranja javne ceste promet mora preusmjeriti na ceste kojima upravlja drugi nadle~ni subjekt, izdavatelj odluke o zatvaranju javne ceste mora ishoditi i odgovarajuu suglasnost drugog nadle~nog subjekta. Nakon provedenog postupka, nadle~ni subjekt izdat e podnositelju zahtjeva odluku o zatvaranju javne ceste. U odluci e utvrditi uvjete pod kojima e se zatvoriti javna cesta, a osobito: - odrediti optimalno vrijeme zatvaranja javne ceste; - odrediti javne ceste na koje se mo~e preusmjeriti promet; - utvrditi uvjete za uspostavu privremene regulacije prometa; - odrediti vrijeme u kojem cesta mora biti otvorena i dovedena u prvobitno stanje; - ishoditi od drugog subjekta prethodnu suglasnost za zatvaranje javne ceste; - obavijestiti o zatvaranju javne ceste nadle~ne subjekte; - odrediti na in obavjeatavanja javnosti. 7.10. Pravilnik o ozna avanju autocesta, njihove staciona~e, brojeva izlaza i prometnih voriata te naziva izlaza, prometnih voriata i odmoriata (NN 73/03.) Za autoceste u Republici Hrvatskoj, neovisno o njihovoj izgraenosti, odreene su sljedee oznake: 1. Autocesta: Zagreb (Lu ko) - Bosiljevo - Split - Dubrovnik, A1 2. Autocesta: Macelj - Zagreb (Jankomir), A2 3. Autocesta: Bregana - Zagreb - Lipovac, A3 4. Autocesta: Gori an - Zagreb (I. Reka), A4 5. Autocesta: Beli Manastir - Osijek - Svilaj, A5 6. Autocesta: Bosiljevo - Rijeka (Orehovica), A6 7. Autocesta: Rupa - Rijeka - }uta Lokva, A7 8. Autocesta: Kanfanar - Matulji, A8 9. Autocesta: Kaatel - Pula, A9 10. Autocesta: Metkovi - Opuzen, A10. Izuzetno, ako se autocesta gradi fazno i koristi kao brza cesta, umjesto slova A u oznaci se koristi slovo B. Novoizgraenoj autocesti ili brzoj cesti koja nije na popisu dodaje se odgovarajua oznaka s brojem koji nastavlja niz. Oznaka autoceste ispisuje se na prometnom znaku broj autoceste (C119). Izuzetno, ako se autocesta fazno koristi kao brza cesta prometni znak C119 izvodi se s plavom podlogom. Staciona~a na autocesti odreuje se prometnim znakom kilometarska oznaka za autoceste ili brze ceste (C124). Znak se postavlja svakih 1,0 km, a brojevi rastu od po etka do kraja autoceste. Autocesta po inje i zavraava: 1. na dr~avnoj granici ili 2. u voriatu, na mjestu spoja s drugom autocestom. Za jedan i drugi smjer autoceste vrijedi ista staciona~a, pa je broj na kilometarskoj oznaci, na istom presjeku jednak za oba smjera. Staciona~a autoceste odreuje se prema stranama svijeta a raste od sjevera prema jugu odnosno zapada prema istoku. Izlazi i voriata na autocesti koja po inje na dr~avnoj granici ozna avaju se rednim brojevima od 1 do n, po evai od po etka autoceste.  Slika 2:Karta s oznakama autocesta  Cesta je puno va~niji imbenik nego ato se ini, posvetite joj viae pozornosti.  Svatko odgovara u granicama vlastite krivnje, voza  za pogreake u vo~nji, konstruktor za pogreake u konstrukciji. 8. PROMETNI ZNAKOVI Kako je ovo priru nik za obuku policajaca a ne priru nik za obuku voza a, prometnim znakovima emo se baviti s glediata policajca, za kojeg valja pretpostaviti da je i voza . Bilo bi neprimjereno da voza e kontrolira policijski slu~benik bez polo~enog voza koga ispita, pa je opravdano o ekivati da o ulozi i zna enju prometnih znakova iz aspekta voza a svaki policijski slu~benik zna viae od prosje nog voza a. No, i na ovom mjestu je dobro podsjetiti se na neke zakonske i podzakonske odredbe koje se ti u prometnih znakova. 8.1. Zakonske odredbe (ZOSPC) Uloga prometnih znakova je da pospjeauju sigurnije, br~e i urednije protjecanje prometa. Ceste se moraju obilje~avati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odreenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograni enja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju dr~ati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Dakle, voza  pomou prometnih znakova dobiva sve informacije koje su mu neophodne za sigurno prometovanje cestama. Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izri itih naredba i znakovi obavijesti, s dopunskom plo om koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja pobli~e odreuje zna enje prometnog znaka ili bez nje, zatim prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl., te svjetlosne i druge oznake na cesti. Sudionici u prometu du~ni su dr~ati se ograni enja, zabrana i obveza izra~enih pomou postavljenih prometnih znakova, tj. obvezni su poativati znakove izri itih naredba, a znakovi opasnosti i obavijesti voza e informiraju o opasnostima na cesti i drugim sadr~ajima. Znakovi izri itih naredba vrijede od mjesta postavljenja do sljedeeg raskri~ja ili prometnog znaka koji dokida prethodno ograni enje, obvezu ili zabranu. Prometni znakovi postavljaju se i odr~avaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uo iti i danju i nou i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim zna enjem, a moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo zna enje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti. Dakle, znakovi se moraju postaviti im se uka~e potreba za time, a ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Prometnim znakovima moraju se obilje~iti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oateenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena ograni enja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. U praksi se vrlo esto na naaim prometnicama mogu vidjeti prometni znakovi koji upozoravaju, primjerice, na izvoenje radova na cesti, a da nikakvih radova nema. Do takve pojave dolazi iz viae razloga, a naj eae jer je za postavljanje i uklanjanje prometnih znakova, pa i onih privremenog karaktera, nadle~no poduzee za ceste, dok je za obavljanje radova nadle~no drugo poduzee. Pa se dogaa da jedni zavrae radove a ne obavijeste one druge da znakove uklone, pa oni na cesti ostanu. Takva praksa je pogubna i valja je suzbijati, jer kad voza  naie na prometne znakove koji upozoravaju na odreenu opasnost, a te opasnosti nema, podu avaju se i navikavaju da i nije tako va~no pridr~avati se prometnih znakova jer da njihovo zna enje esto nije usklaeno sa stvarnom situacijom na prometnici. Stoga policijski slu~benik pri nailasku na opisanu situaciju, ali i svaku drugu u kojoj postoji nesklad izmeu prometne signalizacije i stvarnog stanja, mora reagirati na na in da utvrdi stvarno stanje i pobrine se da se prometna signalizacija dovede u sklad s prometnom situacijom. Za postavljanje i uklanjanje prometne signalizacije i opreme nadle~no je poduzee koje gospodari odreenom cestom, a ono to ini na temelju prometnog projekta, odnosno rjeaenja. Zabranjeno je svako neovlaateno postavljanje, uklanjanje, zamjenjivanje ili oateivanje prometnih znakova i opreme ceste, ili mijenjanje zna enja prometnih znakova. Neke zakonske odredbe idu za tim da poveaju uo ljivost prometnih znakova koja je u redovnim uvjetima prometovanja prili no niska. Naime, neka istra~ivanja su pokazala da u redovnoj prometnoj situaciji voza i uo avaju manje od polovine prometnih znakova. Isto tako, pokazalo se da za percepciju jednog prometnog znaka prosje an voza  utroai oko jedne sekunde. Pri brzini od 80 km/h, vozilom se u jednoj sekundi prijee 22 metra, ato zna i da kad bi na udaljenosti od npr. 15 m bila postavljena dva prometna znaka, vrlo je vjerojatno da e voza  opaziti samo jednog od njih. Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo ato nije u svezi sa zna enjem prometnog znaka. Na cesti se ne smiju postavljati plo e, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi sli ni predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponaaaju neki prometni znak ili sli e na njega, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraaju njihovu pozornost u mjeri koja mo~e biti opasna za sigurnost prometa. Znakovi opasnosti i znakovi izri itih naredaba moraju biti prevu eni reflektirajuim tvarima ili osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila, odnosno na magistralnoj cesti - i znakovi obavijesti. Kod nekoliko prometnih znakova koji se isti u svojom va~nosti za sigurnost prometa se odstupilo od uobi ajenog oblika znakova, kao ato su okrugli oblik za znakove izri itih naredba, trokutasti za znakove opasnosti i etvrtasti za znakove obavijesti. Tako su ti prometni znakovi (tzv. Andrijin kri~, obvezno zaustavljanje - stop, nailazak na cestu s prednoau prolaza, cesta s prednoau prolaza) lakae uo ljivi i prepoznatljivi i s lica i s nali ja. Znakovi opasnosti, izri itih naredaba i obavijesti koji se postavljaju ili zamjenjuju na autocestama i tunelima, moraju biti izvedeni tako da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti prometa na autocesti ili njezinom dijelu ili tunelima duljim od 500 m, mo~e mijenjati zna enje. Poduzee nadle~no za odr~avanje ceste du~no je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omoguavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi mora se vidljivo obilje~iti odgovarajuim prometnim znakovima i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu postavljanjem fizi kih zapreka, tj. branika. 8.2. Podzakonske odredbe (Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, NN 33/05., 64/05., 155/05.) Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom, i u pravilu malim slovima. Dvojezi ni nazivi odrediata moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Povraina prometnih znakova izrauje se od materijala reflektirajuih svojstava. Boja poleine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvraanje pozornosti. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izraeni i postavljeni prema hrvatskim normama, i na temelju izraenoga prometnog projekta. Na isti se stup mogu postaviti najviae dva prometna znaka. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa  moraju biti istih reflektirajuih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli~e odreuju ili pojaanjavaju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, smatraju se sastavnim dijelom tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila, a ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu nee na vrijeme primijetiti zbog gustoe prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo~e ispisati tekst koji objaanjava znak. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najviae 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izmeu ruba kolnika i najbli~eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. Prometni znakovi se postavljaju tako da ne ometaju kretanje vozila i pjeaaka. 8.2.1. Oznake na kolniku Oznake na kolniku ucrtavaju se, lijepe, ugrauju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju poveavati sklizavost kolnika. Oznake na kolniku ne smiju biti viae od 0.6 cm iznad razine kolnika. Iznimno, oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredianje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti viai od 0.6 cm iznad razine kolnika, ali nikad ne smije biti viaa od 2.0 cm. Oznake na kolniku bijele su boje. Iznimno, ~utom bojom obilje~avaju se:  oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje;  crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika;  oznake parkiralianog mjesta za osobe s invaliditetom;  oznake kojima se obilje~avaju mjesta za odreene namjene (autobusna stajaliata, taxi-vozila, policija, biciklisti ke i pjeaa ke staze i dr.);  naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe);  oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje~avaju privremene opasnosti na kolniku. Za ozna ivanje ruba kolnika slu~i smjerokazni stupi. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugraenu reflektirajuu oznaku od reflektirajueg stakla. Reflektirajua oznaka u smjeru vo~nje s desne strane je crvene boje, a s lijeve strane bijele boje, a na kolniku s jednosmjernim prometom s obje strane crvene boje. 8.2.2. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopuatenu brzinu. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: - opti kih bijelih crta upozorenja; - traka za zvu no upozoravanje; - vibracijskih traka; - umjetnih izbo ina; - uzdignutih ploha na kolniku. Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomou sredstava za izvoenje oznaka na kolniku, a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nanoaenjem tankih reljefnih slojeva na kolnik. Umjetne izbo ine ili tzv. le~ei policajci su konveksnog profila, a uzdignute plohe trapeznog profila, koje se moraju razlikovati od kolne povraine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i nou. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu~no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti, uz prethodnu suglasnost. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopuatena na cestama kojima se eae kreu vozila Hitne pomoi (prilazi bolnicama). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti pravilno ozna ene dopunskom plo om uz prometni znak. Njihova povraina mora biti od neklizajueg materijala i ozna ena stalnim reflektirajuim tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli~ava. Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. Naj eae mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu umjetne izbo ine i opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo~nje preko cijele airine prometnog traka, sve vee airine i na sve manjem razmaku. Prva crta mora biti airine 20 cm, a sljedeima se airina poveava za 10 cm. Razmak izmeu crta ovisi o po etnoj (npr. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. 40 km/h) koju vozilo posti~e prije opasnog dijela. Namjena ovih crta je da svojevrsnom opti kom varkom kod voza a stvara dojam da poveava brzinu, kako bi se kod njega izazvala reakcija u vidu smanjenja brzine kretanja. 8.3. Znaci koje daju policijski slu~benici Osim ranije spomenutih prometnih znakova postoje i znaci koje sudionicima u prometu od prilike do prilike daju policijski slu~benici. To su znaci: - koje policijski slu~benici daju rukama, polo~ajem tijela i plo icom STOP POLICIJA, - zvu ni znaci zvi~daljkom i ureajem na vozilu, - svjetlosni znaci koje daju ureajima na vozilu ili ru no. Ti znaci u hijerarhiji prometnog znakovlja imaju najviai zna aj. Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izra~enim pomou znakova ili po naredbama ovlaatenih policijskih slu~benika ili drugih osoba koje, na temelju ovlaatenja iz Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama. Policijski slu~benici du~ni su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uo iti. Ti se znaci moraju davati tako da njihovo zna enje za sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno, a pod tim uvjetom se mogu davati i iz vozila u pokretu. 8.3.1. Znakovi rukama i polo~ajem tijela Znakovi se u pravilu daju kada policijski slu~benik upravlja prometom na raskri~ju, no neki od njih, kao ato je zaustavljanje rukom konkretnog sudionika u prometu, mogu se davati i izvan raskri~ja pa i u nadzoru i upravljanju prometom u pokretu. Ako policijski slu~benik upravlja prometom na raskri~ju, znakove kojima se nareuje zaustavljanje svih vozila i zabrana prolaza za odreene sudionike u prometu mo~e davati samo ako se nalazi u sredini raskri~ja. Ako se na jednom raskri~ju nalazi viae ovlaatenih osoba koje poma~u u upravljanju prometom, znaci ato ih daju te osobe moraju biti usklaeni sa znacima ato ih daje ovlaatena osoba koja se nalazi u sredini raskri~ja. Iznimno, ako bi se time uspjeanije upravljalo prometom, te znakove mo~e davati i policijski slu~benik koji se ne nalazi na sredini raskri~ja uz uvjet da ga mogu lako uo iti svi sudionici kojima su znaci namijenjeni. Znaci ato ih policijski slu~benik daje rukama i polo~ajem tijela za sudionike u prometu zna e: 1) desna ruka podignuta okomito s otvorenom aakom, dlanom prema lijevo - zna i obvezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskri~ja i zabranu prelaza kolnika za pjeaake. Taj znak zna i zabranu prolaza za sva vozila, osim onih koja se u trenutku kada je znak dan, ne mogu na siguran na in zaustaviti, dakle zna enje toga znaka je istovjetno zna enju ~utog svjetla na semaforu; 2) desna ruka podignuta okomito s otvorenom aakom, dlanom prema naprijed, na cesti izvan raskri~ja, kada se ovlaatena osoba nalazi na kolniku - zna i obvezno zaustavljanje za sva vozila prema kojima je dlan okrenut; 3) desna ruka vodoravno predru ena s otvorenom aakom, dlanom prema lijevo - zna i zabranu prolaza za sve sudionike u prometu iji smjer kretanja sije e smjer ispru~ene ruke; 4) lagano mahanje rukom - dolje vodoravno odru enom ili predru enom rukom s otvorenom aakom, dlanom okrenutim prema dolje - zna i da voza  u ijem se smjeru daje ovaj znak mora smanjiti brzinu kretanja vozila; 5) vodoravno predru ena ruka savijena u laktu s otvorenom aakom, i kru~no kretanje podlaktice i aake - zna i da voza  u ijem se smjeru daje ovaj znak mora ubrzati kretanje vozila; 6) vodoravno odru ena ili predru ena ruka s dlanom otvorene aake usmjerenim prema odreenom sudioniku u prometu - zna i da se taj sudionik obvezan zaustaviti; 7) tijelo u normalnom stojeem stavu ili tijelo u tom stavu s rukama vodoravno odru enim - zna i da se sudionici u prometu koji dolaze iz smjera u kojem su okrenuta lea odnosno prsa ovlaatene osobe moraju zaustaviti, a sudionici koji dolaze s bo nih strana te osobe imaju pravo prolaza. Znakove kojima se nareuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje odreenog sudionika u prometu, policijski slu~benici Ministarstva unutarnjih poslova mogu davati i iz vozila. Za davanje znakova kojima se nareuje zaustavljanje, zabrana prolaza i usporavanje i ubrzanje kretanja vozila, policijski slu~benik mo~e koristiti plo icu STOP POLICIJA s vlastitim izvorom svjetlosti ili bez vlastitog izvora svjetlosti. 8.3.2. Zvu ni znakovi Policijski slu~benik zvu ne znakove mo~e davati posebnim ureajem za davanje zvu nih znakova u nizu tonova raznih visina koji se nalazi na vozilu ili zvi~daljkom. Zvu ni znaci koji se daju zvi~daljkom imaju ova zna enja: 1) jedan zvi~duk - zna i poziv sudionicima u prometu, koji ga uju da obrate pa~nju na policijskog slu~benika koji e odgovarajuim znakom izraziti odreeni zahtjev. 2) viae uzastopnih zvi~duka - zna i da je neki od sudionika u prometu postupio protivno zahtjevu izra~enom danim znakom, protivno pravilima prometa ili protivno postavljenim prometnim znakovima. Prilikom davanja viae uzastopnih zvi~duka, policijski slu~benik je obvezan pokazati na kojeg se sudionika u prometu dani znak odnosi i ato je on obvezan u initi. Zvu ni znaci zvi~daljkom primjenjuju se samo u kombinacijama sa znacima koji se daju rukama i to samo kada se policijski slu~benik nalazi izvan vozila. Zvu ni znak od niza tonova razli itih visina koji je ugraen na vozilu nema samostalno zna enje, on jednostavno slu~i za to da privu e pozornost sudionika u prometu i uka~e na svjetlosni znak dat pomou plavoga rotacijskog svjetla. Upravo zato se ni ne mo~e ugraditi na vozilo samostalno, tj. bez plavog rotacijskog svjetla i upotrebljavaju se samo u kombinaciji s tim svjetlosnim znacima. 8.3.3. Svjetlosni znakovi Svjetlosni znaci daju se posebnim ureajima za davanje svjetlosnih znakova koji se nalaze na vozilu ili sredstvima koja se daju ru no (baterijska svjetiljka i sl.). Svjetlosni znaci koji se daju posebnim ureajima za davanje svjetlosnih znakova na vozilu zna e: upaljeno plavo rotacijsko svjetlo na vozilu koje stoji na kolniku - zna i obvezu za voza e da smanje brzinu kretanja svog vozila, da ga po potrebi zaustave i postupaju po naredbama policijskog slu~benika. Svjetlosni znak koji se daje sredstvima koja se ru no upotrebljavaju (baterijska svjetiljka i sl.) stalno je svjetlo crvene boje kojim policijski slu~benik maae uspravno na uzdu~nu os ceste. Taj znak zna i obvezu za voza a da zaustavi vozilo koje se kree na dijelu ceste gdje se taj svjetlosni znak daje.  U prometu na cestama svi znakovi i poruke moraju biti jasni i nedvojbeni i u skladu sa stvarnom prometnom situacijom.  Nejasni i dvojbeni znaci i poruke nisu u funkciji poboljaanja sigurnosti prometa. 9. VOZILA Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najvee dopuatene mase, osovinskog optereenja i zaatite okoliaa te imati ispravne propisane ureaje i opremu. Vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, najvee dopuatene mase i osovinskog optereenja mogu sudjelovati u prometu na javnoj cesti, odnosno gradskoj ulici ako udovoljavaju posebnim uvjetima koji omoguavaju siguran i nesmetan promet utvrenim posebnim propisima. Ako vozilo promatramo kao jedan od imbenika u nastanku prometne nesree, odmah valja rei da se ono ne smije promatrati samo sa stajaliata tehni ke ispravnosti ili neispravnosti ato je esto slu aj. Mnogo je viae imbenika vezanih uz samo vozilo, koji mogu uzrokovati ili suuzrokovati konkretnu nesreu, kao ato su konstrukcija vozila s nizom konstrukcijskih rjeaenja, od sjediata voza a, kako u odnosu na njegovu udobnost tako i kut vidljivosti, mogunosti zasljepljivanja farovima nailazeeg vozila, zatim sustava ko nica i posljedica naglog ko enja, upravlja kog mehanizma, do sustava zagrijavanja itd. Openito se u odnosu na vozilo, kao akcidentalni imbenik, isti u tri bitna momenta: nedostaci u konstrukciji i izradi, nedovoljno i neadekvatno odr~avanje, te pogreake u upravljanju. Isto tako, treba spomenuti da imbenik "vozilo" nije isklju ivo objektivni imbenik, jer svako vozilo je osmislio ovjek, proizveo ili je bar kontrolirao proizvodni proces, i kona no, ovjek je taj koji je du~an vozilo odr~avati u ispravnom stanju. injenica je da su suvremena vozila u odnosu na ranija vozila konstrukcijski usmjerena viae na razvijanje brzine i snage nego starija vozila, no ipak i rjeaenja koja idu za sigurnoau putnika, zadnjih godina do~ivljavaju svoj procvat, pa tako zra ni jastuci, pirotehni ki zateza i pojaseva, bo na i eona oja anja, ureaji za kontroliranje ko ione sile, bo nog proklizavanja i sl., postaju standardna oprema modernih vozila. Zadnjih godina se usprkos broj anom poveanju broja prometnih nezgoda, uo ava trend pada broja prometnih nesrea s najte~im posljedicama. Realno je pretpostaviti da je za to u dobroj mjeri zaslu~no i uvoenje viaih standarda zaatite putnika putem sigurnije opreme vozila. No, postoje i suprotni primjeri, npr. tehni ka izvedba mopeda, tzv. skutera, koji su posljednjih godina sve prisutniji na naaim cestama i kojima u zna ajnoj mjeri upravljaju najmlai voza i. Naime, moglo bi se rei da se u tehni koj izvedbi tih vozila viae poklanja pozornost dizajnu i estetskom dojmu nego stabilnosti, odnosno sigurnosti osoba koji se njima prevoze. Njihova konstrukcija omoguava i da se vrlo jednostavnim tehni kim zahvatom skida tzv. blokada brzine, ato u kombinaciji s niskim te~iatem i malim kota ima, zna ajno uveava mogunost destabiliziranja tih vozila. Dodamo li k tome nekoriatenje zaatitne kacige, kao prekraaj koji vrlo esto ine mladi voza i, jasno je da dobivamo formulu stradavanja dobrog dijela te prometne populacije. Vozilo nije samo sredstvo za prijevoz robe i putnika, ono je mnogo viae od toga, ono je i sna~an motiv mladih ljudi, ali i zna ajna financijska stavka i izdatak kako u pogledu nabavke, tako i u pogledu svakodnevnog i periodi nog odr~avanja. Valja znati da motorno vozilo ve odavno nije luksuz, ali sada nije viae ni samo potreba. Vozilo je mnogo viae, mnogi ljudi se za vozilo i emotivno ve~u, slu~i kao statusni simbol, znak presti~a, vozila se reklamiraju i prodaju u pakungu sa ~enskim oblinama pa postaje i seksualni simbol, fetia i tome sli no. Iako su stvarnost na hrvatskim cestama vozila prosje ne starosti vee od 10 godina, mo~e se o ekivati da e se suvremena vozila razvijati u pravcu prenoaenja sve viae upravlja kih funkcija s voza a na informati ke sklopove vozila u nastojanju da se kompenziraju ljudske nesavraenosti. Ve odavno postoje tehni ki izumi, kao limitatori brzine koji ne dopuataju prekora enje dopuatene brzine, senzori i ureaji koji ne dopuataju opasno pribli~avanje vozilima ispred sebe, ureaji koji ne dopuataju pokretanje vozila alkoholiziranom voza u ili voza u koji se nije vezao sigurnosnim pojasom i sl., koji preuzimaju na sebe ulogu discipliniranja voza a. ini se da e se upravo vozila u budunosti razvijati najviae od svih komponenti prometnog sustava, stoga treba raditi na tome da u tom razvoju prevencija od nepropisnog ponaaanja, ali i od eventualnih ozljeda bude na prvom mjestu liste razvojnih zahtjeva. Upravo zbog toga se i donose propisi koji odreuju obvezne tehni ke uvjete i svojstva kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama koji su iz godine u godinu sve rigorozniji i zahtjevniji. 9.1. Pravila o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama Pri projektiranju vozila i njihovih svojstava, konstruktori, projektanti a napose proizvoa i nemaju apsolutnu slobodu. Upravo suprotno, radi interesa sigurnosti, nastoji se propisivanjem odreenih tehni kih standarda i limitiranjem donjih granica tehni kih uvjeta podii tehni ka kvaliteta vozila do te mjere da se donje granice ne dovode u pitanje a da se istodobno poti e nadmetanje proizvoa a u postizanju ato viaih sigurnosnih standarda. Danas je iz perspektive kupca sigurnost odreenog vozila va~an argument kod odabira vrste i tipa vozila koje kupuje, a na strani prodava a vrlo va~an promid~beni i marketinaki argument koji doprinosi veoj ili manjoj uspjeanosti prilikom prodaje. Minimalne tehni ke uvjete za cestovna vozila ureuje Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 51/10.). Odredbe o dimenzijama vozila, kao i veina odredba o ureajima i opremi se ne odnose na vozila oru~anih snaga Republike Hrvatske. Isto tako, svojevrsnu iznimku ine vozila u vlasniatvu diplomatskih i konzularnih predstavniatva, misije stranih dr~ava i predstavniatva meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja (vozila obilje~ena diplomatskim tablicama) te vozila hrvatskih graana - povratnika iz inozemstva, ako su ta vozila koristili u dr~avi iz koje iseljavaju. Naime, takva vozila ne moraju imati u RH propisane ureaje i opremu na vozilu. U slu aju spora oko statusa takvog vozila, odobrenje za prometovanje takvog vozila, po potrebi e izdavati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Ministar mora, prometa i infrastrukture nadle~an je na zahtjev vlasnika vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, ako su starija od 30 godina i ako njihovi vlasnici imaju potvrdu o pripadnosti "oldtimer" klubu, donijeti odluku o izuzeu primjene pojedinih odreenih odredbi navedenog Pravilnika. Sukladno Pravilniku o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama, vozila se dijele na sljedee tehni ke kategorije: Oznaka kategorijeOpis kategorijeLMOPEDI, MOTOCIKLI, LAKI ETVEROCIKLI I ETVEROCIKLIL1Motorna vozila sa 2 kota a (mopedi), radnog obujma motora d" 50 cm3, ili kod elektromotora najvee trajne nazivne snage d"4kW i brzine d" 50 km/hL2Motorna vozila sa 3 kota a(mopedi), radnog obujma motora d" 50 cm3, ili kod elektromotora najvee trajne nazivne snage d"4kW i brzine d" 50 km/hL3Motorna vozila sa 2 kota a (motocikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 km/h L4Motorna vozila sa 2 kota a i bo nom prikolicom (motocikli s bo nom prikolicom), radnog obujma motora > 50 cm ili brzine > 50 km/hL5Motorna vozila sa 3 kota a, simetri no postavljena s obzirom na uzdu~nu os vozila (motorni tricikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 km/hL6Motorna vozila sa 4 kota a (laki etverocikli), ija je masa praznog vozila d"od 350 kg, ato ne uklju uje masu baterija kod elektri nih vozila ija je najvea konstrukcijska brzina d"45 km/h L7Motorna vozila sa 4 kota a osim lakih etverocikla ( etverocikli), ija je masa praznog vozila d"od 400 kg (550 kg za vozila za prijevoz tereta), ato ne uklju uje masu baterija kod elektri nih vozila i ija najvea neto snaga motora je d"15 kW.MOSOBNI AUTOMOBILI I AUTOBUSI Motorna vozila za prijevoz osoba s najmanje 4 kota a M1Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za voza a imaju joa najviae 8 sjedalaM2Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za voza a imaju viae od 8 sjedala i najvee dopuatene mase d" 5 000 kgM3Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za voza a imaju viae od 8 sjedala i najvee dopuatene mase > 5 000 kgNTERETNI AUTOMOBILI Motorna vozila za prijevoz tereta s najmanje 4 kota a N1Motorna vozila za prijevoz tereta najvee dopuatene mase d" 3 500 kgN2Motorna vozila za prijevoz tereta najvee dopuatene mase > 3 500 kg ali d" 12 000 kgN3Motorna vozila za prijevoz tereta najvee dopuatene mase >12 000 kgOPRIKLJU NA VOZILA Prikolice uklju ujui i poluprikoliceO1Priklju na vozila najvee dopuatene mase d" 750 kgO2Priklju na vozila najvee dopuatene mase>750kg ali d" 3 500 kgO3Priklju na vozila kojima je najvea dopuatena masa > 3 500 kg ali d" 10 000 kgO4Priklju na vozila kojima je najvea dopuatena masa > 10 000 kgTTRAKTOR Motorna vozila opremljena kota ima, s najmanje dvije osovine, koji ima konstrukcijsku brzinu veu od 6 km/h i ija je glavna funkcija da vu e, gura, nosi ili pokree odreena orua, strojeve ili prikolice namijenjene poljoprivredi odnosno radu u aumiT1Traktori s kota ima, konstrukcijske brzine od 6 do 40 km/h, s razmakom kota a barem na jednoj osovini veim od 1 150 mm, mase (praznog traktora u voznom stanju) vee od 600 kg i razmakom do tla manjim od 1 000 mmT2Traktori s kota ima, konstrukcijske brzine od 6 do 40 km/h, s razmakom kota a manjim od 1 150 m, mase (praznog traktora u voznom stanju) vee od 600 kg i razmakom do tla manjim od 600 mm. Kada je odnos visine i te~iata traktora (mjereno od tla) i razmaka kota a svake osovine vei od 900 mm, najvea dopuatena (konstrukcijska) brzina ne smije iznositi viae od 30 km/hT3Traktori na kota ima, najvee konstrukcijske brzine koja nije vea od 40 km/h i mase neoptereenoga traktora u voznom stanju koja nije vea od 600 kgT4Traktori na kota ima posebne namjene, najvee konstrukcijske brzine koja nije vea od 40 km/hT5Traktori na kota ima konstrukcijske brzine vee od 40 km/h RSRADNI STROJ Motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje odreenih radova vlastitim ureajima i opremom, a koje svojom konstrukcijom ne pripada niti jednoj konstrukciji vozila opisanih u ovoj tablici Vozila M2 i M3 kategorije dijele se na sljedee razrede: Razred I. Autobusi s viae od 23 mjesta (N > 23) uklju ujui voza a, konstruirani za prijevoz putnika prvenstveno u stajaem polo~aju i ija je unutraanjost konstruirana tako da omoguuje brzi prolaz putnika kroz unutraanjost vozilaRazred II.Autobusi s viae od 23 mjesta (N > 23) uklju ujui voza a, konstruirani prvenstveno za prijevoz putnika u sjedeem polo~aju koji mogu prevoziti i stajae putnike smjeatene samo u meuprostoru za prolaz i/ili u prostoru koji nije vei od povraine koju zauzimaju dva dvostruka sjedala Razred III.Autobusi s viae od 23 mjesta (N > 23) uklju ujui voza a, konstruirani za prijevoz putnika samo u sjedeem polo~ajuRazred AAutobusi s najviae 23 ili manje mjesta (N d" 23) uklju ujui voza a, konstruirani za prijevoz putnika u sjedeem i stajaem polo~aju Razred BAutobusi s najviae 23 ili manje mjesta (N d" 23) uklju ujui voza a, konstruirani za prijevoz putnika samo u sjedeem polo~ajuTablica 4: Tehni ke kategorije vozila( 9.1.1. Dimenzije i mase vozila Najveom duljinom vozila smatra se razmak izmeu najizbo enijega prednjeg i stra~njeg dijela vozila, bez tereta. Najveom airinom vozila smatra se razmak izmeu najizbo enijih bo nih dijelova vozila, bez tereta. Najveom visinom vozila smatra se razmak izmeu vodoravne podloge i najviaeg dijela vozila kad je neoptereeno i kada su gume napumpane na tlak koji propisuje proizvoa  vozila. Najvee dopuatene duljine vozila iznose: 1) motornog vozila, osim autobusa 12,00 m2) priklju nog vozila s rudom 12,00 m3) poluprikolice (mjerei od stra~njeg kraja do vu nog svornjaka) 12,00 m4) teglja a s poluprikolicom16,50 m5) vu nog vozila s prikolicom 18,75 m6) zglobnog autobusa 18,75 m7) autobusa sa dvije osovine 13,50 m8) autobusa s viae od dvije osovine 15,00 m9) autobusa s prikolicom18,75 m10) vu nog vozila i prikolice, za prijevoz automobila21,00 m11) mopeda, mopeda s tri kota a, lakog etverocikla, motocikla, motocikla s bo nom prikolicom, motornog tricikla i etverocikla4,00 mTablica 5: Najvee dopuatene duljine vozila( Iznimno, duljina autobusa s prikolicom za gradski promet koji su bili uvezeni ili prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj do 1. sije nja 1990. godine je 20 m. Najvea dopuatena airina mopeda sa dva kota a je 1 m, mopeda s tri kota a, lakih etverocikla, motocikla, motocikla s tri kota a, motocikla s bo nom prikolicom i etverocikla je 2 m a ostalih vozila iznosi 2,55 m. Najvea dopuatena airina hladnja e sa stijenkom debljine preko 45 mm iznosi 2,6 m. Iznimno, airina vozila ne obuhvaa prekora enja ato mogu nastati zbog deformacije guma u zoni nalijeganja na kolnik, postavljanja lanaca za snijeg i ugradnje gabaritnih svjetala, pokaziva a smjera, vanjskog zrcala, svjetla za osvjetljavanje ceste, elasti nih blatobrana i druge dodatne opreme koja je vezana za vrstu konstrukciju vozila. Svi navedeni zglobno ili elasti no vezani dijelovi, moraju biti zglobno ili elasti no vezani na konstrukciju vozila, i kad se preklope uz vrstu konstrukciju vozila moraju biti unutar propisane najvee dopuatene airine vozila, a ostali dijelovi - unutar propisane airine uveane za vrijednost dopuatenog odstupanja za najviae 1% od zadanih vrijednosti. Najvea dopuatena visina mopeda, mopeda s tri kota a, lakih etverocikla, motocikla, motocikla s tri kota a, motocikla s bo nom prikolicom i etverocikla je 2,5 m, a ostalih vozila je 4,0 m. Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najvee dopuatene visine vozila uveane za najviae 50 mm mogueg odstupanja. Propisane dimenzije vozila odnose se i na dopuatenu duljinu, airinu i visinu vozila zajedno s teretom. Najvea dopuatena masa motornih vozila, priklju nog vozila ili skupa vozila, osovinsko optereenje vozila u stanju mirovanja na vodoravnoj podlozi, ne smiju prelaziti sljedee iznose: 1. NAJVEE DOPU`TENE MASE MOTORNIH VOZILA ILI SKUPA VOZILA 1.1 Vozila koja su dio skupa vozila: 1.1.1 Jednoosovinska prikolica 10 t 1.1.2 Dvoosovinska prikolica 18 t 1.1.3 Troosovinska prikolica 24 t 1.2 Skup vozila 1.2.1 Skup vozila sa 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom 40 t b) troosovinsko motorno vozilo sa dvoosovinskom ili troosovinskom prikolicom 40 t 1.2.2 Teglja  s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinski teglja  s troosovinskom poluprikolicom 40 t b) troosovinski teglja  sa dvoosovinskom ilitroosovinskom poluprikolicom 40 t c) troosovinski teglja  sa dvoosovinskom ilitroosovinskom poluprikolicom kada prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu operaciju (jedinicu) 44 t 1.2.3 Skup vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice 36 t 1.2.4 Teglja  s poluprikolicom s ukupno 4 osovine, pri emu su i teglja  i poluprikolica dvoosovinski, a za slu aj da je razmak izmeu osovinapoluprikolice: a) od 1,30 m do 1,80 m 36 t b) vei od 1,80 m 36 t* *Odnosno 38 tona ako je razmak izmeu osovina prikolice i pogonske osovine teglja a, opremljene dvostrukim gumama i zra nim ogibljenjem, vei od 1,80 metara. 1.2.5 Skup vozila s tri osovine 28 t 1.3 Motorna vozila: 1.3.1 Dvoosovinsko motorno vozilo 18 t 1.3.2 Troosovinsko motorno vozilo 25 t* *odnosno 26 tona ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zra nim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. 1.3.3 etveroosovinsko motorno vozilo 31 t** **odnosno 32 tone ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zra nim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. 1.4 Troosovinski zglobni autobus 28 t 1.5 Moped s tri kota a 0,57 t 1.6 Motorni tricikl za prijevoz putnika 1,30 t 1.7 Motorni tricikl za prijevoz tereta 2,50 t 1.8 Laki etverocikl 0,55 t 1.9 etverocikl za prijevoz osoba 0,60 t 1.10 etverocikl za prijevoz tereta 1,55 t 1.11 Najvea dopuatena masa ili ukupna masa ostalih motornih vozila ili priklju nih vozila ili skupa tih vozila koji nisu odreeni u ovoj to ki 1. ne smije prelaziti 40 t 2. OSOVINSKO OPTEREENJE VOZILA ODNOSNO SKUPA VOZILA U STANJU MIROVANJA NA VODORAVNOJ PODLOZI NE SMIJE PRELAZITI: 2.1 Jednostruka osovina (svaka osovina koja je od susjedne osovine udaljena 1,80 ili viae (d* e"1,80 m), a) jednostruka slobodna osovina 10 t b) jednostruka pogonska osovina 11,50 t 2.2 Dvostruke osovine prikolica i poluprikolica (dvije osovine ako im je meusobni razmak manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) Zbroj optereenja osovina dvostruke osovine ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00 m (d < 1,00 m) 11 t b) od 1,00 m do manje od 1,30 m (1,00 m d" d d"1,30 m) 16 t c) od 1,30 m do manje od 1,80 m (1,30 m d d" 1,80 m) 18 t 2.3 Trostruke osovine prikolica i poluprikolica (tri osovine ako je razmak susjednih osovina manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) optereenja trostruke osovine ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu susjednih osovina: a) do 1,30 m (d d" 1,30 m) 21 t b) vei od 1,30 m do 1,40 m (1,30 m < d d" 1,40 m) 24 t c) vei od 1,40 m do 1,80 m (1,40 m < d d" 1,80 m) 27 t 2.4 Viaestruke osovine prikolica i poluprikolica ( etiri i viae osovina ako je razmak susjednih osovina manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) Osovinsko optereenje svake pojedine osovine kod viaestrukih osovina ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00 m (d < 1,00 m) 6 t b) od 1,00 m do 1,30 m (1,00 m d" d < 1,30 m) 7 t c) od 1,30 m do 1,40 m (1,30 m d" d < 1,40 m) 8 t d) od 1,40 m do 1,80 m (1,40 m d" d < 1,80 m) 9 t 2.5 Dvostruke osovine motornih vozila Zbroj optereenja osovina po dvostrukoj osovini ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00 m (d < 1,00 m) 11,50 t b) od 1,00 m do manje od 1,30 m (1,00 m d < 1,30 m) 16 t c) od 1,30 m do manje od 1,80 m (1,30 m d < 1,80 m) 18 t** *Oznaka d ozna ava meusobni razmak dviju ili viae osovina **Odnosno 19 t ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim kota ima i zra nim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. (2) Dvostruki kota i L kategorije vozila, ako su usporedno postavljeni na jednoj osovini uz udaljenost traga kota a ne veu od 460 mm, ra unaju se kao jedan kota , ako izmeu nema pogonskih elemenata. Ukupna masa skupa vozila ne smije biti vea od najvee dopuatene mase skupa vozila navedene na identifikacijskoj plo ici motornog vozila, a ako nije poznata, ukupna masa priklju nog vozila ne smije biti vea za viae od 50% od ukupne mase vu nog vozila. 9.1.2. Ureaji na motornim i priklju nim vozilima Glavnim ureajima na vozilima ( ija se neispravnost te~e ka~njava) smatraju se: 1. ureaj za upravljanje 2. ureaj za zaustavljanje 3. ureaj za spajanje vu nog i priklju nog vozila 4. tahograf ili nadzorni ureaj 5. gume. Ostalim ureajima smatraju se: 1. ureaji za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova 2. ureaji za davanje svjetlosnih znakova 3. ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost 4. ureaji za davanje zvu nih znakova 5. ureaji za kretanje vozila unatrag 6. kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova 7. ureaji za odvod i ispuatanje ispuanih plinova 8. ostali ureaji vozila posebno zna ajni za sigurnost prometa. 9.1.2.1. Ureaji za upravljanje vozilom Ureaj za upravljanje vozilom na svakom motornom vozilu mora biti pouzdan i izveden tako da voza  mo~e lako, brzo i na siguran na in mijenjati smjer kretanja vozila. Mora biti takav da se prednji kota i vozila ato se nalaze u polo~aju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj povraini, nakon oslobaanja kota a upravlja a, sami vraaju u polo~aj za pravocrtno kretanje. Slobodan hod kota a upravlja a na vozilu ne smije biti vei od 30 i u stup volana mora biti ugraen sigurnosni element. 9.1.2.2. Ureaji za zaustavljanje vozila Ureaji za zaustavljanje, tj. "ko ioni sustav" na motornim i priklju nim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza  mo~e vozilo na siguran, brz i u inkovit na in zaustaviti, bez obzira na stupanj optereenja vozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kree te osigurati vozilo u nepokretnom polo~aju na cesti s nagibom. Pod ko nim sustavom razumijevaju se: 1) radna ko nica 2) pomona ko nica 3) parkirna ko nica. Radna ko nica mora biti takva da omogui voza u da vozilo zaustavi na siguran, brz i u inkovit na in, bez obzira na brzinu kretanja vozila, optereenje vozila i nagib ceste. Ta ko nica treba omoguiti podeaavanje jakosti ko enja s voza kog mjesta, a da pri tom voza  ne ispuata upravlja  iz ruku i ona treba podjednako djelovati na kota e ato se nalaze na istoj osovini. Pomona ko nica mora biti takva da omogui voza u da vozilo ko i, odnosno da ga zaustavi na odgovarajuoj udaljenosti, ako otka~e radna ko nica. Pomona ko nica mora biti postavljena tako da je voza  mo~e lako i brzo upotrijebiti s voza kog mjesta, pri emu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom. Parkirna ko nica na motornim i priklju nim vozilima, osim na mopedima i motociklima, mora biti takva da se pomou nje parkirano vozilo mo~e osigurati u zako enom polo~aju odgovarajuim mehani kim ureajem. Parkirna ko nica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je voza  mo~e upotrijebiti s voza kog mjesta, a u priklju nom vozilu, tako da se mo~e aktivirati izvan vozila. Parkirna ko nica na priklju nim vozilima za prijevoz osoba mora se moi aktivirati iz vozila. Mopedi s tri kota a, motorni tricikli, laki etverocikli i etverocikli moraju biti opremljeni parkirnom ko nicom, ako su prvi put registrirani nakon 1. sije nja 2000. godine. Ko ni protublokirajui sustav (ABS) moraju imati: - autobusi kojima najvea dopuatena masa prelazi 12 t, osim autobusa za gradski promet (va~i za vozila registrirana od 1. sije nja 1994.). - teretni automobili i teglja i kojima najvea dopuatena masa prelazi 16 t, a koji su predvieni za vu u prikolica kojima najvea dopuatena masa prelazi 10 t ili poluprikolica kojima zbroj najveih osovinskih optereenja prelazi 10 t (va~i za vozila registrirana od 1. sije nja 1998.). - prikolice kojima najvea dopuatena masa prelazi 10 t i poluprikolice kojima zbroj najveih osovinskih optereenja prelazi 10 t (va~i za vozila registrirana od 1. sije nja 1998.). - vozila za prijevoz opasnih tvari za koja je to propisano ADR-om. 9.1.2.3. Ureaji za spajanje vu nog i priklju nog vozila Ureaji za spajanje vu noga i priklju nog vozila, osim kod motocikla s bo nom prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdu~noj simetri noj vertikalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako da omoguuju pokretljivost ureaja u svim smjerovima u prostoru. Osovinica ureaja za spajanje vu noga i priklju nog vozila pomou koje se spaja vozilo mora imati osigura  ato onemoguuje, pri normalnoj uporabi, razdvajanje spojenih vozila. Ureaji za spajanje vu noga i priklju nog vozila moraju biti pri vraeni za poja ani dio vu nog vozila i postavljeni prema preporukama proizvoa a. Ako preporuke proizvoa a ne postoje, vertikalna simetrala kugle ureaja za spajanje osobnog automobila i priklju nih vozila za vu u priklju nih vozila do 3,50 t najvee dopuatene mase smije najviae biti pribli~ena stra~njem kraju vozila na udaljenost od 70 mm, a vodoravna simetrala kugle ureaja za spajanje osobnog automobila i priklju nog vozila za vu u priklju nih vozila do 3,50 t najvee dopuatene mase smije najviae biti pribli~ena vodoravnoj podlozi na udaljenost od 350 mm promatrajui vozila optereena do svoje najvee dopuatene mase. Kuka na osobnom automobilu, kada ne vu e priklju no vozilo i kada se rastavi na pri vrsnom mjestu, ne smije prelaziti duljinu gabarita vozila. Ova odredba se primjenjuje na osobne automobile koji se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj i na osobne automobile kod kojih se ureaj (kuka) naknadno ugrauje, od 1. sije nja 1999. godine. 9.1.2.4. Kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova Pod kontrolnim ureajima i ureajima za davanje znakova na motornim vozilima, razumijevaju se: 1) na osobnim automobilima (kategorija M1): a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, c) svjetlosni ili zvu ni znak za kontrolu rada pokaziva a smjera; 2) na autobusima (kategorija M2 i M3): a) tahograf, b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako nisu ugraeni u tahograf, c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, d) svjetlosni ili zvu ni znak za kontrolu rada pokaziva a smjera, e) pokaziva  raspolo~ivog tlaka pneumati kog ureaja radne ko nice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom, f) nadzorni ureaj, odnosno, euro-tahograf, koji osigurava upis vremena vo~nje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. Euro-tahograf moraju imati autobusi koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1996. godine, kao i svi autobusi koji sudjeluju u meunarodnome cestovnom prometu sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila anga~iranim u meunarodnom cestovnom prometu (AETR); 3) na autobusima za gradski promet: a) svi ureaji predvieni za autobuse, osim euro-tahografa, b) svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja nisu u vidnom polju voza a, c) ureaj za davanje i primanje znakova od putnika; 4) na teretnim automobilima (kategorije N2 i N3): a) teretni automobili ija je najvea dopuatena masa vea od 3,5 t moraju imati ugraen tahograf, b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako nisu ugraeni u tahograf, c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, d) svjetlosni ili zvu ni znak za kontrolu rada pokaziva a smjera, e) pokaziva  raspolo~ivog tlaka pneumati kog ureaja radne ko nice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom, f) nadzorni ureaj odnosno, euro-tahograf, koji osigurava upis vremena vo~nje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost, moraju imati teretni automobili najvee dopuatene mase iznad 3,5 t, koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1996. godine, kao i oni teretni automobili koji sudjeluju u meunarodnom cestovnom prometu sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila anga~iranim u meunarodnom cestovnom prometu (AETR), bez obzira na datum prve registracije; Iznimno, tahograf i euro-tahograf sukladno lanku 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prijevozu (NN 60/08.) ne moraju imati: 1. vozila kojima se obavlja javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km, 2. vozila koja ne mogu razviti brzinu veu od 40 km/h, 3. vozila u vlasniatvu ili najmu oru~anih snaga, policije, civilne zaatite i vatrogasaca, ako je prijevoz vezan uz poslove tih slu~bi i obavljaju se pod njihovom kontrolom, 4. vozila kojima se obavlja nekomercijalni prijevoz humanitarne pomoi u izvanrednim okolnostima ili akcijama spaaavanja, 5. specijalizirana vozila koja se koriste u medicinske svrhe, 6. specijalizirana vozila za popravak kvarova koja se kreu u krugu od 100 km od sjediata tvrtke, 7. vozila koja se testiraju na cesti radi tehni kog razvoja, popravka ili odr~avanja, te novim ili preraenim vozilima koja joa nisu registrirana, 8. vozila ili kombinacija vozila ija najvea dopuatena masa nije vea od 7.5 t, a koriste se za nekomercijalni prijevoz tereta, 9. komercijalna vozila koja imaju povijesni status, a koja se koriste za nekomercijalni prijevoz putnika i tereta. 5) na osobnim i teretnim motornim vozilima (kategorije M1 i N1): koja imaju ugraen ureaj za spajanje vu nog i priklju nog vozila koja sudjeluju u skupu vozila najvee dopuatene mase vee od 3,50 t, registriranim nakon 1. svibnja 2006. godine mora biti ugraen adapter kao dio ureaja za bilje~enje kojim se osigurava trajni signal brzine vozila i/ili prijeene udaljenosti sukladno europskim standardima; 6) na radnim strojevima (RS kategorije): a) svjetlosni ili zvu ni znak za kontrolu rada pokaziva a smjera, b) pokazivalo raspolo~ivog tlaka pneumati kog ureaja radne ko nice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom, c) ureaj za kontrolu rada radnih sustava ugraenih na vozilu; 7) na motociklima, lakim everociklima i etverociklima (kategorije L3 i L7): a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo; 8) na svim vozilima koja imaju zra nu ko nu instalaciju, a koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1984. godine: a) standardiziran priklju ak za kontrolu tlaka ko ne instalacije, odnosno na spremniku energije, ko nim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se transformira energija za ko enje. Na autobusima kategorije M2 i M3 te teretnim motornim vozilima kategorije N2 i N3, mora biti ugraen ograni iva  (limitator) brzine. Autobusi moraju imati podeaen ograni iva  brzine tako da brzina vozila ne mo~e biti vea od 100 km/h. Teretna vozila moraju imati podeaen ograni iva  brzine tako da brzina vozila ne mo~e biti vea od 90 km/h. Navedene odredbe se ne odnose na sljedea vozila: - oru~anih snaga, - policije, - vatrogasaca, - koja su posebnim propisom osloboena posjedovanja tahografskog ureaja, - koja se zbog svoje konstrukcije ne mogu kretati br~e od navedenih grani nih brzina, - koja slu~e za ispitivanja na cesti. 9.1.2.4.1. Normativni okvir Tahograf ozna ava cjelokupnu opremu namijenjenu ugradnji u cestovna vozila za prikaz, bilje~enje i automatsko ili poluautomatsko pohranjivanje podataka o kretanju takvih vozila i o pojedinom trajanju rada njihovih voza a. Ova oprema obuhvaa kabele, senzore, elektroni ki ureaj za informacije o voza u, jedan, odnosno dva ita a za umetanje jedne ili dvije voza ke memorijske kartice, ugraen ili odvojen pisa , instrumente prikaza, ureaj za prijenos iz podatkovne memorije, ureaje za prikazivanje ili ispis podataka na zahtjev i ureaje za upisivanje mjesta u kojima dnevno radno vrijeme zapo inje i zavraava. Tahografski ureaj mora biti plombiran, a plombu smije postaviti ili ukloniti samo tehni ar, odnosno radionica ovlaatena za ugradnju ili popravak tahografskog ureaja nakon ugradnje, pregleda, popravka ili bilo kakve druge preinake. Tahografski ureaj mo~e biti analogni ili digitalni. Analogni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za bilje~enje brzine i prijeenog puta, te vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju na tahografski listi na kojem vrh pisa a ostvaruje zapis mehani kim pritiskom na tahografski listi, koji omoguava bilje~enje podataka za jedan dan. Poslodavac voza ima mora izdati dovoljan broj tahografskih listia, imajui u vidu mogunost oateenja listia, te mogunost da listie izuzmu inspektori cestovnog prometa i policija. Digitalni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za bilje~enje brzine i prijeenog puta, te vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju u radnu memoriju i memorijsku karticu, a koji omoguava pohranu podataka za razdoblje od 365 dana. Memorijska kartica je prijenosni ureaj za prijenos i pohranu podataka, koju posjeduju voza , prijevoznik, radionica i nadzorno tijelo. Vozila ija je najvea dopuatena masa s priklju nim vozilom vea od 3.5 t, te autobusi konstruirani ili trajno prilagoeni za prijevoz viae od devet putnika, uklju ujui i voza a, moraju imati ugraen tahograf, a takva nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 2009., moraju imati ugraen digitalni tahograf. Ako takvo vozilo nije opremljeno tahografom, mo~e se koristiti samo za: a) unutarnji linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km, b) meunarodni linijski prijevoz putnika ija je polazna i odrediana to ka smjeatena na udaljenosti do 50 km zra ne linije od granice izmeu dviju dr~ava, a ija udaljenost ne prelazi 100 km. U slu aju obavljanja takvog prijevoza (bez tahografa), prijevoznik je du~an sastaviti vozni red i raspored du~nosti, koji za svakog voza a mora sadr~avati naziv, sjediate i unaprijed utvreni raspored razli itih razdoblja vo~nje, ostalih poslova, prekida vo~nje i raspolo~ivosti, a voza  mora imati u vozilu izvod iz rasporeda du~nosti i primjerak voznog reda. Raspored du~nosti mora: a) sadr~avati sve navedene informacije za minimalno razdoblje koje obuhvaa prethodnih 28 dana, s tim da se podaci moraju redovito dopunjavati u vremenskim razmacima koji ne smiju biti dulji od 30 dana, b) potpisati odgovorna osoba prijevoznika, c) uvati se u tvrtki godinu dana nakon isteka razdoblja na koje se odnosi. Prijevoznik izdaje izvode iz rasporeda du~nosti na zahtjev voza a i na zahtjev ovlaatene osobe. Memorijske kartica (za digitalni tahograf) voza a i kartica prijevoznika izdaju se na vrijeme od pet godina, kartica nadzornog tijela na dvije godine, kartica radionice na jednu godinu. Inspekcija cestovnog prometa i policijski slu~benici imaju sljedee ovlasti: a) zabraniti upotrebu vozila u kojem oateenje ili neispravan rad tahografa nije otklonjen u roku od tjedan dana od dana nastanka kvara ili otkria nepravilnosti u radu, a voza  nije na listi ili listie zapisa ili na privremeni listi koji se prila~e listiu zapisa ili voza koj kartici, na koji upisuju podatke koji mu omoguavaju identifikaciju (broj voza ke kartice i/ili ime i/ili broj voza ke dozvole), uklju ujui njegov potpis, upisivao sve podatke za razli ita razdoblja koja viae nisu zabilje~ena ili nisu ispravno zabilje~ena tahografom, b) u slu aju sumnje da tahograf ne radi ispravno, uputiti vozilo na izvanredni pregled tog ureaja te svih drugih elemenata vezanih uz tahograf, koji moraju biti ugraeni u vozilo radi njihova ispravna rada; troakove pregleda snosi vlasnik vozila u koje je ureaj ugraen, c) zahtijevati od voza a da omogui kontrolu tahografa i dostavi na uvid popise sa zabilje~enim podacima, karticu ili ispis s tahografa te dopusti pregled popisa sa zabilje~enim podacima, kartice ili ispise s tahografa, d) privremeno oduzeti popis s bilje~enim podacima ili ispis s tahografa kao dokaz u postupku odnosno u istu svrhu dati izraditi prijepis podataka iz kartice, e) privremeno oduzeti karticu, pod uvjetom da se utvrdi da je kartica krivotvorena ili da voza  koristi tuu karticu ili da je kartica iji je nositelj dobivena na temelju la~nih izjava i/ili krivotvorenih dokumenata, te je dostaviti nadle~nom izdavatelju uz navoenje razloga za privremeno oduzimanje kartice, f) isklju iti vozilo iz prometa dok se ne ispravi uzrok prekraaja, odnosno prisiliti voza a na koriatenje dnevnog odmora, g) predlo~iti nadle~nim tijelima oduzimanje, suspendiranje ili ograni enje licencije za obavljanje djelatnosti ili voza ke dozvole. 9.1.2.4.2. Tehni ki uvjeti za tahografe i ograni iva e brzine Posebnim propisima se precizno odreuju tehni ki uvjeti koje moraju ispunjavati nadzorni ureaji, tzv. tahografi, i ograni iva i brzine. Svrha tih propisa jest da se osigura pouzdanost podataka o vremenu vo~nje lanova posade vozila, vremenu provedenom u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne predstavljaju upravljanje vozilom, vremenu odmora, brzine kretanja vozila i prijeene udaljenosti, ali i da se preciziraju izvedbeni zahtjevi za tahografe i zapisne listove, uvjeti za ispitivanje, ugradnju i popravak tahografa, tipno ispitivanje tahografa i zapisnih listova, i dr. Ograni iva  brzine je ureaj u sklopu pogonskog motora koji ograni ava brzinu kretanja motornog vozila i mora biti izveden u skladu s posebnim propisima i standardima. Tahograf mora vjerodostojno pokazivati i zapisivati: 1. duljinu prijeenoga puta vozila, 2. brzinu vozila, 3. trajanje upravljanja vozilom, 4. trajanje drugih vrsta rada i pripravnosti, 5. trajanje prekida rada i trajanje dnevnih odmora, 6. otvaranje kuiata u koji je ulo~en zapisni list. Elektroni ki tahografi uz navedeno mora vjerodostojno pokazivati i zapisivati svaki prekid napona napajanja tahografa dulji od 100 ms (osim osvjetljenja) te svaki prekid vodi a od dava a duljine prijeenoga puta i brzine do tahografa. Ako se u upravljanju vozilom smjenjuju dva voza a (posada vozila), tahograf mora na dva razli ita tahografska lista istodobno i odvojeno zapisivati sve navedene podatke. 9.1.2.4.3. Izradbeni zahtjevi za tahograf i zapisni list Tahograf se sastoji od: 1. pokaznih dijelova ureaja koja pokazuju: - duljinu prijeenoga puta vozila (broja  kilometara), - brzinu vozila (brzinomjer), - vrijeme (sat), 2. dijelova ureaja koji zapisuju: - duljinu prijeenoga puta vozila, - brzinu vozila, - vremenske podatke o aktivnostima, odnosno odmorima voza a, 3. naprave koje na zapisnim listovima odvojeno zapisuju: - svako otvaranje kuiata u koje je ulo~en zapisni list (listovi), - za elektroni ke tahografe - svaki prekid napona napajanja tahografa dulji od 100 ms (osim osvjetljenja), najkasnije do trenutka ponovnog uklju enja napona napajanja, - za elektroni ke tahografe - svaki prekid napona napajanja dava a duljine prijeenoga puta i brzine dulji od 100 ms i svaki prekid prijenosa signala od dava a duljine prijeenoga puta i brzine do tahografa. Tahografu se mogu dodavati i druge naprave koje ne smiju utjecati na njegov ispravan rad. Sastavni dijelovi tahografa moraju biti od materijala koji u uvjetima normalne uporabe nee promijeniti svoja svojstva. Duljina prijeenoga puta vozila mo~e se prikazivati i zapisivati kod vo~nje unaprijed i unatrag ili samo kod vo~nje unaprijed. Svako zapisivanje duljine prijeenoga puta vozila kod vo~nje unatrag ne smije utjecati na jasnou i to nost ostalih zapisa. Kad se mehanizam za pokretanje zapisnog lista kontrolira satnim mehanizmom, besprijekorno vrijeme rada sata mora biti najmanje 10% dulje od najduljega mogueg trajanja zapisivanja na zapisnom listu. Tahograf mora imati ugraeno osvjetljenje koje ne zasljepljuje. U normalnim radnim uvjetima svi unutarnji dijelovi tahografa moraju biti zaatieni od vlage i praaine. Svaki tahograf bez obzira na oblik zapisnog lista mora imati oznaku koja ozna ava na in pravilnog ulaganja zapisnog lista, i to tako da se vremenski prikaz na satu podudara s oznakom vremena na zapisnom listu. Mehanizam za pomicanje zapisnog lista mora biti izveden tako da pomicanje zapisnog lista bude bez praznog hoda, te da se zapisni list mo~e u svako vrijeme ulo~iti i izvaditi. Svaki kilometar duljine prijeenoga puta mora biti prikazan na odgovarajuoj koordinati zapisom duljine od najmanje 1 mm. Svaka promjena brzine od 10 km/h mora biti prikazana zapisom duljine od najmanje 1,5 mm na odgovarajuoj koordinati. Zapis duljine prijeenoga puta i kad brzina dostigne gornju granicu zapisnoga mjernog podru ja, mora biti nedvojbeno itljiv. Duljina prijeenoga puta vozila, brzina vozila i svako otvaranje kuiata u koji je ulo~en zapisni list odnosno zapisni listovi, automatski se zapisuju, neovisno o volji voza a. Tahograf zapisuje vrijeme trajanja upravljanja vozilom i omoguuje prepoznatljivo i jasno zapisivanje ostalih radnih aktivnosti voza a kad se preklopnik automatski ili ru no prebaci u polo~aj: 1. ozna en znakom: vremena upravljanja vozilom, 2. ozna en znakom:vremena ostalih vrsta rada, 3. ozna en znakom: vremena pripravnosti, i to: - vrijeme ekanja, tj. vrijeme u kojem voza  mora ostati na svom radnom mjestu ekajui poziv da krene, da zapo ne novu vo~nju ili da obavi drugi zadatak, - vrijeme tijekom vo~nje provedeno uz voza a, - vrijeme tijekom vo~nje provedeno u kabini za spavanje, 4. ozna en znakom: vremena prekida rada i dnevnog odmora. Razli ita vremena mogu se meusobno razlikovati razli itim debljinama tragova ili bilo kojim drugim oblikom koji osigurava jednaku mogunost o itavanja i tuma enja zapisa. Ako se u upravljanju vozilom smjenjuju dva voza a koji ine posadu vozila, zapisi se vode na odvojenom listu svakog voza a. 9.1.2.4.4. Zatvaranje tahografa i zna enje pojedinih oznaka Kuiate u koje je ulo~en zapisni list odnosno, zapisni listovi i u kojem se nalazi mehanizam za namjeatanje sata, mora biti opremljeno sigurnosnom napravom protiv otvaranja. Svako otvaranje kuiata u koje je ulo~en zapisni list, odnosno zapisni listovi i u kojem se nalazi mehanizam za namjeatanje sata automatski se zapisuje na zapisnom listu odnosno, zapisnim listovima. Tahograf na prednjoj strani ima ove oznake: 1. mjernu jedinicu za duljinu prijeenoga puta s kraticom km neposredno do broja a kilometara, 2. mjernu jedinicu za brzinu kretanja vozila km/h u blizini ljestvice brzine, 3. mjerno podru je brzinomjera u obliku Vmin... km/h, Vmax... km/h, ako se ovi podaci ne nalaze na tipskoj plo ici tahografa. Tipska plo ica je ugraena u tahograf i na njoj su upisani sljedei podaci (koji moraju biti jasno vidljivi i itljivi kad je tahograf ugraen u vozilo): 1. ime i naslov proizvoa a tahografa, 2. tvorni ki broj i godinu proizvodnje, 3. slu~benu oznaku vrste tahografa - tip tahografa, 4. stalnicu k tahografa u obliku k =... okr/km ili k =... imp/km, 5. mogue je imati i mjerno podru je brzinomjera, 6. ako je tahograf osjetljiv na nagib tako da to utje e na prekora enje dopuatenih granica pogreaaka tahografa, mora se navesti kut u obliku: pri emu je kut koji zatvara prednja plo a tahografa s vodoravnom ravninom i u kojem je polo~aju tahograf tipski ispitan, a kutovi prikazuju najvei dopuateni otklon prema gore odnosno prema dolje od kuta . 9.1.2.4.5. Najvee dopuatene pogreake tahografa Najvee dopuatene pogreake tahografa prije ugradnje u vozilo mogu biti unutar granica: - za duljinu prijeenoga puta: 1% od stvarne duljine, uz uvjet da mjerena udaljenost nije manja od 1 km, - za brzinu: 3 km/h od stvarne brzine, - za vrijeme: 2 min/dan, a najviae 10 min nakon 7 dana, ako hod sata bez navijanja nije krai od sedam dana. Najvee dopuatene pogreake tahografa kod ugradnje tahografa u vozilo mogu biti unutar granica: - za duljinu prijeenoga puta: 2% od stvarne duljine, uz uvjet da mjerena udaljenost nije manja od 1 km, - za brzinu: 4 km/h od stvarne brzine, - za vrijeme: 2 min/dan, ili 10 min nakon 7 dana. Najvee dopuatene pogreake tijekom uporabe tahografa u vozilu mogu biti unutar granica: - za duljinu prijeenoga puta: 4% od stvarne duljine, uz uvjet da mjerena udaljenost nije manja od 1 km, - za brzinu: 6 km/h od stvarne brzine, - za vrijeme: 2 min/dan, ili 10 min nakon 1 dana. Navedene najvee dopuatene pogreake vrijede za temperaturu okoliaa od 00 C do 400 C, mjereno neposredno na tahografu. Poslije svakoga ispitivanja ili popravka tahografa u ovlaatenom servisu, staru naljepnicu kojom se ozna ava ispravnost je potrebno zamijeniti novom i ispuniti je sa zna ajkama bitnim za uporabu tahografa, te je osigurati zaatitnom folijom. Naljepnica ima sljedei izgled:  Na naljepnici se upisuje datum kada je izvraeno ispitivanje tahografa, izmjereni djelatni obod L pogonskog kota a, stalnica w vozila, zadnjih osam brojeva VIN oznake vozila, te serijski broj tahografa. Na predvieno mjesto na naljepnici otiskuje se pe at s jasno itljivim nazivom pravne osobe i brojevnom oznakom ispitnog mjesta. Pe at mora biti u dimenzijama 35 mmx20 mm, i izgleda ovako:  Slu~bena oznaka tipa tahografa i zapisnog lista izgleda ovako:  Potvrda ispravnosti tahografa vrijedi godinu dana. 9.1.2.4.6. Zapisni listovi Zapisni listovi moraju biti tipno ispitani i odobreni, izraeni na na in da ne ometaju normalan rad tahografa, da zapisi budu neizbrisivi, itljivi i prepoznatljivi, a dimenzije zapisnih listova i svi zapisi ne smiju se promijeniti tijekom rada u normalnim uvjetima vlage i temperature. Svaki voza  mora na zapisnom listu zapisati, tako da ne oateti list i ne umanji njegovu itljivost, sljedee podatke: 1. na po etku uporabe lista svoje ime i prezime, 2. na po etku i kraju uporabe lista nadnevak i mjesto, 3. registarsku oznaku vozila koje mu je dodijeljeno, i na po etku prve vo~nje koja je zapisana na listu, i u slu aju promjene vozila, tijekom uporabe lista, 4. stanje broja a kilometara, i to: - na po etku prve vo~nje zapisane na listu, - na kraju zadnje vo~nje zapisane na listu, - u slu aju promjene vozila tijekom radnoga dana (stanje broja a kilometara koje napuata i stanje broja a prijeenoga puta vozila koje mu je dodijeljeno), 5. vrijeme svake promjene vozila. U normalnim uvjetima skladiatenja zapisnog lista zapisi moraju ostati jasno itljivi najmanje 3 (tri) godine. Trajanje zapisivanja zapisnog lista, bez obzira na njegov oblik, mora biti 24 sata. Ako je meusobno povezano nekoliko zapisnih listova, radi poveanja mogunosti zapisivanja tijekom trajanja vo~nje, koje se o ekuje bez naknadnog naloga poslodavca, spojevi pojedinih listova moraju biti izvedeni tako da zapisi na prijelaznim mjestima ne pokazuju ni prekid ni preklapanje. Zapisni listovi moraju imati: - plohu predvienu isklju ivo za zapisivanje podataka koji se odnose na brzinu, - plohu predvienu isklju ivo za zapisivanje podataka koji se odnose na duljinu prijeenoga puta vozila, - jednu plohu ili viae ploha za zapisivanje podataka koji se odnose na vrijeme upravljanja vozilom, druge vrste rada i pripravnosti te prekide rada i dnevnog odmora, - poleina zapisnog lista s ucrtanom podjelom od 0 do 24 sata za ru no upisivanje podataka vremena upravljanja vozilom, vrste rada, pripravnost, prekid rada i dnevni odmor. Ploha za zapisivanje brzine mora imati skalu, a vrijednost razmaka ucrtanih razdjelnih crta na skali brzine ne smije biti vea od 20 km/h. Svaka razdjelna crta mora biti obilje~ena brojkom odgovarajue brzine. Kratica km/h mora se nalaziti najmanje na jednom mjestu zapisne plohe. Posljednja razdjelna crta mora se slagati s gornjom granicom zapisnog mjernoga podru ja. Ploha ili plohe za zapisivanje vremena upravljanja vozilom, drugih vrsta rada i pripravnosti te prekida rada i dnevnog odmora, moraju biti ozna ene tako, da se mogu jasno razlikovati razli ita vremena. Na svakom zapisnom listu moraju biti tiskani ovi podaci: - ime ili naziv proizvoa a, - slu~bena oznaka tipa zapisnog lista, - slu~bena oznaka tipa tahografa u kojem se zapisni list mo~e upotrebljavati, - gornja granica mjernoga podru ja brzine izra~ena u km/h. Na svakom zapisnom listu mora biti tiskana vremenska ljestvica koja je tako podijeljena da omoguava izravno o itavanje vremena svakih 15 minuta te da se vremenski odsje ci od 5 minuta mogu bez teakoe odrediti. Zapisni list mora imati slobodnu plohu na kojoj voza  zapisuje najmanje sljedee podatke, a da se pritom ne oatete drugi podaci: - ime i prezime voza a, - nadnevak i mjesto gdje je po ela uporaba lista, te nadnevak i mjesto gdje je zavraena njegova uporaba, - registracijska oznaka vozila koje je voza u dodijeljeno tijekom uporabe zapisnog lista, - stanje broja a kilometara vozila kojem je voza  dodijeljen tijekom uporabe zapisnog lista, - vrijeme svake promjene vozila. 9.1.2.4.7. Kontrola ispravnosti tahografa Pregled i kontrola tahografa podrazumijeva provjere: - neoateenosti otiska ~iga na ureaju i drugim ugraenim dijelovima; - veli ine opsega pogonskoga kota a L (odgovara li ona veli ini zapisanoj na naljepnici s bitnim zna ajkama za uporabu tahografa); - da li su mjesta predviena za ozna avanje utiskivanjem ~iga ispravna i raspoznaje li se jasno otisak ovlaatenog servisa ili proizvoa a tahografa; - ispravnost zaatitne folije i same naljepnice stalnice k tahografa; - ispravnost zaatitne folije i same naljepnice s upisanim zna ajkama bitnim za uporabu tahografa; - to nost upisanog broja aasije vozila; - sukladnosti tahografa s tipnim odobrenjem; - stalnice k tahografa, da li odgovara zapisanoj vrijednosti na naljepnici; - to nosti pokazivanja brzine; - to nosti mjerenja puta; - to nosti mjerenja vremena; - po etka pisanja na dijagramu i pravilnosti ispisa. Voza  kod sebe mora imati potvrdu o ispitivanju, koju je du~an pokazati policijskom slu~beniku na njegov zahtjev koja izgleda ovako:  9.1.2.4.8. Digitalni tahograf Trenutno normativno ureenje problematike vezane uz standarde ugradnje i koriatenja tahografa opisano je u prethodnim poglavljima. No, na ovom mjestu treba rei da budunost pripada tzv. digitalnim tahografima, koji su obvezni kod novoregistriranih vozila, a u nekim europskim dr~avama se koriste ve du~e vrijeme. Stoga je ve sada realnost da prometni policajac u kontroli prometa vrai kontrolu digitalnog tahografa, ali i da vozilo u koje je ugraen digitalni tahograf sudjeluje u prometnoj nesrei te da tahografski zapis treba izuzeti za potrebe voenja adekvatnog postupka. Stoga je potrebno na ovom mjestu predo iti osnovne informacije vezane uz digitalne tahografe. Digitalni tahograf funkcionira na principu smart kartice (pametne kartice), koja se ula~e u tahografski ureaj. Zbog ekrana (displeja) i dva otvora za umetanje smart kartice, digitalni tahograf izgledom podsjea na CD ili DVD player. Smart kartica svojim izgledom podsjea na uobi ajene kartice.  INCLUDEPICTURE "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/348368.gif" \* MERGEFORMATINET Slika 3: Smart kartica za tahograf Voza  je du~an koristiti vlastitu karticu koja sadr~ava njegovu osobnu mapu podataka i podataka vezanih uz vo~nju, koji se obnavljaju tako da se "novi" zapisi registriraju preko "starih" zapisa u ciklusima od oko 28 dana. Dakle, memorijski kapacitet kartice mora biti dovoljan za pohranu svih relevantnih podataka u trajanju od 28 kalendarskih dana, nakon ega se novi upisi bilje~e "preko" najstarijih. Takoer se registriraju aktivnosti voza a izvan vozila, ali ove podatke voza  mora ru no unositi. Prijenos podataka s kartice u bazu podataka prijevoznika mora se izvraiti najkasnije nakon proteka 21 dana od po etka koriatenja kartice. Preneseni podaci se u bazi podataka moraju uvati najmanje 24 nakon proteka razdoblja na koje se odnose. Na ovaj na in se evidentiraju sljedei podaci: - identifikacija kartice, tj. broj i datum izdavanja kartice, dr~ava i naziv slu~be korisnika koja je izdala karticu, - identifikacija vlasnika kartice, tj. prezime i ime vlasnika, datum roenja, jezik po izboru, - informacije o voza koj dozvoli, tj. dr~ava korisnika koja je izdala dozvolu, naziv slu~be koja izdaje dozvolu, broj voza ke dozvole, - podaci o vozilu koje se koristi, tj. datum i vrijeme prve upotrebe vozila, kilometra~a u odreenom trenutku, datum i vrijeme posljednje upotrebe vozila ili 23 sata i 59 minuta unatrag, ako se vozilo upotrebljava u to vrijeme, kilometra~a vozila u to vrijeme, registarski broj vozila i dr~ava u kojoj je vozilo registrirano, - podaci o aktivnostima voza a (uklju ujui i podatke ru no unesene od strane voza a), tj. datum i ukupan prijeeni put koji je voza  preaao, promjena aktivnosti (vo~nja, dostupnost, odmor/pauza), promjena statusa voza a (posada, sam), vrijeme promjene voza a, - detaljni podaci o brzini koju je mogue rekonstruirati za svaku sekundu, te podatke o prekora enju brzine, - podaci o podeaavanju, parametri vozila, tj. veli ina, podeaavanje ograni enja brzine, datum i vrijeme odreenog broja zadnjih podeaavanja te najviaih podeaenih limita s podacima o radionici koja je obavila podeaavanja, - podaci o blokiranju podataka, datum i vrijeme blokiranja i puatanja podataka, - lokacija gdje radni dan po inje i zavraava, tj. datum i vrijeme dolaska, dolazak ili odlazak, stanje kilometra~e, - podaci o dogaajima i pogreakama, tj. vrijeme koje se preklapa, pokuaaj kraenja sigurnosti, prekid u napajanju strujom, pogreake s karticom itd., - podaci o kontrolnim aktivnostima, tj. datum i vrijeme kontrole, broj kontrolne kartice i dr~ava koja ju je izdala, vrsta kontrole i podaci o izvraenoj kontroli. Ureaj registrira i druge brojne podatke u smislu koriatenja originalne opreme, brojeva certifikata, identifikacijske oznake i dr. Prilikom svakog ciklusa ubacivanja i izbacivanja u ureaj, kartice voza a ili kartice u radionici vide se ime i prezime vlasnika kartice, broj kartice, podaci i vrijeme ubacivanja i izbacivanja kartice. Voza  je du~an upotrijebljene zapisne listove i ispise digitalnog tahografa predati poslodavcu, a poslodavac ih je du~an uvati najmanje 24 mjeseca nakon isteka razdoblja na koje se zapisi odnose. Ukoliko se vozilo prodaje, odjavljuje, uniatava i sl., sva dokumentacija i zapisi iz vozila moraju se prenijeti u arhivu gdje se uvaju najmanje 24 mjeseca. Voza  mora sa sobom u vozilu imati i na primjeren na in uvati karticu voza a i zapisne listove kako bi se mogla izvraiti kontrola. Ako je kartica voza a oateena i/ili ne radi pravilno, voza  je du~an po zavraetku vo~nje obaviti ispis (svojih) radnji. Na ini pristupa informacijama s digitalnog tahografa Voza , prijevoznik, odnosno vlasnik vozila o itava i pohranjuje podatke s tahografskog ureaja tako da pomou svoje (kontrolne) kartice u itava podatke za odreeni period i prenosi ih i uva na centralnoj jedinici, ali su podaci dostupni i na ekranu ureaja u vozilu, odnosno preko ispisa tih podataka pomou atampa a. `tampani podaci su dostupni u svakom trenutku. Postoje etiri razli ite varijante atampanih podataka ovisno o tome atampaju li se podaci s kartice voza a ili jedinice u vozilu. Dakle, imamo podatke atampane s kartice voza a, atampane aktivnosti voza a iz jedinice u vozilu kad je voza ka kartica uba ena i kada kartica nije uba ena i atampani podaci s jedinice u vozilu kada je uba ena kontrolna kartica. Policija do informacija s tahografskog ureaja mo~e doi preko spomenutih odatampanih izvadaka, a ukoliko raspola~e adekvatnom opremom, koja se mora sastojati od (pokretnog) ra unala opremljenog prikladnim ita em kartica i odgovarajuim programskim su eljem kakvo je prikazano na sljedeoj skici, i do svih registriranih podataka. Ukoliko takvom opremom ne raspola~e, a postoji potreba za cjelovitim podacima, na prikladan e se na in obratiti pravnim ili fizi kim osobama koji imaju takvu opremu. INCLUDEPICTURE "D:\\flash\\tahograf_files\\tahograf_clip_image006.jpg" \* MERGEFORMATINET  Slika 4: Informacije s digitalnog tahografa 9.1.2.5. Gume Gume na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama ato ih je odobrio proizvoa , moraju biti namijenjene za vo~nju brzinom koja je jednaka ili vea od najvee brzine kojom se vozilo s obzirom na svoje tehni ke karakteristike mo~e kretati, ili najvee brzine koju dozvoljava ograni iva  brzine ugraen na to vozilo, te moraju biti tako dimenzionirane da izdr~e onaj dio najveeg dopuatenoga osovinskog optereenja koje se na njih oslanja. Gume na istoj osovini vozila moraju biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne, dijagonalne itd.) i marki/tipu (proizvoa u). Dubina utora guma po gaznoj povraini mora biti viaa od tvorni ki dopuatene dubine ozna ene TWI oznakama, odnosno ako one ne postoje, najmanja dopuatena dubina je 1,60 mm. Obnovljene gume na vozilima moraju biti proizvedene sukladno Naredbi o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za osobne automobile (NN 58/00.) ili Naredbi o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice (NN 58/00.) te na bo nici gume moraju imati odgovarajuu homologacijsku oznaku i oznaku RETREAD. Za policijskoga slu~benika je ponekad iznimno va~no znati zna enje razli itih oznaka koje se nalaze na gumama. Tako na bo nici guma mo~emo opaziti sljedee oznake: " 195/50R15 - 195 - ozna ava airinu gume od ruba do ruba ozna eno u milimetrima - 50 - ozna ava visinu bo nog zida gume u odnosu na airinu u postocima, ato na ovom primjeru zna i da broj 50 zna i 50% od 195 mm (airine gume), tj. 97,5 mm - R - ozna ava strukturu (unutarnju) gume, u ovom slu aju se radi o radijalnoj gumi a mogu se nai i oznake D koje ozna ava dijagonalnu, te B koje ozna ava ukratenu strukturu - 15 - ozna ava unutarnji promjer u in ima (1 in  = 25,4 mm) i odgovara promjeru naplatka. " AB7C DEF 287 - ova oznaka predstavlja aifrirani datum proizvodnje " M 16 " M - oznaka brzine koja je odreena konvencijom meu proizvoa ima. Odgovara najveoj brzini uz normalno optereenje gume, a cjelovit pregled oznaka brzine bit e prezentiran u posebnoj tablici. - 16 - ozna ava optereenje gume koje odreuje proizvoa  i nije izravno povezana s te~inskim optereenjem (60 = 260 kg optereenja, 100 = 800 kg, 114 = 1180 kg i td.)  - predstavlja oznaku homologacije " M + S - ozna ava zimsku gumu " TUBELES - ozna ava gumu bez unutarnje zra nice " RADIJAL - istovjetno slovnoj oznaci R ozna ava radijalnu strukturu gume OZNAKABRZINA km/hOZNAKABRZINA km/hF80R170G90S180J100T190K110U200L120H (VR)210M130V (ZR)240N140W270P150Y3000160 Tablica 6: Slovni simboli koji ozna avaju maksimalnu brzinu koju guma mo~e podnijeti Simbol odreuje najveu dopuatenu brzinu pneumatika pri najveem dopuatenom optereenju. 9.1.2.6. Ureaji za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova Pod ureajima za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i priklju nim vozilima razumijevaju se: 1) ureaji za osvjetljavanje ceste; 2) ureaji za ozna avanje vozila; 3) ureaji za davanje svjetlosnih znakova. Osim navedenih, na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi ureaji za osvjetljavanje, ozna avanje i davanje svjetlosnih znakova. Ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj strani motornoga i priklju nog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflektirajuih tvari postavljenih na stra~njoj strani vozila, odnosno vidljivih sa stra~nje strane vozila. Iznimku ine svjetla za osvjetljavanje ceste pri vo~nji unatrag, pokretno svjetlo za istra~ivanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stra~nje registarske plo ice i registarske plo ice prevu ene bijelom reflektirajuom tvari, kao i crvena treptava svjetla na vozilima pod pratnjom. Istovjetni ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova koji su udvostru eni na motornom vozilu sa tri ili viae kota a, moraju biti postavljeni u istoj vodoravnoj ravnini i simetri no prema uzdu~noj okomitoj ravnini vozila, iste veli ine i boje i istodobnog djelovanja jednakom svjetlosnom jakosti, osim za vozila s ugraenim svjetlima za osvjetljavanje ceste pri skretanja vozila. Ako su kombinirano izvedeni, moraju udovoljavati uvjetima propisanim za svaki pojedini ureaj. Ureaji za osvjetljavanje cesta na prednjoj strani vozila moraju biti povezani tako da se ne mogu uklju iti dok se ne uklju e stra~nja i prednja pozicijska svjetla i svjetla za osvjetljavanje stra~nje registarske plo ice, osim kad se koriste za davanje svjetlosnih znakova. Ureajima za osvjetljavanje ceste na motornim i priklju nim vozilima, smatraju se: 1) glavna svjetla; 2) svjetla za maglu; 3) svjetla za vo~nju unatrag; 4) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi; 5) pokretno svjetlo (reflektor); 6) dodatna svjetla za osvjetljavanje ceste; 7) svjetla za osvjetljavanje ceste pri skretanju. Glavna svjetla mogu biti izvedena tako da imaju: 1) dugo svjetlo; 2) kratko svjetlo; 3) dugo i kratko svjetlo. Glavna svjetla na motornim vozilima s etiri ili viae kota a i na motornim vozilima s tri kota a, koja su aira od 1,3 m, moraju biti izvedena kao dva ili etiri glavna svjetla, od toga dva za kratko svjetlo. Glavna svjetla na motornim vozilima sa dva kota a i motornim vozilima s tri kota a, koja nisu aira od 1,3 m, te na invalidskim kolicima mogu biti ugraena kao jedno svjetlo ili dva kratka svjetla i jedno ili dva duga svjetla. Svjetla za osvjetljavanje cesta na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 50 km/h mogu biti ugraena i izvedena samo kao kratka svjetla. Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za vozila koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj do 1. sije nja 1993. godine, svjetlost glavnih svjetala mo~e biti ~ute boje. Glavna svjetla moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i preko iste komande. Glavna svjetla mogu biti zakretna u ovisnosti o kutu zakreta kota a i brzini vozila. Geometrija podeaenosti svjetala mora biti istovjetna nezakretnim svjetlima dok vozilo miruje i dok su upravlja ki kota i ispravljeni u po etni nulti polo~aj. Svjetla za vo~nju unatrag na motornim vozilima, osim motocikla, lakih etverocikla i etverocikla koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1999. godine, kao i na priklju nim vozilima, moraju biti ugraena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje. Svjetlo za vo~nju unatrag mora imati sklopku koja se automatski uklju uje u trenutku uklju ivanja hoda unatrag, i to kad je uklju en sustav za puatanje motora u rad. Prednja svjetla za maglu na motornim vozilima s etiri ili viae kota a i na motornim vozilima s tri kota a koja su aira od 1,3 m, mogu biti ugraena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost bijele ili ~ute boje. Prednja svjetla za maglu ne smiju se postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla. . Svjetla za maglu na motornom vozilu moraju imati posebnu sklopku za paljenje i gaaenje. Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi na radnim vozilima mogu biti ugraena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje i da ne ometaju ostale sudionike u prometu. Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele ili ~ute boje te da se mo~e uklju iti samo ako su uklju ena i pozicijska svjetla. Pokretno svjetlo se ne smije koristiti za vrijeme sudjelovanja u prometu. Ureajima za ozna ivanje vozila smatraju se: 1) prednja pozicijska svjetla; 2) stra~nja pozicijska svjetla; 3) stra~nje svjetlo za maglu; 4) parkirna svjetla; 5) gabaritna svjetla; 6) svjetla stra~nje registarske plo ice; 7) rotacijska i treptava svjetla; 8) katadiopteri; 9) bo ni katadiopteri i bo na svjetla; 10) dnevna svjetla; 11) reflektirajue trake (visoke uo ljivosti) za ozna avanje konture vozila. Prednja pozicijska svjetla na motornom vozilu s etiri ili viae kota a i motornom vozilu s tri kota a koja su aira od 1,3 m i na priklju nom vozilu airem od 1,6 m moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva prednja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kota a, osim mopeda i motornom vozilu s tri kota a koja nisu aira od 1,3 m kao jedno ili dva prednja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost bijele boje. Stra~nja pozicijska svjetla na motornom vozilu s etiri ili viae kota a, motornom vozilu s tri kota a koja su aira od 1,3 m i na priklju nom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stra~nja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kota a i motornom vozilu s tri kota a koja nisu aira od 1,3 m  kao jedno ili dva stra~nja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost crvene boje. Ako je ugraeno jedno stra~nje pozicijsko svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdu~noj srednjoj ravnini vozila. Stra~nja svjetla za maglu moraju biti ugraena i izvedena na vozilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1999. godine, osim lakih etverocikla i etverocikla. Stra~nja svjetla za maglu mogu biti izvedena kao jedno svjetlo ili dva svjetla. Ako je izvedeno kao jedno svjetlo tada se mora nalaziti na uzdu~noj vertikalnoj ravnini simetrije vozila ili lijevo od nje. Stra~nja svjetla za maglu moraju se uklju ivati samo posebnom sklopkom, a moraju biti povezana tako da se ne mogu uklju iti ako nisu uklju ena pozicijska svjetla. Kontrola uklju enosti stra~njih svjetala (stra~njeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajuom kontrolnom svjetiljkom. Parkirana svjetla na motornim i priklju nim vozilima mogu biti postavljena i izvedena: 1) na bo noj strani vozila  u obliku posebnog svjetla koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a prema stra~njoj strani vozila svjetlost crvene boje; 2) na prednjoj i stra~njoj strani vozila  u obliku svjetla koja daju: prednja svjetla  svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, a stra~nja svjetla  svjetlost crvene boje usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo mo~e biti ugraeno zajedno s prednjim pozicijskim svjetlom ili glavnim svjetlom, a stra~nje svjetlo zajedno sa stra~njim pozicijskim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sa stra~njim pozicijskim svjetlom. Motorna i priklju na vozila koja su aira od 2,1 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima airine od 1,8 do 2,1 m. Na tim vozilima postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva gabaritna svjetla sa stra~nje strane vozila. Svjetlo stra~nje registarske plo ice, ovisno o propisanom tipu plo ice na motornim i priklju nim vozilima, mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po plo ici rasprostire ujedna eno bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta. Svjetlost koja se odbija od registarske plo ice ne smije bljeatati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv sudionicima u prometu ato se kreu iza vozila. Svjetlost koja osvjetljuje stra~nju registarsku plo icu mora biti takva da je nou, pri dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i brojeve na plo ici s udaljenosti najmanje od 20 m. Svjetlo stra~nje registarske plo ice mora biti povezano na istu sklopku kojom se uklju uju i pozicijska svjetla. Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave ili ~uto-naran aste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na najviae mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili mo~e biti postavljeno viae rotacijskih i/ili treptavih svjetala rasporeenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo. Plavo rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska odreenim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. }uto-naran asto rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima. Takoer mogu biti postavljena na osobnim, kombiniranim i teretnim automobilima koje upotrebljavaju slu~be pomoi i informacija na cesti, slu~be odr~avanja cesta, komunalne slu~be, slu~be pratnje vozila za predimenzionirane terete, vozilima kojima se prevoze predimenzionirani tereti, slu~be pratnje vozila koja prevoze opasne tvari, vozilima kojima se prevoze opasne tvari i vozilima na kojima se ili pomou kojih se obavlja ispitivanje na cesti. Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima koja se temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama smatraju vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju, a i vozila koja se prate), mogu biti crvene i plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno na desnoj strani vozila. Katadiopteri na motornim vozilima s etiri ili viae kota a i motornim vozilima s tri kota a koja su aira od 1,3 m, moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva stra~nja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva kota a i motornim vozilima s tri kota a koja nisu aira od 1,3 m kao jedan stra~nji katadiopter crvene boje i ne smiju biti trokutasta oblika. Dva prednja bijela katadioptera na priklju nom vozilu moraju biti ugraena i izvedena tako da ne smiju biti trokutasta oblika, a dva stra~nja crvena katadioptera na priklju nom vozilu moraju biti ugraena i izvedena u obliku istostrani nog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veli ine najmanje 0,15 m. Ako je na vozilu ugraeno viae od dva katadioptera, oni moraju biti u paru, a ako je ugraen samo jedan prednji ili samo jedan stra~nji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdu~noj srednjoj ravnini vozila. Stra~nji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na motornim vozilima. Na motornim vozilima ija duljina prelazi 6 m i priklju nim vozilima koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 1996., moraju biti ugraeni i bo ni katadiopteri, a koja se prvi put registriraju u RH od 1. sije nja 2001. godine i bo na svjetla. Dnevna svjetla s prednje strane vozila smiju biti postavljena samo na motornim vozilima M i N kategorije. Smiju se postaviti samo dva dnevna svjetla, bijele boje, vidljiva samo s prednje strane. Retroreflektirajue trake (visoke uo ljivosti) za ozna avanje konture vozila smiju biti postavljene samo na vozilima kategorije M, N i O, osim M1 i O1. Trake se smiju postavljati samo s bo ne i sa stra~nje strane vozila i moraju se protezati du~ 80% airine odnosno du~ine vozila. `irina trake smije biti od 50 do 60 mm i mora biti bijele ili ~ute boje. Pokraj ili unutar traka za ozna avanje mogu biti postavljene grafi ke oznake bilo kojih boja ili dimenzija, ali slabijih retroreflektirajuih svojstava od samih traka za obrisno ozna avanje vozila. Ureajima za davanje svjetlosnih znakova podrazumijevaju se: 1) ko na svjetla; 2) pokaziva i smjera; 3) ureaji za istodobno uklju ivanje svih pokaziva a smjera. Ko na svjetla na motornom vozilu s etiri ili viae kota a (osim na lakim everociklima i etverociklima) i motornom vozilu s tri kota a koja su aira od 1,3 m i na priklju nom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla na stra~njoj strani vozila, a na motornom vozilu sa dva kota a, motornom vozilu s tri kota a koja nisu aira od 1,3 m i lakom etverociklu i etverociklu kao najmanje jedno stop-svjetlo na stra~njoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje. Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo. Ako je na vozilu tvorni ki ili naknadno ugraeno samo jedno ko no svjetlo ili viae ko nih svjetala ona moraju biti postavljena simetri no u odnosu na uzdu~nu sredianju vertikalnu ravninu vozila. To vrijedi i za ugradnju dodatnih ko nih svjetala, osim kad zbog konstrukcijskih razloga ko no svjetlo nije mogue postaviti na uzdu~nu sredianju vertikalnu ravninu vozila. Osobni automobili prvi put registrirani nakon 1. sije nja 2005. godine, moraju imati ugraeno tree ko no svjetlo. Stop-svjetla moraju biti povezana tako da se uklju uju i svijetle kontinuirano pri uporabi radne ko nice vozila. Pokaziva i smjera na motornom vozilu s tri, etiri ili viae kota a i na priklju nom vozilu moraju biti ~ute boje i biti ugraeni i izvedeni: 1) na motornom vozilu koje nije dulje od 6 m: a) dva prednja - bo na i dva stra~nja pokaziva a smjera, ili b) dva prednja, dva stra~nja i dva bo na pokaziva a smjera, ili c) dva prednja i dva stra~nja pokaziva a smjera; 2) na motornom vozilu koje je dulje od 6 m i na vu nome motornom vozilu: a) dva prednja - bo na i dva stra~nja pokaziva a smjera, ili b) dva prednja, dva bo na i dva stra~nja pokaziva a smjera; 3) na priklju nom vozilu - dva stra~nja pokaziva a smjera. Pokaziva i smjera na motornom vozilu sa dva kota a osim mopeda na dva kota a moraju biti ugraeni i izvedeni kao: 1) dva prednja i dva stra~nja pokaziva a smjera ili 2) dva pokaziva a smjera na upravlja u, vidljiva sprijeda i straga. Svjetlost pokaziva a smjera mora biti ~ute boje. U estalost ~miganja pokaziva a smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri emu su dopuatena odstupanja tako da u estalost ~miganja iznosi najmanje 60, odnosno najviae 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u minuti). Uklju ivanje pokaziva a smjera mora biti neovisno o uklju ivanju bilo kojega drugog svjetla na vozilu i moraju se uklju ivati i isklju ivati istim prekida em. Kontrola funkcioniranja pokaziva a smjera mora biti osigurana opti kom ili zvu nom kontrolnom napravom, osim kod motocikla i etverocikla gdje je dovoljna samo opti ka kontrolna naprava. Ureaj za istodobno uklju ivanje svih pokaziva a smjera na motornim vozilima mora biti ugraen i izveden tako da se mo~e uklju iti posebnom sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju voza a. Istodobno uklju ivanje svih pokaziva a smjera na motornim vozilima mo~e se uklju ivati i automatski nakon postignutoga najveeg usporenja pri ko enju. Vidljivo je da su odredbe o svim rasvjetnim tijelima na vozilima vrlo precizne i odreene. No, na naaim se cestama mogu vidjeti i vozila s dodatno ugraenim neonskim svjetlima, to kastim led diodama plave ili druge boje, ato je u neskladu s navedenim propisima, pa time i zabranjeno. Policijski slu~benik e stoga voza u narediti da odmah prekine kretanje i otkloni tu tehni ku neispravnost. Ukoliko voza  ne postupi po nalogu policijskoga slu~benika, takvo vozilo e se isklju iti iz prometa te e se oduzeti registarske plo ice, koje e se vratiti kada voza  dovede vozilo u stanje tehni ke ispravnosti, tj. kad ukloni dodatno ugraena rasvjetna tijela. 9.1.2.7. Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost Pod ureajima na vozilima koji omoguuju normalnu vidljivost u prometu na cesti, razumijevaju se: 1) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije; 2) ureaj za brisanje vjetrobrana ili "brisa  vjetrobrana", 3) ureaj za pranje vanjske strane vjetrobrana ili "pera  vjetrobrana"; 4) zrcalo koje voza u omoguuje promatranje ceste i prometa ili "voza ko zrcalo". Pod vjetrobranom se razumijeva staklo na elnoj strani motornog vozila. Vjetrobran i bo na stakla u ravnini voza a ne smiju se ni na kakav na in dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojanjem stakala). Brisa i vjetrobrana na motornom vozilu, osim na mopedu, mopedu s tri kota a bez kabine, lakom etverociklu bez kabine, motociklu, motociklu s tri kota a bez kabine i etverociklu bez kabine koji imaju vjetrobran, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da budu pouzdani te da omogue brisanje ato vee povraine vjetrobrana po svim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidljivost kroz vjetrobran. Vozila koja imaju ugraene brisa e vjetrobrana moraju imati i pera e vjetrobrana. Voza ko zrcalo na motornom vozilu mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje: 1) jedno voza ko zrcalo: ako je motocikl prvi put registriran u Republici Hrvatskoj prije 1. sije nja 1998. godine; 2) dva voza ka zrcala ako je vozilo kategorije L1, L3, L6, i L7 prvi put registrirano u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1998. godine; 3) dva voza ka zrcala na osobnom automobilu, od toga jedno zrcalo smjeateno unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj strani vozila; 4) dva voza ka zrcala na autobusu, osobnom automobilu koji vu e kamp-prikolicu s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila i jedno voza ko zrcalo unutar karoserije; a vozila koja vuku aire vozilo odnosno teret od vlastite airine, moraju imati postavljene dodatne retrovizore izvan airine priklju nog vozila odnosno tereta; 5) dva voza ka zrcala na teretnim vozilima s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila. Voza ko zrcalo mora biti postavljeno tako da voza u omoguuje promatranje ceste i prometa iza vozila i kad se u vozilu nalazi najvei dopuateni broj osoba, odnosno kad je vozilo natovareno. Voza ko zrcalo mora biti zglobno spojeno za le~iate svojeg nosa a tako da se mo~e postaviti u bilo koji polo~aj radi promatranja ceste i prometa iza vozila i da u zauzetom polo~aju ostane i pri normalnim potresima za vrijeme kretanja vozila. Voza ko zrcalo postavljeno unutar karoserije osobnog automobila mora se nalaziti na mjestu na kojem ga voza  sa svojeg sjedala mo~e podeaavati rukom. Ako voza ko zrcalo koje je smjeateno izvan karoserije vozila premaauje najveu dopuatenu airinu motornog vozila (2,55 m odnosno 2,60 m), ono mora biti postavljeno na nosa  sa zglobom koji omoguuje da se pritiskom na nosa  zrcala ono vrati u dopuatenu airinu vozila. Povraina voza kog zrcala mora imati takve opti ke zna ajke da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje predmeta te da nije podlo~na atetnom djelovanju atmosferskih prilika. Povraina voza kog zrcala takoer je precizno propisana i ovisi o vrsti i kategoriji vozila te o vrsti zrcala. 9.1.2.8. Ureaji za davanje zvu nih znakova Ureaj za davanje zvu nih znakova na motornom vozilu mora biti ugraen i izveden kao najmanje jedan ureaj tako da daje jednoli ne zvukove nepromjenljiva intenziteta. Osim toga, na odreena motorna vozila namijenjena slu~bi hitne pomoi, vatrogasnoj slu~bi, vozila Ministarstva unutarnjih poslova, vozila oru~anih snaga Republike Hrvatske, odnosno na vozila iz lanka 148. i 149. Zakona o sigurnosti prometa na cestama mo~e biti ugraen i izveden i poseban ureaj za davanje znakova od niza izmjeni no proizvedenog zvuka dviju razli itih frekvencija. Komanda ureaja za davanje zvu nih znakova mora biti postavljena tako da je pristupa na voza u s njegova sjedala. Ureaj za davanje zvu nih znakova dviju razli itih frekvencija mora biti konstruiran tako da se njegovim uklju enjem istodobno uklju uje rotacijska ili treptava svjetla. 9.1.2.9. Ureaji za kretanje vozila unatrag Ureaj koji omoguuju kretanje vozila unatrag mora imati ugraeno svako motorno vozilo, osim vozila L kategorije ija najvea dopuatena masa ne prelazi 0,60 t. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako, da omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. etverocikli ija je masa praznog vozila bez baterije jednaka ili prelazi 0,40 t ili viae mora imati ugraen ureaj koji omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. 9.1.2.10. Ureaji za odvod i ispuatanje ispuanih plinova Izlaz (izlazni otvor) ispuane cijevi ureaja za odvod i ispuatanje ispuanih plinova ne smije biti usmjeren u desnu stranu motornog vozila. Na ispuanoj se cijevi mora nalaziti ureaj za priguaivanje zvuka ispuanih plinova koji se ne mo~e isklju iti osim za potrebe iaenja. Zamjenski ispuani sustavi moraju biti takve izvedbe da ne proizvode poveanu emisiju buke niti ispuanih plinova. 9.1.2.11. Ostali ureaji vozila posebno zna ajni za sigurnost prometa Karoserija motornoga i priklju nog vozila mora biti ugraena i izvedena tako da po svojoj konstrukciji, kakvoi i vrsti materijala, a i opremljenosti, odgovara namjeni vozila i osigurava sigurnost putnika i voza a za vrijeme vo~nje. Natpisi na karoseriji motornog i priklju nog vozila ne smiju po svom sadr~aju biti provokativni, neeti ni ili protivni pravnom poretku. Stube na vozilima kojima se prevoze putnici moraju biti takve da osiguravaju siguran ulaz i izlaz putnika. Rubovi izbo enih dijelova i ukrasnih predmeta na prednjem dijelu vozila ne smiju biti oatri niti svojim oblikom, dimenzijama, usmjerenjem ili tvrdoom poveavati opasnost od ozljede u slu aju naleta vozila na pjeaaka. Ako postoji ukrasna figura na gornjoj povraini prednjeg dijela vozila, ona mora biti elasti no pri vraena za vozilo. Motocikl i etverocikl mora imati ugraene i izvedene oslonce za noge voza a s obiju strana, a motocikl sa sjedalom za putnika mora imati ugraen rukohvat i ugraene oslonce za noge putnika s obje strane motocikla. L kategorija vozila mora na svom stra~njem kraju imati postavljen nosa  registracijske plo ice, odnosno tvorni ki predvien prostor za ugradbu plo ice. U autobusima i priklju nim vozilima kojima se prevoze i putnici ato stoje, slobodna povraina namijenjena za jedno mjesto za stajanje mora iznositi najmanje 0,15 m2, a za gradske autobuse 0,125 m2. Unutarnji prostor kabine za voza a i prostor za putnike moraju biti opremljeni tako da pod normalnim uvjetima u vo~nji ili za mirovanja vozila voza , odnosno putnici u vozilu ne mogu biti ozlijeeni. Pribor, alat, ureaji i oprema moraju biti dobro pri vraeni. Prostor za voza a i putnike u motornim i priklju nim vozilima mora imati unutarnju rasvjetu. Vrata na autobusima i priklju nim vozilima za prijevoz putnika moraju biti izvedena sukladno europskim propisima, i to tako da je najmanji broj vrata za putnike: Broj putnikaBroj vrata za putnikeI. razredII. razredIII. razred23 4511146 7021171 100321>100431 Tablica 7:Najmanji broj vrata na vozilima za prijevoz putnika Vozilo mora imati najmanje dvoja vrata. Ako bo na vrata na motornim vozilima prilikom otvaranja izlaze izvan gabarita vozila, moraju imati bravu postavljenu prema stra~njem dijelu vozila, a aarke vrata postavljene prema prednjem dijelu vozila. U slu aju dvokrilnih vrata, ovaj zahtjev se odnosi na krilo vrata koje se prvo otvara, pri emu drugo krilo mora biti zabravljeno. Brave na vratima moraju biti u dva stupnja, ugraene i izvedene tako da drugi stupanj brave sprje ava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati napravu koja im omoguuje lako u vraivanje sigurnosnog polo~aja. Na vozilima koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. travnja 1971. godine, vrata na zatvorenoj karoseriji moraju biti izvedena tako da se mogu otvoriti i s unutarnje strane. Poklopci na svim vanjskim stranama motornih i priklju nih vozila moraju biti izvedeni, odnosno osigurani tako da se ne mogu sami otvoriti za vrijeme vo~nje. U autobusima i priklju nim vozilima za prijevoz putnika mora postojati ureaj za provjetravanje. Prostor zatvorenih karoserija namijenjen voza u i putnicima mora biti izveden tako da je osiguran od prodora plinova atetnih za zdravlje ljudi. Autobusi i trolejbusi s viae od 25 mjesta kojima se prevoze putnici moraju na glavnom vodu elektri ne instalacije imati sklopku kojom se isklju uju svi strujni krugovi u vozilu osim tahografa, koji se mora posebnim vodovima spajati na akumulatore. Ru ica sklopke mora biti na dohvatu ruke voza a. Nasloni pokretnih sjedala u automobilima moraju imati osigura e za u vraenje. Kabina za voza a na motornim vozilima, osim na vozilima L kategorije mora udovoljavati sljedeim uvjetima: 1) dimenzije, vidljivosti, stupnjevi vibracije, izolacije od buke, grijanja, zra enja i zabrtvljenosti moraju udovoljavati uvjetima koji osiguravaju normalan rad voza u i suputnicima; 2) sjedalo voza a mora biti airoko najmanje 0,45 m i po svojoj konstrukciji i materijalu od kojega je izraeno omoguavati voza u udobno sjedenje za upravlja em; 3) zastakljene povraine kabine voza a moraju biti sukladne europskim standardima. Ureaji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i ureaji za grijanje i provjetravanje na motornom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni tako da se njihovom upotrebom osigura i omogui potrebna vidljivost kroz vjetrobran te unutarnje grijanje i provjetravanje prostora za voza a i putnike. Ureaj za grijanje ne smije zagrijavati zrak ili dijelove vozila dostupne voza u i putnicima na temperaturu koja bi mogla prouzro iti opekline. Otvori za ulazak zraka u kabinu za voza a koji su u sastavu ureaja za grijanje i provjetravanje moraju biti izvedeni tako da se onemogui zagaivanje zraka ispuanim plinovima i praainom ato ih uzrokuje samo vozilo. Blatobrani na motornim i priklju nim vozilima koja mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h, osim na terenskim i teretnim vozilima koja se automatski istovaruju (samoistovarna kola), moraju biti ugraeni i izvedeni iznad svih kota a. Iznimno, kota i skupa vozila na prvoj osovini priklju nog vozila ne moraju s prednje strane biti pokriveni blatobranima. Gornja etvrtina stra~njih kota a teglja a s poluprikolicom ne mora biti pokrivena blatobranima. Blatobrani viaeosovinskih vozila mogu biti zajedni ki za skup kota a na istoj strani vozila. Blatobrani moraju biti postavljeni tako da pokrivaju airinu kota a vozila i ne smiju imati oatre rubove. Na motornim vozilima koja ostavljaju jedan trag, prednji blatobran mora pokrivati kota  u luku najmanje od 15 ispred okomice povu ene kroz osovinu prednjeg kota a. Branici na osobnim automobilima moraju biti ugraeni i izvedeni na prednjoj i stra~njoj strani vozila, a na ostalim vozilima s etiri ili viae kota a  najmanje na prednjoj strani tih vozila. Branici mogu biti sastavni dio karoserije vozila. Branici ne smiju imati oatre rubove i moraju biti postavljeni tako da ine najizbo enije dijelove vozila, osim ako vozilo ima ugraenu kuku za vu u. Na teretnim vu nim i priklju nim vozilima ija najvea dopuatena masa prelazi 3,5 t mora biti ugraena stra~nja zaatita, tj. atitnici protiv podlijetanja sukladno europskim standardima. Na teretnim vu nim i priklju nim vozilima koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1997. godine, a ija najvea dopuatena masa prelazi 3,50 t, mora biti ugraena i bo na zaatita. U osobnim automobilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1977. godine, moraju postojati sigurnosni pojasevi i njihovi priklju ci najmanje u prvom redu sjedala. Bo na sjedala u prvom redu sjedala moraju imati sigurnosne pojaseve na tri to ke vezivanja, a srednja sjedala u prvom redu sjedala mogu imati sigurni pojas najmanje u dvije to ke vezivanja. Osobni automobili kao i laki etverocikli s kabinom i etverocikli s kabinom koji se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1999. godine moraju imati ugraene sigurnosne pojaseve i njihove priklju ke na svim sjedeim mjestima u vozilu. Dje ja sjedala koja se postavljaju u osobni automobili moraju biti postavljena na na in kako to propisuje proizvoa  dje jeg sjedala. U osobnim automobilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj od 1. svibnja 1985. godine, moraju postojati nasloni za glavu najmanje za prvi red sjedala. Motorna vozila, osim L kategorije proizvedena nakon 1. sije nja 1991. godine moraju imati na sa svojoj prednjoj strani priklju ak za vu u. Osobna vozila proizvedena nakon 1. sije nja 1980. godine, moraju imati ureaj za osiguranje vozila od neovlaatene uporabe. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako da sprije i okretanje kota a upravlja a ili pomicanje ru ice mjenja a, ili da djeluje na sustav prijenosa i sprije i okretanje pogonskih kota a (osim ko nih sustava), ili da ima poseban sustav kojim se sprje ava puatanje motora u rad. Motocikli i etverocikl moraju takoer imati ureaj za osiguranje vozila od neovlaatene uporabe. Ureaj za osiguranje vozila od neovlaatene uporabe mora biti stalno ugraen u vozilo i izveden tako, da se ne mo~e uklju iti kad je vozilo u pokretu. Ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom moraju se ugraditi u vozilo tako da se nalaze u granicama gabarita vozila u koje su ugraeni, osim po visini koja ne smije biti vea od najvee dopuatene visine vozila. Ugradnja spremnika plina ne smije poremetiti stabilnost vozila ni dopuatena osovinska optereenja, a ne smije se ugraivati u predjelu motora niti ispred prednje osovine vozila, Spremnik plina i drugi ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom kod kojih postoji mogunost propuatanja ne smiju se ugraivati u prostor za voza a i putnike, uklju ujui i prtlja~nik, ukoliko se ti ureaji ne smjeste u zaatitno plinotijesno kuiate koje sprje ava mo~ebitni prodor plina u prostor za voza a, putnike i prtlja~nik, a koje je dostatno prozra ivano i zaatieno od mehani kog oateenja. Priklju ak za punjenje ne smije se nalaziti u prostoru za voza a i putnike, uklju ujui i prtlja~nik. Komanda za uklju ivanje i isklju ivanje plina mora se nalaziti voza u na dohvat ruke. Na vjetrobranu odnosno na stra~njem staklu kabine vozila s pogonom na plin mora se nalaziti naljepnica s oznakom uporabljenoga plina kao pogonskoga goriva. Ugradnja plinskih ureaja i opreme za pogon motornoga vozila smatra se preinakom vozila, a nakon ugradnje ureaja i opreme za pogon motornih vozila plinom, vozilo mora biti ispitano (atestirano). O obavljenom ispitivanju ureaja i opreme za pogon motornih vozila plinom te o ispravnosti ugradnje, pravna osoba ovlaatena za ispitivanje vozila izdaje potvrdu o ispitivanju vozila. Ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom podlije~u redovitom tehni kom pregledu vozila u smislu odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a svake pete godine spremnik plina treba izvaditi iz vozila i ispitati na pokusni tlak hladnom vodom. Uspjeanost ispitivanja potvruje inspektor nadle~ne inspekcije za tla ne posude u ispravi o spremniku plina, a na spremnik plina se utiskuje ~ig te godina i mjesec ispitivanja. Nikakva oateenja na spremniku plina nisu dopuatena. Kad se oateenje uo i, plin iz spremnika plina treba odmah ukloniti, a slu aj prijaviti nadle~noj inspekciji za tla ne posude. Inspektor te inspekcije obavit e pregled i dati izvjeae s uputom za dalji postupak. Spremnik plina smije biti u uporabi najviae dvadeset godina, ra unajui od godine proizvodnje. 9.1.2.12. Ureaji na traktorima i njihovim prikolicama Odredbe o ureajima na traktorima odnose se samo na one vrste traktora koji na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 40 km/h i koji imaju dvije osovine i kota e s gumama. Na traktore koji na ravnoj cesti mogu razviti brzinu kretanja veu od 40 km/h na odgovarajui na in se primjenjuju ope odredbe kao i za druga vozila. Radni ko ioni sustav na traktoru mo~e biti ugraen i izveden samo na jednoj osovini pod uvjetom da je sila ko enja podjednako rasporeena na oba kota a te osovine. Pod ureajima za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na traktorima, prema ovom Pravilniku, razumijevaju se: 1) glavna svjetla s kratkim svjetlom; 2) pozicijska svjetla; 3) stop-svjetla; 4) katadiopteri; 5) pokaziva i smjera; 6) svjetla za osvjetljavanje stra~nje registarske plo ice. Za kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, pozicijska svjetla, stop-svjetla, katadioptere, pokaziva e smjera i svjetla za osvjetljavanje stra~nje registarske plo ice odgovarajue vrijede uvjeti propisani za takve ureaje na motornim vozilima. Ako su na traktoru ugraena dodatna svjetla (dugo svjetlo, prednje i stra~nje maglenke, svjetlo za vo~nju unatrag itd.), na njih se primjenjuju opi uvjeti propisani za takva svjetla. Na traktorima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1983. godine mora biti ugraena sigurnosna kabina ili takav okvir da atiti voza a od ozljede u slu aju prevrtanja traktora. Ureaji za kontrolu rada pokaziva a smjera na traktorima moraju biti ugraeni i izvedeni kao svjetlosni ili kao zvu ni znak za kontrolu rada pokaziva a smjera ako voza  ne mo~e izravno vidjeti najmanje po jedan pokaziva  smjera sa svake strane vozila. Ureaj za davanje zvu nih znakova na traktoru mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim za takve ureaje na motornim vozilima. Ureaj za odvod i ispuatanje ispuanih plinova na traktoru mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim za motorna vozila. Voza ko zrcalo na traktoru koji ima zatvorenu kabinu, mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje jedno voza ko zrcalo postavljeno na lijevoj strani kabine. Ako na traktoru postoje vjetrobran, vanjska okna i brisa i vjetrobrana, za njih vrijede uvjeti propisani za takve ureaje na motornim vozilima. Ureaj za kretanje traktora unatrag na traktoru ija masa premaauje 0,35 t mora biti ugraen i izveden tako da s odgovarajuim stupnjem prijenosa omogui pouzdano i sigurno kretanje traktora unatrag. Prikolice koje vuku traktori moraju imati radnu i parkirnu ko nicu. Radna ko nica priklju nog vozila kojeg vu e traktor mora se aktivirati istovremeno i s istim ureajem kad i radna ko nica vu nog traktora. Takva prikolica mo~e biti opremljena naletnom ko nicom ako joj najvea dopuatena masa ne prelazi 8 t, a brzina 40 km/h te:  kad najvea dopuatena brzina ne prelazi 25 km/h mogu se vu nom traktoru dodati najviae dvije prikolice i  kad najvea brzina ne prelazi 40 km/h mogu se vu nom traktoru dodati najviae dvije prikolice uz uvjet da su na prikolicama ko eni svi kota i. Takva prikolica ne mora imati radnu ko nicu, pod uvjetom da joj najvea brzina ne prelazi 40 km/h, da joj najvea dopuatena masa ne prelazi 3,50 t i da je masa vu nog traktora dva puta vea. Na svjetla za ozna avanje prikolice, ko na svjetla, pokaziva e smjera, katadioptere i svjetlo za osvjetljavanje registracijske plo ice na prikolici koju vu e traktor odgovarajue se primjenjuju ope odredbe propisane za takve ureaje na priklju nim vozilima. 9.1.2.13. Ureaji na biciklima, mopedima i lakim etverociklima Na biciklima i mopedima mora biti ugraena i izvedena za svaki kota  najmanje po jedna ko nica tako da su meusobno neovisne, s tim ato ko nica na prednjem kota u mora biti ru na. Jedno ili dva simetri no postavljena svjetla za osvjetljavanje ceste na biciklima i mopedima moraju biti izvedena i pri vraena na prednjoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kota a i lakog etverocikla. Mopedi s tri kota a i laki etverocikli koji su airi od 1,3 m moraju imati dva svjetla za osvjetljavanje ceste simetri no rasporeena prema uzdu~noj okomitoj ravnini vozila. Svjetlo mora biti bijele boje. Jedno ili dva simetri no postavljena stra~nja pozicijska svjetla crvene boje na biciklu i mopedu moraju biti izvedena i pri vraena na zadnjoj strani vozila. Mopedi s tri kota a i laki etverocikli koji su airi od 1,30 m moraju imati dva stra~nja pozicijska svjetla simetri no rasporeena prema uzdu~noj okomitoj ravnini vozila. Svjetla mogu biti izvedena zajedno s katadiopterima. Mopedi s tri kota a kao i laki etverocikli koji imaju kabinu voza a moraju imati i pokaziva e smjera. Mopedi prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sije nja 1995. godine, mopedi s tri kota a kao i laki etverocikli moraju imati stop-svjetla. Jedan ili dva simetri no postavljena netrokutasta katadioptera crvene boje moraju biti ugraeni i izvedeni na stra~njoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kota a i lakog etverocikla, a po jedan katadiopter ~ute ili naran aste boje  na svakoj strani pedale (s prednje i stra~nje strane) za bicikle i mopede s pedalama. Mopedi s tri kota a i laki etverocikli airi od 1 m moraju imati dva netrokutasta katadioptera crvene boje, simetri no rasporeena prema uzdu~noj okomitoj ravnini vozila, maksimalno udaljena od bo nog ruba vozila 0,40 m. Reflektirajua povraina stra~njega crvenog katadioptera mora iznositi najmanje 8 cm. Na bo nim stranicama prednjega i stra~njeg kota a bicikla moraju biti izvedena reflektirajua tijela koja reflektiraju svjetlost bijele ili ~ute boje. Na mopedu i lakom etverociklu mora postojati ureaj za davanje zvu nih znakova. Ureaj za davanje zvu nih znakova na biciklu, mopedu, mopedu s tri kota a i etverociklu mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava opim uvjetima. 9.1.3. Oprema vozila Motorna i priklju na vozila, osim mopeda, motocikala, lakih etverocikla, etverocikla, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge (pranje i iaenje ulica, odvoz smea i fekalija i dr.), moraju imati rezervni kota  s pripadajuom opremom koji se po potrebi mo~e upotrijebiti. Rezervni kota  ne moraju imati motorna i priklju na vozila ako su gume ili naplatci opremljeni nekim sigurnosnim sustavom za sigurnu vo~nju s ispuhanom gumom ili ako vozilo posjeduje odgovarajue sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.). Motorna vozila moraju biti opremljena vatrogasnim aparatom, prema posebnom propisu. Motorna vozila osim mopeda, mopeda s tri kota a, motocikla, motocikla s bo nom prikolicom, motornih tricikla, lakih etverocikla, etverocikla i priklju na vozila, moraju imati, na vidljivom mjestu, poseban standardiziran znak za obilje~avanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se voza  po potrebi mo~e koristiti. Po dva znaka (trokuta) moraju imati: 1) teretni automobil i autobus - ako vuku priklju no vozilo; 2) motorno vozilo koje se nalazi na za elju kolone - ako se motorna vozila kreu u organiziranoj koloni. Znak ima oblik istostrani nog trokuta s rubom crvene boje ija duljina iznosi 4 cm, a airina najmanje 5 cm. Rubovi znaka moraju biti prevu eni reflektirajuom tvari ili crvenom katadiopterskom optikom airine najmanje 2 cm ili izraeni tako da se mogu po itavoj duljini osvijetliti vlastitim izvorom svjetlosti. Znak mora biti izraen od vrstog materijala i na na in koji mu omoguuje da stabilno stoji u vertikalnom polo~aju. Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kota a, motocikla, motocikla s bo nom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla i traktora moraju imati jednu kutiju prve pomoi, a autobusi sa viae od 25 sjedeih mjesta dvije kutije. Navedena motorna vozila, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, moraju biti opremljena s kutijom prve pomoi u skladu s hrvatskom normom, osim vozila koja se uvoze i imaju serijski ugraenu kutiju prve pomoi u skladu s normom mati ne zemlje. Motorna i priklju na vozila ija najvea dopuatena masa prelazi 5 t moraju imati dvije klinaste podloake, na vidljivom mjestu, koje voza  po potrebi mo~e upotrijebiti. eki za razbijanje stakla u autobusima mora biti na vidljivom mjestu tako da se u slu aju opasnosti mo~e upotrijebiti. Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kota a, motocikla, motocikla s bo nom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla, traktora, autobusa u gradskom i prigradskom prometu moraju imati rezervne ~arulje koje odgovaraju onom tipu svjetlosnog tijela koje se nalazi na vozilu. Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez ~arne niti (ksenon, neon, led i sl.), ne moraju imati rezervne ~arulje za ta rasvjetna tijela. Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kota a, motocikla s bo nom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati reflektirajui prsluk, kojeg je voza  du~an koristiti - obui kada na cesti obavlja neke radnje uz vozilo (mijenja kota , obavlja manje popravke na vozilu, nalijeva gorivo kada vozilo ostane bez goriva, tra~i pomo zaustavljajui druga vozila i sl.). Broj aasije vozila mora biti utisnut na karoseriji, tj. aasiji vozila ili na bilo kojem dijelu vozila koji se ne mo~e jednostavno skinuti. Ako se na vozilu ne nalazi vrsto utisnut broj aasije, on mora biti postavljen na vozilo na takav na in da se skidanjem trajno uniatava. Broj aasije mo~e se nalaziti samo na identifikacijskoj naljepnici ili plo ici. Ako je na vozilu utisnuto ili postavljeno viae razli itih brojeva aasije, kao mjerodavan se utvruje onaj koji je vrsto utisnut na samoj karoseriji vozila. Ako su oba broja aasije vrsto utisnuta na karoseriji ili aasiji vozila, jedan mora biti trajno uniaten, ali na na in da i dalje bude itljiv. Ako vozilo mijenja broj aasije, novi broj aasije mora biti postavljen ato bli~e poziciji starog broja. Stari broj aasije treba biti trajno uniaten, ali na na in da i nadalje bude itljiv. Vozila namijenjena za prijevoz opasnih tvari moraju imati opremu u skladu s ADR propisima. 9.1.3.1. Obvezni ureaji i oprema kod vozila za prijevoz opasnih tvari Opasne tvari mogu se prevoziti motornim i priklju nim vozilima posebno konstruiranim za prijevoz pojedine opasne tvari, koji moraju osim standardne opreme imati i dodatno propisanu opremu. Iznimno, danju i to za vrijeme dobre vidljivosti mogu se prevoziti i ostalim prijevoznim sredstvima (kombi vozilom, osobnim vozilom, teretnim triciklom i sl.) male koli ine opasnih tvari koje su definirane ADR-om. Bez obzira na ureaje i opremu vozila, radioaktivne tvari mogu se prevoziti prijevoznim sredstvima samo ako to odobri Ministarstvo zdravstva. Vozila za prijevoz eksplozivnih i lako zapaljivih tvari moraju imati galvanski povezane sve metalne dijelove i imati barem dvije plo ice na zadnjem kraju vozila (lijevo i desno) preko kojih e se vozilo moi uzemljiti (povezati) zbog pra~njenja eventualnoga stati kog elektriciteta i ureaj na prednjoj osovini za odvod stati kog elektriciteta na kolnik. Vozila koja prevoze opasne tvari moraju imati odgovarajui prekida  kojim se mogu isklju iti svi strujni krugovi (tahograf mo~e ostati uklju en), a vozila na kojim to predvia ADR moraju imati ureaj za isklju ivanje svih strujnih krugova (tahograf mo~e ostati uklju en) sa dva mjesta iz kabine nadohvat ruke voza a i s vanjske strane vozila koji mora biti vidljivo ozna en. Vozilo kojim se prevoze opasne tvari mora imati dva znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze opasne tvari. Ako se opasna tvar nalazi u popisu BS ADR-a, na znacima za ozna avanje vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti u gornjem redu ispisani brojevi stupnja opasnosti, a u donjem redu identifikacijski broj tvari koja se prevozi. Znakovi za ozna avanje vozila kojim se prevoze opasne tvari, identifikacijski brojevi pojedinih opasnih tvari te mjesta za postavljanje znakova na vozilu moraju biti izvedeni u skladu s odredbama ADR-a. Te odredbe se primjenjuju i kad se motornim vozilom prevoze prazne neo iaene posude u kojima su se nalazile opasne tvari. Ako se opasne tvari prevoze prijevoznim sredstvima i na na in propisan za prijevoz malih koli ina opasnih tvari, umjesto znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze opasne tvari mo~e se upotrijebiti zastavica istog oblika, dimenzija i boja, koja na prijevoznom sredstvu mora biti istaknuta na vidljivu mjestu. Motorno i priklju no vozilo kojim se prevoze radioaktivne tvari mora imati umjesto znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze opasne tvari, tri znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze radioaktivne tvari koji se postavljaju na bo ne strane i stra~nju stranu motornog i priklju nog vozila. Motorno vozilo kojim se prevoze opasne tvari mora, osim opreme predviene opim propisima i odredbama ADR-a, imati i sljedeu opremu: - voza ki alat i dizalicu za vozilo, - najmanje dva aparata za gaaenje po~ara, od kojih jedan za gaaenje po~ara na motoru, a drugi za gaaenje po etnog po~ara na tovaru vozila i to takvo punjenje koje, glede koli ine i drugih svojstava opasne tvari, omoguava uspjeano gaaenje po~ara, - najmanje jedan klin za podmetanje veli ine primjerene masi vozila i promjeru kota a, - dva samostojea znaka upozorenja (npr. reflektirajua stoaca ili trokuta ili bljeskajue ~ute (amber) svjetiljke koje su neovisne o elektroopremi vozila), - prikladni upozoravajui prsluk ili odjea za svakoga lana posade vozila, - d~epna svjetiljka za svakoga lana posade vozila, - oprema za zaatitu dianih putova, - osobna zaatitna oprema i oprema potrebna za poduzimanje dodatnih i/ili posebnih mjera navedenih u pisanim uputama, - dva znaka kojima se ozna ava motorno vozilo zaustavljeno na kolniku. 9.1.3.2. Zimska oprema Pod zimskom opremom motornih vozila ija najvea dopuatena masa nije vea od 3,5 t, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kota ima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kota e. Pod zimskom opremom autobusa podrazumijevaju se lanci na pogonskim kota ima ili zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kota e, a autobusi i teretna vozila koja zbog tehni kih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kota e moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kota ima. Na vozila se ne smiju postavljati gume s avlima. 9.1.3.3. Ostala oprema Motorna vozila i priklju na vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1999. godine, koja se zbog konstrukcijskih razloga na ravnoj cesti ne mogu kretati brzinom veom od 30 km/h, moraju biti obilje~ena znakom sporo vozilo. Teretna motorna vozila najvee dopuatene mase vee od 12000 kg (osim teglja a namijenjenih za vu u poluprikolica) koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 1999. godine, moraju biti obilje~eni plo om teako vozilo. Priklju na vozila najvee dopuatene mase manje od ili jednake 10 000 kg ija duljina (uklju ujui duljinu vu ne rude) prelazi 8 m i priklju na vozila najvee dopuatene mase vee od 10 000 kg bez obzira na duljinu moraju biti obilje~ena plo om dugo vozilo. Ostale vrste vozila ne smiju biti obilje~ene tim znakom/znakovima. Plo e dugo vozilo namijenjenih za monta~u na priklju na vozila (prikolice i poluprikolice) moraju biti izvedeni sa ~utom retroreflektirajuom pozadinom i crvenim fluorescentnim rubom. Plo e teako vozilo namijenjenih za monta~u na motorna vozila moraju biti izvedene zebrasto s naizmjeni nim kosim ~utim retroreflektirajuim i crvenim fluorescentnim pojasevima. Na vozilima mo~e postojati jedna plo a, dvije ili etiri plo e dugo vozilo i teako vozilo. Broj znakova ovisi o mogunosti monta~e istih na stra~njem kraju vozila. 9.1.4. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe Posebnim propisom (pravilnikom) propisuju se posebni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila kojima se obavlja djelatnost javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta, te vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe. Pod vozilima kojima se obavlja javni cestovni prijevoz putnika i tereta, te prijevoz za vlastite potrebe podrazumijevaju se: - osobni automobili namijenjeni za autotaksi prijevoz - autobusi - teretni automobili - skupovi vozila i priklju na vozila koja mogu vui autobusi i teretni automobili. 9.1.4.1. Vozila za javni cestovni prijevoz 9.1.4.1.1. Osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz Osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz mora ispunjavati sljedee posebne uvjete: - ugraen taksimetar odobrenog tipa, umjeren i postavljen na korisniku vidljivom mjestu u vozilu, - ovjeren cjenik autotaksi usluge postavljen na korisniku vidljivom mjestu u vozilu, - ugraenu svjetleu oznaku TAXI na krovu vozila, koja mora svijetliti kada je vozilo slobodno za vo~nju, - na svjetleoj oznaci TAXI istaknut evidencijski broj taksi prijevoznika, - najmanje etiri bo na vrata ili troja bo na vrata od kojih su vrata u drugom redu sjedala izvedena na desnoj strani vozila, - ugraeno stra~nje svjetlo za maglu, - ugraen ureaj za istodobno uklju ivanje svih pokaziva a smjera. Prijevoznik koji ve obavlja djelatnost autotaksi prijevoza, a mijenja vozilo, kao i prijevoznik koji tek po inje obavljati djelatnost autotaksi prijevoza, mora posjedovati vozilo koje osim navedenih uvjeta mora ispunjavati i sljedee posebne uvjete: - ugraene sigurnosne pojaseve na svim sjedalima - ugraene naslone za glavu na svim sjedalima - ugraen klima-ureaj - ugraen ko ni protublokirajui sustav (ABS) - ugraene zra ne jastuke najmanje za voza a i suvoza a - ugraeno tree stop-svjetlo - ako je vozilo opremljeno vu nom kukom, ista mora biti EURO izvedbe - zapremina prtlja~nog prostora smije iznositi najmanje 310 l. Osobni automobili namijenjeni za autotaksi prijevoz koji su nabavljeni ili unajmljeni od druge pravne ili fizi ke osobe moraju se ovim uvjetima prilagoditi od 1. sije nja 2008. godine. 9.1.4.1.2. Autobus za prijevoz putnika Autobus namijenjen za prijevoz putnika mora ispunjavati najmanje sljedee uvjete: - ime i prezime te prebivaliate fizi ke osobe, odnosno naziv tvrtke i sjediate za pravnu osobu istaknuto najmanje na vanjskim bo nim stranama autobusa. Podaci navedeni na bo nim stranama autobusa moraju odgovarati podacima navedenim u licenciji za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza. Visina slova u natpisu ne smije biti manja od 30 mm - unutraanjost autobusa, istu i neoateenu (sjedala, podovi, bo ne stranice, rasvjetna tijela) - osnovni pribor za interventno iaenje (metla, lopatica, posuda, spu~va i sl.) - ureaj za zagrijavanje i prozra ivanje vozila - vanjske povraine autobusa neoateene, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno - svi znakovi obavijesti i natpisi unutar autobusa (ULAZ, IZLAZ, IZLAZ ZA NU}DU i sl.) moraju biti na hrvatskom jeziku. Iznimno, gradski autobus kojim se obavlja prijevoz putnika unutar zona koje utvruju jedinice lokalne samouprave, mogu umjesto imena prijevoznika odnosno tvrtke imati prepoznatljivu oznaku tvrtke, te ne moraju imati pribor za interventno iaenje. Autobus kojim se obavlja linijski ili povremeni prijevoz putnika, osim opih uvjeta propisanih za autobuse, mora ispunjavati i sljedee uvjete: - za autobuse u linijskom prijevozu istaknut natpis s naznakom polaznog i dolaznog mjesta, te usputnog stajaliata linije kojom se ozna ava smjer, osim za prijevoz putnika na linijama unutar zona koje ureuju jedinice lokalne samouprave, gdje je dovoljno imati samo naziv odrediata prema kojem autobus vozi - za autobuse u povremenom prijevozu istaknut natpis POVREMENI PRIJEVOZ - ozna en broj sjedeih i stajaih mjesta u autobusu - numeri ki ozna eno svako sjedee mjesto u autobusu. Autobus kojim se obavlja linijski ili povremeni prijevoz putnika do 100 km udaljenosti od polaziata (u jednom smjeru) smatra se gradskim ili meumjesnim autobusom. Linijski ili povremeni prijevoz putnika na udaljenosti do 100 km od polaziata u jednom smjeru mo~e se obavljati i tzv. turisti kim autobusima. Autobus kojim se obavlja linijski ili povremeni prijevoz putnika na udaljenostima veim od 100 km, a manjim od 700 km udaljenosti od polaziata u jednom smjeru, osim opih uvjeta, mora ispunjavati i uvjete koje moraju ispunjavati meumjesni ili turisti ki autobusi. Autobus kojim se obavlja linijski ili povremeni prijevoz putnika na udaljenostima veim od 700 km udaljenosti od polaziata osim navedenih, mora ispunjavati i sljedee uvjete: - zna ajke turisti kog autobusa - ugraen klima-ureaj - ugraene pojaseve najmanje za prvi red sjedala ispred kojeg nema sjedala s rukohvatom - ugraen sanitarni vor + WC. 9.1.4.1.3. Teretno vozilo kojim se obavlja javni prijevoz Teretno vozilo kojim se obavlja javni cestovni prijevoz tereta mora najmanje imati sljedee: - ime i prezime te prebivaliate fizi ke osobe, odnosno naziv tvrtke i sjediate za pravnu osobu istaknuto najmanje na vanjskim bo nim stranama kabine teretnog vozila ispisano slovima visine najmanje 30 mm. Podaci navedeni na bo nim stranama teretnog vozila moraju odgovarati podacima navedenim u licenciji za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza. - vanjske povraine teretnog vozila neoateene, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno. Na bo nim vanjskim stranama odnosno stra~njoj strani zatvorenoga tovarnog prostora motornog vozila i priklju nog vozila kojim se obavlja javni cestovni prijevoz, mo~e biti natpis kao na bo nim stranama, odnosno reklama tvrtke ili proizvoda tvrtke za koju se obavlja prijevoz. Vozilo koje sudjeluje u meunarodnom cestovnom prijevozu tereta na temelju relevantne dokumentacije, ne mora imati potvrdu o zadovoljavanju navedenih uvjeta. 9.1.4.2. Vozila za prijevoz za vlastite potrebe 9.1.4.2.1. Autobus za vlastite potrebe Autobus kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora imati: - istaknut napis PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE - ime i prezime te prebivaliate fizi ke osobe, odnosno naziv tvrtke i sjediate za pravnu osobu istaknuto najmanje na vanjskim bo nim stranama autobusa ispisano slovima ija visina ne smije biti manja od 30 mm - unutraanjost autobusa, istu i neoateenu (sjedala, podovi, bo ne stranice, rasvjetna tijela) i osnovni pribor za interventno iaenje (metla, lopatica, posuda, spu~va i sl.) - ureaj za zagrijavanje i prozra ivanje vozila - vanjske povraine autobusa neoateene, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno - svi obavijesni natpisi unutar autobusa (ULAZ, IZLAZ, IZLAZ ZA NU}DU i sl.) moraju biti na hrvatskom jeziku - ozna en broj sjedeih i stajaih mjesta u autobusu. Autobus kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe na udaljenostima veim od 100 km udaljenosti od polaziata u jednom smjeru, osim opih uvjeta mora ispunjavati i zna ajke meumjesnih ili turisti kih autobusa. 9.1.4.2.2. Teretno vozilo kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe Teretno vozilo kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora najmanje imati sljedee: - istaknut natpis PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE, - ime i prezime te prebivaliate fizi ke osobe, odnosno naziv tvrtke i sjediate za pravnu osobu istaknuto najmanje na vanjskim bo nim stranama teretnog vozila ispisano slovima ija visina ne smije biti manja od 30 mm, - vanjske povraine teretnog vozila neoateene, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno. Na bo nim vanjskim stranama odnosno stra~njoj strani zatvorenoga tovarnog prostora motornog vozila i priklju nog vozila kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, mo~e biti napisano samo ime i prezime fizi ke osobe, odnosno naziv tvrtke koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe ili reklama vlastitih proizvoda. Potvrdu o ispunjavanju posebnih uvjeta za vozila, izdaje stanica za tehni ki pregled vozila pri redovnom tehni kom pregledu vozila. Za nova vozila potvrda se izdaje pri prvom preventivnom pregledu vozila. Potvrda o ispunjavanju posebnih uvjeta za vozilo izdaje se prijevozniku, odnosno pravnoj ili fizi koj osobi koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe na temelju sljedeih dokumenata: - ra un o kupnji vozila, - ugovor o leasingu ili zakupu vozila, - prometna dozvola. 9.1.4.3. Autobusi namijenjeni prijevozu djece Autobusi kojima se organizirano prevoze djeca uz ope, moraju ispunjavati i posebne uvjete. Pod organiziranim prijevozom djece podrazumijeva se prijevoz skupine djece (do 14. godine ~ivota), pri emu se u autobusu voze isklju ivo djeca ili djeca u pratnji roditelja, nastavnika, trenera i sl. Autobusi kojima se obavljanja organizirani prijevoz djece, mora ispunjavati sljedee posebne uvjete: - vanjska prednja i stra~nja lijeva strana autobusa mora biti obilje~ena posebnim znakom za prijevoz djece, - unutraanjost autobusa mora biti ista i neoateena (sjedala, podovi, bo ne stranice, rasvjetna tijela), - mora imati osnovni pribor za interventno iaenje vozila (metla, lopatica, posuda, spu~va i sl.), - mora imati ispravan ureaj za zagrijavanje i prozra ivanje vozila, - vanjske povraine autobusa moraju biti neoateene, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno, - svi znakovi obavijesti i natpisi unutar autobusa (ulaz, izlaz, izlaz za nu~du i sl.) moraju biti napisani najmanje na hrvatskom jeziku i latini nom pismu, - sva sjedala moraju biti tapecirana, - sva sjedala moraju imati naslon za glavu, - sigurnosni pojas mora biti ugraen na sjedalima, - na svim sjedalima moraju biti nasloni za ruke, - ako u autobusu postoje mjesta za stajanje, ne smiju se koristiti. Ko ni sustav autobusa mora biti opremljen s ABS ureajem. Instalacija za napajanje pogonskog motora gorivom mora biti tako izvedena, da u slu aju bilo kakvog curenja goriva iz instalacije i spojnih elemenata, gorivo ne curi i ne kapa po cijevima ispuanog sustava, ve slobodnim padom istje e na povrainu kolnika. U autobusu mora biti ugraena sigurnosna sklopka namijenjena za smanjenje opasnosti od po~ara nakon zaustavljanja vozila, sa sljedeim zna ajkama: - mora biti postavljena tako da je rukovanje dostupno voza u koji sjedi u voza kom sjedalu, - mora biti jasno ozna ena i opremljena zaatitnim poklopcem ili prikladnom zaatitom, radi onemoguavanja nenamjernog uklju ivanja. Uz sklopku moraju biti jasno ispisane upute o postupku rukovanja (npr. skinuti poklopac i povui ru icu prema dolje ili uklju iti samo kad je vozilo zaustavljeno na stajaliatu). Uklju ivanje sklopke omoguava izvraenje sljedeih funkcija: - brzo zaustavljanje motora, - odvajanje iz elektri nog kruga barem jednog pola akumulatora. U autobusu mora biti predvien prostor za smjeataj jednog vatrogasnog aparata ili viaenjih, od kojih jedan mora biti u blizini voza eva sjedala. Prostor za smjeataj vatrogasnih aparata mora biti vidljivo ozna en. U autobusu mora biti predvien prostor za smjeataj najmanje dvije kutije prve pomoi, a prostor mora biti vidljivo ozna en. Autobus mora imati izlaz za spaaavanje na stra~njoj strani vozila, osim autobusa I klase. Autobus predvien za prijevoz do 50 osoba mora imati najmanje po jedan izlaz za spaaavanje na bo nim stranama vozila, dok autobus predvien za prijevoz viae od 50 osoba mora imati najmanje po dva izlaza za spaaavanje na bo nim stranama autobusa. Prolaz do izlaza za spaaavanje mora biti slobodan za brzi izlazak. Autobus predvien za prijevoz do 50 osoba mora imati najmanje jedan krovni otvor, a za prijevoz viae od 50 osoba, najmanje dva krovna otvora. Autobus mora imati ugraene opti ke ili druge naprave (ogledalo i sl.) koje omoguavaju voza u autobusa da sa svoga mjesta provjeri prisutnost putnika u izravnoj unutarnjoj ili vanjskoj blizini svih vrata za putnike. Sva vrata za putnike sa servo upravljanjem moraju biti izvedena tako da se mogu otvoriti iz vozila kada vozilo stoji i kada nisu zaklju ana te koja: - premoauju sva druga upravljanja, - lako su uo ljiva i jasno prepoznatljiva kad se pribli~i vratima i kad se stoji ispred vrata, - uzrokuju otvaranje vrata ili omoguavaju lako ru no otvaranje vrata. Sva vrata za putnike sa servo upravljanjem moraju imati uklju eno pokazno svjetlo koje mora biti u cijelosti vidljivo voza u kada sjedi u polo~aju za vo~nju, u svim uvjetima okolnog osvjetljenja, radi signaliziranja da neka vrata nisu potpuno zatvorena. Pokazno svjetlo mora se upaliti svaki put kada se kruti dio vrata nae izmeu potpuno otvorenoga polo~aja i 30 mm od potpuno zatvorenog polo~aja. Isto pokazno svjetlo mo~e slu~iti za jedna ili viae vrata. Kad je predvieno da voza  upravlja otvaranjem i zatvaranjem vrata za putnike putem servo upravljanja, vrata moraju biti takva, da voza  mo~e u svakom trenutku promijeniti smjer kretanja vrata u fazi njihova zatvaranja ili otvaranja. U slu aju kada vrata za putnike sa servo upravljanjem pri zatvaranju naiu na prepreku mora doi do njihovog ponovnog otvaranja i to do krajnjeg otvorenog polo~aja. Svi izlazi za slu aj opasnosti (bo ni prozori, stra~nji prozor, krovni otvori i ako postoje vrata za izlaz u slu aju opasnosti) moraju biti ozna eni natpisom Izlaz u slu aju opasnosti ili sli nim, na unutraanjoj i vanjskoj strani vozila. Postupak upravljanja vratima za slu aj opasnosti i svim izlazima za slu aj opasnosti mora biti ozna en na unutraanjoj i vanjskoj strani vozila. Jasne upute koje se odnose na radni postupak moraju biti postavljene na izlazu za slu aj opasnosti ili u njegovoj blizini. Hodnik i stube autobusa moraju biti pokriveni protukliznim materijalom. Rubovi stuba moraju biti takvi da se opasnost od spoticanja svede na najmanju mjeru i da su svijetle kontrastne boje. Najmanje dva sjedala namijenjena osobama s invaliditetom i ozna ena kao takva, moraju biti smjeatena u dijelu vozila koji je najpogodniji za ula~enje i najbli~i sjedalu voza a. Unutarnja elektri na rasvjeta mora biti predviena za osvjetljenje: - svih prostora za putnike i zglobne sekcije kod zglobnog autobusa, - svih stuba, - prilaza svakom izlazu, - svih mjesta gdje ima prepreka. Pre ke i rukohvati moraju biti izraeni tako da olakaavaju ulazak i izlazak iz vozila, i moraju biti vrsti, odgovarajuih dimenzija i polo~aja. Moraju biti kontrastno obojeni i ne smiju biti klizavi. Na mjestima na kojima postoji opasnost da putnik koji sjedi bude gurnut naprijed u otvor stubiata, kao posljedica naglog ko enja, mora biti ugraena zaatitna ograda oko otvora stubiata. Autobusi kojima se prevoze djeca moraju biti obilje~eni znakom za obilje~avanje koji se postavlja na vanjsku prednju i stra~nju lijevu stranu autobusa i mora biti izveden od retroreflektirajueg materijala. Znak ima oblik kvadrata dimenzije 400x400 mm. Osnovna boja znaka je naran asta s crnim rubom i ucrtanim simbolom koji predstavlja figuru dvoje djece u odgovarajuem omjeru, kako je prikazano na sljedeoj slici. Uza znak se mo~e dodati i natpis Prijevoz djece.  Znak za obilje~avanje ne smije se koristiti kada se autobusom ne prevoze djeca. Ispunjavanje uvjeta za vozila kojima se prevoze djeca dokazuje se potvrdom o ispunjavaju uvjeta za autobuse kojima se prevoze djeca izdane od ovlaatene stru ne organizacije za ispitivanje vozila (na slici).  9.1.4.4. Vozila namijenjena prijevozu osoba s invaliditetom Pod vozilima za prijevoz osoba s invaliditetom podrazumijevaju se vozila ozna ena posebnim (meunarodnim) znakom s ucrtanim simbolom koji predstavlja profil osobe u sjedeem polo~aju u pokretnim invalidskim kolicima. Znak pristupa nosti omoguava parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkiraliana mjesta koja su u tu svrhu posebno obilje~ena. Pravo na parkiranje mogu ostvariti samo uz predo enje znaka pristupa nosti, a vrijedi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu. Pravo koje proizlazi iz znaka pristupa nosti ne mo~e koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom. Znak za ozna avanje vozila invalida ne mo~e se prodavati u slobodnoj prodaji, a izdaju ga uredi dr~avne uprave u ~upanijama nadle~ni za poslove prometa, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadle~no za promet na temelju podnijetog zahtjeva i njemu prilo~ene medicinske dokumentacije. Pravo na znak pristupa nosti ima osoba sa 80 ili viae posto tjelesnog oateenja, odnosno osobe koje imaju oateenje donjih ekstremiteta 60 ili viae posto, te udruge osoba s invaliditetom. Udruga osoba s invaliditetom uz zahtjev za izdavanje znaka pristupa nosti prila~e rjeaenje o registraciji i dokaz da su njeni lanovi osobe s invaliditetom. Nadle~no tijelo izdaje rjeaenje o znaku pristupa nosti na ime osobe s invaliditetom, odnosno udruge osoba s invaliditetom za razdoblje od pet godina, te vodi upisnik o izdanim znakovima pristupa nosti. Presliku rjeaenja o znaku pristupa nosti nadle~no tijelo dostavlja Hrvatskom registru osoba s invaliditetom. Znak pristupa nosti ima oblik pravokutnika dimenzija 100x170 mm. Prednja strana znaka plave je boje s obrubom bijele boje airine 5 mm. Podijeljen je na dva dijela. Na lijevom dijelu znaka odreeno je mjesto u bijeloj boji namijenjeno za pe at nadle~nog tijela te mjesta za upisivanje podataka, a u desnom dijelu ucrtan je simbol osobe s invaliditetom u bijeloj boji. Na poleini znaka u lijevom gornjem dijelu odreeno je mjesto za fotografiju osobe s invaliditetom, koja mora biti obilje~ena pe atom nadle~nog tijela, a u desnom gornjem dijelu upisan je tekst Iskaznica daje pravo na koriatenje parkirnog mjesta rezerviranog za vozila u kojima se prevoze osobe s invaliditetom. Ispod fotografije je odreeno mjesto za upisivanje, imena i prezimena, te adrese osobe s invaliditetom. Tekstualni dio upisuje se u lijevoj polovici znaka pristupa nosti ispod pe ata nadle~nog tijela, u za to odreena mjesta bijele boje, koja sadr~e: 1. serijski broj znaka, 2. naziv nadle~nog tijela, 3. broj rjeaenja, 4. ime i prezime osobe i adresa, odnosno naziv i adresa udruge, 5. vrijeme do kada vrijedi. Znak pristupa nosti jedinstven je za cijelo podru je Republike Hrvatske (i za vojne i za civilne invalide) i mora imati zaatitni kod i broj, a izrauje se od odgovarajuega debljega papirnatog materijala koji mora imati odreenu zaatitu, s mogunosti plastificiranja nakon lijepljenja fotografije osobe s invaliditetom u za to odreeno mjesto na poleini znaka i upisivanja podataka. Znak pristupa nosti stavlja se ili privremeno lijepi u donji lijevi kut prednjega vjetrobranskog stakla vozila. Danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju znak pristupa nosti e se promijeniti i bit e pravokutnog oblika, veli ine 106x148 mm, svjetloplave boje osim simbola osobe s invaliditetom u bijeloj boji, koji ima tamno plavu podlogu. Znak pristupa nosti podijeljen je uzdu~no na dva dijela i na prednjoj strani i na poleini. Lijevi dio prednje strane sadr~i: 1. simbol osobe s invaliditetom u bijeloj boji na tamnoplavoj podlozi, 2. datum isteka znaka pristupa nosti, 3. serijski broj znaka pristupa nosti, 4. naziv i ~ig nadle~nog tijela. Desni dio prednje strane sadr~i: - velikim tiskanim slovima ispisane rije i: ZNAK PRISTUPA NOSTI, a ispod toga rije i PARKING TICKET. Na dnu kartice nalaze se rije i EUROPSKA ZAJEDNICA i rije i EUROPEAN COMMUNITY, a kao pozadina oznaka HR unutar prstena od 12 zvijezda koji simbolizira Europsku uniju. Lijevi dio poleine sadr~i (osim udruga osoba s invaliditetom): 1. fotografiju nositelja znaka pristupa nosti, 2. ime nositelja znaka pristupa nosti, 3. prezime nositelja znaka pristupa nosti, 4. potpis nositelja znaka pristupa nosti Desni dio poleine sadr~i: Ovaj znak pristupa nosti omoguava korisniku parkiranja na posebno ozna enom parkirnim prostorima za osobe sa te~om pokretljivoau Pri parkiranju potrebno je ovaj znak pristupa nosti vidljivo istaknuti na prednje vjetrobransko staklo Tekst poleine znaka je na hrvatskom i engleskom jeziku. Mjesto rezervirano za parkiranje vozila osoba s invaliditetom mora imati na kolniku ucrtane rubne crte i simbol koji ozna ava parkirno mjesto rezervirano za osobe s invaliditetom ~ute boje.  Na sljedeoj slici je prikazan postojei znak pristupa nosti, te (budui) europski znak pristupa nosti.  INCLUDEPICTURE "http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0278.gif" \* MERGEFORMATINET  .. S obzirom na to da je vozilima ozna enim takvim znakom dopuateno parkiranje na posebno ozna enim mjestima, neki voza i pose~u za obilje~avanjem vozila neoriginalnim invalidskim znakom, kojeg izrauju tehnikom fotokopiranja, skeniranja i sl. Kad policijski slu~benik posumnja u "originalnost" takvog znaka, provjerit e je li vozilo opremljeno odreenim dodatnim instalacijama kojima se nadomjeataju nedostaci ekstremiteta, je li za njega izdano rjeaenje o znaku pristupa nosti, te eventualno poduzeti daljnje provjere u evidencijama tijela nadle~nih za izdavanje tog znaka, odnosno u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom. Takoer je mogue da osoba kojoj je legitimno izdan znak pristupa nosti taj znak ustupi na koriatenje osobi koja nije invalid, odnosno koja nema pravo na takav znak, ali se takvu osobu sankcionira sukladno lanku 40. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ukoliko takav prekraaj ponovi dva ili viae puta, tijelo nadle~no za izdavanje znaka pristupa nosti e joj to pravo uskratiti, odnosno oduzeti znak pristupa nosti na rok od dvije godine. 9.1.5. Postupak ispitivanja - atestiranja vozila Posebnim propisom propisuju se uvjeti, postupak i na in ispitivanja vozila, ato se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijom popravkom, stru na sprema djelatnika koji obavljaju ispitivanje, oblik i sadr~aj potvrde o ispitivanju, voenje evidencije o izdanim potvrdama, te o davanju na koriatenje podataka o ispitivanju vozila. Posebni propisi odnose se na cestovna motorna i priklju na vozila i dijelove tih vozila koja se proizvode pojedina no ili u maloj seriji, na kojima se obavlja preinaka ili zamjena: serijskog dijela, sklopa ili ureaja, na vozila za koja nisu poznati tehni ki podaci potrebni za tehni ki pregled i registraciju vozila kao i na proizvedene dijelove, sklopove i ureaje vozila namijenjene za pregradnju, koji su bitni za sigurnost i ekoloaku podobnost vozila u prometu na cestama. Svrha tih propisa je da konstrukcijske i tehni ke osobine vozila i njihovih sklopova i dijelova budu u skladu s prije navedenim propisima i standardima. Ako za vozila i njihove dijelove i sklopove nisu doneseni odgovarajui propisi i standardi, tada se primjenjuju meunarodni propisi i standardi, odnosno propisi i normativi proizvoa a. Ako za vozila i njihove sklopove i dijelove nema propisa, standarda ili normativa proizvoa a, tada se primjenjuju uobi ajena pravila tehni kih znanosti, odnosno pravila koja odredi ovlaatena organizacija za ispitivanje vozila. Preinakom vozila smatra se: - nadogradnja vozila, pod ime se razumijeva nadograivanje serijski proizvedenoga nedovraenog vozila konstrukcijskim elementima, koji odreuju njegovu namjenu, pri emu se mijenja masa i/ili dimenzije vozila, - pregradnja vozila, pod ime se razumijeva izmjena vozila kojom se mijenja neka od va~nijih tehni kih karakteristika odobrenog tipa ili kategorije vozila, dodaju, mijenjaju ili uklanjaju pojedini dijelovi, sklopovi ili ureaji (npr. ureaja za pogon vozila na plin i dr.), te sastavljanje vozila od dva ili viae vozila. Bitniji popravak vozila je popravak karoserije ili aasije na elementima bitnim za prihvat elemenata oslanjanja, upravlja kog i ko nog mehanizma, prijenosa snage, osnovnih sklopova i dr. Dijelovi vozila su dijelovi vozila, sklopova vozila ili ureaja, neovisno o tome jesu li ugraeni u vozilo, sklopove vozila ili ureaje, ili se koriste kao zamjenski (rezervni) dijelovi. Sklopovi vozila su pojedina ne mehani ke cjeline u vozilu ugraene pri serijskoj proizvodnji vozila, sastavljeni od dijelova i podsklopova s odreenom mehani kom funkcijom, ili se koriste kao zamjenski (rezervni) sklopovi. Ureaji vozila su samostalne jedinice na vozilu ugraene pri serijskoj proizvodnji vozila, a mogu biti pojedina no ili serijski proizvedeni za naknadno ugraivanje na vozilo sa svrhom proairenja tehni kih karakteristika vozila. Ureaji ispunjavaju to no odreene funkcije (npr., ureaji za napajanje motora plinom, zamjenski ureaji za no~ne komande upravljanja vozilom, udvojene komande, dizalica, kosilica itd.). 9.1.5.1. Uvjeti, postupak i na in ispitivanja Ispitivanje vozila sastoji se od pregleda vozila, dijelova, sklopova i ureaja, snimanja tehni kih zna ajki vozila, pojedinih sklopova i ureaja, pregleda pripadajue dokumentacije, stru ne obrade i donoaenja kona ne ocjene te izdavanja osnovne potvrde o ispitivanju prvoproizvedenog vozila iz male serije, odnosno potvrde o ispitivanju pojedina no proizvedenog vozila. Pregled radi ispitivanja obavlja se mjerenjem i utvrivanjem identifikacijskih podataka i tehni kih zna ajki, radi ispitivanja funkcionalnosti vozila, dijelova, sklopova i ureaja, opremom koja je za ta ispitivanja propisana odgovarajuim ECE pravilnicima, odnosno EU direktivama, a po potrebi i opremom stanice za tehni ki pregled vozila. Pregled se obavlja u prostorima ili na prostorima koji odgovaraju tehnologiji provedbe ispitivanja, ovisno o vrsti vozila ili ureaja koji se ispituje, odgovarajuim mjernim instrumentima, ili u stanicama za tehni ki pregled vozila. Prostori moraju ispunjavati uvjete utvrene posebnim propisima iz podru ja zaatite na radu te zaatite od po~ara i eksplozije. Iznimno, pregled radi ispitivanja vozila na kojima je izvraena preinaka ili na kojima je obavljen bitniji popravak ili bitniji popravak njihovih dijelova, sklopova i ureaja, mo~e se obaviti u prostorima radionice pravne ili fizi ke osobe koja je takve preinake ili bitnije popravke obavila. Prilikom zamjene aasije ili karoserije vozila, godina proizvodnje vozila utvruje se temeljem utisnute VIN oznake na aasiji ili karoseriji vozila. Iznimno, godina proizvodnje utvruje se: - kad je ugraena nova (neregistrirana) aasija odnosno karoserija koja nema VIN oznake, godina proizvodnje novosklopljenog vozila utvruje se kao posljednja godina proizvodnje tog tipa i modela, uz uvjet da su svi ureaji na vozilu homologiranog tipa koji su bili do te godine sukladni usvojenim ECE pravilnicima s time da tako utvrena godina proizvodnje nije novija od godine kupnje aasije odnosno karoserije, - kad se iz VIN oznake ne mo~e utvrditi godina proizvodnje ista se utvruje iz prometnih dokumenata. Ako je vozilo izgraeno kao pojedina na proizvodnja u samogradnji ili sastavljeno iz viae vozila pri emu se ne mo~e identificirati osnovni proizvoa , u potvrdu o ispitivanju upisuje se oznaka SAMOGRADNJA. Ako se pregradnja vozila vrai pojedina no kao samogradnja, pravna ili fizi ka osoba koja namjerava pregraditi vozilo du~na je izvijestiti ovlaatenu pravnu osobu o po etku pregradnje, kako bi djelatnici ovlaatene pravne osobe mogli pratiti tijek pregradnje. Nakon provedenog ispitivanja vozila izdaju se potvrde o ispitivanju vozila. Ako se u postupku ispitivanja vozila utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti, izdaju se potvrde o ispitivanju s naznakom NEGATIVNO. Za vozila koja su prepravljena tako da njima mogu upravljati osobe s invaliditetom te za vozila koja su prepravljena za autoakole, uz potvrdu o ispitivanju vozila, izdaje se i poseban certifikat. Za vozila s plinskim pogonom, uz navedenu potvrdu, izdaje se i certifikat za spremnik plina te uvjerenje za ugraene ureaje sukladno posebnom propisu. Za vozila koja prevoze opasne tvari, uz potvrdu izdaje se i ADR certifikat, sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari. Za vozila koja prevoze lakokvarljive ~ive~ne namirnice, uz opu potvrdu izdaje se i posebna potvrda za izotermi ko vozilo, vozilo hladnja u ili vozilo za zagrijavanje namijenjeno za cestovni prijevoz lakokvarljivih namirnica prema A.T.P. pravilniku. 9.1.5.2. Katalog promjena na vozilu kada vozilo podlije~e ispitivanju Pod promjenom na vozilu se smatra preinaka (nadogradnja i pregradnja) vozila te bitniji popravak vozila. OPIS BITNIH PROMJENA NA VOZILU KADA VOZILO PODLIJE}E ISPITIVANJU I. Ureaj za upravljanje i akceleraciju 1. Svaka promjena na upravlja kom mehanizmu 2. Svaka promjena na ureaju za akceleraciju. II. Ureaj za ko enje 1. Svaka promjena na ko nom sustavu. III. Ureaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju 1. Naknadna ugradnja i mijenjanje polo~aja 2. Zamjena tipno odobrene svjetlosno-signalne opreme s opremom drugog tipa 3. Dodatna svjetlosna oprema (na vozilima s ureajima za obavljanje odreenih radova). IV. Ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost 1. Naknadna ugradnja, mijenjanje polo~aja, (staklene povraine, retrovizori, kamere, ...) V. Kontrolni i signalni ureaji 1. Ureaj za davanje zvu nih znakova 1.1 Naknadna ugradnja i mijenjanje polo~aja 1.2 Zamjena tipno odobrene opreme s opremom drugog tipa 2. Brzinomjer s putomjerom 2.1 Naknadna ugradnja 2.2 Zamjena tipno odobrene opreme s opremom drugog tipa. VI. Ureaji za odvod i ispuatanje ispuanih plinova 1. Naknadna ugradnja 2. Zamjena tipno odobrene opreme s opremom drugog tipa. VII. ureaji za spajanje vu nog i priklju nog vozila (vu na kuka, vu no sedlo) 1. Naknadna ugradnja i mijenjanje polo~aja 2. Zamjena s ureajem drugog tipa. VIII. Samonosiva karoserija te aasija s kabinom i nadogradnjom 1. Zamjena akoljke (karoserije)/aasije 2. Preinake produ~ivanja ili skraivanja karoserije/aasije (npr. meuosovinski razmak, podru je stra~njeg prepusta) 3. Preinaka karoserije/aasije u pogledu vrata, prozora, krova, brava, blatobrana, branika, sigurnosnih pojaseva i njihovih u vraenja, sjedala i njihovih u vraenja, izlaza u slu aju opasnosti) 4. Naknadno ugraivanje sustava grijanja na vozilima za prijevoz opasnih tvari 5. Preinaka koja mijenja masu i dimenziju praznog vozila 6. Nadogradnja, pregradnja i/ili dogradnja vozila kojom se definira namjena vozila (npr. nadogradnja sanduka, samoistovariva a, cisterne, rampe, dizalice, rashladnog ureaja i sl. na aasiju s kabinom ili dogradnja na ve odobreno vozilo). 7. Ugradnja/izgradnja vu nog vitla vozila 8. Preinaka ili naknadna ugradnja bo ne zaatite, stra~nje zaatite od podlijetanja, branika, spojlera i sl. IX. Elementi ovjesa, osovine, kota i 1. Naknadna ugradnja/izgradnja osovina 2. Zamjena tipno odobrene opreme s opremom drugog tipa 3. Zamjena polu~ja ovjesa i zglobova drugim tipom 4. Zamjena amortizera drugim tipom 5. Naknadna ugradnja i zamjena opruga i gibnjeva drugim tipom 6. Zamjena glav ine kota a i le~ajeva 7. Naplatci i gume (zamjena kota a druga ijim od tipno odobrenih za predmetno vozilo). X. Motor 1. Zamjena motora s motorom druga ije snage 2. Zamjena motora s motorom druga ijeg volumena 3. Naknadna ugradnja drugog pogonskog goriva 4. Ugradnja motora s druga ijim pogonskim gorivom 5. Promjena snage motora (preinakama na usisnom sustavu, sustavu paljenja, sustavu napajanja gorivom itd.). XI. Buka vozila 1. Uslijed promjene elemenata (npr. usisni sustav, ispuani sustav, snaga motora) XII. Prijenosni mehanizam 1. Naknadna ugradnja poluvratila i vratila 2. Promjena elemenata prijenosa snage i momenta od pogonskog motora do kota a. XIII. Bitniji popravak vozila 1. Promjena dijelova karoserije ili aasije na elementima bitnim za prihvat elemenata oslanjanja, upravlja kog i ko nog mehanizma, prijenosa snage i dr. 9.1.6. Homologacija vozila Homologacija je postupak kojim Dr~avni zavod za mjeriteljstvo (osim kod ureaja za pogon na plin), potvruje sukladnost vozila kao cjeline s propisima kojima se ureuju uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila da bi se mogla registrirati i sudjelovati u prometu. Motorna i priklju na vozila koja se serijski proizvode moraju biti homologirana (tipno odobrena) te se prije stavljanja na tr~iate i prve registracije trebaju podvrgnuti postupku provjere homologacije radi utvrivanja zadovoljavaju li propisane zahtjeve o homologaciji. Zadovoljavanje propisanih zahtjeva potvruje se izjavom/potvrdom o sukladnosti koja je uvjet za stavljanje na tr~iate i prvu registraciju vozila. Motorna i priklju na vozila koja se proizvode pojedina no ili se proizvode u maloj seriji, prije prvog puatanja u promet moraju biti podvrgnuta postupku ispitivanja vozila zbog utvrivanja tehni kih zna ajki vozila bitnih za sigurnost i ekoloaku podobnost vozila u prometu na cestama. Vozila na kojima se obavlja nadogradnja, pregradnja ili zamjena serijskog dijela ili ureaja neserijskim dijelom ili ureajem prije puatanja u promet, moraju biti podvrgnuta ispitivanju promijenjenih dijelova i ureaja i ostalih tehni kih zna ajki bitnih za sigurnost i ekoloaku podobnost vozila u prometu na cestama. Vozila za koja nisu poznati tehni ki podaci potrebni za tehni ki pregled i registraciju podvrgavaju se ispitivanju konstrukcijskih osobina i ureaja vozila radi utvrivanja tih podataka. O na taj na in utvrenim tehni kim podacima izdaje se potvrda o ispitivanju konstrukcijskih osobina i ureaja. U postupku ispitivanja vozila provjerava se jesu li pojedini ureaji na vozilima homologirani. Homologacija se provodi kao homologacija tipa vozila i homologacija pojedina nog vozila. Pod tipskom homologacijom smatra se postupak potvrivanja sukladnosti tipa vozila koja se serijski proizvode ili uvoze u Republiku Hrvatsku. Pod pojedina nom homologacijom smatra se postupak potvrivanja sukladnosti pojedina nog vozila s propisima, a provodi se za nova vozila koja dobavlja  pojedina no uvozi radi prodaje ili za svoje potrebe. Homologacija pojedina nog vozila provodi se i za rabljena vozila iz uvoza. Rabljenim vozilima smatra se motorno vozilo od ije prve registracije je proalo najmanje tri mjeseca i koje je u tom razdoblju prealo put od najmanje 3 000 km. Homologacija pojedina nog vozila provodi se i za vozila koja su pod carinskim nadzorom i prodaju se na javnim dra~bama, odnosno koja Vlada Republike Hrvatske ustupa bez naknade dr~avnim organima i organizacijama. Tipom vozila smatraju se vozila iste kategorije, istoga proizvoa a i iste proizvoa ke oznake tipa koja se bitno ne razlikuju u pogonskom motoru i podvozju. Tip vozila mo~e sadr~avati varijante i izvedbe. Homologaciju provodi Zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, odnosno pravna osoba koju ovlasti Zavod, a sastoji se od: - pregleda dokumentacije - pregleda vozila - izdavanja izvjeataja o zadovoljavanju propisanih uvjeta (izdaje ga ovlaatena fizi ka osoba koja je obavila pregled) - izdavanja potvrde o sukladnosti (izdaje ga ovlaatena pravna osoba  Zavod, na temelju izvjeataja osobe koja je obavila pregled). Zahtjev za provedbu postupka homologacije vozila podnosi dobavlja  vozila ili inozemni proizvoa , te doprema vozilo na pregled odgovarajuoj ovlaatenoj pravnoj osobi. Uz zahtjev, prila~u se tehni ki podaci o vozilu s proizvoa evim dokazima o njihovoj vjerodostojnosti i pojedina na homologacijska odobrenja kao proizvoa ev dokaz o udovoljavanju opreme i dijelova vozila propisanim uvjetima. Ako se pregledom dokumentacije i pregledom vozila utvrdi da tip vozila ne zadovoljava propisane uvjete, Zavod temeljem izvjeataja ovlaatene pravne osobe donosi rjeaenje kojim se uskrauje izdavanje potvrde o sukladnosti tipa vozila. U takvim slu ajevima ovlaatena pravna osoba mo~e dati rok od 30 dana da se otklone razlozi zbog kojih pojedina no vozilo ne zadovoljava propisane uvjete. Obavijest o tome dostavlja se carinskoj ispostavi. Vozila koja se uvoze u Republiku Hrvatsku moraju biti homologirana da bi mogla biti uvozno ocarinjena, a ona koja su proizvedena u Republici Hrvatskoj moraju biti homologirana prije stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj. Potvrda o sukladnosti pojedina no pregledanog vozila ili izjava o sukladnosti vozila obvezno se prila~e pri tehni kom pregledu prije prve registracije vozila u RH, a broj te potvrde odnosno izjave upisuje se u zapisnik o tehni kom pregledu vozila i registracijski list. Pod prvom registracijom podrazumijeva se i privremena registracija vozila. Homologacija vozila ne provodi se za: 1. vozila uvezena za lanove diplomatskih i konzularnih predstavniatava stranih dr~ava u Republici Hrvatskoj, a koja e imati registracijske oznake diplomatskog ili konzularnog predstavniatva; 2. vozila muzejske vrijednosti kojima se smatraju vozila starija od 30 godina te iznimno vozila kojima takav status odobri ravnatelj Zavoda; 3. vozila koja nisu predviena za vo~nju u cestovnom prometu i koja nee biti registrirana; 4. osobne automobile te motocikle i mopede koje zbog preseljenja uvoze fizi ke osobe koje su neprekidno boravile u inozemstvu najmanje tri godina i uz uvjete da su ih osobno ili lanovi njihovoga kuanstva u inozemstvu posjedovali ili koristili najmanje godinu dana do dana useljenja ili povratka u Republiku Hrvatsku i da se ta vozila uvezu 12 mjeseci od dana useljenja ili povratka; 5. vozila koja uvoze osobe s prebivaliatem ili boraviatem u Republici Hrvatskoj, ste ena na temelju pravomonoga sudskog rjeaenja o nasljeivanju; 6. vatrogasna vozila uz prethodno mialjenje Ministarstva unutarnjih poslova. Ravnatelj Zavoda mo~e donijeti odluku da za uvoz vozila posebne namjene ne treba provoditi postupak homologacije vozila. 9.2. Registracija vozila Motorna i priklju na vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju va~eu prometnu dozvolu, a vozila registrirana u Republici Hrvatskoj ako imaju i va~eu knji~icu vozila. Iznimno, ne moraju biti registrirana motorna i priklju na vozila koja su osigurana i ozna ena pokusnim ili prenosivim plo icama. Pokusne plo ice izdaju se: - za vozila koja se kreu od sjediata tvrtke u kojoj su proizvedena do skladiata, - za vozila koja se kreu od mjesta u kojem su preuzeta do mjesta u kojem e biti registrirana, - za vozila koja su prepravljena ili popravljena, a kojima se obavlja pokusna vo~nja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih osobina, - za obavljanje tehni kog pregleda vozila. Pokusne plo ice izdaju se najdu~e na rok do 15 dana, osim plo ica za obavljanje tehni kog pregleda vozila, koje se izdaju na rok do 3 dana. Za vozila ozna ena pokusnim plo icama izdaje se potvrda o upotrebi pokusnih plo ica, koju voza  za vrijeme upravljanja takvim vozilom mora imati kod sebe. Prenosive plo ice koriste se za vozila koja se kreu do mjesta: - carinjenja, - homologacije, - servisiranja, - atestiranja, - skladiatenja/ uvanja, - nadogradnje, - prodajnog i izlo~benog mjesta i - za vozila kojima se obavlja pokusna vo~nja. Izdaju se najdu~e na rok od jedne godine. Za prenosive plo ice izdaje se prometna dozvola i knji~ica prometnih potvrda. Prometna dozvola izdaje se na rok od jedne godine, uz uvjet da su plaene propisane obveze. Kad upravlja vozilom koje je ozna eno prenosivim plo icama voza  mora kod sebe imati va~eu potvrdu i prometnu dozvolu. Lake se prikolice ne registriraju prema propisima o registraciji vozila, ali mogu sudjelovati u prometu na cestama pod uvjetom da su ozna ene registarskom plo icom i ako je na tehni kom pregledu utvreno da su ispravne. Za motorna i priklju na vozila koja se izvoze u inozemstvo izdaju se izvozne plo ice i prometna dozvola. Izdavanje izvoznih plo ica obavljaju policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu u kojem je vozilo kupljeno ili preuzeto, a izdaju se najdu~e na rok od 30 dana. Registrirati se mogu samo ona motorna i priklju na vozila za koja se na tehni kom pregledu utvrdi da su ispravna. Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske plo ice i knji~ica vozila. Voza  koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu (knji~icu vozila ne mora). Prometna dozvola i knji~ica vozila ne smije se ostavljati u vozilu bez nadzora voza a. Za registrirana vozila izdaje se jedna od ovih vrsta registarskih plo ica: 1) registarske plo ice za motorna i priklju na vozila, osim za motocikle, mopede, traktore i radne strojeve, 2) registarske plo ice za motocikle, 3) registarske plo ice za mopede, 4) registarske plo ice za traktore i radne strojeve, 5) registarske plo ice za motorna i priklju na vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava i misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavniatava, stranih dopisniatava i stalnih stranih dopisnika, 6) registarske plo ice za vozila stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni boravak i za privremeno registrirana vozila, 7) registarske plo ice za vojna vozila, 8) registarske plo ice za vozila Ministarstva unutarnjih poslova, 9) registarske plo ice za vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija (duljina, airina, visina), odnosno ija je najvea dopuatena masa vea od propisane, odnosno koja premaauju dopuatena osovinska optereenja, 10) registarske plo ice za oldtimere. Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj ne smije napustiti teritorij Republike Hrvatske, ako ne nosi na zadnjoj strani istaknutu meunarodnu oznaku Republike Hrvatske. Motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske, prenosive, izvozne, odnosno pokusne plo ice. Iznimno, motocikli, traktori, radni strojevi, mopedi i priklju na vozila mogu imati po jednu plo icu. Registarska plo ica istaknuta na vozilu mora biti izdana za to vozilo. Plo ice i meunarodna oznaka moraju biti postavljene tako da se dobro vide, ne smiju se oateivati, ne smije se dodavati sadr~aj koji nije propisan i moraju biti itljive. Vozila oru~anih snaga Republike Hrvatske i vozila Ministarstva unutarnjih poslova registriraju se sukladno posebnim propisima ato ih donose ministri tih ministarstava. Vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava i misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavniatava, stranih dopisniatava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a i vozila hrvatskih dr~avljana koji su se vratili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku da u njoj stalno ostanu mogu sudjelovati u prometu samo ako su registrirana u Republici Hrvatskoj. Vozila registrirana u inozemstvu koja su u vlasniatvu stranaca na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj ili hrvatskih dr~avljana koji iz inozemstva privremeno dou u Republiku Hrvatsku, mogu sudjelovati u prometu najdu~e tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. Motorna i priklju na vozila registrirana u stranoj zemlji mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske samo ako imaju va~eu prometnu dozvolu i registarske plo ice ato ih je izdalo nadle~no tijelo zemlje u kojoj je vozilo registrirano i meunarodnu oznaku zemlje registracije ili registarsku plo icu izdanu od nadle~nog tijela strane zemlje na kojoj su oznake i broj utvren propisima Europske unije. Strano priklju no vozilo koje nije registrirano mora na stra~njoj strani imati registarsku plo icu s ponovljenim registarskim brojem vu nog vozila. Za vozila stranaca kojima je odobren privremeni boravak prometna dozvola se izdaje s rokom va~enja do dana do kojeg im je odobren privremeni boravak, odnosno na vrijeme na koje im je odobren privremeni uvoz vozila ukoliko je taj rok krai od odobrenog boravka. Pravne i fizi ke osobe mogu, pod odreenim uvjetima, privremeno registrirati svoja motorna i priklju na vozila. Vozilo koje u Republiku Hrvatsku ue sa stranim registarskim plo icama, na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama meunarodnih ugovora ato ih je sklopila Republika Hrvatska, mora se privremeno registrirati. Privremena registracija ne mo~e se izvraiti na vrijeme krae od 60 dana, a ni du~e od 12 mjeseci. Iznimno, vozila na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama meunarodnih ugovora ato ih je sklopila Republika Hrvatska, mogu se privremeno registrirati i na vrijeme krae od 60 dana. Za privremeno registrirana vozila izdaje se prometna dozvola s rokom va~enja privremene registracije. Registraciju motornih i priklju nih vozila te izdavanje pokusnih plo ica obavljaju policijske uprave, odnosno policijske postaje ili stanice za tehni ki pregled vozila ako ispunjavaju uvjete i imaju ovlaatenje, prema prebivaliatu ili sjediatu vlasnika vozila. Protiv rjeaenja stanice za tehni ki pregled vozila kojim se odbija zahtjev za registraciju mo~e se izjaviti ~alba policijskoj upravi na ijem se podru ju nalazi stanica za tehni ki pregled vozila. Pokusne plo ice izdaju policijske uprave, odnosno policijske postaje prema prebivaliatu, odnosno sjediatu vlasnika vozila ili prema mjestu gdje je neregistrirano vozilo kupljeno. Pokusne plo ice mogu se izdavati i prema mjestu, odnosno sjediatu pravne ili fizi ke osobe obrtnika gdje je vozilo proizvedeno ili u kojoj je neregistrirano vozilo kupljeno. Stanice za tehni ki pregled vozila mogu izdavati pokusne plo ice, ako ispunjavaju propisane uvjete i imaju odobrenje. Pravne i fizi ke osobe obrtnici koji se bave prodajom vozila na malo mogu izdavati pokusne plo ice, samo za neregistrirana vozila koja prodaju, od mjesta u kojem su kupljena, odnosno preuzeta do mjesta gdje e biti registrirana, ako ispunjavaju propisane uvjete i za to imaju odobrenje. Pravne i fizi ke osobe obrtnici koji imaju registrirani obrt za prepravljanje ili popravljanje vozila mogu izdavati pokusne plo ice za vozila koja prepravljaju ili popravljaju ako ispunjavaju propisane uvjete i za to imaju odobrenje. Prenosive plo ice izdaju se na ime pravne ili fizi ke osobe obrtnika koji se bavi proizvodnjom, nadogradnjom, prijevozom ili prodajom vozila. Izdavanje prenosivih plo ica odobrava MUP, a izdaje ih policijska uprava odnosno policijska postaja prema sjediatu pravne ili fizi ke osobe obrtnika. Pokusne plo ice za obavljanje tehni kog pregleda i prenosive plo ice mogu se koristiti samo na vozilima koja imaju ispravne ureaje za upravljanje, zaustavljanje te da su propisno ozna ena, a ostale pokusne plo ice mogu se koristiti samo na vozilima koja imaju dokaz o tehni koj ispravnosti vozila. Ako policijska uprava odnosno policijska postaja utvrdi da se pokusne ili prenosive plo ice izdaju protivno propisima i rjeaenju kojim je odobreno izdavanje pokusnih plo ica, MUP e rjeaenjem izdavatelju pokusnih, odnosno prenosivih plo ica oduzeti odobrenje za izdavanje tih plo ica. Ponovni zahtjev za odobrenje izdavanja takvih plo ica mo~e se podnijeti nakon isteka dvije godine od dana donoaenja rjeaenja. 9.2.1. Na in registracije vozila Nadle~no tijelo (policijske uprave, odnosno policijske postaje ili stanice za tehni ki pregled vozila), registrirat e vozilo ako vlasnik vozila prilo~i: 1. dokaz o vlasniatvu vozila, 2. dokaz o plaenim propisanim obvezama, 3. dokaz o tehni koj ispravnosti vozila, 4. osobnu iskaznicu. Za registraciju oldtimer vozila, uz navedene dokaze, prila~e se i dokaz da je vozilo po posebnom propisu razvrstano u kategoriju oldtimer vozila. Tehni ka ispravnost vozila dokazuje se ovjerenim obrascima registracijskog lista koji izdaje stanica za tehni ki pregled vozila. Vlasnik vozila du~an je prilikom prvoga tehni kog pregleda vozila u Republici Hrvatskoj dostaviti tehni ke podatke koji nisu mjerljivi i koje nije mogue utvrditi u stanici za tehni ki pregled vozila, a za nove osobne automobile dostaviti i podatak o prosje noj specifi noj emisiji uglji nog dioksida. Registraciju vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava, misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija sa sjediatem u Republici Hrvatskoj i njihovog osoblja, obavljaju isklju ivo policijske uprave odnosno policijske postaje na ijem podru ju imaju sjediate, dok registraciju vozila diplomatskog, odnosno konzularnog osoblja mogu obaviti i policijske uprave odnosno policijske postaje na ijem podru ju osoba ima prebivaliate, odnosno stalni ili privremeni boravak. Za registraciju vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava prila~e se: 1. dokaz o vlasniatvu vozila, 2. dokaz o plaenim propisanim obvezama, 3. dokaz o tehni koj ispravnosti vozila. lanovi osoblja diplomatskog predstavniatva, osim opih uvjeta, odnosno dokaza, podnose na uvid i va~eu diplomatsku, konzularnu ili slu~benu osobnu iskaznicu. Strana trgovinska prometna i druga predstavniatva i strana dopisniatva uz zahtjev za registraciju vozila prila~u rjeaenje o upisu u registar predstavniatava stranih osoba u Republici Hrvatskoj. Stranci - stalni slu~benici u stranim trgovinskim, prometnim, kulturnim i drugim predstavniatvima, uz zahtjev za registraciju prila~u potvrdu o zaposlenju u stranom predstavniatvu. Registraciju vozila u vlasniatvu stranaca koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren privremeni ili stalni boravak obavit e mjesno nadle~no tijelo prema mjestu boravka stranca ukoliko stranac pored opih uvjeta, odnosno dokaza prilo~i i: 1. putnu ispravu u koju je uneseno odobrenje stalnog ili privremenog boravka ili osobnu iskaznicu za stranca ili rjeaenje o produ~enju privremenog boravka, 2. rjeaenje o odobrenju privremenog uvoza - za privremeno uvezena vozila. Vozilo je registrirano ovjerom prometne dozvole i knji~ice vozila i unosom podataka o vozilu i vlasniku, odnosno korisniku u evidenciju o registriranim vozilima. Nakon registracije vozila izdaju se registarske plo ice. Vozilo se registrira na ime vlasnika vozila. Ako je vozilo vlasniatvo nekoliko osoba, registrira se na ime jedne od tih osoba sukladno pisanoj izjavi koju vlasnici daju nadle~nom tijelu. Ako je vlasnik vozila leasing druatvo, u prometnu dozvolu se uz vlasnika vozila, u prostor za napomenu upisuje i korisnik leasing vozila. Registarske plo ice za vozila izraene su od metala, presvu ene reflektirajuom folijom, bijele su boje na kojima je crnim slovima otisnuta oznaka registracijskog podru ja i registarski broj vozila. Izmeu oznake registracijskog podru ja i registarskog broja otisnut je grb Republike Hrvatske. Registarski broj vozila sastoji se od tri ili etiri numeri ke i jedne ili dvije slovne oznake. Za registrirana vozila izdaje se jedna od ovih vrsta registarskih plo ica: 1. registracijske plo ice bijele boje s otisnutim slovnim i broj anim oznakama crne boje izdaju se za: - motorna i priklju na vozila, - motocikle, - mopede, - traktore i radne strojeve, - vozila MUP-a (registriraju se po posebnim propisima), - oldtajmere, - pokusne plo ice, - prenosive plo ice. 2. registarske plo ice bijele boje s otisnutim slovnim i broj anim oznakama zelene boje izdaju se za: - vozila stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni boravak, - privremeno registrirana vozila, - vozila stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavniatava, - stranih dopisniatava i stalnih stranih dopisnika. 3. registarske plo ice bijele boje s otisnutim slovnim i broj anim oznakama crvene boje izdaju se za vozila: - koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzije (duljina, airina, visina), - ija je najvea dopuatena masa vea od propisane, - koja premaauju dopuatena osovinska optereenja. 4. registarske plo ice ~ute boje s otisnutim slovnim i broj anim oznakama crne boje izdaju se za: - vojna vozila (registriraju se po posebnim propisima). 5. registarske plo ice plave boje, s otisnutim brojkama i slovima ~ute boje, izdaju se za: - motorna i priklju na vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava, - misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja. 6. registarske plo ice zelene boje, s otisnutim brojkama i slovima ~ute boje, izdaju se za: - motorna i priklju na vozila koja se izvoze u inozemstvo. Broj registarskih plo ica za oldtimere sastoji se od slovne oznake PV i tri ili etiri numeri ke oznake. Vlasnik vozila mo~e po svom izboru odabrati najmanje tri do najviae sedam broj anih ili slovnih znakova ili u kombinaciji na dijelu registarske plo ice iza oznake registracijskog podru ja i grba Republike Hrvatske. U slu aju izbora numeri kih znakova obvezno je odabrati najmanje jedan slovni znak. Izmeu broj anih i slovnih oznaka obvezna je crtica koja se ra una kao jedan od znakova. Natpis na registarskim plo icama po svom sadr~aju ne smije biti provokativan, neeti an ili protivan pravnom poretku. Pravo koriatenja ovakvih registarskih plo ica je pet godina od dana registracije vozila i mo~e se produ~avati svakih pet godina uplatom propisane naknade. Ako vlasnik vozila u roku 30 dana od isteka prava koriatenja ne uplati propisanu naknadu, du~an je vratiti registarske plo ice, prometna dozvola se poniatava, a u knji~icu vozila se upisuje odjava vozila. Registarske plo ice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavniatava, misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja (plave boje, a brojke i slova ~ute boje), sadr~e: broj anu oznaku zemlje iz koje je predstavniatvo, slovnu oznaku djelatnosti predstavniatva, odnosno statusa osobe u tim predstavniatvima i registarski broj vozila. Slovne oznake djelatnosti predstavniatava odnosno statusa osobe u tim predstavniatvima na registarskim plo icama su: 1. A - za vozila u vlasniatvu diplomatskih predstavniatava, misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja koja imaju diplomatski status, 2. C - za vozila u vlasniatvu konzularnih predstavniatava i njihova osoblja koja imaju konzularni status, 3. M - za vozila iji su vlasnici stranci koji su zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavniatvima, misijama stranih dr~ava i predstavniatvima meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, a nemaju diplomatski status. Za takva vozila uz registarsku plo icu izdaje se i dopunska plo ica elipsasta oblika crne boje sa slovima otisnutim ~utom bojom: - CMD, za vozila kojima se koristi aef diplomatskog predstavniatva ili misije - CD, za vozila kojima se koristi osoba s diplomatskim statusom - CC, za vozila kojima se koristi konzularni du~nosnik. Slovna oznaka na registarskim plo icama upisuje se latini nim pismom, a registarski broj arapskim brojkama. Lake prikolice ozna avaju stanice za tehni ki pregled vozila registarskim plo icama za priklju na vozila s nezavisnim registarskim brojem od vu nog vozila, ako se na tehni kom pregledu utvrdi njihova ispravnost. Tehni ki pregled lake prikolice ovjerava se u kartonu tehni ke ispravnosti lake prikolice, nakon ega stanica za tehni ki pregled vozila ispisuje i ovjerava registracijski list. Stanica za tehni ki pregled vozila obvezna je ovjereni obrazac registracijskog lista dostaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivaliata, odnosno sjediata vlasnika lake prikolice isti ili sljedei dan. O ozna enim lakim prikolicama vodi se evidencija na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova. Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj prilikom napuatanja teritorija Republike Hrvatske mora imati oznaku Republike Hrvatske, bijele boje, elipsastog oblika ija je vodoravna os du~ine 175 mm, a okomita 115 mm. Na njoj su otisnuta slova HR crne boje, visine 80 mm, dok je airina ispisane crte 10 mm. Pokusne plo ice izraene su od retro-reflektivnog bijelog laminata s integriranim zaatitnim elementima, a za izdane pokusne plo ice izdaje se potvrda. Novost je da se i o izdanim pokusnim plo icama vodi evidencija na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova. Broj prenosivih plo ica sastoji se od slovne oznake PP i tri ili etiri numeri ke oznake. I o izdanim prenosivim i izvoznim plo icama vodi se evidencija na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova. Nadle~na policijska uprava odnosno policijska postaja izdat e izvozne plo ice ako vlasnik vozila prilo~i: 1. dokaz o vlasniatvu vozila, 2. dokaz o plaenim propisanim obvezama, 3. dokaz o tehni koj ispravnosti, 4. osobnu iskaznicu. Uz izvozne plo ice izdaje se prometna dozvola s oznakom IZVOZNA (IZVOZNA PROMETNA DOZVOLA). 9.2.1.1. Popis oznaka registracijskih podru ja Registracija vozila se vrai u gradovima kojima gravitira odreeni vei ili manji broj gradova i opina, vodei pri tome ra una o ravnomjernoj distribuciji te geografskim, kulturnim, povijesnim i drugim parametrima. Tako se registracija vozila vrai sljedeim registarskim oznakama za odreene gradove i opine: 1. BJ - gradovi: Bjelovar, azma, Gareanica a. opine: Berek, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Nova Ra a, Roviae, Severin, `androvac, `tefanje, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo, Velika Trnovitica, Zrinski Topolovac. 2. BM - grad: Beli Manastir a. opine: Bilje, eminac, Darda, Dra~, Jagodnjak, Kne~evi Vinogradi, Petlovac, Popovac. 3. K - gradovi: akovec, Mursko Srediae, Prelog a. opine: Belica, Dekanovec, Domaainec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Gori an, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedeliae, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, `enkovec, `trigova, Vratiainec. 4. DA - gradovi: Daruvar, Grubiano Polje, Lipik, Pakrac a. opine: De~anovac, ulovac, Kon anica, Sira , Veliki Grevac. 5. DE - gradovi: abar, Delnice a. opine: Brod Moravice, Fu~ine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad. 6. DJ - grad: akovo a. opine: Drenje, Gorjani, Levanjska Varoa, Punitovci, Satnica akova ka, Semeljci, Strizivojna, Trnava, Viakovci. 7. DU - gradovi: Dubrovnik, Kor ula, Metkovi, Opuzen, Plo e a. opine: Blato, Dubrova ko Primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebi, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Za~ablje, }upa Dubrova ka. 8. GS - gradovi: Gospi, Novalja, Oto ac, Senj a. opine: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Peruai, Plitvi ka Jezera, Udbina, Vrhovine. 9. IM - grad: Imotski a. opine: Cista Provo, Lokvi ii, Lovre, Podbablje, Prolo~ac, Runovii, Zagvozd, Zmijavci. 10. KA - gradovi: Duga Resa, Karlovac, Slunj, Ozalj a. opine: Barilovii, Bosiljevo, Cetingrad, Dragani, Generalski Stol, Krnjak, Lasinja, Netreti, Rakovica, Ribnik, Vojni, }akanje. 11. KC - gradovi: urevac, Koprivnica a. opine: Drnje, elekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloatar Podravski, Koprivni ki Bregi, Koprivni ki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Virje. 12. KR - gradovi: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok, Zlatar a. opine: Bedekov ina, Budina ina, Desini, urmanec, Gornja Stubica, Hraaina, Hum na Sutli, Jesenje, Konja ina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Ma e, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubi ke Toplice, Sveti Kri~ Za retje, Tuhelj, Veliko Trgoviae, Zagorska Sela, Zlatar-Bistrica. 13. KT - gradovi: Kutina, Novska, Jasenovac a. opine: Lipovljani, Popova a, Velika Ludina. 14. K} - grad: Kri~evci a. opine: Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan }abno, Sveti Petar Orehovec. 15. MA - gradovi: Makarska, Vrgorac a. opine: Baaka Voda, Brela, Gradac, Podgora, Tu epi. 16. NA - gradovi: Donji Miholjac, Naaice a. opine: Donja Moti ina, urenovac, Feri anci, Koaka, Magadenovac, Marijanci, Podravska Moslavina, Podgora , Viljevo. 17. NG - grad: Nova Gradiaka a. opine: Cernik, Davor, Dragali, Gornji Bogievci, Nova Kapela, Oku ani, Reaetari, Stara Gradiaka, Staro Petrovo Selo, Vrbje. 18. OG - grad: Ogulin a. opine: Josipdol, Plaaki, Saborsko, Tounj. 19. OS - gradovi: Beliae, Osijek, Valpovo a. opine: Antunovac, Bizovac, epin, Erdut, Ernestinovo, Petrijevci, `odolovci, Vladislavci, Vuka. 20. PU - gradovi: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Pore , Pula, Rovinj, Umag a. opine: Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fa~ana, Gra iae, Gro~njan, Kanfanar, Karojba, Kaatelir-Labinci, Kraan, Laniae, Li~njan, Lupoglav, Mar ana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pian, Raaa, Sveta Nedelja, Sveti Lovre , Sveti Petar u `umi, Svetvin enat, Tinjan, Vianjan, Vi~inada, Vodnjan, Vrsar, }minj. 21. P} - gradovi: Pleternica, Po~ega a. Opine: Brestovac, aglin, Jakai, Kaptol, Kutjevo, Velika. 22. RI. - gradovi: Bakar, Cres, Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Loainj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka, Vrbovsko a. opine: Baaka, avle, Dobrinj, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Malinska-Dubaanica, Matulji, Moaeni ka Draga, Omiaalj, Punat, Vinodolska Opina, Viakovo, Vrbnik. 23. SB - grad: Slavonski Brod a. opine: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Donji Andrijevci, Gar in, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci, Slavonski `amac, Velika Kopanica, Vrpolje. 24. SK - gradovi: Glina, Hrvatska Kostajnica, Sisak, Petrinja a. opine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko. 25. SL - gradovi: Orahovica, Slatina a. opine: Crnac, a inci, aavica, Mikleua, Nova Bukovica, Sopje, Voin, Zdenci. 26. ST - gradovi: Hvar, Kaatela, Komi~a, Omia, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrlika a. opine: Bol, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Jelsa, Klis, Leevica, Marina, Milna, Mu, Nere~iaa, Okrug, Otok, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Pu iaa, Seget, Selca, Suuraj, Sutivan, `estanovac, `olta, Zadvarje. 27. `I - gradovi: Drnia, Knin, Skradin, `ibenik, Vodice a. opine: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter, Promina, Pirovac, Primoaten, Rogoznica, Ru~i, Tisno, Uneai. 28. VK - grad: Vinkovci a. opine: Andrijaaevci, Ivankovo, Jarmina, Markuaica, Nijemci, Nuatar, Otok, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Voinci. 29. VT - grad: Virovitica a. opine: Gradina, Luka , Pitoma a, Suhopolje, `piai Bukovica 30. VU - gradovi: Ilok, Vukovar a. opine: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik, Trpinja. 31. V} - gradovi: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Vara~din, Vara~dinske Toplice a. opine: Bednja, Breznica, Brezni ki Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voa, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jal~abet, Klenovnik, Ljubeaica, Mali Bukovec, Maruaevec, Petrijanec, Sra inec, Sveti ur, Sveti Ilija, Trnovec Bartolove ki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica, Visoko. 32. ZD - gradovi: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Obrovac, Pag, Zadar a. opine: Bibinje, Galovac, Gra ac, Jasenice, Kali, Kukljica, Liaane Ostrovi ke, Novigrad, Pakoatane, Paaman, Pola a, Poli nik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ra~anac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukoaan, Sveti Filip i Jakov, `kabrnje, Tkon, Vir, Zemunik Donji. 33. ZG - grad Zagreb i gradovi: Dugo Selo, Ivani-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zapreai a. opine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaaevac, Gradec, Jakovlje, Klin a Sela, Kraai, Kloatar Ivani, Kravarsko, Kri~, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puaa, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja, }umberak. 34. }U - grad: }upanja a. opine: Babina Greda, Boanjaci, Cerna, Drenovci, Gradiate, Gunja, Vrbanja. 9.3. Odjava vozila Vlasnik vozila, koji ne izvrai produ~enje va~enja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka va~enja prometne dozvole du~an je odjaviti vozilo, donijeti prometnu dozvolu radi poniatenja i vratiti registarske plo ice policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji koja vozilo vodi u evidenciji. Isti postupak je propisan i u slu aju prodaje vozila. Iznimno, vlasnik vozila nije du~an vratiti registarske plo ice ukoliko ih na propisan na in ustupi kupcu vozila (kupoprodajnim ugovorom ili pisanom izjavom ako se pri promjeni vlasniatva ne mijenja registracijsko podru je). Vlasnik vozila du~an je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli ili knji~ici vozila. Ako je vozilo uniateno, otpisano, otueno ili nestalo, vlasnik vozila (osim privremeno registriranih vozila), je du~an u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poniatenja te vratiti registarske plo ice. Vlasnik privremeno registriranog vozila e tako postupiti ako najkasnije u roku od 12 mjeseci ne obnovi privremenu registraciju. Za odjavu vozila, koje je po propisima o gospodarenju otpadnim vozilima otpadno vozilo, vlasnik vozila du~an je uz prometnu dozvolu i registarske plo ice prilo~iti i potvrdu o obraivanju otpadnog vozila. Za odjavu vozila koje nije otpadno vozilo, vlasnik vozila du~an je uz prometnu dozvolu i registarske plo ice prilo~iti izjavu o mjestu uvanja vozila. Prilikom odjave motornih vozila za prijevoz osoba koja osim voza kog sjediata imaju joa najviae 8 sjedala, motornog vozila za prijevoz tereta najvee dopuatene mase do 3500 kg, te mopeda na 3 kota a, vlasnik vozila du~an je prilo~iti potvrdu o obraivanju otpadnog vozila po posebnom propisu ili izjavu o mjestu uvanja vozila osim u slu aju odjave oldtimer vozila. Iznimno, policijska uprava, odnosno policijska postaja mo~e, nakon provoenja propisanog postupka, odjaviti vozilo bez vraanja prometne dozvole i registarskih plo ica, ako je va~enje prometne dozvole isteklo viae od jedne godine. Nakon odjave vozila nadle~no tijelo poniatava registarske plo ice. Iznimno, nadle~no tijelo na zahtjev vlasnika registarskih plo ica uva registarske plo ice 90 dana od dana odjave vozila. Ako vlasnik registarskih plo ica nakon poniatenja podnese zahtjev za registraciju vozila izdat e se, o njegovom troaku, registarske plo ice s istim oznakama. Prodavatelj vozila du~an je u nadle~nom tijelu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji u roku od 15 dana od prodaje vozila odjaviti vozilo, vratiti registarske plo ice te prilo~iti prometnu dozvolu i knji~icu vozila radi evidentiranja odjave vozila. Odjavu vozila mo~e izvraiti i kupac vozila uz predo enje dokaza o vlasniatvu. Ako vlasnik vozila nije u mogunosti vratiti registarske plo ice te prilo~iti prometnu dozvolu i knji~icu vozila, a prometna dozvola je istekla viae od jedne godine nadle~no tijelo e, na zahtjev vlasnika ili po slu~benoj du~nosti, nakon provedenog postupka, donijeti rjeaenje o odjavi vozila. Vlasnik prenosivih plo ica kojima je istekao rok valjanosti prometne dozvole du~an je u roku od 15 dana nadle~nom tijelu vratiti prenosive plo ice, prometnu dozvolu i neiskoriatene potvrde iz knji~ice prometnih potvrda radi poniatenja. Pravo koriatenja prenosivih plo ica s istim oznakama mo~e se produ~avati na temelju rjeaenja kojim se odobrava izdavanje prenosivih plo ica i uplatom propisane naknade. Promjena vlasnika vozila, promjena prebivaliata odnosno sjediata vlasnika vozila ili promjena registarske oznake evidentira se u knji~ici vozila i izdaje se nova prometna dozvola. Ako se mijenja vrsta, marka ili tip vozila, broj aasije i oblik karoserije izdaju se nove isprave. Promjene ostalih tehni kih podataka te bitne tehni ke karakteristike vozila za koje nisu propisane rubrike u prometnoj dozvoli i knji~ici vozila upisuju se u prometnu dozvolu i knji~icu vozila u prostor za napomenu. Uz prijavu promjene vlasnik vozila du~an je prilo~iti ispravu kojom dokazuje promjenu. Promjena podataka u knji~ici vozila i prometnoj dozvoli mo~e se izvraiti ako su ispunjeni opi uvjeti za registraciju vozila. Nove registarske plo ice izdat e se za vozilo koje se registrira u drugom registracijskom podru ju i umjesto nestalih registarskih plo ica. Iznimno, ako je nestala jedna registarska plo ica s vozila koje mora imati dvije registarske plo ice, na zahtjev vlasnika vozila, izdat e se registarska plo ica s istim oznakama nakon 30 dana od dana prijave nestanka registarske plo ice. Oateena registarska plo ica zamijenit e se novom s istim oznakama. Vlasnik vozila du~an je bez odgode prijaviti nestanak prometne dozvole, knji~ice vozila i registarskih plo ica nadle~nom tijelu na ijem podru ju su prometna dozvola, knji~ica vozila odnosno registarske plo ice nestale. U slu aju nestanka, dotrajalosti ili oateenosti prometne dozvole ili knji~ice vozila, zahtjev za izdavanje nove prometne dozvole ili knji~ice vozila vlasnik vozila podnosi nadle~nom tijelu koje je vozilo registriralo. Evidencija vozila na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova uva se trajno, dok se evidencija vozila u kartoteci uva 10 godina nakon odjave vozila. Ostala dokumentacija o registraciji vozila uva se najmanje dvije godine. Nadle~no tijelo du~no je registarske plo ice, koje vlasnik iz bilo kojeg razloga nije preuzeo, uvati 90 dana, nakon ega ih poniatava. Stanice za tehni ki pregled vozila du~ne su prometne dozvole, knji~ice vozila, odnosno registarske plo ice koje se iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti uvati najmanje 180 dana, nakon ega se poniatavaju. 9.4. Tehni ki pregledi vozila Tehni ki pregledi vozila smatraju se djelatnoau od opeg interesa, a obavljaju se radi provjere tehni ke ispravnosti motornih i priklju nih vozila (osim radnih strojeva). Na tehni kom pregledu utvruje se ima li vozilo propisane ureaje i opremu, jesu li ti ureaji i oprema ispravni, te udovoljavaju li propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cesti. Tehni ki pregledi mogu biti: - redovni s ispitivanjem ispuanih plinova, - preventivni, - izvanredni. Tehni ki pregledi se obavljaju u stanicama za tehni ki pregled koje za to ispunjavaju propisane uvjete i imaju potrebno ovlaatenje. Stanica za tehni ki pregled je du~na uz ostale ope uvjete osigurati i videonadzor procesa tehni kog pregleda vozila, odnosno svih tehnoloakih linija tijekom radnog vremena stanice. Sustav videonadzora mora osigurati jasno o itanje registarskih plo ica vozila na tehnoloakoj traci, snimljeni podaci se moraju uvati najmanje godinu dana, te se moraju dati na uvid ovlaatenoj osobi MUP-a ili nadle~ne stru ne organizacije. Tehni ki pregled lake prikolice obavlja se svake tree godine od prvoga tehni kog pregleda a ovjerava se u "kartonu tehni ke ispravnosti lake prikolice". Na tehni kom pregledu lake prikolice provjerava se broj aasije, ureaj za spajanje s vu nim vozilom, stanje aasije, nadogradnje i ovjesa, ispravnost ureaja za davanje svjetlosnih znakova te stanje guma. Tehni ki pregled vozila ne smije se obavljati izvan objekta stanice za tehni ki pregled vozila, osim ispitivanja buke, zvu nih signala, ispuanih plinova, usporenja te periodi nog pregleda ko nica. Iznimno, tehni ki pregled mo~e se obaviti izvan objekta stanice za tehni ki pregled ako se vozilo zbog dimenzija, te~ine ili drugih opravdanih razloga ne mo~e uvesti u objekt stanice ili se ne mo~e izvraiti tehni ki pregled na odreenim ureajima u prostorima stanice za tehni ki pregled vozila. Za vozila za koja se unaprijed zna da zbog svojih dimenzija, te~ine ili drugih opravdanih razloga ne mogu ui u objekt stanice za tehni ki pregled vozila, tehni ki pregled se mo~e obaviti na mjestima gdje se vozila nalaze (gradiliate i dr.) uz odobrenje policijske uprave na ijem se podru ju obavlja tehni ki pregled vozila. Za vrijeme obavljanja tehni kog pregleda ovakvih vozila vrai se vizualni pregled propisanih sklopova vozila uz primjenu lako dostupnih alata za tu kontrolu. Na otocima, ako nema stanice za tehni ki pregled, tehni ki pregledi se mogu obavljati na odgovarajuim prostorima uz prethodno odobrenje policijske uprave na ijem se podru ju obavlja tehni ki pregled. Isto tako, iznimno i uz odobrenje, tehni ki pregledi traktora i njihovih priklju nih vozila mogu se obavljati izvan prostora stanica za tehni ki pregled vozila  na terenu. Za vrijeme obavljanja tehni kog pregleda traktora na terenu vrai se samo vizualni pregled propisanih sklopova vozila uz primjenu lako dostupnih alata za tu kontrolu. Pregled ko nica mora se izvoditi na asfaltiranoj, ravnoj i osiguranoj povraini. Stanica za tehni ki pregled vozila du~na je obavljati tehni ki pregled vozila na propisanim, umjerenim i ispravnim ureajima i opremi, prema propisima o tehni kim pregledima. Stanica za tehni ki pregled vozila ne smije registrirati vozilo suprotno propisima ili ovjeriti produljenje valjanosti prometne dozvole ako vozilo nije tehni ki ispravno i ako za njega nisu plaene propisane obveze (porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okolia i dr.). Ako nadzornik na tehni kom pregledu utvrdi da su ureaji za upravljanje ili za zaustavljanje ili za pogon na tekui plin na vozilu neispravni toliko da bi takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa na cestama, zabranit e voza u da se vozilo uklju i u promet na cesti dok se ne uklone neispravnosti. Ako se voza  takvim vozilom uklju i u promet na cesti, stanica za tehni ki pregled vozila odmah e o tome obavijestiti najbli~u policijsku upravu, odnosno policijsku postaju. Stanica za tehni ki pregled vozila du~na je voditi propisane evidencije i podatke iz evidencije dostavljati policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji na ijem podru ju ima sjediate. Ako policijski slu~benik nadzorom utvrdi da stanica za tehni ki pregled vozila ne koristi propisane, umjerene i ispravne ureaje i opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehni ke preglede i poslove registracije vozila obavlja osoba koja nema dopuatenje (licenciju) ili ako povjerene poslove ne obavlja prema propisima o tehni kim pregledima i registraciji vozila i prema opim zakonskim aktima, MUP e rjeaenjem stanici za tehni ki pregled vozila zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrenih nedostataka. Ako stanica za tehni ki pregled ne otkloni utvrene nedostatke u odreenom roku, oduzet e joj se ovlaatenje za obavljanje tehni kih pregleda vozila. Ako policijski slu~benik u obavljanju nadzora nad radom stanice za tehni ki pregled vozila utvrdi da nadzornik, odnosno referent za poslove registracije vozila, tehni ke preglede vozila ili poslove registracije vozila ne obavlja stru no i u skladu s propisima, MUP e mu rjeaenjem oduzeti dopuatenje (licenciju) na vrijeme od jednog mjeseca, odnosno na vrijeme od tri mjeseca ukoliko se radi o ponavljanju predmetne nepravilnosti u radu u razdoblju od 36 mjeseci. Ako nadzornik ovjeri tehni ku ispravnost vozila kojem su neispravni ureaji za zaustavljanje, upravljanje ili za pogon na plin, MUP e mu rjeaenjem oduzeti dopuatenje (licenciju) za obavljanje tehni kih pregleda vozila na vrijeme od aest mjeseci. Ako nadzornik ovjeri tehni ku ispravnost vozila na kojemu nije izvraen tehni ki pregled, oduzet e mu se dopuatenje (licenciju) na vrijeme od dvije godine. Ako referent za poslove registracije vozila registrira vozilo suprotno propisima ili ovjeri produljenje registracije, odnosno valjanost prometne dozvole, a da za vozilo nisu plaene propisane obveze, rjeaenjem e mu se privremeno oduzeti dopuatenje (licenciju) na vrijeme od dvije godine. Ako je zbog navedenih propusta izazvana prometna nesrea, nadzorniku e se rjeaenjem oduzeti dopuatenje (licenciju) na vrijeme od pet godina. U slu ajevima oduzimanja licenci dopustit e se nadzorniku, odnosno referentu obavljanje tehni kih pregleda vozila i poslova u vezi s registracijom vozila, nakon ato zadovolje na provjeri stru nosti. 9.4.1. Redovni tehni ki pregledi Redovni tehni ki pregledi obavljaju se u mjesecu u kojem isti e rok valjanosti tehni kog pregleda. Nova motorna i priklju na vozila, traktore i mopede ato sudjeluju u prometu na cestama, vlasnici su du~ni podvrgnuti redovnom tehni kom pregledu tijekom mjeseca u kojem istje e rok od 24 mjeseca od prvoga tehni kog pregleda i registracije vozila. Vozila stara dvije godine ili viae godina, vlasnici su du~ni podvrgnuti redovnom tehni kom pregledu tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjega redovnoga tehni kog pregleda. Takoer se mora utvrditi odgovaraju li podaci u dokumentu o vozilu ili u prometnoj dozvoli ili knji~ici vozila stvarnim podacima vozila na koje se odnose, odnosno jesu li svi podaci uneseni u prometnu dozvolu ili u knji~icu vozila. Ako se utvrdi da podaci u dokumentu o vozilu ili u prometnoj dozvoli ili knji~ici vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, odnosno da svi podaci nisu uneseni u prometnu dozvolu ili knji~icu vozila, kontrolor tehni ke ispravnosti ne smije ovjeriti tehni ku ispravnost vozila. Takvo vozilo se upuuje na utvrivanje to nih tehni kih podataka (ispitivanje vozila) nakon ega stanica za tehni ki pregled vozila obavlja ispravak podataka u prometnoj dozvoli i knji~ici vozila ili izdavanje potpuno novih dokumenata. Iznimno, ukoliko stanica za tehni ki pregled utvrdi da je u knji~ici vozila ili u prometnoj dozvoli neki od podataka upisan pogreano, izdat e novu prometnu dozvolu odnosno knji~icu vozila, a dokumente s pogreanim podacima dostaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u kojoj se vozilo nalazi u evidenciji, uz naznaku koji su podaci bili pogreano upisani. Ako se utvrdi da su podaci na vozilu usklaeni s dokumentima o vozilu, a osnovano se posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, tehni ki pregled i produljenje va~enja prometne dozvole e se ovjeriti, a na prvoj stranici u gornjem desnom uglu obrasca za produljenje registracije utisnut e se pe at PS (podaci sumnjivi), dimenzije 11 cm u crvenoj boji. O takvim slu ajevima stanica za tehni ki pregled vozila du~na je u roku od tri dana obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju kod koje se vozilo nalazi u evidenciji. Obavijest sadr~i naziv stanice za tehni ki pregled vozila, marku, tip, godinu proizvodnje i registarsku oznaku vozila, kratak opis neispravnosti i potpis ovlaatene osobe. Za vozilo koje nema utisnut broj aasije ili taj broj nije utisnut na plo ici proizvoa a vozila, tehni ki pregled vozila mo~e se ovjeriti samo ako se prethodno na osnovi naloga nadle~nog tijela, utisne odgovarajue brojeve. U slu aju naknadno utisnutog broja aasije izdaje se nova prometna dozvola i knji~ica vozila. Za lake prikolice nastale samogradnjom, stanica za tehni ki pregled vozila samostalno odreuje i utiskuje broj aasije. Stanica za tehni ki pregled za sve naknadno utisnute brojeve aasije izdaje potvrdu o naknadnom utiskivanju broja aasije i o tome vodi evidenciju. Tehni ki podaci o vozilu utvruju se uvidom u dokumentaciju o vozilu ili identifikacijske plo ice s vozila, ili potvrdu o ispitivanju vozila, prometnu dozvolu i knji~icu vozila ili kataloge vozila. Vozilima koja ne odgovaraju propisanim uvjetima glede dimenzija, najvee dopuatene mase i dopuatenoga osovinskog optereenja ispunit e se registracijski list s tim da se u gornjem desnom uglu prednje stranice registracijskog lista upiae tekst PLO ICE S CRVENIM BROJKAMA I SLOVIMA. Tehni kom pregledu vozila mo~e se pristupiti samo ako je vozilo isto i uredno. Tehni ki pregled obavlja se na praznom vozilu, osim u slu aju opravdane nemogunosti da se vozilo isprazni od tereta. Tehni ki pregled vozila mora se izvraiti u potpunosti, bez obzira na to je li tijekom pregleda utvrena neka neispravnost. Nadzornik tehni ke ispravnosti vozila e pregledati, a prema potrebi i zahvatima ruke utvrditi ima li vozilo sve propisne oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro pri vraene i ispravne, odnosno da li su oateene i prljave u tolikoj mjeri da je naruaen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske plo ice provjerava se i jesu li originalne. Za vrijeme obavljanja tehni kog pregleda vozila koje je opremljeno dijelovima i ureajima koji nisu obvezni na vozilu, ali utje u na sigurnost prometa na cesti, nadzornik je du~an provjeriti ispravno funkcioniranje i takvih ureaja. Tehni ki pregled se obavlja bez bitnoga mehani arskog rastavljanja dijelova vozila. Ako se na tehni kom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne mo~e odmah otkloniti u stanici za tehni ki pregled, ponovljeni tehni ki pregled mo~e se obaviti u roku od deset radnih dana. Ako se u tom roku vozilo podvrgne ponovnom tehni kom pregledu, provjerava se ispravnost ranije utvrenoga neispravnog ureaja ili opreme. Iznimno, kod periodi noga tehni kog pregleda ko nica, kod ponovnog pregleda, provjeravaju se samo dijelovi, funkcije i efikasnost ranije utvrenih neispravnih ureaja za ko enje. A ako se ne podvrgne tehni kom pregledu u tom roku, na ponovnom tehni kom pregledu postupa se kao da vozilo nije bilo na tehni kom pregledu. Stanica za tehni ki pregled vozila du~na je na zahtjev ovlaatene osobe Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela ili na zahtjev vlasnika vozila izdati duplikat zapisnika tehni kog pregleda sa svim pojedina nim ispisima iz pojedinih mjernih ureaja. Tehni ki pregled vozila, osim policijskih vozila, nee se ovjeriti ako je ono obojeno ili ima oznake kao policijsko vozilo. Znak kojim se ozna ava rok va~enja tehni kog pregleda vozila ima oblik pravokutnika, dimenzija 5240 mm. Gornji dio znaka sadr~i nazive: REPUBLIKA HRVATSKA, REPUBLIC OF CROATIA i REPUBLIQUE DE CROATIE, smjeatene jedan ispod drugoga. Lijevi i desni rub znaka sadr~e crvena i bijela polja s brojkama od 1 do 12 koja predstavljaju mjesece u godini. Gornji rub znaka sadr~i dva plava i jedno ~uto polje u kojima su upisane budue kalendarske godine. Znak sadr~i opti kopromjenjivi element (hologram) i jedinstvenu numeri ku oznaku. Rok valjanosti tehni kog pregleda ozna ava se buaenjem broja mjeseca na lijevom ili desnom rubu naljepnice te godine na gornjem rubu naljepnice u kojoj istje e rok valjanosti tehni kog pregleda. Postavlja se na vjetrobransko staklo s unutarnje strane u gornji desni kut, a ako zbog veli ine vozila to nije mogue onda u donji desni kut. Kod motornih vozila bez vjetrobrana postavlja se na prednjem desnom kraju vozila, a kod priklju nih vozila na stra~njem kraju vozila, pokraj registracijske plo ice. Nadzornik je nakon obavljenoga tehni kog pregleda na kome je vozilo ispravno, du~an skinuti staru i postaviti novu naljepnicu. Redovni i periodi ni tehni ki pregledi ovjeravaju se u prometnoj dozvoli. 9.4.2. Preventivni tehni ki pregledi Preventivni tehni ki pregledi obavljaju se na: 1. vozilima koja se daju u najam (rent-a-car), 2. vozilima kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za voza e, 3. vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz, 4. autobusima, 5. teretnim i priklju nim vozilima za prijevoz opasnih tvari, 6. teretnim i priklju nim vozilima ija najvea dopuatena masa prelazi 7500 kg. Preventivnim tehni kim pregledima ne podlije~u: - vozila za stanovanje ili kampiranje, - priklju na vozila za traktore, - vozila preureena za prijevoz p ela, - vozila za zabavne radnje, - vatrogasna vozila. Preventivni tehni ki pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehni ki pregled) i u propisanim rokovima (periodi ni preventivni tehni ki pregled). 9.4.2.1. Dnevni preventivni tehni ki pregledi vozila Dnevni preventivni tehni ki pregledi obavljaju se svakog dana prije uklju ivanja vozila u promet. Pregled vozila koje se daje u najam (rent-a-car) obavlja se prije svakog davanja vozila u najam. Dnevni preventivni tehni ki pregled vozila obavlja voza  ili ovlaateni djelatnik fizi ke ili pravne osobe koja je vlasnik vozila. Prilikom obavljanja dnevnog preventivnog tehni kog pregleda, stru nom ocjenom bez ureaja za ispitivanje, provjeravaju se vitalni ureaji i oprema. Osoba koja je obavila dnevni preventivni tehni ki pregled potvruje ispravnost vozila na putnom radnom listu. 9.4.2.2. Periodi ni preventivni tehni ki pregled Periodi ni tehni ki pregledi vozila obavljaju se ovisno o starosti vozila u unaprijed utvrenim rokovima, i to: 1. vozila do dvije godine starosti, svakih 12 mjeseci od dana obavljenoga redovnoga tehni kog pregleda; 2. vozila od dvije do sedam godina starosti, svakih aest mjeseca od dana obavljenoga redovnoga tehni kog pregleda i pregledu ko nica svakih 12 mjeseci; 3. vozila starija od sedam godina, svaka tri mjeseca i pregledu ko nica svakih 12 mjeseci; 4. vozila za prijevoz opasnih tvari, svaka dva mjeseca od dana obavljenoga redovnoga tehni kog pregleda i pregledu ko nica svakih 12 mjeseci. Periodi ni tehni ki pregled ko nica obavlja se najviae 30 dana prije obavljanja redovnoga tehni kog pregleda i ovjerava se u knji~ici vozila. Periodi ni pregledi vozila obavljaju se na na in propisan za redovne tehni ke preglede. Ako se periodi ni tehni ki pregled vozila (osim posebnoga periodi nog pregleda ko nica) vremenski podudara s redovnim godianjim pregledom, izvrait e se samo redovni godianji pregled s tim da se u knji~ici vozila ovjeri redovni i periodi ni tehni ki pregled. Nova vozila ne podlije~u obvezi periodi noga tehni kog pregleda vozila. 9.4.3. Izvanredni tehni ki pregled i "tehni ki pregled na cesti" Pravne i fizi ke osobe kad proizvode, odr~avaju, popravljaju ili prepravljaju vozila ili stavljaju u promet vozila, ureaje, rezervne dijelove i opremu za vozila du~ni su vozila, ureaje, dijelove i opremu proizvoditi, stavljati u promet, odr~avati, odnosno popravljati prema propisanim uvjetima nu~nim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu. Pravne i fizi ke osobe koje su ovlaatene za servisiranje i popravljanje vozila, nakon popravka vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesrei i kojemu su oduzete registarske plo ice, du~ne su takvo vozilo podvrgnuti izvanrednome tehni kom pregledu. Izvanrednome tehni kom pregledu vlasnici su du~ni podvrgnuti i motorno ili priklju no vozilo koje je isklju eno iz prometa. Na izvanredni tehni ki pregled uputit e se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je ovjerena tehni ka ispravnost, a nije bilo na tehni kom pregledu ili da tehni ki pregled nije propisno obavljen. Vozila koja su isklju ena iz prometa ili im je pod sumnjivim okolnostima ovjerena tehni ka ispravnost na izvanredni tehni ki pregled upuuje policijski slu~benik. Policijski slu~benici ili nadzornici tehni kog pregleda mogu obavljati tehni ke preglede vozila na cesti. Za vrijeme obavljanja pregleda na cesti, policijski slu~benici zaustavljat e vozila koja vizualno izgledaju loae odr~avana pri tome ne pravei nikakvu diskriminaciju na osnovi nacionalnosti voza a ili dr~ave registracije vozila. Mjesta pregleda vozila moraju biti dodatno osigurana tako da se zbog ovih pregleda ne remeti redovni promet. Za vrijeme pregleda vozila na cesti policijski slu~benici du~ni su voditi evidenciju o pregledanim vozilima na zapisniku o tehni kom pregledu vozila na cesti te svakom voza u vozila uru iti kopiju ovog dokumenta. U slu aju ponovljenog zaustavljanja vozila na cesti u tekuem danu, na vozilu se nee obavljati ponovna kontrola ako voza  predo i na uvid zapisnik o tehni kom pregledu vozila na cesti iz kojeg je vidljivo da je kontrola obavljena isti dan. Pregled vozila na cesti obavlja se vizualnom kontrolom dijelova vozila bitnih za sigurnost prometa na cestama i ekoloaku podobnost. U slu aju sumnje u bitnu neispravnost vozila na onim sklopovima vozila na kojima se mo~e izvraiti kontrola ili mjerenje instrumenatima, policijski slu~benik mora dopratiti vozilo u najbli~u stanicu za tehni ki pregled gdje e na vozilu biti obavljen izvanredni tehni ki pregled. U slu aju utvrenja tehni ke neispravnosti na cesti ili na izvanrednom tehni kom pregledu zbog koje je prema ocjeni policijskog slu~benika ili nadzornika tehni ke ispravnosti bitno ugro~ena sigurnost prometa na cestama, policijski slu~benik e vozilu zabraniti daljnje sudjelovanje u prometu, tj. vozilu e skinuti registracijske plo ice i dopratiti ga do najbli~eg parkiraliata ili servisa za popravak. Vozilu e se vratiti registracijske plo ice tek nakon ato voza  doka~e da je na vozilu obavljen popravak pokvarenih sklopova. 9.4.4. Isklju ivanje vozila iz prometa u stanici za tehni ki pregled Ako kontrolor utvrdi da: 1. ureaji za upravljanje, 2. ureaji za zaustavljanje ili 3. ureaj za pogon na tekui plin, nisu ispravni toliko da bi takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa na cestama, zabranit e voza u da se vozilo uklju i u promet na cesti, na na in da e zatra~iti od voza a da skine i preda mu registarske plo ice te da prestane koristiti vozilo u prometu na cestama dok se ne otklone utvrene neispravnosti. Ako voza  odbije ili nije u stanju skinuti registarske plo ice, skinut e ih nadzornik tehni ke ispravnosti vozila. Ako voza  sprije i nadzornika da isklju i vozilo iz prometa, stanica za tehni ki pregled vozila odmah e o tomu obavijestiti najbli~u policijsku upravu odnosno policijsku postaju. O isklju ivanju vozila iz prometa i skidanju registarskih plo ica, stanica za tehni ki pregled vozila izdaje potvrdu koja sadr~i: naziv stanice za tehni ki pregled vozila, registarsku oznaku vozila, ime i prezime voza a, razloge za isklju ivanje vozila iz prometa, datum, pe at stanice i potpis nadzornika. Stanica za tehni ki pregled vozila zadr~ava i uva registarske plo ice dok se ne otklone neispravnosti zbog kojih je vozilo isklju eno iz prometa, a najdu~e deset dana. Ako voza  ne doveze vozilo na tehni ki pregled u roku od 10 dana ili se na tehni kom pregledu utvrdi da neispravnosti nisu otklonjene, stanica za tehni ki pregled vozila dostavit e registarske plo ice policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji kod koje se vozilo vodi u evidenciji. 9.5. Posebne kategorije vozila Pod posebnim kategorijama vozila razumijevamo vozila koja, dok se koriste posebnim zvu nim i svjetlosnim ureajima ugraenim na vozilu, imaju prednost prolaska u odnosu na druge sudionike u prometu, odnosno, na koja se za to vrijeme ne primjenjuju odreene zakonske norme. Postoje etiri skupine takvih vozila, i to: - vozila pod pratnjom, - vozila slu~be hitne pomoi, vatrogasne slu~be, unutarnjih poslova i vojne policije, - osobni automobili kojima se koriste istra~ni suci i dr~avni odvjetnici za obavljanje o evida povodom kaznenih djela, slu~bena vozila ovlaatenih carinskih slu~benika, vozila kriznog sto~era Ministarstva zdravstva, vozila Gorske slu~be spaaavanja te vozila Ministarstva pravosua kojima se prevoze uhiene ili osuene osobe, - vozila policije s ugraenim ureajima za utvrivanje prekraaja u prometu (travimo i sl.), na kojima nema posebnih ureaja za davanje svjetlosnih i zvu nih znakova. Vozilima pod pratnjom se smatraju vozila koja prate pripadnici policije i vojne policije s posebnim policijskim vozilima opremljenim ureajima za davanje posebnih zvu nih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. Vozila nabrojana pod alinejom 2. i 3. obi avamo zvati vozilima s pravom prednosti prolaza, no izmeu tih dviju kategorije vozila postoji razlika kako u meusobnom propuatanju, tako i propisima koji se na njih ne odnose u vrijeme dok daju posebne svjetlosne i zvu ne znake. Voza  koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza  kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom du~ni su zaustaviti svoje vozilo, nou umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, dr~ati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon ato prou sva vozila pod pratnjom. Vozila pod pratnjom, vodei ra una o sigurnosti drugih sudionika u prometu, imaju pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila koja se kreu raskri~jem na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaatene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o: - ograni enju brzine, - zabrani pretjecanja i obila~enja kolone vozila ili na pjeaa kom prijelazu, - prela~enju iz trake u traku, - zabrani presijecanja kolone pjeaaka, - obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom, - nisu se du~ni kretati jedno iza drugog. Iznimno, pod uvjetom da je to prijeko potrebno, a vodei ra una o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o: - strani kretanja vozila a kada je obustavljen promet i po suprotnom ili zabranjenom smjeru, - uklju ivanju u promet, - zaustavljanju i parkiranju, - polukru~nom okretanju. Radi omoguavanja nesmetanog prolaska vozilima pod pratnjom, pjeaaci su se du~ni ukloniti dok ta vozila prou. Na vozila slu~be hitne pomoi, vatrogasne slu~be, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim ureajima daju svjetlosne i zvu ne znakove, ne primjenjuju se neke zakonske odredbe, i to odredbe o: - ograni enju brzine, - propuatanju vozila i prednosti prolaska, - zabrani pretjecanja i obila~enja kolone vozila ili na pjeaa kom prijelazu ili prela~enju iz trake u traku, - zabrani presijecanja kolone pjeaaka, - obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom, - zabrani uporabe mobitela. Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, a vodei ra una o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednoau prolaska ne primjenjuju se ni neke odredbe o: - strani kretanja vozila, a uz uvjet da je tim smjerom promet obustavljen mo~e se kretati i u tzv. zabranjenom ili suprotnom smjeru, - uklju ivanju u promet, - zaustavljanju i parkiranju, - polukru~nom okretanju. Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreu iza njega, voza i su du~ni obratiti pa~nju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prou. Glede meusobnog prava prednosti prolaska izmeu vozila s pravom prednosti prolaza vrijede zakonske odredbe o prednosti prolaska. Iznimno, a vodei ra una o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila policije bez obzira imaju li ugraene posebne ureaje za utvrivanje prekraaja i davanje zvu nih i svjetlosnih signala u obavljanju slu~benih zadaa (travimo, presreta  i sl.), ne primjenjuju se zakonske odredbe o: - ograni enju brzine, - prela~enju iz trake u traku (slalom vo~nja), - poativanju prometnih znakova, - zaustavljanju i parkiranju, - zabrani uporabe mobitela. Osobni automobili kojima se koriste istra~ni suci i dr~avni odvjetnik za obavljanje o evida povodom kaznenih djela, slu~bena vozila ovlaatenih carinskih slu~benika, vozila Gorske slu~be spaaavanja te vozila Mnistarstva pravosua i uprave kojima se prevoze uhiene ili osuene osobe, kada posebnim ureajima daju svjetlosne i zvu ne znake, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila osim vozila pod pratnjom i vozila slu~be hitne pomoi, vatrogasne slu~be, unutarnjih poslova i vojne policije i na njih se, ako je to prijeko potrebno, ne primjenjuju neke zakonske odredbe o zaustavljanju i parkiranju. Da bi omoguili prolaz vozilima s pravom prednosti prolaza, pjeaaci su se du~ni skloniti, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prou. Na vozilima policije, osim ureaja za davanje posebnih zvu nih i svjetlosnih znakova, mogu se ugraditi i ureaji na kojima se ispisuju zapovijedi i obavijesti voza ima koji se kreu ispred ili iza policijskih vozila (obvezno zaustavljanje, stop policija, smanjite brzinu, prometna nesrea, opasnost na cesti i sl.). Vozila slu~be hitne pomoi, vatrogasne slu~be, unutarnjih poslova i vojne policije mogu imati viae plavih rotacijskih svjetala ugraenih na najviaem dijelu vozila i ureaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina, a vozila kojima se koriste istra~ni suci i dr~avni odvjetnik za obavljanje o evida povodom kaznenih djela te slu~bena vozila ovlaatenih carinskih slu~benika, vozila Gorske slu~be spaaavanja i vozila Ministarstva pravosua kojima se prevoze uhiene ili osuene osobe, samo jedno plavo rotacijsko svjetlo i ureaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina. Valja napomenuti da meu policijskim slu~benicima vlada uvjerenje da slu~benim policijskim vozilom za vrijeme dok posebnim ureajima daje zvu ne i svjetlosne znakove smiju prolaziti kroz semaforizirano raskri~je dok je za njihov smjer kretanja upaljeno crveno svjetlo, tj. "proi na crveno". Naravno da to nije tako. Na znak crvenog svjetla na semaforu du~no je stati svako vozilo pa tako i vozilo pod pratnjom i vozilo s pravom prednosti prolaza. No, postoji legalan na in na koji kroz takvo raskri~je mo~e proi policijsko slu~beno vozilo, pod uvjetom da vozilom upravlja ili se u vozilu nalazi policijski slu~benik u odori. Poznata je hijerarhija prometnog znakovlja koja zapo inje prometnim pravilima, preko prometnih znakova, svjetlosnih znakova do znakova policijskog slu~benika koji je u toj hijerarhiji znak koji dokida zna enje svih drugih znakova i pravila. Policijski slu~benik e u takvoj, prijeko potrebnoj situaciji koja zahtjeva prolaz kroz crveno semaforsko svjetlo postupiti na sljedei na in: - vozilom e se zaustaviti pred raskri~jem dajui svjetlosne i zvu ne znakove, - iz vozila e STOP PLO ICOM ili rukom zaustaviti vozilo ili vozila kojima je upaljeno zeleno svjetlo, - nakon zaustavljanja vozila s ijom putanjom kretanja se kosi njegov smjer kretanja, proi e kroz raskri~je. Ovom mogunoau se valja ato manje koristiti i pri tome biti iznimno oprezan, uz napomenu da je vrlo va~no uspostaviti vizualni kontakt s voza em koga zaustavljamo, kako bi se otklonio svaki nesporazum. Isto tako, potrebno je napomenuti da je svaka zlouporaba navedenih prava podlo~na disciplinskoj i drugoj odgovornosti. 9.5.1. Specifi nosti vozila policije Motornim i priklju nim vozilima Ministarstva unutarnjih poslova smatraju se: 1. vozila s policijskim obilje~jima; 2. vozila s djelomi nim policijskim obilje~jima; 3. vozila bez policijskih obilje~ja. Policijska obilje~ja su: 1. bijela ili srebrna boja; 2. registarska plo ica s natpisom POLICIJA; 3. policijske registarske plo ice; 4. policijska oznaka, tj. crte~ (ili naljepnica s crte~om) oznake POLICIJA MUP, RH; 5. natpis POLICIJA bijele boje na trakama plave boje; 6. natpis POLICIJA plave boje. Policijska obilje~ja moraju imati reflektirajua svojstva. Vozila s policijskim obilje~jima, osim motocikla, mopeda i priklju nih vozila, moraju imati: 1. po jednu policijsku oznaku POLICIJA MUP, RH visine najmanje 16 cm na prednjem dijelu bo nih stranica vozila i jednu na prednjem dijelu vozila, odnosno na poklopcu motora, visine najmanje 30 cm; 2. uzdu~ bo nih stranica vozila plavu traku airine najmanje 15 cm, razdijeljenu po du~ini jednom ~utom crtom airine 2 do 3 cm; 3. natpis POLICIJA ispisan bijelim slovima na plavoj traci, iza policijske oznake, u visini prednjih vrata, odnosno prve polovice kabine vozila; 4. natpis POLICIJA ispisan plavim slovima, na zadnjoj strani vozila iznad registarske plo ice i na prednjoj strani, odnosno poklopcu motora vozila ispod policijske oznake; 5. policijske registarske plo ice; 6. ugraen ureaj za davanje zvu nih znakova u nizu tonova razli itih visina s mikrofonskom kombinacijom; 7. ugraen kolski radioureaj za prijam i predaju na frekvencijama sustava radiofonskih veza Ministarstva; 8. policijsku svjetlosnu signalizaciju ugraenu na najviaem dijelu vozila, i to: - jedan ili dva izvora svjetlosti plave boje ili - dva izvora svjetlosti, koji mogu biti crvene boje (na lijevoj strani vozila) i plave boje (na desnoj strani vozila) ili - dva izvora svjetlosti plave boje ili u kombinaciji crvene i plave boje integrirana u krovnu konzolu na kojoj se s prednje i stra~nje strane nalazi natpis POLICIJA te koja mo~e biti opremljena i ureajem s mogunoau ispisa zapovijedi voza ima. Vozila s policijskim obilje~jima, osim motocikla i mopeda, mogu imati identifikacijski broj radioureaja, ispisan brojevima plave boje na drugoj polovini krova vozila, okomito i simetri no na uzdu~nu os vozila te druge natpise informativnog sadr~aja (web adresa Ministarstva, brojevi kontakt - telefona i sl). Motocikli i mopedi s policijskim obilje~jima moraju imati policijsku registarsku plo icu, policijsku svjetlosnu signalizaciju ugraenu s prednje strane vozila i dva manja plava svjetla ugraena na stra~njem dijelu vozila iznad registarske plo ice, policijsku oznaku minimalne visine 10 cm na prednjem dijelu motocikla ili mopeda, s obje strane spremnika za gorivo ili s obje strane prednjeg dijela atitnika, te mogu biti opremljeni s plavom teleskop lampom i ureajima za davanje zvu nih znakova (sirena) i ureajem za vezu. Vozila s djelomi nim policijskim obilje~jima moraju imati na prednjem dijelu vozila registarsku plo icu s natpisom POLICIJA, a na stra~njem dijelu vozila pripadajuu registarsku plo icu. Takva vozila moraju imati ugraenu i policijsku svjetlosnu signalizaciju (rotirku) ili moraju biti opremljena prijenosnim izvorom svjetlosti, kao i sirenom i ureajem za vezu. Iznimno, vozila s djelomi nim policijskim obilje~jima kada se koriste tijekom obavljanja poslova osiguranja i zaatite osobne sigurnosti atienih osoba, mogu registarsku plo icu s natpisom POLICIJA imati i na stra~njem dijelu vozila. Vozila bez policijskih obilje~ja s ugraenim ureajima za utvrivanje prekraaja vozila u prometu, te vozila koja se koriste u otkrivanja kaznenih djela, nadzoru dr~avne granice i zaatiti osoba mogu imati ugraenu i policijsku svjetlosnu signalizaciju, kao i zvu nu signalizaciju i sredstva veze. Takoer, vozila s ugraenim ureajima za utvrivanje prekraaja vozila u pokretu mogu imati i ureaj za ispisivanje zapovijedi voza ima smjeaten na zadnjoj polici ispod stra~njega vjetrobranskog stakla. Motorna vozila Ministarstva, uz posebnu opremu, moraju imati i svu opremu utvrenu propisima o sigurnosti prometa na cestama. Takoer, mogu imati i dodatnu opremu i ureaje sukladno njihovoj namjeni, npr. zaatitne mre~e, ograde za potiskivanje i sl. Registracija motornih i priklju nih vozila Ministarstva obavlja se u sjediatu Ministarstva. U slu aju gubitka registarske plo ice, odnosno prometne dozvole, izdaje se nova registarska plo ica s novim registarskim oznakama i nova pripadajua prometna dozvola, temeljem potvrde o gubitku izdane od policijske uprave odnosno policijske postaje prema prijavi gubitka. Policijska registarska plo ica i na njoj otisnute registarske oznake po obliku i dimenzijama istovjetne su registarskoj plo ici i na njoj otisnutim registarskim oznakama koji su propisani opim propisima o registraciji vozila. Na policijskoj registarskoj plo ici registarske oznake otiskuju se plavom bojom. Registarska oznaka vozila sastoji se od aest brojeva od kojih prva tri ozna avaju ustrojstvenu jedinicu Ministarstva, a druga tri broja su registarski broj vozila. Izmeu oznake ustrojstvene jedinice i oznake registarskog broja otisnut je grb Republike Hrvatske istih dimenzija, boje i oblika kao i na civilnim registarskim plo icama. Broj ane oznake ustrojstvenih jedinica Ministarstva na policijskim registarskim plo icama su: USTROJSTVENA JEDINICA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVABROJ ANA OZNAKA1.Ministarstvo unutarnjih poslova  sjediate0102.PU bjelovarsko bilogorska0203.PU dubrova ko neretvanska0304.PU li ko senjska0405.PU karlova ka0506.PU koprivni ko kri~eva ka0607.PU osje ko baranjska0708.PU istarska0809.PU primorsko goranska09010.PU sisa ko moslava ka10011.PU brodsko posavska11012.PU splitsko dalmatinska12013.PU aibensko kninska13014.PU vara~dinska14015.PU vukovarsko srijemska15016.PU viroviti ko podravska16017.PU krapinsko zagorska17018.PU zadarska18019.PU zagreba ka19020.PU meimurska21021.PU po~eako slavonska220 Tablica 8: Broj ane oznake ustrojstvenih jedinica MUP-a na policijskim registarskim plo icama 9.5.2. Koriatenje i upravljanje policijskim vozilima Koriatenje vozila za obavljanje slu~benih zadaa na prikladan na in odobrava nadle~ni rukovoditelj. Svako koriatenje vozila voza  mora evidentirati u nadzornoj knji~ici. Podatke evidentirane u nadzornoj knji~ici, na kraju tekueg mjeseca, svojim potpisom i pe atom ovjerava rukovoditelj ustrojstvene jedinice koja je zadu~ila vozilo ili osoba koju on za to ovlasti. Rukovoditelji u ustrojstvenoj jedinici koja je zadu~ila vozilo i djelatnici koji ih koriste du~ni su brinuti o pravilnoj i ekonomi noj uporabi vozila. Neposredno prije koriatenja vozila voza  je du~an provjeriti stanje vozila, osnovnu opremu (prva pomo, sigurnosni trokut, vatrogasni aparat, reflektirajui prsluk, rezervne ~arulje), drugu opremu propisanu zakonskim i podzakonskim propisima te istou vozila. Pod provjerom stanja vozila smatra se: - vanjski i unutarnji pregled eventualnog oateenja vozila, - provjera pneumatika, - provjera funkcionalnosti ugraene opreme i ureaja. Korisnik vozila du~an je brinuti se o: - razini rashladne tekuine, - razini ulja u motoru, - datumu isteka registracije, - servisnim intervalima odr~avanja vozila, - koriatenju vozila s obzirom na ograni enje kilometra~e. Ako se prilikom provjere stanja vozila uo e nedostaci, policijski slu~benik mora poduzeti potrebne mjere radi njihovog otklanjanja. Iznimno, ako su uo eni nedostaci na vozilu takvi da ne ugro~avaju sigurnu uporabu vozila, a radi se o izvraenju ~urne slu~bene zadae, voza  e koristiti takvo vozilo, o emu e prethodno izvijestiti nadreenog rukovoditelja. Ako je za odreeno vozilo izdana registarska plo ica POLICIJA, u situacijama kada to poveava izglede za uspjeano izvraenje slu~bene zadae, djelatnici policije mogu na vozilu istaknuti tu plo icu. Kada je djelatnik Ministarstva vozilom sudjelovao u prometnoj nesrei, du~an je nesreu prijaviti nadle~noj ustrojstvenoj jedinici policije radi obavljanja o evida. O prometnoj nesrei takoer je du~an na initi izvjeae koje supotpisuje nadreeni rukovoditelj. U slu aju kada se ne radi o prometnoj nesrei, u smislu odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama ili je vozilo oateeno u objektima Ministarstva, ili u objektima koje Ministarstvo koristi za interne potrebe (autoradionice, poligoni i parkiraliate i sl.), u kojem dogaaju nije sudjelovalo vozilo druge fizi ke ili pravne osobe, nije potrebno obaviti o evid, ve se sastavlja izvjeae, na temelju kojeg se pokree postupak popravka vozila. Ako u takvom slu aju ima ozlijeenih osoba ili je nastupila vea materijalna ateta, djelatnik koji je upravljao ili rukovao vozilom obvezan je prijaviti dogaaj nadle~noj policijskoj postaji koja e obaviti o evid. Veom materijalnom atetom u ovakvom slu aju, smatra se ateta koja prelazi iznos od 20 000 kuna ili ako su na vozilu oateeni vitalni dijelovi ureaja za upravljanje ili zaustavljanje, a vozilo se ne mo~e samostalno kretati. Otuenje vozila ili dijelova vozila, gubitak prometne dozvole, knji~ice vozila ili registarskih plo ica, djelatnik koji je upravljao vozilom du~an je prijaviti policijskoj postaji na ijem je podru ju dogaaj nastao, radi obavljanja o evida, ili izdavanja potvrde o gubitku navedenih stvari. Prilikom koriatenja slu~benih policijskih vozila, policijski slu~benici su se du~ni domainski ponaaati. Ukoliko zbog grube nepa~nje slu~benika, npr. znatno prekora enje brzine, vo~nja pod utjecajem alkohola, prolazak kroz crveno svjetlo i sl., nastupi ateta na vozilu (prometna nesrea, otuenje vozila, kvar, gubitak opreme i sl.), djelatnik koji je koristio vozilo je du~an nadoknaditi skrivljenu atetu. Ako djelatnik upravljajui vozilom, u razdoblju od godinu dana, svojom krivnjom dva ili viae puta prouzro i prometnu nesreu ili na drugi na in skrivi atetu na vozilu, rukovoditelj ustrojstvene jedinice zabranit e mu upravljanje vozilom. Takva zabrana se donosi u pisanoj formi, na posebnom obrascu i izri e se na vrijeme od jedne godine.  Zbog specifi nosti koriatenja policijskih vozila u razli itim uvjetima eksploatacije, od mirne vo~nje do stresnih progona po initelja najte~ih kaznenih djela i nepredvidljivosti takvih situacija, uvijek treba nastojati da se u policijskom vozilu nalaze najmanje dvojica policijskih slu~benika, koji e dijeliti aktivnosti na na in da se slu~benik koji upravlja vozilom ato viae rastereti od dodatnih aktivnosti kako bi se ato viae mogao posvetiti upravljanju vozilom. To zna i da e suvoza  preuzeti druge obveze, npr. koriatenje sredstava veze, zapisivanje kakvih podataka i tome sli no.  Proizvoa i vozila koji uz klasi nu ponudu i estetiku vozila proizvode i nude i sigurnost, imaju budunost.  Proizvoa i vozila iji kupci pogibaju u prometnim nesreama ili zavraavaju u zatvorima ne vode dobru poslovnu politiku. 10. VOZA I 10.1. Uvjeti za upravljanje vozilima Motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti mo~e samostalno upravljati samo osoba koja ima va~eu voza ku dozvolu, inozemnu voza ku dozvolu ili meunarodnu voza ku dozvolu koju za vrijeme vo~nje mora imati kod sebe i pokazati je na zahtjev ovlaatene osobe. Voza  je du~an za vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem koristiti se pomagalima koja su upisana u voza ku dozvolu. Voza  motornog vozila za vrijeme vo~nje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge ureaje na na in koji bi umanjio mogunost reagiranja i sigurnog upravljanja motornim vozilom. Mobitel se mo~e koristiti za vrijeme vo~nje, ako se upotrebljava naprava koja omoguava njegovo koriatenje bez upotrebe ruke, tzv. hand free. Voza  koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duaevno sposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vjeatinu. 10.1.1. Osposobljavanje kandidata za voza e Osposobljavanje kandidata za voza e je djelatnost koja se obavlja u opem interesu, i po programu koji obuhvaa nastavne predmete: Prometni propisi i sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pru~anje prve pomoi osobama ozlijeenim u prometnoj nesrei. Osposobljavanje kandidata za voza e izvode autoakole koje za to ovlasti i upiae u registar autoakola Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon ato ovlaatena stru na organizacija utvrdi da ispunjavaju propisane uvjete. Osoba mo~e pristupiti osposobljavanju za voza a vozila odreene kategorije najranije aest mjeseci prije nego ato navrai godine propisane za izdavanje voza ke dozvole za upravljanje vozilom odreene kategorije. Kandidat za voza a mo~e i prije polo~enoga voza kog ispita upravljati na cesti vozilom one kategorije za koju se osposobljava samo za vrijeme dok se osposobljava, ako vozilom upravlja pod nadzorom instruktora vo~nje. Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za voza a mora imati kod sebe knji~icu kandidata za voza a i uvjerenje o tjelesnoj i duaevnoj sposobnosti za upravljanje vozilom, te ih je du~an pokazati na zahtjev policijskog slu~benika i ovlaatenog nadzornika. Vozilo koje se koristi za osposobljavanje kandidata za voza a mora biti ozna eno oznakom plave boje s bijelim slovom L. Voza i autobusa i teretnih motornih vozila ija najvea dopuatena masa prelazi 3 500 kg, kojima se obavlja prijevoz za javne potrebe, du~ni su, svakih 5 godina nakon stjecanja prava na upravljanje vozilom proi periodi nu izobrazbu, o emu e im se izdati potvrda. 10.1.2. Voza ki ispiti i provjera osposobljenosti Voza ki ispit mo~e polagati samo kandidat za voza a koji je zavraio osposobljavanje po propisanom programu i ako je navraio broj godina potrebnih za izdavanje voza ke dozvole za kategoriju za koju se osposobio. 1) Kandidat za voza a motornih vozila A kategorije smije polagati voza ki ispit ako je stariji od 24 godine ili ako ima va~eu voza ku dozvolu za vo~nju motornih vozila A2 kategorije najmanje dvije godine i navraenih 20 godina. 2) Kandidat za voza a skupine vozila B+E, C1+E i C+E kategorije smije polagati voza ki ispit ako ima va~eu voza ku dozvolu za onu kategoriju, u koju spada vu no vozilo najmanje godinu dana. 3) Kandidat za voza a motornih vozila C kategorije i vozila H kategorije smije polagati voza ki ispit ako ima va~eu voza ku dozvolu za vo~nju motornih vozila B kategorije najmanje godinu dana. 4) Kandidat za voza a motornih vozila D i D+E kategorije smije polagati voza ki ispit ako ima va~eu voza ku dozvolu za vo~nju motornih vozila C kategorije najmanje dvije godine. Voza ki ispit ini jedinstvenu cjelinu i sastoji se od nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pru~anje prve pomoi osobama ozlijeenim u prometnoj nesrei i Upravljanje vozilom. Ispit iz nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom provodi ovlaateni ispitiva  koji ima dopuatenje (licenciju) Ministarstva unutarnjih poslova. Ispit iz nastavnog predmeta Pru~anje prve pomoi osobama ozlijeenim u prometnoj nesrei provodi ovlaateni ispitiva  koji ima dopuatenje (licenciju) Ministarstva zdravstva. Rezultati ispita upisuju se u knji~icu kandidata za voza a. Ovlaatenim ispitiva ima se nee izdati dopuatenja (licence) za obavljanje propisanih poslova, ako su pravomono osuene za kaznena djela protiv ~ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv imovine, protiv ope sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv slu~bene du~nosti, koja se progone po slu~benoj du~nosti ili se protiv njih vodi kazneni postupak za ta djela odnosno ako su pravomono osuene za prekraaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koje je propisana kazna zatvora. Vojna osoba i slu~benik Ministarstva unutarnjih poslova, koji su u oru~anim snagama Republike Hrvatske, odnosno MUP-u osposobljeni za upravljanje vozilima, mogu voza ki ispit polagati u MORH-u, odnosno MUP-u prema propisima ato ih donesu nadle~ni ministri tih ministarstava, ali sadr~aj voza kog ispita mora obuhvaati najmanje ope uvjete za polaganje voza kog ispita. U srednjim akolama koje akoluju osobe za zanimanje voza  i ispunjavaju propisane uvjete, na prijedlog ovlaatene stru ne organizacije, MUP imenuje povjerenstvo za polaganje voza kog ispita, koje mo~e ispitivati samo kandidate za voza e koji su osposobljavani u tim akolama. Instruktori vo~nje, predava i, stru ni voditelji, ovlaateni nadzornici i ovlaateni ispitiva i obvezni su se stru no usavraavati, te su du~ni pristupiti provjeri stru ne osposobljenosti najmanje jedanput u etiri godine i na njoj moraju zadovoljiti, osim ovlaatenog ispitiva a, koji je du~an to u initi svake dvije godine. Osoba koja ne zadovolji ili ne pristupi provjeri stru ne osposobljenosti ne smije obavljati poslove za koje je ovlaatena, dok ne zadovolji na provjeri. Upravni i inspekcijski nadzor nad radom autoakola i ovlaatene stru ne organizacije obavlja MUP. Ako ovlaatena stru na organizacija (HAK) ne obavlja povjerene poslove sukladno odredbama ovoga Zakona ili prestane ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom, MUP e joj oduzet ovlaatenje. Ako je stru noj organizaciji oduzeto ovlaatenje, poslove obavlja ministarstvo nadle~no za unutarnje poslove, dok ne ovlasti drugu stru nu organizaciju. Ako autoakola, stru ni voditelj, predava , instruktor vo~nje, ovlaateni ispitiva , odnosno ovlaateni nadzornik, ne obavlja poslove u skladu s propisima, MUP e im rjeaenjem privremeno na mjesec dana zabraniti rad. Ukoliko ne otkloni nedostatke u tom roku, rjeaenjem e se autoakoli zabraniti rad, a instruktoru vo~nje, predava u ili ovlaatenom ispitiva u oduzeti dozvolu (licenciju). Autoakola, stru ni voditelj, predava , instruktor vo~nje, ovlaateni ispitiva  ili ovlaateni nadzornik kojem je izre ena mjera ne mo~e obavljati poslove osposobljavanja kandidata za voza e ili provoditi voza ke ispite dok zabrana traje. 10.1.3. Stjecanje prava na upravljanje vozilom Osoba mo~e stei pravo na samostalno upravljanje vozilom odreene kategorije ako je: 1. duaevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom odreene kategorije, 2. navraila minimalnu dob za upravljanje vozilom odreene kategorije, 3. polo~ila voza ki ispit za upravljanje vozilom odreene kategorije te 4. ako joj odlukom nadle~nog tijela nije zabranjeno upravljanje vozilom. Nije dovoljno da kandidat za voza a vozila odreene vrste i kategorije ovlada potrebnim voza kim znanjima i vjeatinama ve je potrebna i odreena psihofizi ka zrelost vezana uz ~ivotno iskustvo, odnosno kandidat mora prijei odreenu ~ivotnu dob. Minimalna dob za upravljanje vozilima sljedee vrste je: - biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navrila 14 godina, - djeca s navrenih devet godina koja su u kolama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navrenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navrila 16 godina, - zapre~nim vozilom smije upravljati dr~avnom i ~upanijskom cestom samo osoba koja je navraila 16 godina, a na ostalim cestama osoba koja je navraila 10 godina. Minimalna dob za upravljanje vozilom pojedine kategorije je: - navraenih 16 godina za upravljanje vozilima M, A1, F i G kategorije, - navrenih 18 godina za upravljanje vozilima A2, B i C1 kategorije, - navrenih 19 godina za upravljanje vozilima B+E, C i C1+E kategorije, - navrenih 20 godina za upravljanje vozilima A, C+E kategorije, - navrenih 21 godinu za upravljanje vozilima D, D+E i H kategorije, - navrenih 24 godine za upravljanje vozilima A kategorije, bez posjedovanja iskustva upravljanja vozilom A2 kategorije. Voza ka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, B + E, C1, C1 + E, C, C + E, D, D + E, F, G, H i M kategorije gdje u: - A1, spadaju motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do 11 kW, - A2, spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potje e od vozila ija je snaga dvostruko vea i viae, - A, spadaju motocikli s bo nom prikolicom ili bez bo ne prikolice, l  < N  $ ( 8 D ^  V t v | ~  ܲԊԊhIrhu OJQJhu OJQJhIrh5CJ8OJQJaJ8hIrh5CJOJQJaJhIrh5CJ OJQJaJ h5OJQJh6OJQJhOJQJhIrhOJQJhIrh6OJQJhIrh5OJQJ,bdfhjlnprtvxz|~gd$a$gdaaa> h j l gd  8 : < N | ~  $ & ( 8 Z \ ^ gd^      2 $a$gdgd2 V X Z \ ^ ` b d f h j l n p r t v x z | ~ gd$a$gd gd   : :<HJ1gd$a$gd $a$gdgd   6 8 : < > 24ŦlU>-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-hu 0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhOJQJmHnHuhIrhOJQJjhIrhOJQJU hIrhCJOJQJ^JaJ48:<>@:FHJLNz|ܾ܅qZܾ܅FZ&jhhIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&j4hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu`bdf ¨¨qqZ¨F¨qZ&jhIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphuDh Jf~!4"f#$%'\(*+,h./ ^`gd3gd2gd1gd \^n 24:@BDFHǵǛDŽmǵSmǵ2j8hIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu>@Pbfhjl^`rz|~02ǭǖǭmSǭǖǭm2j hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jlhIrhOJQJU^JmHnHu246 "$ǭǭaǭUAǭǖUǭ&j hIrhUmHnHuhIrhmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j hIrhOJQJU^JmHnHu$&(>DHJLN:<T`dfӹӚlU;ӚU2jphIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-hu 0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j< hIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHufhjPRr|~.02ǵǛmOC/&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu24DFHVbxz|~* , . 0 ǰǂvdJ2j hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu !!!!!!!!" "*"."2"4"6"8"""""R#ѿlUѿ;2jthIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2j@hIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-hu 0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuR#T#`#d#f#h#j#$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%ʳᇡmᇳᇳʳᇡSʇ2jhIrhOJQJU^JmHnHu2jhIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu %%%%%&&&&&& ''''''''''R(T(V(X(Z(\(^(`() )ίΝ΃ίl蝯ΝRίl蝯Ν2jDhIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu ) )))))**** *****>+@+z+|+++++ǭǖmǭmSǭǖ2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jxhIrhOJQJU^JmHnHu+++R,T,V,X,,,,,,,,,--˻ˣyZ@.@#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu)h0J0>*B*OJQJmHnHphu)h0J0>*B*OJQJmHnHphu.jhIrhOJQJUmHnHuhIrhOJQJmHnHu/hIrh0J0>*B*OJQJmHnHphu8jhIrh0J0>*B*OJQJUmHnHphu---8.:.b.d.f.h.j.l.////f/h/p/|//////>0@0ǭǖǭmSǭǭmǭm2jHhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu@0B0D0~11111111111h2j2l2n22ǭǭmRKǭm1ǭ2j!hIrhOJQJU^JmHnHu hu hu 5h0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h5m0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j| hIrhOJQJU^JmHnHu/111235678::;H<J<J=>?@AB*DVEZF4`gd6]4`gd6]4gd3`gd3gd2gd3```gdgdu 1gd2gd22222222l3n3p3r33333333444455555555@6B6ʰᰇmᰙᰇSʰᰇ2j$hIrhOJQJU^JmHnHu2j"hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu B6D6F6v6x6~666666L7N7P7R777777777z8|8ǭǖmǭmSǭǖmǭm2j&hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jL%hIrhOJQJU^JmHnHu|8~8888888888999999:::::::::ǭǖmǭaMǭǭaǭa&j(hIrhUmHnHuhIrhmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j'hIrhOJQJU^JmHnHu::::::;;;;;2;4;8;:;<;>;;;;;< <(<<<F<H<J<L<N<<ͳ͜yͳyeͳ͜yNͳy-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jP+hIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j*hIrhUmHnHu<<<<===0=F=H=J=L=N=====v>x>|>>ѲxfL5-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2j-hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j,hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu>>>>>4?6?8?:?v?x???????H@J@L@N@@@@@@@@@ַ֝lַ֝Rlַ2j 0hIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2j.hIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu@rAtAvAxAAAAAAAABBBBBBBBBBCCCCCD DŦ٦xd٦xP٦&j3hIrhUmHnHu&j2hIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jT1hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuhIrhmHnHu D$D(D*D,D.DDDDDJELEPETEVEXEZEFFFF>F@FPFRFTFVFXFZF\F^FGGŦŌxŦŌdьŦŌ&j$6hIrhUmHnHu&j4hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu G G GGGGGGGGGbHdHfHhHHHHHHHHHIIII J Jͳ͜yͳyeͳ͜yͳyQͳ&j9hIrhUmHnHu&j8hIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jX7hIrhUmHnHuZFGH8JZK`LvM~NzOPR0SRTUVXvYZ[\]_`3gd 4^`gd6]4`gd6]4`gd6] 4^`gd6] JJJ2J4J6J8J:J*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuZL\L^L`LbLdL MMMMdMfMlMtMvMxMzM"N$N&N(NPNRNdNjNlN|N~NNN*O£口xdxM-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&j>hIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&j\=hIrhUmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu*O,O.O0OJOLO`ObOfOjOtOvOxOzO|O~O&P(P*P,PPPPPPPPPPPPѲ岛maaM岛ma&j@hIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j?hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuPQQQQRRR RRRRRRRRRSS.S0S2S4SSSSS8T:TDTHTPTŦ٦xd٦xP٦xx&jDhIrhUmHnHu&j`ChIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j,BhIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuhIrhmHnHuPTRTTTVTTUUUtUvUxU~UUUU,V.V0V2VVVVVVVVVWWԺԺԏxԺdԺMxԺ-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jFhIrhUmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jEhIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHuWWWX XXXXXXXXXXXHYJYLYnYrYtYvYxYzYͳ͜yͳyeͳNyͳ-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jdIhIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j0HhIrhUmHnHuzY"Z$Z&Z(ZPZRZbZjZrZtZzZ~ZZZZZ.[0[2[4[ӹӚlUlI5&jKhIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jJhIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu4[[[[[[[[[[[\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]寘uuaƘuuM&j4NhIrhUmHnHu&jMhIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu]]]]]]]]]]^^^^|_~_______J`L`η堔ucIuucu2jhOhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuL`N`P``````````hajalanaaaabbb b bbbbbbbb cͳ͜yͳyeͳͅyͳyQͳͳ&jShIrhUmHnHu&jQhIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jPhIrhUmHnHu` bcjdefgh&iZjkln$o6pRqzrstuv x2y3gd2gd 5^`gd6]30`0gd6]5p`pgd4`gd6]5$ ^ `a$gd6] ccccccc cccccddJd^dddhdjdldndeeeeze|eeeeeeeeee@fBfѷ諌xѷ諌d諌&jlUhIrhUmHnHu&j8ThIrhUmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu%BfDfFfjflfffffffRgTgVgXgggggghhhhhhhhiii"iͳ͜yͳyeͳͳyͳyQͳͅ&jYhIrhUmHnHu&jWhIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jVhIrhUmHnHu"i$i&i(i*iiiiiNjPjRjVjXjZj\j^jkk k klknkvkkkkkk0lܽܣܽ}cL}-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jp[hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu&j*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu0l2l4l6llllllllllVmXmZm\mmmmn nnnnnnnѲ岛xxd岄xR#hIrhOJQJ^JmHnHu&j]hIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j\hIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphunnnnn o o"o$o&o(ooooopp p2p4p6p8p:pppǭǖmǭmSǭǖmǭm2j@`hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j _hIrhOJQJU^JmHnHuppp(q*q:qNqPqRqTqVqqrrr`rbrjrrrvrxrzr|r~r&s(sǭǖmǭaMǭǖaǭm&jbhIrhUmHnHuhIrhmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jtahIrhOJQJU^JmHnHu(s*s,sPsRspssssss6t8t:t*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jchIrhOJQJU^JmHnHuTuVuXuuuuuuuuujvlvnvpvvvvvvvvvwwǭǖmǭmSǭǖmǭGhIrhmHnHu2jxghIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jDfhIrhOJQJU^JmHnHuwwwwwwxx x xxxxxxxy y(y*y.y0y2y4y6yyyͳ͜yͳyeͳ͜yͳS#hIrhOJQJ^JmHnHu&jihIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jhhIrhUmHnHuyyy(z*z4zhztzvzxzzz|z${&{({*{{{{{{{{h|j|ǭǭmǭmSǭǭǭm2jHlhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jkhIrhOJQJU^JmHnHu2yxz{|~464T|؄@tv.DRdĒ4`gd6]2gd1gd4gd3`gd3gdj|l|n|||||||||||}}}}}}}}}}~~~~~ǭǖmǭaMǭǖaǭa&jnhIrhUmHnHuhIrhmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j|mhIrhOJQJU^JmHnHu~~~&,02468:02468ͳ͜y[ͳyGͳ͜yͳ&jqhIrhUmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&johIrhUmHnHu8.0FPRTVX\^hxz|~(*ӹӚlRӚl2jshIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jLrhIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu*,.Z\^`̄Ԅք؄ڄ܄ǭǖmǭmSǭǖmǭGhIrhmHnHu2juhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jthIrhOJQJU^JmHnHuƇȇͳ͜yͳgMͳ͜gͳg2jPxhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jwhIrhUmHnHuȇʇ̇&(0>@BD<>Blprtvxz"$ǭǖǭjǭǭSǭGhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jzhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jyhIrhOJQJU^JmHnHu$&(Ԋ֊̋΋ͳ͜yͳgMͳ͜gͳg2j }hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j{hIrhUmHnHu&*,.02ڍ܍ލ0@BDFHǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jT~hIrhOJQJU^JmHnHu ".NPRTV46J`bdfhǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHuBPfhvx~2468’ĒƒȒprǭǭmǭmSǭmǭm2jXhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j$hIrhOJQJU^JmHnHurtvܓǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu ޜdƢܣPR̩2`gd2gd1gd 4^`gd6]4`gd6]3gdJZ\n46ǭqZC1ǭ%hIrhmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu?jhIrh0J06>*B*OJQJU^JmHnHphu6hIrh0J06>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu 68:dfhjܘޘ ͳ͜yͳyeͳͅyGͳy;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu&j\hIrhUmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&j(hIrhUmHnHurt<>@BfhFHѲ岛xfL岛ff2jČhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jhIrhUmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphuHJLҜԜڜܜޜ$V^bǭǭǭjǭǭN7-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu6hIrh0J06>*B*OJQJ^JmHnHphu2j,hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHubdfh\^x468:jlδδ΃eδYEδδ&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2j`hIrhOJQJU^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHuBDFH`bܽw`Bܣ;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jȒhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphubdf¢ĢƢȢʢrtvx̣أڣܣޣͳ͜yͳgMͳ͜gͳg2j0hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuڤܤ ǭǖǭmSǭǖǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jdhIrhOJQJU^JmHnHu¦8:<BHLNPRTVpr|ǭǖaǭUAǭǭU&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j̘hIrhOJQJU^JmHnHuXZ\^ĩȩʩ̩ΩЩxz|~幚嚃lӚR嚃lӚ2jhhIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j4hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu028<>@BD*,FVXZ\^ǭǖmǭmSǭǖmǭm2jОhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu@ZnҰ,&<Zpx1gd2`gd`gd6] (^(`gd6]2gd3gd :<Xjlnpr hj>@ǭǖmǭmSǭǖmǭm2j8hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu@BDʰΰаҰ԰ְ~ұǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jlhIrhOJQJU^JmHnHuʳ޳ǭǭbJ:JhIrhOJQJmHnHu/hIrh0J0>*B*OJQJmHnHphu8jhIrh0J0>*B*OJQJUmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jԤhIrhOJQJU^JmHnHu ʴ̴$&*|`b˳˳jP>P#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu)h0J0>*B*OJQJmHnHphu)h6]0J0>*B*OJQJmHnHphu/hIrh0J0>*B*OJQJmHnHphu8jhIrh0J0>*B*OJQJUmHnHphu.jhIrhOJQJUmHnHubdfֶض̷ηзǭǖmǭmSǭǭmǭm2jphIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j<hIrhOJQJU^JmHnHu¹Ĺƹȹ"$&(*ҺԺǭǖmǭmSǭǖmǭm2jتhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHuԺֺغ48:<>@24RTXZ\^ǭǖmǭmSǭǖmǭm2j@hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j hIrhOJQJU^JmHnHu LNhlnprt "HJptvxz|$&ǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jthIrhOJQJU^JmHnHu&(*dfhjrǭǭfǭZFǭ*6hIrh0J0>*B*OJQJ]^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu;hIrh0J0>*B*CJOJQJ^JaJmHnHphu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jܰhIrhOJQJU^JmHnHulnprʰ{aJ{{-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jDhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphuǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h6]0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jxhIrhOJQJU^JmHnHuPRh ǭǭmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHuF"Db "0^&X|gd2gd1gd l^`lgd"U4gd3gd.0>BDFHJǭǖmǭaMǭǭ&j|hIrhUmHnHuhIrhmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jHhIrhOJQJU^JmHnHuxz磄xdM6x-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu)h0J0>*B*OJQJmHnHphu)h"U0J0>*B*OJQJmHnHphu/hIrh0J0>*B*OJQJmHnHphu  "$&:@BDFHǵǛmǵSmǵ2jhIrhOJQJU^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu:<Z^`bdf "$&ǭǖmǭmSǭǖmǭGhIrhmHnHu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jLhIrhOJQJU^JmHnHu (*.024DFVͳ̀i]ͳK1ͳ̀2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu6hIrh0J0>*B*OJQJ]^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuVX\^`b V:<>@jl僯lRlΝ2jPhIrhOJQJU^JmHnHu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu lnpǭǖmfǭZFǭǖǭm&jhIrhUmHnHuhIrhmHnHu h7h#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu  $&(*8:PTVXZ\ǭǖmǭmSǭǖmǭm2j hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu XZtxz|~(*,.vxJLǭǖǭmSǭǖǭGhIrhmHnHu2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jThIrhOJQJU^JmHnHuLNPfhjlͳ͜yͳgMͳ͜gͳg2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHuhIrhmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu&jhIrhUmHnHuRTǭǖmǭmSǭǖmǭm2jXhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j$hIrhOJQJU^JmHnHuNvz $a$gd$a$gdgd1gd3gd2gdTVX@BFJLNPRXZnrtvxz"$ǭǖmǭmSǭǖmǭm2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHu$&( JLǭǖmǭmSǭǖmǭm2j(hIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2jhIrhOJQJU^JmHnHuLNPHJ`brvxz|~&(*,~ǭǭmǭmSǭmL h7h2jhIrhOJQJU^JmHnHu#hIrhOJQJ^JmHnHu-h"U0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu-h0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu3hIrh0J0>*B*OJQJ^JmHnHphu<jhIrh0J0>*B*OJQJU^JmHnHphu2j\hIrhOJQJU^JmHnHu>Nxz~@B`b24VXBD@B`bnpNPR68\hIrh56NHOJQJhIrh56OJQJhIrhNHOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJjhIrhOJQJUhIrhOJQJC  "$&(*,.02468:<>N $a$gdgdNPT   b2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd $`a$gd$a$gd\^j l   F H N P    24`bvx*,  Nh-ƺ{i{i{"hIrh6OJQJmHnHuhIrhOJQJmHnHu hIrhCJOJQJ^JaJ(hyh5OJQJehrh5OJQJhIrh5OJQJjhhhUhOJQJhjhhhUhIrhOJQJhIrhNHOJQJ#  2h"#'-2H:0LNQ $`a$gd $a$gd$a$gd--*L,LLLNNrOtOOOPP6Q8Q~RRFSHSSSUUJVV:Wc@ceeeegg4h6hiijj j&k(k,k.k0k2k6kkk>l@lDlɴɄs!jhIrh0JOJQJU#hIrh6CJNHOJQJaJj hIrhOJQJUj hIrhOJQJU) j*hIrh0J6CJOJQJaJhIrh6CJOJQJaJjzhIrhOJQJUhIrhOJQJhIrhNHOJQJ&DlrZu\uvv,w.wwwxxJyLypyrytyvyxyzzzzzzzzz{{h{l{>|@|||||`}b}ϵϵwew#hIrh5CJOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJh5OJQJhIrh5OJQJjd!hhhUhb?hNHOJQJhb?hOJQJhj!hhhUhOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhOJQJmHnHu'zzzzz@|||||||||||||||| $a$gd $a$gd$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd|||||||||||`}b}(vTr $`a$gd$h^h`a$gd$a$gd $a$gdb}tv@BZ\46VX(*PRXZͱͱͱ*jhIrh0JB*OJQJUph!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJphhIrhNHOJQJhIrhOJQJ,jhIrh0JOJQJUmHnHuhIrhOJQJmHnHu6\^8npܧާBD,ĭƭ|~@BȲʲ:<df "l̷η߾hIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhOJQJmHnHu!jhIrh0JOJQJUhIrhB*OJQJph!hIrhB*NHOJQJph7:<dfnvxz|(*Ȼʻ@BDFHԼּ޼jl|~dĹĹĹ{ hIrhCJOJQJ^JaJhvh5OJQJh5OJQJj!hhhUhvhNHOJQJhvhOJQJhOJQJhj?!hhhUhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJ-rtvʻBD~dfbyh^h`gd$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd/$d%d&d'd-DM NOPQgd $`a$gdRT|~$&`bbd <RT>@|~$&,.Z\:hOJQJhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJNb^ $^|~ /$d%d&d'd-DM NOPQgd$-DM `a$gd$a$gd$L^`La$gd $`a$gd:<<>lnpr8:NPfh~ "$ٲ解xj!hhhUhBMhNHOJQJhOJQJhBMhOJQJhj!hhhU*jhIrh0JB*OJQJUph!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJphhIrhOJQJhIrhNHOJQJ+ 6TVXZ\dd\$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd/$d%d&d'd-DM NOPQgd$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd 46Tljl "Z\tv\PPRL`RT.0   * ^ V  4 h     Z\:JLhIrh5NHOJQJhIrhNHOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhOJQJh5OJQJhIrh5OJQJF\^`bdfhjl\^8: $`a$gd $a$gd $`a$gd $a$gd$a$gd:P`J&  ^  h   $ Ra$gd$\t^\`ta$gd $8^8a$gd$^`a$gd$L^`La$gd$L^`La$gd $h`ha$gdtj6xz"%$ & F h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd%$ & F  h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $a$gd$a$gd 46dfdfhj<>z8:df0 4   !!"###$ $,&.&n&p&&&' '''r(t(|)))&*ŶťťŶŶ$hIrhB*NHOJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrhB*OJQJph#hIrh5B*OJQJ\ph!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJ9"p&|)+J-|.>/2C45D<=@A"F0IK%$ & F h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd%$ & F h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd%$ & F 0h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd&*(***+++,,,,L----|../////(0*0,041611122222H3L3b3d344C4f4h4446666 88֪փ֪'hIrh5B*NHOJQJ\ph$hIrhB*NHOJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrh5OJQJhIrhB*OJQJph#hIrh5B*OJQJ\phhIrhOJQJhIrhNHOJQJ3888: :::|;~;D<<====J>N>x>z>0?2???@@AAAA B8BPBRBCCDDEE"FFjGlG.I0IIIIJJKKKbLdLLL7MMŲ֣ŲŲ֣hIrh5OJQJhIrhB*OJQJph$hIrhB*NHOJQJ\ph hIrhB*OJQJ\ph#hIrh5B*OJQJ\phhIrhNHOJQJhIrhOJQJ:K7MN^PQ0TdWFZ]`bVhkt%$ & F h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd!$ & Fh-D1$7$8$H$M ^h`a$gd$ & F h1$7$8$H$^h`a$gd%$ & F h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd MMMMMMMNNNNlOnO&P(P^PPQQQFRRRSS0TTT4UtUvU&V(VdWWW|Y~YHZZZ\ZZZ[[[D\F\]]ڻڞ~ڞhIrh5NHOJQJ\hIrh5OJPJQJ\hIrh5OJQJ\hIrhB*OJQJph#hIrh5B*OJQJ\phhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJhIrh5NHOJQJ1]]]^^`|`para&b(b:bn@nooooxpp"q$qqHrJrPrRrrrsstttuuuu&v*v"w$wxnypyyyz{|{{{{V|Z|||<}>}}l~轩轚轚轩轚!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJph'hIrh5B*NHOJQJ\ph#hIrh5B*OJQJ\phhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhOJPJQJ2l~n~~ "@BVXpr*,DF>D܈ވ廧{jj hIrhB*OJQJ\phhB*OJQJph!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJph'hIrh5B*NHOJQJ\ph#hIrh5B*OJQJ\phhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJhIrh5NHOJQJ)}>nzf*2xL"$ 0h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd"$ h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd"$ h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd(*؊ڊ.0nt ʍ̍~TVzАҐ24BD ̖ΖPRDFflǵǵǵǵǵ'hIrh5B*NHOJQJ\ph!hIrhB*NHOJQJph#hIrh5B*OJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhB*OJQJph8np2ȝʝ ~46028ܠޠJNNPx~ܢLR̭̾孛孛孛孛'hIrh5B*NHOJQJ\ph#hIrh5B*OJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhB*OJQJph2ΩЩ8:@6ln~­BF`b>@ TD\^·npɻծծծ՝|ծծծծɻծծծծծhIrhB*OJQJph#hIrh5B*OJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrhNHOJQJhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ0N>RB $`a$gd $`a$gd$ |-DM a$gd"$ |h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd"$ h-D1$7$8$H$M ^h`a$gd\^@DZ\hj>BRX\^BD,.@ŶŶŢŶ趉趉!hIrhB*NHOJQJphhOJQJ'hIrh5B*NHOJQJ\phhIrhB*OJQJph#hIrh5B*OJQJ\ph hIrhB*OJQJ\phhIrhOJQJhIrhNHOJQJ0HJdV$&xz (^$^`a$gd $`a$gd $a$gd $`a$gd$a$gd $a$gdHvxxz02R@BXZzHJ\:<$z|24PRXZ伫hIrh5CJaJhOJQJ!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJphhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJ;02TV:<npXZDFVXx46`b.0dfVX<>PRln          24!jhIrh0JOJQJU$hIrhCJNHOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJF^  .z>"$4!"#t%H&$L^`La$gd$a$gd$@^`@a$gd $`a$gd4~TVhj "NPx##j%l%''(( )")**,,,,r-t-*.,.//00P1R1^1`1 3 34565554666H7J77788&=(=D=F===d>!jhIrh0JOJQJUhIrhCJOJQJaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJOH&''j)T+V+.f268;<?AFHBJKKOP^VXJ`aj $`a$gd$a$gd$L^`La$gdd>>>>P?R???h@j@AAAAAA~BBCCCCDDPEREEE0GXGJJJJKKLLMMnNpNO8OXOZOhOjOQQSSFUHUUUW WWWLXNXYY\\\\\辭 hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrh6NHOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh6OJQJD\\]]^^__<`>`za|addBdDdgg>i@iiijjjjJkLkkkllllll2m4m>mHm潹掹thIrh5NHOJQJhIrh5OJQJj!hhhUh=vhNHOJQJh=vhOJQJhOJQJhj!hhhU!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhCJOJQJaJ'jjjLkklll>m@mBmDmFmHmpm~ $a$gd$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd/$d%d&d'd-DM NOPQgd $`a$gdHmpmnnBpDprrssPtt0u2u@uBuvvXwZw xxxxzz{{z|||}}^~~~~prڀ܀΃Ѓ8:ƆȆ,46̉8ԋ֋24ʍTn2VTphIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJPpmrm}\~^~~~|ĉL*J(BnR< $a$gd $h`ha$gd$a$gdΓ.2NLx\œF~LNnң<>v$x$&ةrt.0^`Ȯʮ  JLhIrh6NHOJQJhIrh6OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJL<dȣlnةN$*,lnP"NVV. $a$gd $`a$gd$a$gd>@طڷ̹ιLN*,lnx$&^`Z| *TVFH,HXn <ɾڲڥڥڲڥڥڥڲڥڲڥڥڲڥڥڲڲڲhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhghOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrh6NHOJQJhIrh6OJQJA*`  `j(*8HPR0Z\lnXxVdBTz|.Pht(ZjlNP<>*LTV|&(hIrhH*OJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJRNL8$^rpR,^r $`a$gd$a$gdz \r6Lrth02 &(8  4 J     @B` hIrhCJOJQJ^JaJhIrh6NHOJQJhIrh6OJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJFr," *  V.&  $a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gd8P26"> D0H*P>T4>Jr t   $"&""#f$h$(%*%%%&&&&''"(l())))J*L***j+l++ͽͬͬͽͬͽͬͬͬͬͬͬͽͬͽͬͽͬ h~JhCJNHOJQJaJh~Jh5CJOJQJaJh~JhCJOJQJaJhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJD 44 "()*+, /`0124T6V66666/$d%d&d'd-DM NOPQgd $`a$gd$a$gd+,l,n,,,--H.J./4///j0011122222444444h5j5P6R6T6V6X6`66666666௤~j< "hhhUh[Nh5OJQJh[NhOJQJhja"hhhUhIrhOJQJ)jh~Jh0JCJOJQJUaJ h~JhCJNHOJQJaJh~JhCJOJQJaJh~Jh5CJOJQJaJ,6666667777::::8;:;< <`=b=>??JBLBBBCC2D4DHHvIxIIIJJKK0N2N8OOʹvhIrhCJNHaJhIrhCJaJ!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJphhIrhOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJhhjOJQJhjOJQJhOJQJhCJOJQJ^JaJhIrh5OJQJ,666666778: <>LBEr$-DM `a$gd$-DM `a$gdd]^`gd$-DM `a$gd$-DM `a$gd$-DM a$gd$a$gdgd $a$gd E2N:OUnWbeVgg^hhh^iijjn,yd~4$-DM a$gd$ B@-DM `a$gd$-DM `a$gd$-DM `a$gdOOjPlPFQHQQQRRSSTT*U.UVVjWlWXXYYYZZZ[[]]J]L]>^@^B_D_``&b(bnbpbee f fJgLgRgTgggggBkDkkk*m,mnopo ppppqqss u"uuubvhIrh6OJQJ!jhIrh0JOJQJUhOJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJLbvv*w,wwwxx&y(yzzzz{{{{d}f}.0‚24Z\hJLdf̐ΐƑȑ<>蹦$hIrhCJNHOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJA4fhbdΖЖ\ (T`Tgd $a$gd$a$gd $`a$gd$-DM a$gd$L^`La$gd$^`a$gd$-DM `a$gddΖЖln ""$\`ҟԟjl<>֥إz|ʻʻʻʻʻʭʻʻʻʻʚʈ׈|hIrh>*OJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJ%jhIrh0JCJOJQJUhIrh5CJOJQJhIrhCJNHOJQJhIrhCJOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ0VLz24κкb'$[$\$`a$gd$h^h`a$gd $`a$gd$a$gd $a$gd (T`Tgd XZZ\LBDPRDF4κк24b46^`TVRTNPDFTVhHhCJOJQJaJhIrhNH hIrh hIrhCJOJQJ^JaJhIrhCJOJQJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ?| ft"FpV$a$gd $`a$gd $h`ha$gd'$8[$\$^`8a$gd'$L[$\$^`La$gdV~Pn<x&'$h[$\$`ha$gd -hd`hgd hd`hgd $h`ha$gd $`a$gd$L^`La$gdx02:<`b>B @B>@>  LNfhռէէhIrh6]hIrhNH hIrhhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhHhCJOJQJaJ hHhCJNHOJQJaJ7> BtvZ$a$gd $a$gdgd $`a$gd$5^`5a$gd -hd`hgd$h[$\$`ha$gd $h`ha$gd,df&(DF68XZ*,HJ~RT  : <       N P R  `bFHdf踧踧 hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhOJQJhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrh5CJaJAZ8x24R"N P R    $a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gdxlll $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdZdxxx $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apdfl(xxx $$Ifa$gdzkd}"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap(*<>68~NP`b@B  :<Z\pr46:<fh4 6   8!:!!!""~"" hIrhCJNHOJQJaJhIrhOJQJhIrhCJOJQJaJhCJOJQJaJO(*0xxx $$Ifa$gdzkd0"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap2<xxx $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap<>Dxxx $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apvxxx $$Ifa$gdzkdI"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap xxx $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkd"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxx $$Ifa$gdzkdb "$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap46 $$Ifa$gd $$Ifa$gdbkd!"$$Ifs05""6ffffffffffffffffffffffff2-34ap68Nd~ $$Ifa$gdbkd!"$$Ifs05""6ffffffffffffffffffffffff2-34ap~xxx $$Ifa$gdzkdK""$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apDNxxx $$Ifa$gdzkd""$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apNPTxxx $$Ifa$gdzkd#"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkdd$"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap6@xxx $$Ifa$gdzkd%"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap@BFxxx $$Ifa$gdzkd%"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap0:xxx $$Ifa$gdzkd}&"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap:<@xxx $$Ifa$gdzkd0'"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkd'"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkd("$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34aphpxxx $$Ifa$gdzkdI)"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apprxxxx $$Ifa$gdzkd)"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap*4xxx $$Ifa$gdzkd*"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap46<xxx $$Ifa$gdzkdb+"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkd,"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap2:xxx $$Ifa$gdzkd,"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap:<B|xxx $$Ifa$gdzkd{-"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apxxx $$Ifa$gdzkd.."$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap\fxxx $$Ifa$gdzkd."$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apfhnxxx $$Ifa$gdzkd/"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap, 4 xxx $$Ifa$gdzkdG0"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap4 6 <   xxx $$Ifa$gdzkd0"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap   .!8!xxx $$Ifa$gdzkd1"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap8!:!@!!!xxx $$Ifa$gdzkd`2"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap!!!""xxx $$Ifa$gdzkd3"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap""""t"~"xxx $$Ifa$gdzkd3"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap~"""""xxx $$Ifa$gdzkdy4"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap"""$#&#r#t###:$<$$$$$L%N%%%%%<&>&&&&&''\'^'''((:(<((((())d)f))))*4*6*****d+f+++,,n,p,,,--H-J-d-f---0.2.J.L...V/X///h0hIrh6CJOJQJaJhIrhOJQJhIrhCJOJQJaJS"""#$#xxx $$Ifa$gdzkd,5"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap$#&#.#h#r#xxx $$Ifa$gdzkd5"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apr#t#|###xxx $$Ifa$gdzkd6"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap###0$:$xxx $$Ifa$gdzkdE7"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap:$<$D$$$xxx $$Ifa$gdzkd7"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap$$$$$xxx $$Ifa$gdzkd8"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap$$%B%L%xxx $$Ifa$gdzkd^9"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apL%N%V%%%xxx $$Ifa$gdzkd:"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap%%%%%xxx $$Ifa$gdzkd:"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap%%&4&<&xxx $$Ifa$gdzkdw;"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap<&>&&&xx $$Ifa$gdzkd*<"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap&&&& $$Ifa$gd $$Ifa$gdbkd<"$$Ifs05""6ffffffffffffffffffffffff2-34ap&&'''T'\'E999 $$Ifa$gdJkd>"$$Ifs5""6ffffffffffff2-34ap $$Ifa$gdbkdx="$$Ifs05""6ffffffffffffffffffffffff2-34ap\'^'d'''xxx $$Ifa$gdzkd>"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap''''(xxx $$Ifa$gdzkdI?"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap((:(<(x-Jkd@"$$Ifs5""6ffffffffffff2-34ap $$Ifa$gdzkd?"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap<(D(((((((xzkd2A"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gd((())xlx $$Ifa$gd $$Ifa$gdzkdA"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap)))\)d)xxx $$Ifa$gdzkdB"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apd)f)j)))xlx $$Ifa$gd $$Ifa$gdzkdKC"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap)))))xxx $$Ifa$gdzkdC"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap)**0*4*xlx $$Ifa$gd $$Ifa$gdzkdD"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap4*6*<***xxx $$Ifa$gdzkddE"$$IfsF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap*****xxx $$Ifa$gdzkdF"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap**+\+d+xxx $$Ifa$gdzkdF"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34apd+f+++x-Jkd0H"$$If5""6ffffffffffff2-34ap $$Ifa$gdzkd}G"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap+++,,,f,n,xzkdH"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdn,p,t,,,xxx $$Ifa$gdzkdfI"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap,,--x-JkdJ"$$If5""6ffffffffffff2-34ap $$Ifa$gdzkdJ"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap--@-H-J-d-xl $$Ifa$gdzkdOK"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdd-f-j-----zkdL"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdJkdL"$$If5""6ffffffffffff2-34ap --&.0.2.J.xl $$Ifa$gdzkd8M"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdJ.L.T....-zkdnN"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gdJkdM"$$If5""6ffffffffffff2-34ap ..L/V/X///xzkd!O"$$IfF5""6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34ap $$Ifa$gd//X00(23333444405|t$a$gd $a$gd $`a$gd$a$gdbkdO"$$If05""6ffffffffffffffffffffffff2-34ap h0j000000Z1\122333333333334445566n7p788L9N99ݻݰ}ݻlZ#hIrh5CJOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJjoP"hIrhOJQJUjhIrhOJQJUhOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ) j*hIrh0J6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhIrh6CJOJQJaJ#hIrh6CJNHOJQJaJ#052567:::;;*<<R==j>>??ALBB,CnCCCD~F$a$gd$L^`La$gd $`a$gd99>t?v??@@AAEEGGGG>I@I KKKKlMnMRR:UpUrUUdVVVVVVWXWVXXXYY[[\\ aaaaPcRcdd\g^gthvhjjjjl lrn蹨٠hOJQJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ?~F&GI&LMN,O"PPjQ,R SSTUUVVWFY|Z\[x\*]]_$L^`La$gd $`a$gd $`a$gd_n`aFdpeefgvi`jzk>lmnvooppq\rrrs|uu0vv$@^`@a$gd $`a$gdrntnnnTpVpqqunwpw*y,y{{N|P|}}}}xzނփ؃hjPRVX̑ʷʥ薅ʷʥ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ#hIrh5CJOJQJ^JaJ$hIrhCJNHOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrhH*OJQJ4vwwFyy>zzz{"}2~Tb,$^a$gd$^`a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gd$@^`@a$gd*.0~8 8$a$gd$^a$gd$^`a$gd$L^`La$gd $`a$gd̑ΑJL jlؚ֚PRΞОVX$&xz`bdfz|xz02(*мҼ:<跥#hIrh5CJOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJ h$mhCJNHOJQJaJh$mhCJOJQJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJA8BHprnܧʨΩƫȫd, $`a$gd$8^`8a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd,2ȵ<*,`R  $a$gd $`a$gd$a$gd$L^`La$gdJL"$z|02jlLN `bFH&(&(h`b46ײhIrh5CJaJ#hIrh5CJOJQJ^JaJ$hIrhCJNHOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJAz.HJfv\~f$L^`La$gd $h`ha$gd$h^ha$gd$h^h`a$gd$a$gd $`a$gdfh|2:dFhz$L^`La$gd$8^`8a$gd $h`ha$gd $`a$gd $a$gd$a$gdVXd\^ 46 ~<>@DFշը՘Հ|qfZhIrh5OJQJh~JhOJQJh/M^hOJQJhjv&hhhUh6CJOJQJaJhIrh6CJOJQJaJjZ#hIrhOJQJU hIrhCJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ V d*\^B2rN $`a$gd $`a$gd$a$gd$0^`0a$gd<>s2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd$a$gd$a$gd $`a$gd $`a$gd tv,."\^2 4 6 8 ( *       RT"$\ ^ 6#8#$˺˭˭˭˺˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭˭#hIrh5CJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhjQ&hhhU= "^`   D |,!%&)+x/12 $a$gd $`a$gd $a$gd$a$gd$$( (((\)^)F+H+P-R---..0/2/00114 4444f5h55F6666274777R9T9<<<@=B=J===&@(@@@AAnBpB:CƳ褓褓 hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ$hIrhCJNHOJQJ^JaJ hIrhCJOJQJ^JaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhOJQJhIrhNHOJQJ82445567x9:;J=8AB8C:ClCnCFFGG4HH $a$gd$^`a$gd$a$gd $`a$gd:ClCDD4I6IKKMLNNNOOOO8P:PdPfPPP*R,R*S,SSS~UUWWXX[[~\\] ]]]^^@`B````6aaaeeeeffzg|gNhPhh hIrhCJOJQJ^JaJ!jhIrh0JOJQJUhOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJ>HIPJTKVKMMLNNN8OOO8PdPPPP~R,TjVvWXY$[`` $a$gd$a$gd $`a$gd$@^`@a$gd`6a8aFbbb cncccld0fhhi i kpp $a$gd$8^`8a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd$a$gd $a$gdhiii^j`jkkflhlmmBnDnLoNopptqvqr rnspsuuvvvvtwvwxxyyvzxz{{{{}}~~~~VXԀ<>PRJThIrh5CJ\aJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5CJaJPpsxuv|xy({h}j}~ҀԀH ԆֆJ$L^`La$gd $a$gd$a$gd $`a$gd$@^`@a$gdJLZ\PRT~~2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd/$d%d&d'd-DM NOPQgd $`a$gd $`a$gd$a$gdTV\^bNPRTVX :Nhjޖrtșʙ<> ĜƜhjڟܟZ\xɴɨԨwwwwwwwwwwwwwhIrhNHOJQJ hIrhCJOJQJ^JaJh4XOJQJj&hhhUhIrh5OJQJh$hNHOJQJhOJQJh$hOJQJhj,&hhhUhIrhOJQJ!jhIrh0JOJQJU.   "$&(*,.02468:$a$gd:NPԔ4ڮ~d`drb $$Ifa$gd $a$gd $`a$gd$a$gd $a$gdxzlPخ8:bdHJTVbd2446NPrhIrhB*OJQJph hIrhCJOJQJ^JaJ!hIrh@B*OJQJph!hIrh@B*OJQJphhIrhOJQJhIrhNHOJQJ;b:<^` ,.8:fh.0>@8:24\^̬̗̬̗̬̗̗̗̬̗̗̗̗)hIrhB*CJNHOJQJaJph(hIrhB*CJH*OJQJaJphhIrhOJQJ%hIrhB*CJOJQJaJphhIrhB*OJQJph!hIrhB*NHOJQJph;:=Ukdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gd $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a:<B^`fIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a &,.4fIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34afhnIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a>IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a>@F8:@2IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a248^\IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a\^dIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a.0:<VXRT LN"$fBD8:24PRhIrh6CJOJQJaJhIrhB*OJQJph)hIrhB*CJNHOJQJaJph%hIrhB*CJOJQJaJphhIrhOJQJCIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a.04D:IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a:<BIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a IUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34aLNTlIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34af|8:PAUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gd$a$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34aPIUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34aUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdIA9$a$gd$a$gdUkdb&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a $$Ifa$gdUkd&$$If0$6ffffffffffffffffffffffff2-34a  J&(TV>@ "~DFʿsssssssssshIrhCJOJQJaJ%hIrhB*CJOJQJaJphhIrhNHOJQJhIrhOJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJhIrh6CJOJQJaJ) j*hIrh0J6CJOJQJaJ$  JL.Xkhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a $$Ifa$gd $`a$gd $a$gd$a$gd  DTV^hkdp&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a $$Ifa$gd.> $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a>@H $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a  $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a "*n~ $$Ifa$gdhkd6&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a~ $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a4D $$Ifa$gdhkdR&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34aDFPHV $$Ifa$gdhkd&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34aVX24Z\JL~$ &       vx|brȸwwhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhB'kOJQJ) j*hIrh0J6CJOJQJaJhIrh6CJOJQJaJhIrhCJOJQJaJ%hIrhB*CJOJQJaJph)hIrhB*CJNHOJQJaJph.VXL2> |~{{{$a$gd $`a$gd$a$gdhkdn&$$IfFVI$6 fffffffff fffffffff fffffffff fffffffff2-34a@0|&nR    2 |   B tND$a$gdD|$z|`b4~>^ xzx"$a$gdrt&(Z"\"##% %%%n&&+,,,V,,,..//H00B1D1122234~44666688L9l999::<<==ƻhIrhB*OJQJphhIrh5OJQJhIrh6CJaJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ44L  4!!"r$l&n&&&t'''F(((((`))*$8^`8a$gd $h`ha$gd $a$gd$a$gd*b**+|++,,,,V,X,T/F0H000.3x33333 $`a$gd $`a$gd $a$gd$a$gd$8^`8a$gd36L9J<=h>j>l>n>>?$BCDDDDFGVMP$a$gd $a$gd$|^`|a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd==Z>\>f>h>n>>v?x?8A:AAADD0E2EzF|F.G0GI$I&IJJKK MMTMMMNNPPPPtPvPxPQQ8QQR˿ԲԲԲԦԲԲԲԲԲԞxԲԿ$jhIrh0J6CJUaJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJhIrh6CJaJhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhB'k5OJQJhIrhOJQJhIrhB*OJQJph!hIrhB*NHOJQJph/PPPPxPzP8QQRZRR,SFSSLTTUYZZ.[[$L^`La$gd $8`8a$gd $`a$gd$a$gd $a$gd $`a$gdR,SSStWvWXXYYYZ[[\\`]b]__``PaRaaabbXcZcddeeffDgFggghhll6m:m@jl܄ބ@BȊʊpr.0pڷhIrh56CJaJhOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5NHOJQJhIrh5OJQJH{{{Ăt^HȎʎΑd$pJ$L^`La$gd$@^`@a$gd $`a$gd$a$gd $a$gdprln^`ΗЗZ\46FH8::<n֦ئ,$&`bȲʲ0246ʻ̻jlhOJQJhIrh56CJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJRJnpJ b&f,.^ $`a$gd $a$gd$a$gd$L^`La$gd$`Ȳ0H86. J$a$gd$L^`La$gd $`a$gd $8`8a$gdJ0(np:<&~@$L^`La$gd $a$gd$a$gd $8`8a$gd$L^`La$gd $`a$gdVX(*:RT.06wfw hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJj'hIrhOJQJUhIrh56CJaJhIrhNHOJQJjW&hIrhOJQJUhOJQJj&hIrhOJQJUj&hIrhOJQJUhIrhOJQJj&hIrhOJQJU(d68<> $`a$gd$L^`La$gd $a$gd$a$gd$@^`@a$gd $`a$gd $>@`b,.<>LN "hIrh56CJaJj&'hIrhOJQJUhIrh0J,OJQJj'hIrhOJQJUj'hIrhB'kOJQJUhIrhH*OJQJhIrhNHOJQJhOJQJhIrhOJQJ7>~l,0\ $a$gd$a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gd $`a$gdL2vxT>z8~  $`a$gd$L^`La$gd $8`8a$gd $`a$gd$L^`La$gd<>z|8:~bd$& ln@vx|:<|~>@赧hIrh56CJaJhIrhCJaJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhOJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJB :|~>P$@^`@a$gd$a$gd $a$gd$L^`La$gd $`a$gd $`a$gdprPR      B D         02bdfh|hB'kOJQJhIrh6CJOJQJaJj'hIrhB'kOJQJUjhIrhOJQJUhIrh56CJaJj0'hIrhOJQJU!jhIrh0JOJQJUhOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ0   B         H$L^`La$gd $h`ha$gd $a$gd$a$gd$a$gd $`a$gd:<46( `   n!p!4"f"#Z###T$V$b$d$$%l%%&&T&&|''( ( , ,..//00.10111r2t233n4p444556677.80888::::jhIrhOJQJUhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJP$ 0" #$h%P&x'()^+".000346::0;N;P; $a$gd$a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gd::::0;N;P;;;b=d=R?T?*@,@4B6BBBEEEEHHpIrIIIJJJJLƺ֡֡֡֡֡֡֐ք֡֡քքyjhIrhCJ OJQJaJ hRhOJQJhRh5OJQJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrh6CJaJhIrh6CJOJQJaJhIrhOJQJjhIrhOJQJUjm(hIrhOJQJU!P;>B@ABDEE,FfGHIII JJJKLL$8^`8a$gd$h^`ha$gd$L^`La$gd $`a$gd$a$gd $`a$gdLLLDMVMMMMMNNNNOOzPQQ0QQTRVR@TBT`WbWXXpYrYFZHZv\x\\\ʾʾʮʦsfZffffffffhIrh6CJaJhIrhNHOJQJhIrh6CJOJQJaJhIrh5CJOJQJaJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJhRh5CJOJQJaJhRh5OJQJhIrhOJQJhIrh5CJ OJQJaJ 3jhIrh5CJ OJQJUaJ mHnHu#LLLBMDMVMMMMMMMNNNNNNN $`a$gd $`a$gd$h^`ha$gd$a$gd$8^`8a$gd$ & F |^`a$gdNNNNNNNNNNNWkdY($$If\uV nf044 la $$Ifa$gd NNNNNO OWkd($$If\uV nf044 la $$Ifa$gd O OOOO$OcWWWW $$Ifa$gdkd($$If\uV nf044 la$O&O*O2O6O>OcWWWW $$Ifa$gdkdN($$If\uV nf044 la>O@ODOLOZObOcWWWW $$Ifa$gdkd($$If\uV nf044 labOdOhOpO~OOcWWWW $$Ifa$gdkd($$If\uV nf044 laOOOOOOcWWWW $$Ifa$gdkdC($$If\uV nf044 laOOOOOOcWWWW $$Ifa$gdkd($$If\uV nf044 laOOOOOOcWWWW $$Ifa$gdkd($$If\uV nf044 laOOORPzP|P.Q0Qc[[[SGS $`a$gd$a$gd$a$gdkd8($$If\uV nf044 la0QQQRR@SSSTYz]_D`j```NaaaLbNbbbb,c.cf $`a$gd$a$gd $a$gd\^^__0`2`B`D`ee:gB^Ȫ "XZ®ĮͼܮhIrh5NHOJQJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJDȪZ2̸Ⱥ$z|`ȿPR$a$gd $8`8a$gd $`a$gd $`a$gdĮfZtprFH"$طڷvxй"$BD0268xz:@Bz,.6hIrh6CJaJh$h5OJQJhOJQJhIrh>*OJQJhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJER:*Xxz$,bD$L^`La$gd $a$gd$a$gd $`a$gd68hjprNPhj$&02 8VXrNX8xzBDVNhIrhB*OJQJphhIrh5OJQJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJhIrh6CJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ>NPZ68rtxNPf$a$gd $a$gd $`a$gd$L^`La$gdftVX> l         $$Ifa$gd $$Ifa$gd$a$gd $a$gd $`a$gdbrp`b   l v       0    * T ˺ڛڛڎڎچ~sdThIrh6CJOJQJaJh$hCJOJQJaJhIrhB'kOJQJhB'kOJQJhOJQJhIrhNHOJQJhIrhH*OJQJ$hIrh5B*NHOJQJph hIrh5B*OJQJphhIrhB*OJQJphhIrhOJQJhIrh5OJQJhIrh5NHOJQJ     . F $$Ifa$gdUkd($$IfT4096ffffffffffffffffffffffff2-34aTF H T X \ ` wwww $$Ifa$gd{kdk($$IfT4\9j 6ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff2-34aT` b n r v z yyyy $$Ifa$gdzkd($$IfT\9j 6ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff2-34aTz |     yyyy $$Ifa$gdzkd($$IfT\9j 6ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff2-34aT      yyyy $$Ifa$gdzkdS($$IfT\9j 6ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff2-34aT   0 2   t    }u}iiiiiiii $`a$gd$a$gd$a$gdzkd($$IfT\9j 6ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff2-34aT T V t   < l n          p r       p r     P R   6 8     l n  "   L N    2! @! ! ! ~" " " # # # % r% % % % & & R' ' ' ͼͼͼ!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJphhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJJ V       2! # @$ T' J* L, X- . / 2 3 4 n6 7 ; ; x< = ( d( ( ( h) j) * "* @, B, L, h, , , :. Z. / / <0 @0 B0 0 1 1 1 1 x2 z2 r3 t3 4 4 4 5 H5 J5 *9 ,9 9 9 : : ; ; b< d< ? ? @A BA A A B B nC pC F F F F F PG H H J J DK K K K hIrh6CJaJ!jhIrh0JOJQJUhIrh5NHOJQJhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJF[ J] ^ @_ B_ ` b b Hc Jc d g j k l $q q r t t t $a$gd$a$gd $a$gd$L^`La$gd $`a$gdvr xr *t ,t t t u u >w Zw y y z z z z b{ d{ (| *| l| } V} } } ~ ~ ~ ~ ހ : < ܂ ނ ʃ ȅ ʅ ؆ چ  軪yqqhOJQJ hIrh5B*OJQJph!hIrhB*NHOJQJphhIrhB*OJQJph hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrh5OJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ,t t w &z z X} } ~ ~ ~ H > ~  2 b  6 $a$gd$@^`@a$gd $`a$gd$a$gd ‡   ‰ $ D    H  * ʏ ̏     ؓ ړ Е  ^ ` b И Ҙ ޛ ޝ   ̠ Π " ʤ ̤ b d 4 6 Ω Щ hIrh6CJaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrh5OJQJhIrhOJQJJ " < , ܮ   b L ޲    N ʻ $a$gd$a$gd$L^`La$gd $`a$gd Ю Ү ܮ ز ڲ   X R T     P L N ȹ " $ ƻ   ʽ " $ z |  h]bhCJNHOJQJaJh]bhCJOJQJaJhIrh5OJQJhIrh6CJaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhOJQJhIrhCJOJQJaJ1ʻ н V ʿ 0 ~ R T  > I ^ z | 4 $a$gd $a$gd$a$gd$^`a$gd$^`a$gd $`a$gd 4 6 R [ \ z 4 6 v x   T V 4 6   P R   D h εΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΝΥ#hIrh0J5CJOJQJaJhOJQJhIrh5CJOJQJaJhIrh6CJaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ'hIrh5CJNHOJQJ^JaJ#hIrh5CJOJQJ^JaJ64 v  T 4  P B D $a$gd $`a$gd $`a$gd$a$gd$L^`La$gd 8 X t d f V v j @ B  Z 8 v $^`a$gd$L^`La$gd $`a$gd 8 : X Z L N t v F H v x b d j l ~ . 0 P R b d   Z \ . 0 8 : v x x z $ & b d   U V Z ξhB'kOJQJhIrh5CJOJQJaJ"hIrh56CJOJQJaJhIrhNHOJQJhOJQJhIrhOJQJFv x x D F n U V W X Y Z $  b  $`a$gd$L^`La$gd$a$gd $a$gdZ $   b d     L N Z \ l n   z |         : < ` b f      ^ ̷̷̷̷̷̷̷̷̷̷̷̦̚hIrh6CJaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhOJQJhIrhOJQJhIrh5CJOJQJaJh]bhOJQJhIrh56OJQJ< d f   Z l 8 : L   : d f   $a$gd $`a$gd $a$gd $`a$gd$a$gd$L^`La$gd ~     N 4 T R P v .    $@^`@a$gd$a$gd$L^`La$gd $`a$gd^ `   6 8   v x . 0 t v   P R x z  "    $     Z \   <# ># R% T% % % ' ' ( ( F) H) ) ) * * 6- 8- - - 1 1 2 2 &3 (3 3 3 4 4 5 5 F6 H6 6 6 7 hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhOJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJF P   | t (   h   &! (! $ & ' + N- . 8/ $L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd$a$gd $`a$gd8/ / / 0 P0 R0 1 X3 4 6 6 7 7 7 7 7 N9 P9 T9 V9 9 9 $a$gd$a$gd $`a$gd $h`ha$gd$a$gd$8^`8a$gd7 7 7 7 J8 L8 9 9 J9 L9 N9 P9 R9 V9 9 ; ; &< (< = = > > t? v? @ @ @ @ A A nB pB &C (C D D I I ^K `K L L P P Q Q bR dR 0S 2S zT |T V V V W W X X [ ǿ忙hIrhB'kOJQJhIrh6CJaJj+)hIrhB'kOJQJUhOJQJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJj(hIrhOJQJU<9 ; > A C &F HL nM M M M xN N N Q R "U fU U @V V V V V W $8^8`a$gdB'k $`a$gd$a$gd $`a$gdW 0Y 2Y Y Z ^Z Z [ [ >[ H\ ] ] _ _ _ ` ` ` ` i i $a$gdB'k$a$gd $`a$gd $`a$gd$L^`La$gd[ [ [ [ \ \ ^ ^ _ _ _ _ _ _ _ ` ` ` ` ` ` ` ` >a @a a a b b c c e e @f Bf f f g g i Fi ~l#hIrh5CJOJQJ^JaJj+hIrhB'kOJQJUjoM+hIrhB'kOJQJUhB'kOJQJj/+hIrhOJQJUjhIrhOJQJU!jhIrh0JOJQJUhIrh0JOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJhOJQJ(Fi Hi ri j j jk lk l l ho jo q q q q Xr Zr s s u u Zw \w w w Dy z "z z z z{ { $| &| 8} V}   x ր l n ( * օ ؅ V X ʇ ̇ H J ӵӦӚӚӎhIrh6CJaJhIrh5OJQJhIrhCJOJQJaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJ8i ri ti l o 0t ht v x x z z{ 8} v x ր ؀ d z * $a$gd$a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd $a$gd 0 2 * , Ό Ќ   N P А Ґ H J ܛ j   @  ĝ  Ȟ > J * ^ < , .  H J ٝhIrh5OJQJh$h5CJOJQJaJhIrhCJOJQJaJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ>* . : — ڛ ܛ j l > @  ĝ  $`a$gdgd $`a$gd $a$gd $h`ha$gd$a$gd$L^`La$gd l Ȟ >  J ^ @   $8`8a$gd$^`a$gd$L^`La$gd $`a$gd$^`a$gd " x < r  :  Z  z < 6 H $L^`La$gd $`a$gd$^`a$gd$8^8`a$gdJ Э ҭ  Z 6 H X Z X H v x ^ ` ض ڶ $ X Z    H J ( * n p     Z \ ͼ#hIrh5CJOJQJ^JaJ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrh5OJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJC Z X $ & 6 v , > $`a$gd $a$gd$a$gd $`a$gd$L^`La$gd$^`a$gd x "  r 4 2 H J > @ $a$gd$L^`La$gd $h`ha$gd $`a$gd\ 0 2   ^ ` x z   x z x z . 0 : < @ r   R T , .   , . l n     < >   \ ^ ` b x z | ~   hIrhCJOJQJ^JaJ!jhIrh0JOJQJUhIrhNHOJQJhIrhOJQJN@ r t  D   ` " D d V $8^`8a$gd $h`ha$gd$L^`La$gd $`a$gd$a$gd $a$gdV p l d : ,    N r $L^`La$gd$@^`@a$gd $`a$gd $h`ha$gd r t r t       L N V X     ^ `   $ &   z | " $     h j ! ! " " # # L$ N$ z% |% *& ,& & & ) ) * * ., 0, , , , , 1 1 f3 h3 4 4 v6 x6 9 9 6: 8: ; ; = = = hOJQJ#hIrh5CJOJQJ^JaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJQr     |    " $ ' l) , , , , . X. . . &/ (/ L0 $`a$gd$a$gd $a$gd $`a$gdL0 N1 3 7 8 Z8 8 8 9 @: ; .= ? @@ @ @ B B E bG "H H I $L^`La$gd$a$gd $`a$gd $`a$gd= = n> p> ? ? ? ? @ @ nA pA D D E E xF zF G G H H H ZI \I jI K K K K K K M FN HN VN "O $O O P 0Q Q TS S 4U 6U lW nW W W Y Y Y Y \ \ v] x] 6^ 8^ ^ ^ _ _ ` "` $` &` a a a a a a Nb Pb Zb \b b hIrh5NHOJQJhIrh5OJQJhOJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJNI I I I 4J J J J K K bL L @M M N .O O O P 0Q Q zR TS $8`8a$gd$L^`La$gd$L^`La$gd$^`a$gdTS T T T VU \ ,_ ` a |b Jd Ne e rf f g |m o r r s $8^`8a$gd $h`ha$gd $`a$gd$a$gd $8`8a$gd$L^`La$gdb b b b (c *c c c Ne \e e e rf ~f Zh \h Rk Tk l l l l m m $n &n p p q q & 2 4 > @ ( hIrh6CJaJhIrhNHOJQJhOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJNs t t u Ru |u ~u :v &  t 4 `  ކ Z V $h`ha$gd$h^h`a$gd$h^`ha$gd$L^`La$gd$a$gd$^`a$gd( * R T d f  Œ 6 < ( * . 0 z > D : < \ b F H f l . 4 ܖ ޖ ޗ J P  F L ^ ` Ƞ Π   Ģ ʢ   N P d f ^ ` , 2 ֪ hIrhNHOJQJhIrhOJQJhIrh5OJQJV z  0 t ܐ 8 V ` ( , z D $h^h`a$gd$^`a$gd$L^`La$gd$h^`ha$gd ޛ j @   > P ~ & , N |   $a$gd$^`a$gd$h^h`a$gd$L^`La$gd$h^`ha$gd֪ ت T Z  @ . 0 x z F H ִ ش d f X Z X Z V X & ( " " 8 :   2 輫 hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJ hIrhCJOJQJ^JaJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJC @ B ʱ ڲ µ f 4 x V z v n f D T 2 4  $`a$gd$a$gd $a$gd @ * , r . V l Z    $a$gd$a$gd $`a$gd $`a$gd f h " *  ` b @ B     z | , . & (       > @ r t   \ ^ hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrhNHOJQJhIrhOJQJI n p 2 4 " $       f h $ & t v ( *         H J " " # # (% *% H& J& & & ( ( + + P, R, . . P/ R/ 0 0 2 2 3 3 D5 F5 <6 >6 89 :9 $; &; ,= .= F> H> :? X Z * , < > x z  ͼhIrhCJOJQJaJhYhCJOJQJaJ!jhIrh0JOJQJU hIrhCJNHOJQJaJhIrhCJOJQJaJhIrh5OJQJhIrhOJQJhIrhNHOJQJ7 z x z |  $$Ifa$gd$a$gd $h`ha$gd $`a$gd   f n vjjj $$Ifa$gdkd+$$IfFd    2 -292 -292 -294a-p n p ( * T V 6 8 t v * , Z \ p r v x  d f    P R . 0 X \ hIrhNHOJQJhIrh6OJQJh56CJaJhIrh56CJaJhIrh5CJaJhIrhCJOJQJaJhIrhOJQJBn p v vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p ( vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p( * 0 L T vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-pT V \ vjjj $$Ifa$gdkd',$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkd2,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkd=,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p  . 6 vjjj $$Ifa$gdkdH,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p6 8 @ l t vjjj $$Ifa$gdkdS ,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-pt v ~ vjjj $$Ifa$gdkd^ ,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkdi ,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p " * vjjj $$Ifa$gdkdt ,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p* , 4 R Z vjjj $$Ifa$gdkd ,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-pZ \ d vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p   vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p ( @ H vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-pH J R n v vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-pv x vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p vjjj $$Ifa$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p  vj^YjME$a$gd $`a$gdgd $a$gd $a$gdkd,$$If=Fd    2 -292 -292 -294a-p  * z  J R T "   f h $`a$gd $`a$gd$a$gd R T  V X ^ ` J L V X   8 :        n p     , . f h j n   H J L N R ·hIrh5OJQJj,hhhUh.hNHOJQJh.hOJQJhj,hhhUhOJQJ!jhIrh0JOJQJUhIrh0JOJQJhIrhNHOJQJhIrhOJQJ1h  H J L D F H J L N P f h $a$gdk $a$gdk$a$gd2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gd/$d%d&d'd-DM NOPQgd D P f h b d     " : d  V X     b d     L N     b d H J  * ! "! 6" 8" " # <# ># # # f$ ɾɾhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhk6OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhOJQJhIrh5OJQJhIrh5NHOJQJ5h  < b d    l      * , " $ % $L^`La$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdkf$ h$ $ $ $ $ X% Z% z% |% % % & & n( p( ( ( ) ) P* R* z, |, - - h. j. l/ n/ n0 p0 1 1 1 1 H3 J3 4 4 |5 ~5 6 6 7 7 H8 J8 9 9 : : ^; `; < < > > :@ <@ A A :B B 4C DC (F *F H H 0I 1I J J hIrhkCJOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJI% ' ' T+ + >1 "4 D6 9 : `= 8B :B B B DC C ^D D E E pG $`a$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdk $h`ha$gdk$L^`La$gdkpG G 8H 5I BK DK K &L kL L L 9M M M 2O O Q Q "$$f&&8())$a$gdk$L^`La$gdk $h`ha$gdkJ 4K 6K O O Q !!%%%%''''))++$-&-..//83:3@4B45566&7(77788;;<<n>p>??$A&AXBZBBBCCEE8F:FDGFGIIzJ|JJJ.K0KKKjMlMMMNNOOOOPhkOJQJUhIrhkH*OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJS- B, spadaju motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija najvea dopuatena masa ne prelazi 3 500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne viae od osam putnika, ne ra unajui sjedalo za voza a. Motorna vozila ove kategorije mogu biti u kombinaciji s priklju nim vozilom ija najvea dopuatena masa ne prelazi 750 kg, - B+E, spadaju kombinacija vozila koja se sastoji od vu nog vozila u B kategoriji i priklju nog vozila, pri emu najvea dopuatena masa priklju nog vozila ne prelazi 750 kg, - C1, spadaju motorna vozila do 7 500 kg najvee dopuatene mase, - C1+E, spadaju vu na vozila kategorije C1 i priklju na vozila ija najvea dopuatena masa iznosi viae od 750 kg, s time da najvea dopuatena masa tako nastale kombinacije vu nog i priklju nog vozila ne smije prelaziti 12 000 kg, - C, spadaju motorna vozila ija je najvea dopuatena masa iznad 7 500 kg, - C+E, spadaju skupine vozila koje se sastoje od vu noga motornog vozila C kategorije i priklju nog vozila ija najvea dopuatena masa iznosi viae od 750 kg, - D, spadaju motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za voza a imaju viae od osam sjedala, - D+E, spadaju vu na motorna vozila D kategorije i priklju no vozilo ija najvea dopuatena masa iznosi viae od 750 kg, - F, spadaju traktori s prikolicom ili bez prikolice, - G, spadaju radni strojevi, - H, spadaju pru~na vozila  tramvaji, - M, spadaju mopedi i motokultivatori. Pravo na upravljanje vozilom A kategorije s navraenih 20 godina mo~e stei voza  koji ima voza ku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine. Pravo na upravljanje vozilima C1 kategorije mo~e stei voza  koji ima voza ku dozvolu za upravljanje vozilom B kategorije. Iznimno, osobama koje se obrazuju za zanimanje voza  po srednjoakolskom programu obrazovanja i koje su stekle pravo na upravljanje vozilom C1 kategorije istodobno se izdaje i voza ka dozvola B kategorije. Pravo na upravljanje vozilima C ili H kategorije mo~e stei voza  koji ima voza ku dozvolu za upravljanje vozilom B ili C1 kategorije najmanje godinu dana. Pravo na upravljanje vozilom D ili D+E kategorije mo~e stei voza  koji ima voza ku dozvolu C kategorije najmanje dvije godine. Pravo na upravljanje vozilima B+E, C1+E, ili C+E kategorije mo~e stei voza  koji ima voza ku dozvolu za vu no vozilo odgovarajue kategorije najmanje godinu dana. Voza i motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im pridodane lake prikolice. Voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati i motornim vozilima kategorije B, C1 i C, voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B i C1. Voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje skupom vozila kategorije D+E ima pravo upravljati i skupom vozila C+E, C1+E i B+E kategorije, voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje skupom vozila C+E ima pravo upravljati i skupom vozila C1+E i B+E kategorije, a voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje skupom vozila C1+E kategorije ima pravo upravljati i skupom vozila B+E kategorije. Voza  kojem je izdana voza ka dozvola kategorije A1, A2, A, B, C1, C, D i H ima pravo upravljati i vozilima F, G i M kategorije. Voza  kojem je izdana voza ka dozvola za upravljanje vozilom A2 kategorije ima pravo upravljati vozilima A1 kategorije, a voza u kojem je izdana voza ka dozvola A kategorije ima pravo upravljati vozilima A1 i A2 kategorije. Voza ka dozvola izdat e se na zahtjev osobe koja nadle~nom tijelu preda uvjerenje o polo~enom voza kom ispitu, ako udovoljava zakonskim uvjetima. Voza ka dozvola izdaje se s rokom va~enja do 80. godine ~ivota voza a, a mijenja se svakih 10 godina. Prilikom ove zamjene voza  se nije du~an podvrgnuti zdravstvenom pregledu za voza a. Voza ka dozvola za upravljanje vozilima C, C+E, D i H kategorije izdaje se s rokom va~enja od 5 godina. Po isteku roka od pet godina, voza  iz ovoga stavka prilikom produljenja voza ke dozvole du~an je podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za voza a. Voza ka dozvola za upravljanje vozilima C1, C1+E, instruktoru vo~nje i voza u B kategorije kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje izdaje se s rokom va~enja od 10 godina. Po isteku roka od deset godina, voza  iz ovoga stavka i instruktor vo~nje prilikom produljenja voza ke dozvole du~an je podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za voza a. Nakon navraenih 80 godina ~ivota voza ka dozvola izdaje se na rok ozna en u lije ni kom uvjerenju, a najdu~e na pet godina. Osobi ije zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja za izdavanje voza ke dozvole, ali je neophodan zdravstveni nadzor u kraem razdoblju, voza ka dozvola se izdaje s rokom va~enja predlo~enim u uvjerenju o zdravstvenom pregledu. Ovaj rok ne mo~e biti krai od jedne godine. U voza ku dozvolu upisuju se sve kategorije motornih i priklju nih vozila kojima voza  ima pravo upravljati sukladno odredbama ovoga Zakona. Voza  ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su upisane u voza koj dozvoli. Voza ku dozvolu izdaje i produ~ava rok va~enja policijska uprava, odnosno policijska postaja na ijem podru ju osoba koja tra~i dozvolu ili produ~enje ima prebivaliate, odnosno na ijem podru ju stranac ima prijavljen privremeni ili stalni boravak. Policijskim slu~benicima i vojnim osobama koji su voza ki ispit polagali po posebnim propisima voza ku dozvolu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja po mjestu polaganja voza kog ispita. Stranac koji boravi u Republici Hrvatskoj i hrvatski dr~avljanin koji boravi ili prebiva u inozemstvu pa doe u Republiku Hrvatsku, mo~e na temelju va~ee inozemne voza ke dozvole koju je izdalo nadle~no tijelo strane dr~ave, uz uvjet reciprociteta, upravljati motornim vozilom na teritoriju Republike Hrvatske. Inozemna voza ka dozvola za upravljanje motornim vozilima D kategorije nee se priznati osobama koje nemaju 21 godinu ~ivota, za C kategoriju 19 godina, C1 i B kategoriju 18 godina ~ivota. Stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj i hrvatski dr~avljanin koji se iz inozemstva vrati u Republiku Hrvatsku, a i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavniatava i misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavniatava te stranih dopisniatava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovi va~ee inozemne voza ke dozvole za vrijeme do godinu dana od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. Navedenim osobama, ako ispunjavaju zakonske uvjete, va~ea inozemna voza ka dozvola zamijenit e se hrvatskom voza kom dozvolom, na njihov zahtjev, bez polaganja voza kog ispita, voza kom dozvolom za upravljanje onom kategorijom vozila u koju spadaju vozila za ije su upravljanje ovlaatene inozemnom voza kom dozvolom. Iznimno i uz uvjet reciprociteta, od osoblja diplomatskih i konzularnih predstavniatava i misija stranih dr~ava i predstavniatava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj pri zamjeni inozemne voza ke dozvole nee se zahtijevati dokazi o udovoljenju zakonskih uvjeta (lije ni ko uvjerenje). Inozemna voza ka dozvola iz ijeg se teksta ne mo~e zaklju iti za koju je kategoriju vozila izdana ili da li joj je protekao rok va~enja viae od aest mjeseci, mo~e se zamijeniti hrvatskom voza kom dozvolom samo ako podnositelj zahtjeva prilo~i ispravu iz koje se vidi kojim vozilima mo~e upravljati, odnosno da joj nije protekao rok va~enja viae od aest mjeseci. Meunarodna voza ka dozvola priznat e se samo ako su je izdala nadle~na tijela ili organizacije strane dr~ave. Ta se dozvola ne mo~e zamijeniti za hrvatsku voza ku dozvolu. Voza u koji ima va~eu voza ku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj mo~e se, na njegov zahtjev, izdati i meunarodna voza ka dozvola. Meunarodna voza ka dozvola izdaje se s rokom va~enja od 3 godina od dana izdavanja, odnosno do dana isteka va~enja nacionalne voza ke dozvole, ako taj rok prije istje e. Meunarodna voza ka dozvola ne mo~e se izdati voza u kojem je izre ena zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, dok ta mjera traje. Meunarodna voza ka dozvola izdana u Republici Hrvatskoj ne mo~e se koristiti za upravljanje vozilima na teritoriju Republike Hrvatske. Kad upravlja vozilom, voza  mora kod sebe imati voza ku dozvolu i du~an ju je pokazati na zahtjev policijskog slu~benika. Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi koja nema pravo upravljati vozilom, odnosno osobi koja nema pravo upravljati kategorijom vozila u koju spada to vozilo ili osobi koja u organizmu ima alkohola ili opojnih droga. Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno du~na je, na zahtjev policijskog slu~benika, dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. Kad je vlasnik vozila, kojim je po injen prekraaj pravna osoba, podatke o identitetu osobe koja je upravljala vozilom du~na je dati odgovorna osoba u pravnoj osobi. 10.1.3.1. Posebna ograni enja za "mlade voza e" Mladim voza em se smatra osoba  voza  u dobi od 16 do 24 godine. S obzirom na njihovu dob, voza ko i ~ivotno neiskustvo i nerazmjerno vee stradavanje te voza ke populacije u prometnim nesreama nego ato je njihov broj u ukupnoj voza koj populaciji, bilo je potrebno tu grupaciju dodatno zaatititi. Nakon nekih neuspjelih "eksperimenata" iz ranijeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, novi Zakon predmetnu problematiku ureuje na neato jednostavniji, ali ~ivotno realniji na in. Tako propisuje da mladi voza  ne smije upravljati vozilom brzinom veom od: - 80 km na sat na cesti, - 100 km na sat na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila, - 120 km na sat na autocesti, a - mopedom ne br~e od 40 km na sat. Mladi voza  ne smije upravljati niti po eti upravljati motornim vozilom ako: - u organizmu ima opojnih droga, - alkohola ili - ako pokazuje znakove alkoholiziranosti. Mladi voza  koji je polo~io ispit za B kategoriju vozila ne smije upravljati osobnim vozilom ija snaga motora prelazi 75 kW. 10.1.4. Zdravstveni pregledi voza a Kandidati za voza e du~ni su se prije po etka osposobljavanja podvrgnuti zdravstvenom pregledu. Isto tako, voza i su se du~ni podvrgavati nadzornim zdravstvenim pregledima koji mogu biti: - redovni, - izvanredni. Zdravstvene preglede obavljaju zdravstvene ustanove i trgova ka druatva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi. Zdravstvene preglede za utvrivanje zdravstvene sposobnosti za upravljane vozilima kategorija F, G i M mogu obavljati i izabrani lije nici obiteljske/ope medicine. Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled upuuje se: - voza  za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga viae nije sposoban sigurno upravljati vozilom, - voza  i instruktor vo~nje kod kojih je utvren udio alkohola u organizmu viai od 1,50 g/kg ili je utvreno da u organizmu ima opojnih droga, - voza  i instruktor vo~nje koji se odbiju podvri ispitivanju imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga, nakon pravomonosti odluke o prekraaju. Zahtjev za upuivanje voza a na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled mo~e podnijeti svako tijelo nadle~no za nadzor prometa na cesti (unutarnji poslovi, inspekcije i sl.), dr~avni odvjetnik, sud, pravna ili fizi ka osoba kod koje je voza  zaposlen. Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled voza a upuuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu prebivaliata voza a. Naknadu za nadzorni zdravstveni pregled voza a kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, plaa pravna ili fizi ka osoba kod koje je voza  zaposlen, a ostali voza i sami plaaju naknadu za redovni nadzorni zdravstveni pregled i naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled, ako se na izvanrednom pregledu utvrdi da nisu sposobni za voza a ili da su ograni eno sposobni. U slu ajevima odbijanja testiranja na droge i alkohol ili utvrene prisutnosti droga, te udjela alkohola od 1,50 g/kg, naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled uvijek snosi voza . Ako se na izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da je voza  sposoban za upravljanje motornim vozilom, naknadu za pregled plaa policijska uprava, odnosno policijska postaja koja ga je uputila na pregled. Ako se na nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da voza  viae nije sposoban sigurno upravljati vozilom za koje mu je izdana voza ka dozvola, zdravstvene ustanove du~ne su izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivaliata, odnosno koja je voza a uputila na pregled. Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da kandidat za voza a nije duaevno ili tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, zdravstvene ustanove, trgova ka druatva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji su obavili pregled du~ni su u roku od osam dana o tome obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na podru ju koje kandidat za voza a ima prebivaliate, odnosno na ijem podru ju stranac ima prijavljen privremeni ili produ~eni boravak ili je trajno nastanjen. Ako se na lije ni kom pregledu ili u tijeku lije enja utvrdi da voza  boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije viae sposoban sigurno upravljati vozilom, lije nik koji je obavio pregled ili je lije io voza a te izabrani lije nik du~an je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivaliate. Zdravstvenu sposobnost voza a i kandidata za voza e koji nisu zadovoljni ocjenom zdravstvene ustanove u kojoj su pregledani, te voza a i kandidata za voza e ija je zdravstvena sposobnost razli ito ocijenjena u jednoj ili viae zdravstvenih ustanova, utvruje lije ni kim pregledom drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo koje osniva ministar nadle~an za zdravstvo. Kandidata za voza a, kojem je izdano uvjerenje da je duaevno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban za voza a, policijska uprava, odnosno policijska postaja uputit e na zdravstveni pregled drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu. 10.1.5. Trajanje upravljanja motornim vozilom U traganju za uzrocima prometnih nesrea sve se viae govori o umoru voza a, posebice profesionalaca, kao o osobitoj vrsti psihofizi kog zamora organizma. I u statistikama prometnih nesrea sve se eae isti e umor kao jedan od psihofizi kih imbenika koji uzrokuju nesree u prometu. U praksi se obi no o utjecaju umora na nastanak nesree naj eae zaklju uje na temelju vremena provedenog u vo~nji ili pak mjerenjem brzine, tj. vremena reakcije. Neki autori tvrde da je utjecaj umora u nastanku prometnih delikata vei ak i od utjecaja alkohola, a da je jedna neprospavana no ekvivalentna koli ini alkohola u organizmu od 0,8 g/kg. Umoran voza  esto nije ni svjestan da takav za upravlja em automobila postaje potencijalni ubojica i samoubojica. U jednoj anketi u Hrvatskoj oko 50% profesionalnih voza a priznalo je da je u svojoj viaegodianjoj praksi bar jednom zbog umora za trenutak zadrijemalo za upravlja em tijekom vo~nje, ato dovoljno opominje na opasnosti koje vrebaju i umornog voza a i druge sudionike u prometu. Karakteristi ni znaci tog umora su smanjena sposobnost koncentracije, nezapa~anje prometnih znakova, pogreana procjena udaljenosti i vremena potrebnog za pretjecanje, usporena reakcija na prepreke koje se naglo pojave na cesti, smanjena brzina pokreta koji su potrebni za sigurno upravljanje vozilom, pogreano rukovanje mjenja em, krivudanje, prebrza vo~nja, naglo ko enje, nesnala~enje na raskri~jima, itd. Indikativan je redovito velik porast broja prometnih nesrea u vrijeme godianjih odmora, odnosno dr~avnih blagdana, kad velik broj voza a naviknutih na vo~nje na malim udaljenostima, kree prema udaljenim odrediatima, esto neispavan i umoran. Upravo zato se nekim kategorijama voza a ograni ava vrijeme upravljanja odreenom vrstom, odnosno kategorijom vozila. 10.1.6. Radno vrijeme i odmori voza a (mobilnih radnika) Posebni propisi koji se odnose na radno vrijeme, obvezne odmore mobilnih radnika i ureaje za bilje~enje u cestovnom prijevozu primjenjuju se na mobilne radnike koji sudjeluju u aktivnostima cestovnog prijevoza i voza e u cestovnom prijevozu, te na samozaposlene voza e sukladno Europskom sporazumu o radu posada na vozilima koja obavljaju meunarodni cestovni prijevoz (AETR). Primjenjuje se na voza e vozila ija je najvea dopuatena masa vea od 3.5 t, na voza e vozila ija je dopuatena masa s priklju nim vozilom vea od 3.5 t, te na autobuse konstruirane ili trajno prilagoene za prijevoz viae od devet putnika, uklju ujui i voza a. Potonji posebni propisi primjenjuju se na ceste u Republici Hrvatskoj bez obzira na dr~avu registracije vozila i injenicu je li odreena dr~ava prihvatila AETR ili nije, kao i cestovni prijevoz izmeu Republike Hrvatske i dr~ava lanica Europske unije. Posebni propisi se ne primjenjuju na cestovni prijevoz: a) vozilima kojima se obavlja javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km, b) vozilima koja ne mogu razviti brzinu veu od 40 km/h, c) vozilima u vlasniatvu ili najmu oru~anih snaga, policije, civilne zaatite i vatrogasaca, ako je prijevoz vezan uz poslove tih slu~bi i obavljaju se pod njihovom kontrolom, d) vozilima kojima se obavlja nekomercijalni prijevoz humanitarne pomoi u izvanrednim okolnostima ili akcijama spaaavanja, e) specijaliziranim vozilima koja se koriste u medicinske svrhe, f) specijaliziranim vozilima za popravak kvarova koja se kreu u krugu od 100 km od sjediata tvrtke, g) vozilima koja se testiraju na cesti radi tehni kog razvoja, popravka ili odr~avanja, te novim ili preraenim vozilima koja joa nisu registrirana, h) vozilima ili kombinacijama vozila ija najvea dopuatena masa nije vea od 7.5 t, a koriste se za nekomercijalni prijevoz tereta, i) komercijalnim vozilima koja imaju povijesni status, a koriste se za nekomercijalni prijevoz putnika i tereta. Prosje no tjedno radno vrijeme mobilnih radnika ne smije biti dulje od 48 sati. Maksimalno tjedno radno vrijeme mo~e se produljiti do 60 sati, samo ako prosjek od 48 sati nije prekora en tijekom etiri mjeseca. Ako mobilni radnik obavlja poslove za razli ite poslodavce, radno vrijeme predstavlja zbroj radnih sati kod svih poslodavaca. Poslodavac mobilnog radnika koji radi kod viae poslodavaca du~an je pisanim putem zatra~iti evidenciju ili izra un radnog vremena koje je mobilni radnik obavio za drugog poslodavca. Mobilni radnici koji obavljaju mobilnu djelatnost u cestovnom prijevozu, osim u slu aju ako AETR ne osigurava veu zaatitu, moraju najkasnije nakon aest sati neprekidnog rada imati stanku. Radno vrijeme se prekida stankom koja traje najmanje 30 minuta, ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi izmeu aest i devet sati, a stankom od najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi viae od devet sati. Stanke se mogu raspodijeliti na viae razdoblja tijekom radnog vremena, s tim da svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta. Ako mobilni radnici obavljaju noni rad, njihovo ukupno dnevno radno vrijeme ne smije trajati dulje od deset sati unutar svakog 24-satnog razdoblja. Vrijeme vo~nje Dnevno vrijeme vo~nje ne smije biti dulje od devet sati. Iznimno, dnevno vrijeme vo~nje mo~e se produljiti na najviae deset sati, ali ne viae od dvaput tjedno. Tjedno vrijeme vo~nje ne smije biti dulje od 56 sati i ne smije prekora iti maksimalno tjedno radno vrijeme. Ukupno vrijeme vo~nje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati. Voza  je du~an evidentirati ostale poslove i vrijeme provedeno u upravljanju vozilom koje se koristi za javni prijevoz, a na koje se ne primjenjuju posebni propisi. Voza  je du~an evidentirati i vrijeme raspolo~ivosti od posljednjega dnevnog ili tjednog razdoblja odmora. Evidencije se vode ru no na tahografskom listiu, ispisu ili koriatenjem opcije ru nog unosa u digitalni tahograf. Kada voza  upravlja vozilom koje je opremljeno analognim tahografom, na zahtjev ovlaatenih osoba, mora predo iti za tekui dan i prethodnih 28 dana: tahografske listie, ru no izvraene zapise, ispise iz tahografa, te karticu voza a ukoliko je posjeduje. Kada voza  upravlja vozilom koje je opremljeno digitalnim tahografom, na zahtjev ovlaatenih osoba, mora predo iti svoju karticu voza a, tahografske listie, ru no izvraene zapise i ispise, za tekui dan i prethodnih 28 dana. Prekid vo~nje Nakon razdoblja vo~nje od etiri i pol sata, voza  je du~an prekinuti vo~nju najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje odmora. Prekid vo~nje se mo~e zamijeniti prvim prekidom vo~nje od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi drugi prekid vo~nje od najmanje 30 minuta od kojih je svaki rasporeen tijekom razdoblja vo~nje od etiri i pol sata. Dnevni i tjedni odmor Voza  mora imati dnevni i tjedni odmor. Unutar svaka 24 sata, nakon dnevnog ili tjednog odmora, voza  mora imati novi dnevni odmor. Ako dnevni odmor unutar 24 sata traje najmanje devet sati, ali manje od 11 sati, smatra se skraenim dnevnim odmorom. Dnevni odmor mo~e se produljiti do redovitoga tjednog odmora ili skraenoga tjednog odmora. Voza  mo~e imati najviae tri skraena dnevna odmora izmeu bilo koja dva tjedna odmora. Iznimno, unutar 30 sati od isteka dnevnog ili tjednog odmora, voza  koji je dio viae lane posade mora uzeti novi dnevni odmor u trajanju od najmanje devet sati. U bilo koja dva uzastopna tjedna, voza  mora imati najmanje: - dva redovita tjedna odmora ili - jedan redovit i jedan skraeni tjedni odmor od najmanje 24 sata. Nadoknadu tjednog odmora voza  je du~an izvraiti najkasnije do kraja treeg tjedna od tjedna koriatenja skraenoga tjednog odmora. Tjedni odmor zapo inje najkasnije po isteku aest 24-satna razdoblja, od kraja prethodnoga tjednog odmora. Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraenoga tjednog odmora mora se pripojiti drugom razdoblju odmora od najmanje devet sati. Dnevni i skraeni tjedni odmor voza  mo~e provesti u vozilu izvan sjediata tvrtke, ukoliko je vozilo opremljeno le~ajem. Ukoliko tjedni odmor zahvaa dva tjedna, mo~e se pribrojiti samo jednom od ta dva tjedna. Ukoliko se prijevoz obavlja isklju ivo na podru ju Republike Hrvatske, dnevni odmor traje najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno, ako voza  prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom, te koristi dnevni odmor, taj se odmor mo~e prekinuti najviae dva puta drugim aktivnostima, u ukupnom trajanju od najviae sat vremena. Tijekom redovitoga dnevnog odmora voza  mora imati pristup le~aju. Dolazak ili odlazak voza a do vozila i od vozila na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, ako se vozilo ne nalazi u mjestu prebivaliate voza a niti u sjediatu poslodavca, ne ra una se kao vrijeme odmora ili prekid vo~nje, osim ako voza  nije na trajektu ili vlaku i ima pristup le~aju. Bilo koje vrijeme koje voza  provede upravljajui vozilom na koje se ne primjenjuju posebni propisi do vozila ili od vozila, a koje nije u voza evom prebivaliatu niti u operativnom sjediatu poslodavca, ra una se kao drugi poslovi. Prijevoznik ne smije voza ima koje zapoaljava davati nikakve nov ane naknade, u obliku poviaice ili dodatka na plau, a koji su vezani uz prijeenu udaljenost i/ili koli inu prevezenog tereta, ako je ta naknada takva da ugro~ava sigurnost cestovnog prometa i/ili poti e kraenje odredbi ovoga Zakona. Prijevoznik je du~an organizirati rad voza a na na in da voza i poatuju odredbe ovoga Zakona, propisno ih uputiti na odredbe ovoga Zakona, te obavljati redovite provjere. Tvrtke, otpremnici, apediteri, organizatori putovanja, potpisnici ugovora, kooperanti i agencije za zapoaljavanje voza a du~ni su osigurati da ugovoreni rasporedi vo~nji budu u skladu s odredbama posebnih propisa. Prijevoznik koji koristi vozila opremljena digitalnim tahografom, du~an je: (a) osigurati da se svi podaci redovito preuzimaju s jedinice u vozilu i kartice voza a kako bi se osiguralo preuzimanje svih podataka koji se odnose na aktivnosti prijevoznika ili aktivnosti koje su obavljene za tog prijevoznika, (b) osigurati da se svi podaci preuzeti s jedinice u vozilu i kartice voza a uvaju najmanje 12 mjeseci nakon bilje~enja i da ti podaci budu dostupni izravno ili daljinskim prijenosom iz prostorija prijevoznika na zahtjev ovlaatene osobe. Propisi o vremenu vo~nje, prekidima vo~nje i dnevnim i tjednim odmorima, kada se prijevoz obavlja isklju ivo na podru ju Republike Hrvatske, ne primjenjuju se na sljedee vrste prijevoza: a) vozilima koja se koriste za poljoprivredne ili aumarske aktivnosti u krugu do 50 km od mjesta utovara do mjesta istovara, b) vozilima na pogon zemnim ili ukapljenim plinom ili na elektri ni pogon, ija najvea dopuatena masa, uklju ujui i masu priklju nog vozila, ne prelazi 7.5 t, a koja se koriste za prijevoz tereta u krugu do 50 km od mjesta utovara do mjesta istovara, c) vozilima koja se koriste za obuku voza a i ispite u cilju dobivanja voza ke dozvole ili svjedod~be o stru noj osposobljenosti, pod uvjetom da se ne koriste za komercijalni prijevoz tereta ili putnika, d) specijaliziranim vozilima za prijevoz opreme za cirkuse i zabavne parkove, e) posebno opremljenim vozilima ija je namjena edukacija u stanju mirovanja (bibliobus i sl.), f) specijaliziranim vozilima za prijevoz novca i vrijednosti, g) vozilima koja se koriste isklju ivo na cestama unutar prometnih objekata kao ato su luke i ~eljezni ki terminali, h) vozilima koja se koriste za prijevoz ~ivih ~ivotinja s gospodarstava na lokalne tr~nice i natrag ili s tr~nica u lokalne klaonice u krugu do 50 km. Obveze prijevoznika i voza a u slu aju kada vozilo nije opremljeno tahografom Ako vozilo nije opremljeno tahografom, moi e se koristiti samo za: a) unutarnji linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km, b) meunarodni linijski prijevoz putnika ija je polazna i odrediana to ka smjeatena na udaljenosti do 50 km zra ne linije od granice izmeu dviju dr~ava, a ija udaljenost ne prelazi 100 km. Ad a) U slu aju obavljanja prijevoza na linijama ukupne udaljenosti do 50 km, prijevoznik je du~an sastaviti vozni red i raspored du~nosti, koji za svakog voza a mora sadr~avati naziv, sjediate i unaprijed utvreni raspored razli itih razdoblja vo~nje, ostalih poslova, prekida vo~nje i raspolo~ivosti. Voza  rasporeen za vo~nju mora imati u vozilu izvod iz rasporeda du~nosti i primjerak voznog reda. Raspored du~nosti: a) mora sadr~avati sve navedene informacije za minimalno razdoblje koje obuhvaa prethodnih 28 dana, s tim da se podaci moraju redovito dopunjavati u vremenskim razmacima koji ne smiju biti dulji od 30 dana, b)mora potpisati odgovorna osoba prijevoznika, c) mora se uvati u tvrtki godinu dana nakon isteka razdoblja na koje se odnosi. Prijevoznik izdaje izvode iz rasporeda du~nosti na zahtjev voza a i na zahtjev ovlaatene osobe. Provjere na cesti Provjere na cesti moraju se organizirati na razli itim mjestima i u razli itim vremenskim razdobljima, pri emu se moraju obuhvatiti svi segmenti cestovne mre~e, u svrhu spre avanja izbjegavanja mjesta provjere. Trgova ka druatva koja upravljaju javnim cestama, kao i koncesionari, u suradnji s inspekcijom i policijskim slu~benicima du~na su osigurati: a) da se u dovoljnoj mjeri osiguraju mjesta za provjere na postojeim cestama ili u blizini postojeih cesta, te da prema potrebi servisne stanice i ostale sigurne lokacije mogu funkcionirati kao mjesta provjere, b) da se provjere provode po sustavu slu ajne rotacije, uz odgovarajuu geografsku ravnomjernost. Provjere na cesti moraju se obavljati bez diskriminacije, a ovlaatene osobe prilikom obavljanja provjera posebno su du~ne na nediskriminirajui na in provjeravati: a) dr~avu registracije vozila, b) dr~avu prebivaliata voza a, c) dr~avu poslovnog nastana tvrtke, d) polaziate i odrediate vo~nje, e) vrstu tahografa (analogni ili digitalni). Provjere na cesti obuhvaaju sljedee: a) dnevno i tjedno vrijeme vo~nje, prekide vo~nje, dnevno i tjedno vrijeme odmora, podatke za prethodne dane koji se moraju nalaziti u vozilu i/ili podatke pohranjene za isto razdoblje na kartici voza a i/ili u memoriji tahogafa, i/ili na ispisima, b) sve slu ajeve prekora enja dopuatene brzine vozila, koji se definiraju kao razdoblja dulja od jedne minute tijekom kojih brzina vozila prelazi 90 km/h za vozila kategorije N3 ili 105 km/h za vozila kategorije M3, c) ako je mogue, trenuta ne brzine vozila koje zabilje~i tahograf tijekom najviae 24 prethodna sata koriatenja vozila, d) ispravan rad tahografa (utvrivanje mogue zlouporabe ureaja i/ili kartice voza a i/ili listia). Nadle~na tijela za provjere moraju imati popis moguih provjera i moraju biti opremljena opremom za provjeru koja omoguuje: a) preuzimanje podataka s jedinice u vozilu i kartice voza a za digitalni tahograf, o itavanje podataka, te analizu i/ili prijenos nalaza u sredianju bazu podataka radi analize, b) provjeru tahografskih listia. Inspekcijski nadzor nad provedbom AETR-a i Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prijevozu, kao posebnom propisu, obavljaju: a) inspekcija cestovnog prometa, b) policijski slu~benici u okviru nadzora nad sigurnoau cestovnog prometa (Poglavlje III. predmetnog Zakona). Inspekcija cestovnog prometa i policijski slu~benici imaju sljedee ovlasti: a) zabraniti upotrebu vozila u kojem oateenje ili neispravan rad tahografa nije otklonjen u roku od tjedan dana od dana nastanka kvara ili otkria nepravilnosti u radu a voza  nije na listi ili listie zapisa ili na privremeni listi koji se prila~e listiu zapisa ili voza koj kartici, na koji upisuju podatke koji mu omoguavaju identifikaciju (broj voza ke kartice i/ili ime i/ili broj voza ke dozvole), uklju ujui njegov potpis, upisivao sve podatke za razli ita razdoblja koja viae nisu zabilje~ena ili nisu ispravno zabilje~ena tahografom, b) u slu aju sumnje da tahograf ne radi ispravno, uputiti vozilo na izvanredni pregled tog ureaja te svih drugih elemenata vezanih uz tahograf, koji moraju biti ugraeni u vozilo radi njihova ispravna rada; troakove pregleda snosi vlasnik vozila u koje je ureaj ugraen, c) zahtijevati od voza a da omogui kontrolu tahografa i dostavi na uvid popise sa zabilje~enim podacima, karticu ili ispis s tahografa te dopusti pregled popisa sa zabilje~enim podacima, kartice ili ispise s tahografa, d) privremeno oduzeti popis s bilje~enim podacima ili ispis s tahografa kao dokaz u postupku odnosno u istu svrhu dati izraditi prijepis podataka iz kartice, e) privremeno oduzeti karticu, pod uvjetom da se utvrdi da je kartica krivotvorena ili da voza  koristi tuu karticu ili da je kartica iji je nositelj dobivena na temelju la~nih izjava i/ili krivotvorenih dokumenata, te je dostaviti nadle~nom izdavatelju uz navoenje razloga za privremeno oduzimanje kartice, f) isklju iti vozilo iz prometa dok se ne ispravi uzrok prekraaja, odnosno prisiliti voza a na koriatenje dnevnog odmora, g) predlo~iti nadle~nim tijelima oduzimanje, suspendiranje ili ograni enje licencije za obavljanje djelatnosti ili voza ke dozvole.  Dobar voza  ostari.  Loa voza  umire mlad. 11. TAKTIKA I METODIKA POSTUPANJA POLICIJE U NADZORU I UPRAVLJANJU PROMETOM NA CESTAMA Budui da je poznato kako je mobilnost, tj. proto nost, prvi zahtjev koji se postavlja pred prometni sustav, a drugi sigurnost, onda je jasno da nadzor nad prometom cilja na njegovu sigurnosnu komponentu, dok je upravljanje prometom usmjereno prete~no na mobilnost kao prvu komponentu. Dakle, upravljanje prometom u svom prete~nom dijelu usmjereno je prema osiguranju ato veeg protoka vozila u jedinici vremena, odnosno prema mobilnosti, kao prvoj komponenti prometa, dok je nadzor prometa upravljen prete~no prema sigurnosnoj komponenti, odnosno osiguranju optimalnih uvjeta za odvijanje prometa. No, ti su poslovi u praksi policijskog postupanja usko povezani i teako djeljivi. Primjerice, policijski slu~benik koji upravlja prometom u raskri~ju u prvom redu nastoji osigurati ato vei protok vozila, ali svoj polo~aj u sredini raskri~ja koristi i za uo avanje ka~njivih ponaaanja sudionika u prometu na koja e, ako je u mogunosti sam reagirati ili e ih dojaviti drugim policijskim slu~benicima ili slu~bi de~urstva. Ili policijski slu~benik koji u svrhu osiguranja ato vee proto nosti vozila na prometnicama izvan raskri~ja ureduje prema "sporim" vozilima koji za sobom "vuku" kolone vozila. Naravno da se nee ograni iti samo na utvrivanje i sankcioniranje tog prekraaja, odnosno osiguranje da kolona nesmetano proe, ve e utvrditi i mo~ebitne druge razloge spore vo~nje, koja mo~e biti uzrokovana alkoholiziranoau voza a, njegovom boleau ili drugim sli nim stanjem, odnosno tehni kom neispravnosti vozila ili sl. No, unato  uskoj povezanosti, radi boljeg razumijevanja pojedina no e biti iznesene njihove specifi nosti. 11.1. Nadzor prometa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dr~avnih upravnih organizacija, Ministarstvu unutarnjih poslova su povjereni i "upravni i drugi stru ni poslovi koji se odnose na sigurnost prometa na cestama", iz ega proizlazi ovlast za nadziranje i upravljanje prometom na cestama. Nadzor prometa na cestama od strane policije, odnosno njenog specijaliziranog dijela, prometne policije, podrazumijeva nadziranje, tj. kontrolu sva tri imbenika prometne sigurnosti " prometnih povraina, prometala ili vozila, te nadzor nad ponaaanjem sudionika u prometu  ljudi. No nadzor nad prometom ne zna i samo neselektivno, rutinsko kontroliranje voza a kao u nekim periodima u proalosti, ve se pod nadzorom prometa razumijeva puno airi skup aktivnosti upravljenih na poboljaanje njegove sigurnosne komponente. Prvo, nadzirati promet zna i openito znati ato se to u prometu dogaa. Dakle, ponajprije analiti ki pratiti prometnu sigurnost, uo avati odreene pojavnosti i zakonitosti koje uzrokuju ugro~avanje sigurnosti prometa, kako bi se pravilnom organizacijom policijske slu~be moglo efikasno djelovati na uo ene trendove. Tako statistika prometnih nesrea nikako nije i ne smije postati cilj sam po sebi, ve takva statistika i analiti ka raa lamba statisti kih pokazatelja trebaju slu~iti kao izvor informacija o mjestima, vremenima i modalitetima na kojima se slu~ba treba anga~irati kroz odreene aktivnosti kako bi sprije ila dogaanja prometnih nesrea. Drugo, nadzirati promet zna i da se, u skladu s analiti kim pokazateljima, rasporedom slu~be na najugro~enija mjesta postavljaju policijski slu~benici s posebno razraenim konkretnim zadaama, tako da svaki policijski slu~benik zna zaato je rasporeen na odreeno mjesto i koje su mu konkretne zadae. To nipoato ne zna i da e se policajac slijepo dr~ati samo tih konkretnih zadaa, nego e i sam uo avati odreene negativne pojave i reagirati na njih. Grafikoni, tabelarni prikazi i drugi vizualni prikazi prometne problematike, u prvom redu prometnih nesrea i prometnih prekraaja koji se moraju voditi po policijskim postajama, slu~e i da policijski slu~benici imaju vizualnu predod~bu prometne problematike te da im je i iz toga jasno zaato je potrebno da obavljaju odreene zadae na odreenim sektorima, odnosno mjestima. Nadzor nad prometnim povrainama podrazumijeva uo avanje i iniciranje otklanjanja nekih nedostataka na prometnom okoliau, ponajprije cesti, koji u manjoj ili veoj mjeri doprinose dogaanju prometnih nesrea. Poznato je da se na nekim mjestima, tzv. crnim to kama, prometne nesree dogaaju eae nego na drugim mjestima, ato upuuje na odreeni doprinos prometnog okoliaa bilo kao loaeg prometnog rjeaenja, zapuatenosti ili nekakvog oateenja na kolniku na dogaanje prometnih nesrea upravo na tom mjestu. Svaki policijski slu~benik treba reagirati kad prepozna loae prometno rjeaenje ili naie na oateenje kolnika ili tzv. udarnu rupu na cesti koja mo~e biti uzrok ili suuzrok neke prometne nesree u budunosti. Policijski slu~benik e o svom zapa~anju sastaviti izvjeae o zapa~anju ili slu~benu zabiljeaku. Mo~da e tako i ne znajui spasiti ne iji ~ivot. Policijski slu~benik koji obavlja o evid prometne nesree ne samo da treba, nego je du~an utvrditi kakvo je stanje kolni ke povraine i ima li eventualno loae stanje kolnika uzro nu ili suuzro nu vezu s prometnom nesreom koje je o evid u tijeku. U daljnjem tijeku postupanja, policijski slu~benici za prometnu preventivu u koordinaciji s rukovodnim slu~benicima, du~ni su mjerama zakonske presije prema poduzeu koje gospodari konkretnom cestom ishoditi otklanjanje tog nedostatka. Nadzor nad vozilima podrazumijeva postupak uvjeravanja da odreeno vozilo udovoljava propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cestama, tj. da je, u prvom redu, opremljeno predvienom tehni kom opremom i tehni ki ispravno. Meutim, ni tu stvari nisu tako jednostavne kako na prvi pogled izgledaju. Naime, treba se upitati je li to zakonski i moralno prihvatljivo da se proizvode, odnosno neograni eno uvoze vozila suludih performansi, s enormnom snagom i kubika~om, koja mogu razvijati brzine i do 300 i viae kilometara na sat, a da istovremeno ni na jednoj prometnici nije dopuatena brzina vea od 130 km/h. Za koga i za koje prometnice se onda proizvode takve maaine, i mo~e li se o ekivati da e se voza  takve zvijeri skruaeno pridr~avati ograni enja izra~enih prometnim znakovima? Ne bi li tu bilo potrebno odrediti nekakva druga pravila igre? Istovremeno, mora se priznati da su tehni ka usavraenja na vozilima, npr. zra ni jastuci, bo na i eona oja anja, pirotehni ki zateza i pojaseva i sl., zna ajno doprinijela smanjenju stradavanja, barem onog sa smrtnim ishodom. Tree, pod nadzorom prometa razumijeva se i ono na ato se prvo pomisli kada se spomene nadzor prometa - nadzor ili kontrola voza a, odnosno drugih sudionika u prometu. Najprije se kontrolira pravo da odreena osoba uope upravlja vozilom u prometu na cestama (ima li voza ku dozvolu), zatim pravo da vozilom upravlja u konkretnom trenutku, odnosno je li voza  toga trenutka sposoban za sigurno upravljanje vozilom, primjerice zbog utjecaja umora, alkohola, opojnih droga ili nekih drugih razloga, a tek potom se utvruje pridr~avanje ili nepridr~avanje ostalih propisa. Postupak je sli an utvrivanju prava na sudjelovanja u prometu za vozila. Kako se za voza a injenicom posjedovanja voza ke dozvole najprije utvruje ima li uope pravo upravljati vozilom, tako se za vozilo utvruje je li registrirano, ato podrazumijeva da je u trenutku registracije bilo tehni ki ispravno. Zatim se za voza a utvruje postoji li neka zapreka da u konkretnom trenutku upravlja vozilom, paralelno, postoji li nekakav razlog da vozilo ne smije sudjelovati u prometu u tom trenutku (npr. zabrane na odreenim cestama ili kategorijama vozila). Naposljetku se utvruje jesu li ispunjeni i drugi uvjeti za sigurno sudjelovanje u prometu i voza a i vozila, kao ato je pridr~avanje drugih propisa kojima se ureuju na ini ponaaanja voza a, vlasnika vozila i dr. Ovdje ne treba ispustiti iz vida i potrebu za nadziranjem ponaaanja drugih sudionika u prometu, koji nisu voza i, poglavito pjeaaka koji su esti sudionici prometnih nesrea. U zna ajnom broju slu ajeva su pjeaaci svojim nepropisnim ponaaanjem prete~no doprinijeli, pa i izravno izazvali vlastito stradavanje. Stoga tom segmentu nadzora valja posvetiti posebnu pozornost s obzirom na to da su pjeaaci, posebno djeca, najnezaatieniji sudionici prometa. etvrto, nadzirati promet zna i i nadzirati neke procese koji na prvi pogled nisu direktno involvirani u mehanizme ugro~avanja sigurnosti prometa, ali indirektno i te kako jesu. Tako, npr. proces osposobljavanja kandidata za voza e, obavljanje tehni kih pregleda vozila i sl., ima i te kakve veze sa stanjem sigurnosti u prometu. Neposredni upravni i stru ni nadzor se obavlja na viaoj inspekcijskoj razini, no, i svaki policijski slu~benik du~an je reagirati ako opazi odreene neispravnosti ili nezakonitosti u obavljanju re ene djelatnosti na na in sli an kao kod utvrivanja neispravnosti na prometnom okoliau, dakle, podnoaenjem adekvatnog pismena. U nadzor prometa spadaju i aktivnosti policije koje nisu motivirane samo prometnom problematikom. Tako nadzor nad prometom ima i odreenu antikriminalnu dimenziju, dakle poduzima se kako bi se sprije ila i otkrila kaznena djela i njihovi po initelji, pronaale osobe i predmeti za kojima se traga i sl. Tako pri svakom zaustavljanju i kontroli vozila i voza a, policijski slu~benik mora imati na umu da vozilo koje je pred njim zaustavljeno mo~e biti, npr. predmet kojim je izvraeno kazneno djelo (izazivanje prometne nesree, ubojstvo i sl.), ali i predmet izvraenja kaznenog djela (vozilo ukradeno i sl.). Isto tako, putnici u tako zaustavljenom vozilu mogu biti i izvraitelji ali i ~rtve kaznenih djela ili drugih ka~njivih ponaaanja. Kona ni cilj nadzora prometa jest da se svi sudionici u prometu na cestama pridr~avaju prometnih propisa. Najbolja varijanta je stvoriti uvjerenje kod prometnih sudionika da je pridr~avanje propisa u slu~bi sigurnosti svakog od njih i da se propisa dr~e kako bi i sami bili ato sigurniji u prometu na cestama. Ali dok se postigne takvo stanje svijesti ili takva prometna kultura, valja se zadovoljiti makar i time da se ljudi dr~e propisa u strahu od policije, makar je takav na in discipliniranja puno gore rjeaenje i izaziva otpor. 11.2. Postupanje policije prilikom nadzora prometa 11.2.1. Zaustavljanje vozila U nadzoru prometa, vrlo je va~no odabrati pravu lokaciju, odnosno mjesto gdje e policijski slu~benici "raditi". Mjesta i dionice ceste na kojima e se obavljati nadzor, odreuju se planom rada policijske uprave odnosno policijske postaje, pri tome vodei ra una da to ne bude uvijek na istim mjestima. Prekraaje vezane uz brzinu kretanja vozila ne bi trebalo utvrivati u zoni od 100 metara od postavljenoga prometnog znaka za obilje~avanja naseljenih mjesta ili od prometnog znaka izri itih naredbi "ograni enja brzine". Iznimno, prekraaji vezani uz brzinu kretanja vozila u zonama akola ili drugih ustanova gdje se okuplja vei broj djece mogu se utvrivati u zoni od 30 metara od postavljenog prometnog znaka izri itih naredbi "ograni enja brzine" ili prometnog znaka opasnosti "djeca na cesti". U praksi se esto dogaa da policijski slu~benici odabiru lokacije rukovoeni idejom da za kratko vrijeme "odrade" ato viae intervencija, esto i bagatelnog karaktera, ne vodei ra una o te~ini i opasnosti prekraaja koje utvruju i procesuiraju. Tako su poznata mjesta ili "busije gdje policija vreba" na voza e koji ( esto zbog loaih prometnih rjeaenja) skrauju put, ili iz drugih razloga masovno ine prekraaje, ato je izuzetno loaa praksa koju graani percipiraju izuzetno negativno. Ne zna i da e policija zatvarati o i i pred takvim prekraajima, ali prioritetno se mora baviti najte~im prekraajima koji uzrokuju do najte~e posljedice, i to na onim mjestima gdje se te posljedice naj eae i dogaaju. Interes je takva ponaaanja sprije iti, pa se i na takvim lokacijama ophodnja treba postaviti na prikladnoj lokaciji prije nekog takvog mjesta, a ne "u busiji" ekati iza. Isto tako, vrlo je bitno pravilno i sigurno zaustaviti vozilo na mjestu na kojemu ono nee ugro~avati druge sudionike u prometu, koje jam i sigurnost zaustavljenom voza u, a policijskom slu~beniku sigurno obavljanje zadatka. Osnovno pravilo o kojem mora voditi ra una svaki policajac jest sigurnost voza a, drugih sudionika u prometu i vlastita sigurnost. Pri tom mora paziti i na detalje, jer postoji niz tragi nih primjera s kobnim posljedicama. Kako bi zadovoljio navedene uvjete sigurnosti, policajac odabire pogodno mjesto za zaustavljanje vozila koje se, u pravilu, mora nalaziti izvan kolnika, s dovoljno prostora da vozilu mo~e prii s voza eve strane (lijeve) a da pritom nije na kolniku. Ako, zbog nekih razloga ne bi bilo dovoljno prostora da se mo~e prii s voza eve strane, onda se obvezno prilazi sa suvoza eve (desne) strane. Ako vozilo moramo zaustaviti na kolniku, takoer se obvezno prilazi s desne strane vozila, s time da u takvim izvanrednim prilikama na policijskom vozilu mora biti upaljeno plavo rotacijsko svjetlo. Za zaustavljanje vozila danju policajac koristi plo icu STOP POLICIJA i okree prema nadolazeem vozilu onu stranu plo ice koja nema vlastiti izvor svjetlosti. Zauzima polo~aj izvan ruba kolnika, okree se prsima prema vozilu i vodoravno, u visini ramena, ispru~i desnu ruku u kojoj dr~i plo icu. Nakon toga pokazuje plo icom na voza a vozila kojega ~eli zaustaviti (to je veoma va~no kada kolnikom prolazi viae vozila u viae prometnih traka), a zatim pokazuje mjesto koje je odabrao ispred ili iza sebe, na kojem e zaustaviti vozilo. Pritom ne gubi iz vida vozilo i prati ga pogledom do mjesta zaustavljanja, kako bi se u slu aju opasnosti mogao skloniti i tako izbjei vlastito ugro~avanje. Ovaj oprez je potreban, jer ne mo~emo znati o kakvom se voza u radi i kakve su njegove trenutne sposobnosti za sigurno upravljanje vozilom, odnosno kakve su njegove namjere. Meutim, ponekad se pojavljuje potreba da, zbog uo enog prekraaja, ~elimo zaustaviti voza a koji nailazi iz suprotnog smjera i nalazi se na lijevoj kolni koj traci. U tom slu aju okreemo se prema vozilu prsima (desnom stranom), uzimamo stop plo icu u lijevu ruku i podi~emo je koso u vis te dajemo znak voza u da vozilo zaustavi uz njegov desni rub kolnika ili izvan njega. Poato se voza  zaustavio, uvjerit emo se da ne nailaze druga vozila, te oprezno prijei na drugu stranu kolnika. U tom je slu aju najvea pogreaka ~urba i neopreznost jer lako mogu dovesti do vlastitog ugro~avanja. Zaustavljanje vozila nou zahtijeva joa vee mjere opreza zbog ograni ene vidljivosti. Takoer, no eae koriste za putovanje osobe koje se bave kriminalom, pa to zahtijeva i dodatni oprez. Na in zaustavljanja je istovjetan onom danjem, s tom razlikom ato se prema voza u okree svjetlea strana plo ice STOP POLICIJA i pomi e se po vertikalnoj osi gore-dolje. Kada se kod zaustavljanja vozila o ekuje otpor, ili je izgledno da se voza  nee htjeti zaustaviti, ili da e nastojati izbjei kontrolu, policijski slu~benici moraju postupati s najveim oprezom. U takvim je situacijama uputno, ako se ne dovodi u pitanje ~ivot i zdravlje graana, zaustaviti sva vozila koja nailaze cestom iz oba pravca. Takav postupak kod osobe koju zaista ~elimo zaustaviti i kontrolirati mo~e izazvati dojam da vozila stoje radi prometne nesree ili sli nog razloga, a istovremeno mu se ote~ava manevar vozilom i eventualni bijeg. Kako bi bio ato uo ljiviji, policijski slu~benik je prilikom kretanja i zadr~avanja na kolniku i danju i nou du~an nositi reflektirajui prsluk s natpisom POLICIJA. Va~no je znati da policijski slu~benik ne smije bezrazlo~no ni zaustavljati niti vraiti tzv. rutinsku kontrolu vozila i voza a, ve uvijek mora postojati odreeni razlog zaustavljanja i kontrole. Takve razloge zaustavljanja mo~emo svrstati u dvije glavne skupine. To su: 1. razlozi koji su nastali post delictum, tj. nakon ato je po injeno kakvo ka~njivo ponaaanje (prekraaj, kazneno djelo); 2. razlozi nastali ante delictum, tj. prije nego ato je doalo do kakvog ka~njivog postupanja. Dakle, u prvom slu aju mora postojati osnova sumnje da je netko po inio kakvu ka~njivu radnju, te se nadzor i poduzima sa svrhom da se procesuira takvo nedopuateno ponaaanje. U drugom slu aju mora postojati odreena izvjesnost, odnosno opasnost da e biti po injena kakva ka~njiva radnja pa je nadzor, odnosno zaustavljanje i poduzeto u smislu sprje avanja takva ponaaanja. U ovu skupinu spadaju i akcije policije usmjerene na ciljano suzbijanje pojedinih vrsta prekraaja. Takve akcije se poduzimaju u odreenom vremenskom okviru, u pravilu s veim snagama, kako bi se sankcionirali pojedina ni prekraaji, te skrenula pozornost javnosti i naglasila potreba za promjenom ponaaanja voza a u tom segmentu. U planiranju takvih akcija treba polaziti od analiti ke raa lambe ugro~enosti pojedinim prekraajima i njihove uzro ne veze s dogaanjima prometnih nesrea. Ovakav na in policijskog postupanja mo~e u odreenom, manjem dijelu utjecati na efikasnost policije u spre avanju i otkrivanju ka~njivih ponaaanja, barem u onom dijelu otkria do kojih se slu ajno dolazilo. No, s druge strane je jamstvo svim graanima koji se ponaaaju u skladu sa zakonskim normama da ih policija nee zaustaviti, nadzirati, zadr~avati i sl. 11.2.2. Nadzor voza a Mada silno mnoatvo imbenika utje e na dogaanje prometnih nesrea, nema nikakve sumnje da sigurnost prometa u veini slu ajeva ovisi o ponaaanju voza a, odnosno njihovom poatovanju ili nepoatovanju prometnih propisa, a po esto i osnovnih pravila pristojnoga i kulturnoga ponaaanja. Kako je voza  onaj prete~ni imbenik o ijem ponaaanju umnogome ovisi sigurnost u prometu, policija mora veliku pozornost posvetiti upravo nadzoru voza a i njihove sposobnosti i volje za sigurno upravljanje vozilom u prometu na cestama. Pri tome u takti kom smislu valja kombinirati razli ite na ine i metode nadzora, koristei se po potrebi posebnom opremom za utvrivanje odreenih prekraaja. Isto tako, sukladno procjeni, ponekad je racionalno nadzor vraiti tako da policijski slu~benici u graanskom odijelu, s vozilima bez policijskih obilje~ja opa~aju prekraaje i dojavljuju ophodnji koja e dovraiti obradu dojavljenog prekraaja. Kako je ve spomenuto, najprije se utvruje pravo voza a da uope upravlja vozilom u prometu na cestama, dakle je li stekao to pravo kroz voza ku obuku, polaganje ispita i izdavanje valjane voza ke dozvole odreene kategorije i je li vozilo kojim trenutno upravlja obuhvaeno tim pravom odnosno kategorijom njegove voza ke dozvole. Zatim se utvruje njegovo pravo da upravlja vozilom u trenutku kontrole, tj. ispunjava li zdravstvene, psihofizi ke i dr. uvjete, odnosno nije li mo~da pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili iz drugih razloga ne ispunjava uvjete da trenutno upravlja vozilom, na primjer da se radi o "mladom voza u" koji upravlja vozilom iznad 75 kW. Tek nakon toga se pristupa utvrivanju na ina na koji je upravljao vozilom, tj. je li se ponaaao u skladu s ostalim prometnim propisima ili ne. 11.2.3. Na in postupanja Nakon propisnog zaustavljanja vozila izvan kolnika, policijski slu~benik prilazi vozilu s voza eve strane, uljudno pozdravlja sa "dobar dan (ve er, jutro)" istodobno doti ui desnom rukom ailt ili rub slu~bene kape. Zatim od voza a tra~i voza ku i prometnu dozvolu rije ima: "gospodine (gospoo), molim vas poka~ite mi voza ku i prometnu dozvolu". I taj i svi zahtjevi koji se upuuju osobi prema kojoj se ureduje moraju biti slu~beno intonirani, jasni i odreeni. Treba izbjegavati izraze kao "papire", "dokumente" i druge izraze koji mogu biti razli ito, pa i dvosmisleno shvaeni. Policajac mora znati ato hoe i tako jasne zahtjeve uputiti stranci. Valja napomenuti da voza  tijekom prometovanja kod sebe mora imati prometnu dozvolu kojom se dokazuje pravo prometovanja, ali ne i knji~icu vozila koja je dokaz o vlasniatvu nad vozilom i njegovim tehni kim svojstvima. Poradi opreza, policijski slu~benik e zauzeti polo~aj pokraj lijevog blatobrana vozila (vanjskoga lijevoga voza kog ogledala), okrenuti se polulijevo, tako da pogledom kroz vjetrobransko staklo mo~e pratiti reakcije voza a i putnika u vozilu, a istodobno i vozila koja nailaze kolnikom. Ukoliko bi iz odreenih razloga (polo~aj zaustavljenog vozila, sportsko vozilo sa dvoja vrata i sl.) bilo povoljnije za nadzor opisane situacije, policijski slu~benik postavit e se iza zamialjenog luka koji ine lijeva vrata u otvaranju, tj. u razini koju zauzimaju putnici na zadnjem sjediatu. I u jednom i u drugom slu aju valja paziti na mogunost naglog otvaranja vrata i izbacivanja policajca iz ravnote~e ili na kolnik, odnosno naglog startanja vozilom. Iz istih razloga policajac ne uvla i ruku u vozilo, ve zahtijeva od voza a da mu pru~i tra~ene dokumente kroz prozor. Nadzorom voza a i vozila policijski slu~benik e utvrditi: - posjeduje li voza  voza ku dozvolu i je li originalna i va~ea (usporedba izgleda s fotografijom, ~ig, nije li istekao rok va~enja i sl.); - daje li voza ka dozvola te kategorija pravo upravljanja vozilom te kategorije, odnosno, je li ovjerena odgovarajua kategorija za vozilo kojim voza  upravlja; - jesu li u rubrici NAPOMENA nazna ena neka pomagala (nao ale, proteze i sl.) koje voza  mora koristiti za vrijeme vo~nje i koristi li ih; - je li voza  sposoban za sigurno upravljanje vozilom, odnosno postoje li okolnosti koje bi dovele u sumnju tu sposobnost kao ato je utjecaj alkohola, opojnih droga ili drugih psihotropnih tvari, bolesti, utjecaj lijekova koji se ne smiju koristiti za vrijeme vo~nje, upravlja li vozilom du~e nego ato je propisano i sl.; - posjeduje li voza  valjanu prometnu dozvolu za vozilo, tj. smije li vozilo uope koristiti u prometu na cestama; - smije li vozilo trenutno koristiti (zabrane u ljetnom periodu ili zbog zimskih uvjeta, trase za prijevoz opasnih tereta i sl.); - je li vozilo registrirano, tehni ki pregledano i osigurano; - je li tehni ki ispravno; - odgovaraju li broj aasije i drugi podaci podacima iz prometne dozvole; - prevozi li se teret i putnici u skladu s propisima. Posebnu pozornost u kontroli prometa potrebno je posvetiti viaestrukim prijestupnicima, koji vrlo esto izbjegavaju i prijam, tj. dostavu poate od policije ili sudova. Stoga prilikom kontrole treba putem informacijskog sustava provjeriti ima li osoba neuru enih rjeaenja, izre ene mjere opreza ili upozorenja, te iskoristiti priliku da se izvrai uredna dostava nedostavljenih pismena ukoliko je to mogue. Ako je pri kontroli utvrdio da je po injen prekraaj, policijski slu~benik e voza u ili drugom sudioniku priopiti da je po inio prekraaj te mu priopiti koje su zakonske mjere za to predviene. Ukoliko je predvieno viae alternativnih mjera, kao ato je mogunost naplate nov ane kazne na mjestu izvraenja prekraaja ili uplata u roku od 8 dana, odnosno izdavanje prekraajnog naloga, to e na jasan i razgovijetan na in objasniti prekraitelju, te sukladno izboru prekraitelja intervenciju privesti kraju. Ukoliko policijski slu~benik nadzorom utvrdi neispravnosti koje bi, ako bi se nastavile, mogle dovesti do ugro~avanja sigurnosti prometa, poduzet e mjere da se one uklone. Za krae ili du~e vrijeme, dok se takve neispravnosti ne uklone, policijski slu~benik e isklju iti iz prometa bilo voza a, bilo vozilo, ovisno o tome je li neispravnost vezana uz voza a ili vozilo. 11.2.4. Isklju ivanje voza a iz prometa Policijski slu~benik naredbom e privremeno oduzeti voza ku dozvolu i isklju iti iz prometa voza a i instruktora vo~nje: 1) koji upravlja ili pokuaa upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili nedozvoljenu koli inu alkohola ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti ili utjecaja opojnih droga, a odbija se podvrgnuti ispitivanju, 2) koji nema pomagala za koja je navedeno u voza koj dozvoli da ih mora koristiti tijekom upravljanja, 3) koji ne postupi po zahtjevu policijskog slu~benika da se podvrgne ispitivanju ili stru nom pregledu, 4) voza a motocikla ili mopeda i osobe koje se prevoze tim vozilima, ako kod sebe nemaju zaatitne kacige ili ih odbiju nositi na glavi, 5) voza a koji upravlja vozilom du~e od vremena propisanog posebnim propisom ili ne koristi propisane odmore, 6) "mladog voza a" koji je polo~io ispit za B kategoriju kad upravlja osobnim vozilom ija snaga motora prelazi 75 kW. Prilikom postupanja prema voza u ili instruktoru vo~nje, policijski slu~benik e omoguit voza u da u primjerenom roku pozove drugoga voza a, koji ispunjava uvjete za upravljanje vozilom u prometu na cesti, da preuzme vozilo kojim je upravljao voza  koji je isklju en iz prometa. Iz navedenih razloga, voza ka dozvola se privremeno oduzima dok ne prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najdu~e do 8 dana. Ako voza  ne preuzme privremeno oduzetu voza ku dozvolu po isteku mjere opreza, a najkasnije u roku od 3 dana od dana isteka, voza ka dozvola e se dostaviti tijelu u ijoj se evidenciji vodi. Tijelu u ijoj se evidenciji vodi voza , voza ku dozvolu dostavit e se i u slu aju da je u meuvremenu nadle~no tijelo donijelo pravomono rjeaenje o kazni i izre enoj zaatitnoj mjeri. Policijski slu~benik mo~e naredbom (bez oduzimanja voza ke dozvole), isklju iti iz prometa voza a koji upravlja ili pokuaa upravljati vozilom, ako je o ito da je voza  u takvom psihofizi kom stanju (umor, stres, bolest, prisutnost lijekova u organizmu na kojima je ozna eno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vo~nje) da nije sposoban sigurno upravljati vozilom. Posebnim propisom je propisano postupanje policije prilikom provedbe posebne mjere premjeatanja motornog vozila kojim je upravljao voza  pod utjecajem opojnih sredstava, zate en u po injenju prekraaja te na in podmirenja troakova nastalih premjeatanjem vozila. Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora prometa na cestama zatekne voza a pod utjecajem opojnih sredstava u po injenju prekraaja, a osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s injenjem prekraaja, mo~e mu odrediti posebnu mjeru premjeatanja motornog vozila na odreeno mjesto kako bi ga se sprije ilo da nastavi s injenjem prekraaja. Tu mjeru policija izri e posebnom pisanom naredbom. Obrazac naredbe je tiskan u bloku, etverostrano, s mogunoau preslikavanja, od ega se prvi list uru uje po initelju prekraaja, drugi list osobi koja izvraava izre enu mjeru, trei list prila~e se uz izvjeae koje policijski slu~benik sastavlja i predaje po zavraetku smjene radi unosa podataka u evidenciju, a etvrti list ostaje u bloku. Ta posebna mjera premjeatanja vozila na odreeno mjesto mo~e trajati do prestanka djelovanja opojnog sredstva, a najdu~e 12 sati, no policija mo~e, ako to ne ugro~ava ostvarivanje svrhe posebne mjere, odrediti da se premjeateno vozilo preda vlasniku ili od njega opunomoenoj osobi i prije isteka roka na koji je posebna mjera odreena. Policijski slu~benik koji izdaje naredbu o mjeri premjeatanja vozila du~an je, ukoliko postoji potreba zaatite imovine koja se nalazi u vozilu koje se premjeata, obavijestiti zainteresiranu osobu ili pru~iti pomo radi zaatite imovine, ako na mjestu dogaaja nema osobe koja tu imovinu mo~e preuzeti. U prekraajnom nalogu, odnosno optu~nom prijedlogu kojim je utvren prekraaj kojega je po inio voza  pod utjecajem opojnih sredstava, nazna it e se i podatak da je vozilo naredbom premjeateno na odreeno mjesto radi sprje avanja nastavka injenja prekraaja, kada je ta posebna mjera izre ena. Ukoliko je posebna mjera premjeatanja vozila naredbama izre ena za vei broj vozila, prioritetno se premjeataju vozila koja na mjestu gdje su zaustavljena ili isklju ena iz prometa izravno ugro~avaju sigurnost prometa i sudionika u prometu na cesti. Prilikom izricanja ove posebne mjere, policija poziva pravnu ili fizi ku osobu nadle~nu za odr~avanje cesta na mjesto izvraenja prekraaja te joj izdaje jedan primjerak naredbe o izre enoj mjeri, na temelju koje e se obaviti premjeatanje vozila. Prilikom preuzimanja vozila od strane po initelja prekraaja, vlasnika ili njegovoga opunomoenika, sastavlja se zapisnik o preuzimanju vozila. Zapisnik mora sadr~avati: broj naredbe o izre enoj posebnoj mjeri premjeatanja vozila, specifikacija troakova premjeatanja i troakova uvanja vozila, konstatacije o mo~ebitnim oateenjima vozila ili konstatacija da se vozilo predaje neoateeno. Zapisnik potpisuje osoba koja preuzima vozilo i ovlaatena osoba pravne ili fizi ke osobe koja je premjestila, odnosno koja uva vozilo. Troakove premjeatanja snosi po initelj prekraaja. 11.2.5. Pravna posljedica osude - negativni bodovi i druge mjere Pravna posljedica pravomone osude voza a motornog vozila za odreene prekraaje iz ovoga Zakona na temelju odreenog broja prikupljenih negativnih prekraajnih bodova je na odreeno vrijeme gubitak prava na upravljanje motornim vozilom odreene kategorije odnosno svih kategorija. Nadle~na policijska uprava odnosno policijska postaja u svoju evidenciju upisuje voza u motornog vozila negativne prekraajne bodove ako je pravomonom odlukom o prekraaju proglaaen krivim za prekraaj za koji su Zakonom predvieni negativni prekraajni bodovi. Negativne prekraajne bodove upisuje ona policijska uprava odnosno policijska postaja koja je pokrenula prekraajni postupak. Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke o prekraaju na temelju koje su prikupljeni i upisani negativni prekraajni bodovi oni se ne mogu viae ura unavati pri donoaenju rjeaenja o zabrani upravljanja motornim vozilom i briau se iz evidencije. Nakon ato su negativni prekraajni bodovi uzeti u obzir za donoaenje rjeaenja o zabrani upravljanja motornim vozilom briau se iz evidencije voza a. Voza u motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekraajnih bodova samo ili prete~ito za prekraaje za koje su propisana tri negativna prekraajna boda, rjeaenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od dvanaest mjeseci.Voza u motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekraajnih bodova prete~ito za prekraaje za koje su propisana manje od tri negativna prekraajna boda, rjeaenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom one kategorije kojom je prete~ito prikupio negativne prekraajne bodove u trajanju od devet mjeseci. Voza u motornog vozila kojem je izre ena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i koji u narednom razdoblju od pet godina, ra unajui od isteka izvraenja posljednje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, prikupi devet negativnih prekraajnih bodova, izrei e se mjera poniatenja voza ke dozvole za upravljanje motornim vozilom svih kategorija. Nakon proteka dvije godine od isteka izvraenja mjere poniatenja voza ke dozvole, voza  mo~e ponovno pristupiti polaganju voza kog ispita za stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom. Rjeaenje donosi ona policijska uprava odnosno policijska postaja koja voza a motornog vozila vodi u evidenciji. Protiv rjeaenja o zabrani upravljanja motornim vozilom voza  kojem je izre ena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera poniatenja voza ke dozvole mo~e podnijeti ~albu Visokom prekraajnom sudu Republike Hrvatske u roku osam dana od dana uru enja rjeaenja. }alba se podnosi u dva istovjetna primjerka policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji koja je donijela rjeaenje. Nakon zaprimanja ~albe, policijska uprava, odnosno policijska postaja, bez odgode ~albu s rjeaenjem i odlukama o prekraaju s klauzulom o njihovoj pravomonosti, na temelju kojih je doneseno rjeaenje, dostavlja Visokom prekraajnom sudu Republike Hrvatske na daljnji postupak. }alba odgaa izvraenje rjeaenja. U evidenciju se upisuje jedan negativan prekraajni bod, ako je pravomonom odlukom o prekraaju proglaaen krivim za sljedee prekraaje: 1. voza  koji se na cesti s kolnikom za promet u oba smjera, na kojem postoje tri prometne trake, kree prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u pravcu kretanja vozila, 2. voza  koji se vozilom u naselju kree brzinom koja je za viae od 20 do 30 km na sat vea od dopuatene ili prometnim znakom ograni ene brzine, 3. voza  koji svoje vozilo ne zaustavi ispred pjeaa kog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz, 4. voza  koji, pribli~avajui se pjeaa kom prijelazu, na kolniku sa dvije prometne trake ili viae prometnih traka za promet u istom smjeru, pretje e ili obilazi vozilo koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeaa kog prijelaza da bi propustilo pjeaake, 5. voza  koji na autocesti vozilom prelazi iz trake u traku (slalom vo~nja), pretje e zaustavnom trakom, kree se na na in da ne dr~i potreban razmak, po~uruje vozila ispred sebe ili na drugi na in davanjem svjetlosnih i zvu nih znakova izvodi bilo koju drugu radnju kojom ugro~ava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu, 6. sudionik prometne nesree koji je uzimao alkoholna pia, opojne droge odnosno lijekove koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje, u periodu izmeu nastanka prometne nesree i provedbe postupka ispitivanja na prisutnost tih supstanci od strana policijskog slu~benika, 7. voza  koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihofizi kom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, 8. voza  i instruktor vo~nje ako u organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. U evidenciju se upisuju dva negativna prekraajna boda ako je pravomonom odlukom o prekraaju proglaaen krivim za sljedee prekraaje: 1. voza  koji se na cesti na kojoj su kolni ke trake fizi ki odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje etiri obilje~ene prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, kree kolni kom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru, 2. voza  koji se vozilom u naselju kree brzinom koja je za viae od 30 do 50 km na sat vea od dopuatene ili prometnim znakom ograni ene brzine, 3. voza  koji, na mjestu na kojem se promet upravlja semaforima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla, 4. voza  koji ne poatuje odredbu da se vozilo koje je na kolniku zauzelo takav polo~aj i njegov voza  daje takav znak da se sa sigurnoau mo~e zaklju iti da to vozilo skree ulijevo, mora pretjecati s desne strane, 5. voza  koji pretje e ili obilazi vozilo iji je voza  koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava pretei ili obii vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obii drugu zapreku na cesti, 6. voza  koji na kolniku na kojem se promet odvija u dva smjera, a koji ima po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, pretje e drugo vozilo u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna, 7. voza  koji pretje e drugo vozilo koje se pribli~ava obilje~enome pjeaa kom prijelazu, ili koje prelazi pjeaa ki prijelaz i obilazi vozilo koje je stalo radi propuatanja pjeaaka na tom prijelazu, 8. sudionik u prometu koji se ne zaustavi pred prijelazom ceste preko ~eljezni ke pruge u istoj razini ako je ureaj za zatvaranje prometa spuaten, ili ako se taj ureaj ve po eo spuatati, ili ako se daju svjetlosni ili zvu ni znaci koji upozoravaju da e se taj ureaj po eti spuatati, odnosno da se prijelazu ceste preko ~eljezni ke pruge pribli~ava vlak, 9. voza   sudionik prometne nesree koji drugom sudioniku u prometnoj nesrei ili osobi vlasniku oateenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni europsko izvjeae i napusti mjesto prometne nesree, 10. voza  i instruktor vo~nje ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. U evidenciju se upisuju tri negativna prekraajna boda ako je pravomonom odlukom o prekraaju proglaaen krivim za sljedee prekraaje: 1. voza  motornog vozila ako postupi suprotno zahtjevu izra~enom pomou znaka ili po naredbi policijskog slu~benika, 2. voza  koji se vozilom u naselju kree brzinom koja je za viae od 50 km na sat vea od dopuatene ili prometnim znakom ograni ene brzine, 3. voza  koji se vozilom na cesti izvan naselja kree brzinom koja je za viae od 50 km na sat vea od dopuatene ili prometnim znakom ograni ene brzine, 4. voza  koji na raskri~ju cesta iste va~nosti ili u susretu s drugim vozilom ne propustiti vozilo koje u odnosu na njega ima pravo prednosti prolaza, 5. sudionik prometne nesree u kojoj je netko izgubio ~ivot ili je ozlijeen koji o prometnoj nesrei ne obavijestiti najbli~u policijsku upravu ili policijsku postaju i ne vrati se na mjesto prometne nesree i pri eka dolazak ovlaatene osobe koja obavlja o evid, 6. sudionik prometne nesree koji se odbije podvrgnuti ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava i aparata radi provjere ima li u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili ako odbije otii na lije ni ki pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, 7. voza  i instruktor vo~nje ako u organizmu ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga, 8. voza  motornog vozila i instruktor vo~nje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili lije ni kom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina, 9. osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, 10. voza  koji upravlja vozilom za vrijeme dok su mu izre ene mjere opreza privremenog oduzimanja voza ke dozvole ili mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Pravomono izre ena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom po initelju prekraaja koji nije prije toga stekao pravo na upravljanje motornim vozilom, izvrait e se nakon stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom odnosno izdavanja voza ke dozvole. 11.2.6. Isklju ivanje vozila iz prometa Policijski slu~benik isklju it e iz prometa vozilo: 1. koje zbog tehni ke neispravnosti ugro~ava ili ometa druge sudionike u prometu (neispravan ureaj za upravljanje, ureaji za zaustavljanje, ureaj za spajanje vu nog i priklju nog vozila u vrijeme kada vu e priklju no vozilo, neispravna svjetla za osvjetljavanje ceste i ozna avanje vozila i neispravna svjetlosna signalizacija nou i danju u vrijeme smanjene vidljivosti, neispravni brisa i vjetrobranskog stakla u vrijeme vo~nje po kiai i snje~nim padalinama, dotrajale ili bitno oateene gume, 2. na koje su neovlaateno ugraeni ureaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvu nih znakova (plavo rotacijsko svjetlo, displej s porukama i dr.), 3. na kojem je obavljena nadogradnja, pregradnja ili zamjena serijskog dijela, a vozilo nije podvrgnuto ispitivanju, 4. na kojem je teret nepravilno smjeaten, odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim se bez dozvole prevozi teret ije dimenzije, odnosno masa premaauju najvee dopuatene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko optereenje. 5. koje se kree cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kree bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, 6. koje nije registrirano ili koje nema propisane registarske plo ice ili koje nije u propisanom roku podvrgnuto redovitom ili izvanrednom tehni kom pregledu ili za koje nije produ~eno va~enje prometne dozvole. Policijski slu~benik isklju it e iz prometa vozilo na na in da e, sukladno razlozima za isklju enje, naredit voza u da: - odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost ili da vozilo odveze do odreenog mjesta gdje mo~e otkloniti neispravnost, - pribavi dozvolu za izvanredni prijevoz, - da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopuateno, - da upotrijebi zimsku opremu. Policijski slu~benik mo~e narediti voza u da vozilo odveze na tehni ki pregled radi utvrivanja neispravnosti ili narediti u suradnji sa stru no osposobljenim nadzornikom pravne osobe koja upravlja i gospodari javnim cestama, da se izvrai kontrola ukupne mase, osovinskog optereenja i dimenzija vozila. Ako se na tim pregledima utvrdi da vozilo nije tehni ki ispravno ili prekora uje dopuatenu masu ili osovinsko optereenje ili ukupnu nosivost ili dimenzije vozila, troakove pregleda i kontrole snosi voza . Isklju enje vozila iz prometa traje sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je vozilo isklju eno. Voza  je du~an isklju eno vozilo odmah ukloniti s ceste na mjesto na kojem nee ugro~avati sigurnost prometa ili ometati normalan tok prometa (parkiraliate, ugibaliate i sl.), a najkasnije u roku od 12 sati voza  je du~an ukloniti isklju eno vozilo s ugibaliata i sli nih mjesta. Policijski slu~benik koji je isklju io vozilo iz prometa voza u e privremeno oduzeti registarske plo ice. Policijska uprava, odnosno policijska postaja iji je policijski slu~benik privremeno oduzeo registarske plo ice du~ne su ih voza u vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih su oduzete. Ako voza  u roku od 15 dana od prestanka razloga ne preuzme registarske plo ice ili ne otkloni razloge zbog kojih je vozilo isklju eno iz prometa, registarske plo ice e se dostaviti tijelu koje vozilo vodi u evidenciji. Policijski slu~benik koji je privremeno oduzeo registarske plo ice, tahografski zapis i drugo, du~an je voza u o tome izdati potvrdu koja sadr~i naziv i sjediate tijela iji je slu~benik oduzeo registarske plo ice, tahografski zapis i drugo, vrstu i registarski broj vozila, naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i prezime vlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezime voza a i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, na in i vrijeme vraanja te pe at tijela i potpis policijskog slu~benika. 11.2.7. Posebne odredbe o prekraajima Za prekraaje kojima je izazvana prometna nesrea samo s materijalnom atetom, kaznit e se po initelj prekraaja nov anom kaznom propisanom za taj prekraaj uveanom za iznos do 1.000,00 kuna. Ukoliko je prekraajem izazvana prometna nesrea u kojoj ima ozlijeenih osoba, kaznit e se po initelj prekraaja nov anom kaznom propisanom za taj prekraaj uveanom za iznos do 2.000,00 kuna. Nov anu kaznu na mjestu po injenja prekraaja naplauju policijski slu~benici i slu~benici tijela jedinica lokalne samouprave (komunalni redari) kada su za to ovlaateni. Po initelju prekraaja koji ne plati nov anu kaznu na mjestu po injenja prekraaja izdat e se prekraajni nalog s uputom da nov anu kaznu mo~e platiti u roku od osam dana od dana uru enja prekraajnog naloga. Radi osiguranja izvraenja kazne ili zaatitne mjere, odnosno osiguranja nazo nosti u prekraajnom postupku, policijski slu~benik mo~e osobi koja nema prebivaliate ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj narediti mjeru opreza privremenog oduzimanja putne ili druge isprave za prelazak dr~avne granice, do prestanka razloga, a najdu~e osam dana. Policijska uprava ili postaja koja tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je po injen prekraaj za koji je propisana samo nov ana kazna u utvrenom iznosu do 1.000,00 kuna, u slu ajevima kada prekraajem nije izazvano ometanje ili ugro~avanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekraaj osobito lake naravi, a po initelj nije prije inio sli ne prekraaje mo~e umjesto nov ane kazne sudioniku u prometu izrei mjeru usmenog ili pisanog upozorenja. Policijski slu~benik e prije izdavanja pisanog upozorenja ili izricanja usmenog upozorenja u slu~benim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova provjeriti je li po initelj prije inio sli ne prekraaje, te je li mu za te prekraaje ve izdavano pisano upozorenje ili izricano usmeno upozorenje i koliko puta. Nakon izvraene provjere, ako po initelj prekraaja u zadnjih 12 mjeseci nije evidentiran da je po inio prekraaj iz istog propisa za koji mu je pravomono odreena prekraajnopravna sankcija ili izdano pisano, odnosno izre eno usmeno upozorenje, policijski slu~benik mo~e po initelju prekraaja izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje, ukoliko e se opa svrha prekraajnopravnih sankcija u konkretnom slu aju ostvariti upozorenjem umjesto prekraajnopravnom sankcijom. Prilikom izdavanja pisanoga ili izricanja usmenog upozorenja, policijski slu~benik e po initelja prekraaja upoznati s te~inom po injenog prekraaja i razlozima izricanja upozorenja umjesto druge propisane prekraajnopravne sankcije i upozoriti ga da je ubudue du~an ponaaati se u skladu s va~eim propisima i odlukama jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Policijski slu~benik nee izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje po initelju prekraaja koji pori e po injenje prekraaja ili iz bilo kojega razloga zahtijeva prekraajni progon. Obrazac pisanog upozorenja se izrauje u obliku samokopirajueg bloka A5 formata, koji se sastoji od tri lista. Prvi list uru uje se po initelju prekraaja, drugi list prila~e se uz izvjeae koje policijski slu~benik sastavlja i predaje po zavraetku smjene radi unosa podataka u evidenciju, a trei list ostaje u bloku. Kod izricanja usmenog upozorenja policijski slu~benik e popuniti obrazac izvjeaa o usmenom upozorenju, koji e, po zavraetku smjene, predati nadle~nom rukovoditelju, radi unosa u evidenciju. Izgled i sadr~aj izvjeaa o usmenom upozorenju gotovo je istovjetan obrascu pisanog upozorenja. O izdanim pisanim, odnosno izre enim usmenim upozorenjima na informacijskom sustavu Ministarstva vodi se evidencija. Ako instruktoru vo~nje bude izre ena zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom odreene kategorije ili izgubi pravo upravljanja motornim vozilom iz nekih drugih razloga, on se za to vrijeme ne smije baviti osposobljavanjem kandidata za voza e u prakti nom upravljanju vozilom. Izvraenje pravomono izre ene zaatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom provodi se upisom u evidenciju o izdanim voza kim dozvolama. Vrijeme provedeno na izdr~avanju kazne zatvora ne ra una se u vrijeme trajanja zaatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Osobi koja po ini prometni prekraaj koristei inozemnu voza ku dozvolu umjesto zaatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom mo~e se primijeniti zaatitna mjera zabrane koriatenja inozemne voza ke dozvole na podru ju Republike Hrvatske, u trajanju od mjesec dana do dvije godine. Instruktor vo~nje pod ijim se nadzorom kandidat za voza a obu ava u upravljanju vozilom u prometu na cesti, kaznit e se za prekraaj ato ga po ini kandidat za voza a, osim ako nije bio u mogunosti sprije iti prekraaj. 11.2.8. Na in i postupak policijskog slu~benika prema osobama koje u~ivaju imunitet Policijski slu~benik se pri nadzoru i upravljanju prometom ponekad suo ava i s osobama koje se pozivaju na odreeni imunitet ili za koje on zna da ga u~ivaju bez obzira jesu li se ili nisu na njega pozvali. Stoga policajac mora znati kako se u takvim situacijama treba ponaaati. Imunitet je pojam koji ozna ava povlasticu koja se o ituje u nemogunosti pokretanja, zapo injanja ili voenja kaznenog postupka protiv osoba kojima je ta povlastica dodijeljena. Dvije su osnovne vrste imuniteta s obzirom na pravne izvore, i to: - imunitet zasnovan na normama meunarodnog prava - imunitet zasnovan na normama unutarnjeg (domaeg) prava. Prema svom sadr~aju imunitet mo~e biti: - potpuni - djelomi ni. Imuniteti propisani unutarnjim pravom RH mogu se podijeliti na materijalnopravne i procesnopravne. Oni se o ituju u nemogunosti voenja postupka protiv tih osoba dok u~ivaju imunitet, ili u nemogunosti ka~njavanja uope. Imunitet koji onemoguava ka~njavanje uope odnosi se samo na dani glas ili izra~eno mialjenje u obavljanju poslova, dok procesnopravni imunitet onemoguava voenje postupka protiv tih osoba dok u~ivaju imunitet. Sve osobe koje u~ivaju imunitet u postupku koji se eventualno prema njima provodi, ili u svakodnevnom kontaktu policijskog slu~benika i tih osoba, moraju se na imunitet pozvati, odnosno dokazati ga odgovarajuom ispravom. Osobe koje u~ivaju imunitet prema unutarnjem pravu dokazuju ga identifikacijskom ispravom tijela kojeg su lanovi, a osobe koje imunitet u~ivaju prema meunarodnom pravu imunitet dokazuju diplomatskom putovnicom ili osobnom kartom (diplomatska, konzularna ili slu~bena) koja im se u RH izdaje na temelju diplomatske putovnice. Po domaem pravu imunitet u~ivaju: - predsjednik dr~ave - zastupnici u Hrvatskom saboru - lanovi Dr~avnog sudbenog vijea - lanovi Dr~avnoga odvjetni kog vijea - suci - dr~avni odvjetnici - lanovi vlade RH. 11.2.8.1. Imunitet zasnovan na normama unutarnjeg prava Prije navedene osobe u~ivaju imunitet u razmjerima koje odreuju sljedei propisi: I. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne mo~e biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili ka~njen za izra~eno mialjenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne mo~e biti pritvoren niti se protiv njega mo~e pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik mo~e biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zate en da vrai ka~njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du~em od pet godina. O takvom se slu aju izvjeauje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liai slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlu uje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time ato njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. ( l. 75.) Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne mo~e biti pritvoren niti se protiv njega mo~e pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike mo~e biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zate en da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du~em od pet godina. U takvom slu aju dr~avno tijelo koje je predsjednika Republike pritvorilo, du~no je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. ( l. 105.) Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izra~eno mialjenje ili glasovanje pri donoaenju sudbene odluke, osim ako se radi o kraenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne mo~e u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela u injenog u obavljanju suda ke du~nosti biti pritvoren bez odobrenja Dr~avnoga sudbenog vijea. ( l. 121.) II. ZAKON O VLADI Protiv lana Vlade ne mo~e se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zaprije ena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. ( l. 33.) III. ZAKON O DR}AVNOM SUDBENOM VIJEU Predsjednik i lan Vijea imaju imunitet. Predsjednik ili lan Vijea ne smije biti pozvan na odgovornost za izra~eno mialjenje ili glasovanje u Vijeu. Predsjednik ili lan Vijea ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Vijea. Predsjednik ili lan Vijea mo~e biti pritvoren bez odobrenja Vijea samo ako je zate en da ini ka~njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina. U takvom slu aju dr~avno tijelo, koje je predsjednika ili lana Vijea pritvorilo du~no je o tome odmah izvijestiti Vijee. Vijee mo~e odlu iti da predsjednik ili lan, protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak, ne obavlja du~nost u Vijeu dok taj postupak traje. ( l. 8.) IV. ZAKON O DR}AVNOM ODVJETNI`TVU Predsjednik ili lan Vijea ne smije biti pozvan na odgovornost za izra~eno mialjenje ili glasovanje u Vijeu. Predsjednik ili lan Vijea ne smije biti uhien ili pritvoren niti se protiv njega smije poduzeti kazneni progon bez odobrenja Vijea. Predsjednik ili lan Vijea mo~e biti uhien ili pritvoren bez odobrenja Vijea samo ako je zate en da ini ka~njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina. U takvom slu aju dr~avno tijelo, koje je predsjednika ili lana Vijea uhitilo ili pritvorilo du~no je o tome odmah izvijestiti Vijee. ( l. 94.) Sadr~aj kaznenoprocesnog imuniteta tih osoba je taj da se, unutar zakonskih okvira za koje je imunitet predvien, one ne mogu pritvoriti niti se protiv njih mo~e pokrenuti i zapo eti kazneni postupak bez odobrenja tijela iji su lanovi za vrijeme trajanja njihova mandata. Odobrenje je bezuvjetno potrebno za pritvaranja imatelja kaznenoga procesnog imuniteta, odnosno za pokretanje kaznenog postupka (sukladno tome i za druge mjere kojima se za potrebe kaznenog progona i voenja kaznenog postupka ograni avaju temeljna prava i slobode graana, npr. uhienje, zadr~avanje, itd.). U tim slu ajevima ovlaateni tu~itelj mora prije poduzimanja odgovarajue radnje, odobrenje pribaviti od nadle~nog tijela kojega je ovlaatenik lan. Ukoliko te osobe po ine djelo za koje imunitet nije predvien, kao ato je po injenje djela za koje je propisana kazna viae od pet godina zatvora i dr., prema njima se poduzimaju sve zakonom propisane mjere, samo ato se o poduzetim mjerama obavjeatava tijelo koje je u svakom konkretnom slu aju navedeno. Dakle, prema policijskom postupanju, ova vrsta imuniteta se odnosi na slu ajeve poduzimanja prisilnih mjera kojima se ograni avaju odreena graanska prava i slobode, kao ato su uhienje, zadr~avanje, upuivanje i sl., bez obzira poduzimaju li se te mjere u okviru kaznenog ili prekraajnog postupka. Dakle, ato se ti e prekraajne odgovornosti imatelja ove vrste imuniteta i izvida kaznenih djela kojima se ne ograni avaju njihova temeljna prava i slobode, policija postupa kao u svim drugim slu ajevima. Naplata nov ane kazne, izdavanje prekraajnog naloga ili podnoaenje zahtjeva za pokretanje prekraajnog postupka kao redovnih postupanja u prekraajnom postupku ni u kom slu aju ne mo~e predstavljati kraenje odredbi o imunitetima. No, zadr~avanje, uhienje i druge mjere prisile kako u kaznenom tako i u prekraajnom postupku predstavljaju povrede tih odredbi. Utvrivanje identiteta i mjere prisile kojima je cilj utvrivanje identiteta ukoliko osoba odbije dati identifikacijske podatke, ne mogu se smatrati povredama odredbi o imunitetu, ni onda kad se naknadno utvrdi da je mjera prisile poduzeta prema osobi koja u~iva odreeni oblik imuniteta. To stoga ato osoba koja se na imunitet poziva, mora o sebi dati identifikacijske podatke, odnosno ispravu kojom dokazuje taj status. Kaznenoprocesni imunitet ne oslobaa imatelja ni od ope du~nosti svjedo enja, (davanja svjedo kog iskaza) u kaznenom, pa slijedom toga ni u prekraajnom postupku. Stoga se protiv osobe koja u~iva imunitet ali neopravdano odbije svjedo iti, mogu primijeniti posebne procesne mjere prisile, kao i protiv svakog drugog graanina. 11.2.8.2. Imunitet zasnovan na normama meunarodnog prava a) Osobe koje u~ivaju "pravo eksteritorijalnosti" (tzv. diplomatski imunitet) To su, prema odredbama Be ke konvencije o diplomatskim odnosima od 18. IV. 1961., u Republici Hrvatskoj akreditirani strani veleposlanici i lanovi njihovih obitelji, slu~beno osoblje stranog veleposlanstva te privatno osoblje stranog veleposlanika koje ima dr~avljanstvo njegove dr~ave. Prema drugim odredbama meunarodnog prava, to su aefovi stranih dr~ava i vlada te lanovi njihovih obitelji te razni drugi posebno opunomoeni izaslanici stranih dr~ava. U pravilu, te osobe imaju apsolutni i potpuni kaznenoprocesni imunitet, a od radnji domaih tijela kaznenog postupka izuzete su (smatraju se "nepovredivima") i prostorije njihova ureda i doma, vozila, prtljaga i korespondencija koju koriste (otuda fikcija da se ti prostori nalaze "izvan" naaeg dr~avnog teritorija). b) osobe koje u~ivaju tzv. konzularni imunitet To su, prema odredbama Be ke konvencije o konzularnim odnosima od 24. IV. 1963. ili prema odredbama tzv. dvostranih meudr~avnih ugovora o konzularnim odnosima, konzularni zastupnici svojih dr~ava akreditirani u Republici Hrvatskoj. Oni imaju relativni, tj. funkcionalni kaznenoprocesni imunitet samo u odnosu na kaznena djela po injena u obavljanju svoje du~nosti, ali prostorije njihova ureda se smatraju nepovredivima kao i prostorije osoba s diplomatskim imunitetom. c) Osobe koje imaju status meunarodnih slu~benika S jedne strane, to su mnogobrojni slu~benici raznih svjetskih ili regionalnih meunarodnih organizacija. Tako, npr. svi slu~benici UN-a odreenog, viaeg ranga, imaju apsolutni kaznenoprocesni imunitet ne samo u zemljama u kojima obavljaju du~nost nego ak i u svojoj vlastitoj dr~avi (usp. Konvenciju o privilegijama i imunitetima UN od 13. 11. 1946.). S druge strane, to su pripadnici raznih stranih oru~anih snaga (npr. SFOR, NATO, pripadnici vojski pojedinih dr~ava) koji na podru ju Republike Hrvatske borave na temelju posebnih, dvostranih meunarodnih sporazuma. Oni imaju apsolutni, potpuni kaznenoprocesni imunitet. d) Osobe koje u~ivaju tzv. salvus conductus Salvus conductus (u prijevodu s lat.: slobodan prolaz) stara je ustanova srednjovjekovnoga prava koja je po initelju kaznenog djela jam ila da ga sud nee zatvoriti za vrijeme suenja ako se odazove pozivu i pojavi na suenju. Danas je sadr~e ugovori o meunarodnoj kaznenopravnoj pomoi, koji svjedocima i vjeatacima u inozemstvu na taj na in pru~aju jamstvo da se protiv njih u dr~avi koja pomo tra~i (dr~ava moliteljica) nee pokrenuti ni voditi kazneni postupak za neko kazneno djelo koje su eventualno ranije po inili na atetu njezinu ili njezinoga dr~avljana, ako se odazovu pozivu i na suenje dou iz dr~ave koja tu pomo pru~a (zamoljena dr~ava). Salvus conductus ima sadr~aj apsolutnoga kaznenoprocesnog imuniteta ali je vremenski ograni en, u pravilu, vrlo kratkim rokovima unutar kojih njegov ovlaatenik, po prestanku potrebe dobivanja njegovog iskaza, mora napustiti zemlju moliteljicu. U slu aju sumnje jesu li u pitanju osobe koje u~ivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava, treba se obratiti za objaanjenje Ministarstvu vanjskih poslova. Ako navedene osobe po ine kazneno djelo na podru ju Republike Hrvatske, tijela kaznenog postupka moraju odmah izvijestiti Ministarstvo vanjskih poslova koje e dalje postupiti na odgovarajui na in (npr. zatra~iti opoziv ili ak protjerivanje akreditiranog du~nosnika). Dr~avi koja je takvu osobu poslala u Republiku Hrvatsku valja meutim, omoguiti pokretanje kaznenog postupka te eventualnu osudu po initelja. Kako se u nas taj postupak pravno ne mo~e pokrenuti, policija se mo~e poslu~iti fikcijom da je po initelj djela nepoznat. U takvim slu ajevima naime, dr~avni odvjetnik mo~e zatra~iti da policija ili istra~ni sudac poduzmu pojedine dokazne radnje kojima e se prikupiti dokazi o kaznenom djelu. Oni se potom mogu dostaviti dr~avi koja je akreditirala takvu osobu na daljnji postupak.  Vidljivo je da je postupanje prema osobama koje u~ivaju imunitet temeljem odredbi meunarodnog prava bitno druga ije od postupanja prema osobama koje u~ivaju taj status prema odredbama unutarnjeg prava. Te osobe, u pravilu, u~ivaju apsolutni i potpuni kaznenoprocesni imunitet kako u kaznenom, tako i u prekraajnom, upravnom i graanskom postupku. S druge strane, lanak 41. stavak 1. Be ke konvencije o diplomatskim odnosima ka~e da su sve osobe koje u~ivaju imunitet temeljem te Konvencije du~ne poatovati zakon i propise dr~ave u kojoj su akreditirani. Slijedom toga i svaka osoba s najviaim diplomatskim statusom mora poatovati i prometne propise, no u slu aju da do povrede tih propisa doe, policija ne mo~e kazniti, niti zadr~ati osobu koja se propisno predstavila odgovarajuom ispravom i pozvala na diplomatski imunitet. Stoga e policijski slu~benik koji utvrdi prekraaj osobe koja se pozvala na diplomatski status o tome na initi slu~benu zabiljeaku, prilo~iti dokaze ako ih ima (fotografija i dr.), te e se o tome obavijestiti nadle~ni odjel u Ravnateljstvu policije. Ukoliko u odreenom periodu lan ili lanovi iste diplomatske misije po ine viae takvih prekraaja, postoji mogunost da MUP, preko Ministarstva vanjskih poslova, prosvjednom notom obavijesti diplomatsku misiju. Specifi nu situaciju mo~e predstavljati vozilo diplomatske misije koje mo~e biti parkirano tako da ometa ili ugro~ava promet, npr. ako je parkirano na tramvajskoj pruzi, pjeaa kom prijelazu, na prometnoj traci, ili u samom raskri~ju, ispred kolnog ulaza u zgradu, na mjestima rezerviranim za opskrbu i invalide i sl. Jasno je da takvo vozilo ne mo~e biti predmet pregleda ni pretrage, zapljene i sl., ali se iznimno mo~e s takvog mjesta premjestiti (paukom), ukoliko bitno ugro~ava sigurnost prometa i dovodi u neposrednu, stvarnu opasnost ostale sudionike u prometu, o emu takoer treba obavijestiti nadle~ni odjel Ravnateljstva policije.  Dobar prometni policajac zna zaato nekog zaustavlja i kontrolira.  "Pronai u ve neki prekraaj kad ga iskontroliram" misli loa prometni policajac. 12. NADZOR PROMETA U SVRHU SPRE AVANJA I OTKRIVANJA KAZNENIH DJELA I NJIHOVIH PO INITELJA Poznato je ve odavno da automobil nije samo prijevozno sredstvo, ve ponekad statusni simbol, predmet obo~avanja, a zaokupljenost automobilima katkad grani i s fetiaizmom. No, vozilo mo~e biti, a esto i jest, predmet izvraenja kaznenog djela bilo da se nae u ulozi predmeta otuenja ili oateenja, bilo da poslu~i kao sredstvo izvraenja kaznenog djela. Automobil je idealno sredstvo za brzo prebacivanje ljudi i dobara, koji mogu biti i kriminalne orijentacije i namjene. Tako se automobilima za skrivanje i bijeg koriste osuene osobe, opasni kriminalci, teroristi, ili druge osobe za kojima se traga, ali i meu takvim ljudima posjedovanje odreenih marki i tipova vozila je znak presti~a i svojevrsnoga kriminalnog ugleda. Automobil obiluje mjestima prikladnim za skrivanje i krijum arenje robe sumnjivog porijekla i namjene, pa slu~i za skrivanje i krijum arenje oru~ja, narkotika, dragocjenosti, kulturnog blaga, zaatienih vrsta i drugih predmeta koji potje u od kaznenih djela ili prekraaja, odnosno predmeta kojima je po injeno ka~njivo djelo ili su iz njega proizaali. Sve to upuuje policijskog slu~benika da pri nadzoru prometa usmjeri pozornost na ponaaanje osoba koje se prevoze vozilom, kako bi otkrio odreene detalje u ponaaanju koji bi ukazali na mogunost da se radi o po initelju ili po initeljima kaznenih djela. Statisti ki pokazatelji ukazuju na to da meu osobama sklonim injenju prekraaja ima zna ajan broj onih koji su skloni i drugim oblicima druatvene nediscipline, poglavito kriminalu. Iz toga proizlazi da kad policijski slu~benik odreenu osobu zaustavlja i kontrolira zbog po injenja prometnog prekraaja, mora imati na umu i tu mogunost, te nadzor obavljati i na te okolnosti. To zna i, u prvom redu, da e nakon zaustavljanja vozila pozornost usmjeriti na putnike i prostor za putnike, izvraiti vizualni pregled izvana, a ako bi iz toga proizaala osnova sumnje (najni~i stupanj vjerojatnosti) da je po injeno kakvo kazneno djelo ili prekraaj, poduzet e i druge mjere i radnje koje ulaze u repertoar izvidnih aktivnosti, kao ato je utvrivanje identiteta legitimiranjem pa i pregled vozila, odnosno zatvorenih i otvorenih dijelova vozila. Ukoliko bi pregled rezultirao otkriem tragova i predmeta za koje je izvjesno da e se koristiti u kaznenom postupku kao dokaz, zastat e se s takvim neformalnim pregledom dok se ne pribavi nalog za pretragu. Prilikom pregleda vozila, policijski slu~benik e posebno obratiti pozornost na detalje koji bi mogli ukazati da je vozilo predmet izvraenja kaznenog djela, odnosno da se mo~da radi o ukradenom vozilu. U tu svrhu pomno e usporediti brojeve aasije te utvrditi je li neki od brojeva ili cijeli broj naknadno ukucavan ili prekucavan, jesu li na vozilu sve brave ispravne i originalne, uklju ivai i bravicu za stavljanje motora u pogon, ima li voza  originalni startni klju  itd. Isto tako e obratiti pozornost na to jesu li pojedini dijelovi vozila prepravljani, zavarivani i ponovno obojeni, te provjeriti radi li se mo~da o tajnim skroviatima. U istu svrhu e provjeriti rezervni kota , spremnik goriva, svjetla, zadnja svjetla, posudu za pranje vjetrobranskog stakla, te e po optereenju amortizera i guma pokuaati zaklju iti je li vozilo optereeno kakvom dodatnom masom. U slu aju sumnje postoji mogunost vaganja vozila, te usporedbe stvarne mase s masom praznog vozila koja je navedena u dokumentaciji vozila, pri emu je potrebno provjeriti razinu goriva u rezervoaru. Nedopustivo je da se dogode slu ajevi kakvi su se u praksi policijskog postupanja znali dogaati, da se kod osobe uhiene po tjeralici pronae nekoliko potvrda za naplaene nov ane kazne za razli ite prekraaje u prometu. Zna i da je osoba viae puta bila zaustavljana, a da policija nije vraila temeljitu provjeru. S druge strane, nedopustivo je i da se iz hira, dosade ili sli nih pobuda koje nisu utemeljene na zakonu, graane bez ikakvog osnova sumnji da je po injeno kakvo ka~njivo djelo zaustavlja, pregledava, zadr~ava itd. Potrebno je na prostoru izmeu tih dviju suprotnih situacija u initi sve: - da svi graani poatuju pravni sustav, - da nitko ne ini kaznena djela i prekraaje, - da svi koji takva djela po ine za to primjereno i odgovaraju, - da istovremeno nitko tko nije po inio kakvo ka~njivo djelo ne bude ometan ni na jedan na in, naro ito ne od tijela dr~avne uprave, - pogotovu da ne bude kazneno sankcioniran netko tko nije po inio nikakvo ka~njivo djelo. Naravno da je to utopijski model koji je u praksi neostvariv, ali svaki policijski slu~benik mora ulo~iti maksimum napora da ovaj model bude ato bli~i svakodnevnoj policijskoj praksi. 12.1. Krae vozila Kao ato je viae puta re eno, podjeli policije na kriminalisti ku, prometnu, grani nu, specijalnu, te druge ope i posebne oblike unutarnjeg organiziranja nije svrha da jedni ne rade posao drugih nego da ga jedni rade bolje od drugih, odnosno da se specijalizacijom odreeni posao obavlja bolje i profesionalnije. To nikako ne zna i da ako je netko bolje osposobljen za poslove grani ne policije, viae ne mora poduzimati mjere i radnje u prometu i sl. Naravno da je svaki policijski posao u opoj nadle~nosti svakog policijskog slu~benika, kako u pogledu obveze postupanja, tako i u pogledu prava na postupanje. Samo ato se od specijaliziranih pripadnika slu~be o ekuje da e odreeni policijski posao obaviti neato kvalitetnije i profesionalnije od onih koji nisu proali specijalisti ku obuku. Tako je u opoj nadle~nosti svih policijskih slu~benika spre avanje kaznenih djela i prekraaja te hvatanje i procesuiranje njihovih po initelja. No, jasno je da se, npr. od interventne policije teako mo~e o ekivati da e imati zna ajnijih rezultata u suzbijanju gospodarskog kriminaliteta i sl. Kao ato su neke stvari pomalo neprirodne, tako je nesumnjivo prirodno da se prometna policija dodatno anga~ira na otkrivanju kaznenih djela vezanih uz otuenja motornih vozila i prateem kriminalitetu s tim u svezi. Shodno tome, potrebno je tom obliku kriminaliteta i na inima i modalitetima njegova suzbijanja rei neato viae. Poznato je da se neke marke i modeli kradu viae od drugih, pa samim time toj kategoriji vozila uglavnom visoke klase treba posvetiti dodatnu pozornost. Naj eae se kradu vozila marke: 1. VW (golf, pasat, polo i sl.) 2. MERCEDES 3. BMW 4. AUDI 5. SVE VRSTE TERENSKIH VOZILA. Slijedom toga jasno je da upravo te vrste vozila treba u estalije podvrgavati nadzoru. Kako bismo u tome bili ato uspjeaniji, potrebno je poneato znati o na inima i modalitetima otuenja takvih vozila. Kraa vozila uporabom "belgijanera" ili "puake", specijalnoga provalni kog alata koji se koristi tako da se ure~e oko bravice, pa se trzajem kliznog utega upa ulo~ak bravice, naj eae iz suvoza kih vrata ili epa rezervoara goriva. Potom se u ia upani ulo~ak ugura sirovi, neobraeni klju , te se po konfiguraciji unutarnjih atiftova uz pomo specijalnih turpija ili brusilice izradi duplikat klju a, a ia upani ulo~ak bravice vraa na svoje mjesto i u vrauje silikonskim kitom da bi se prekrili tragovi provale. Naknadno, koristei pogodan trenutak ili kad se "zaprimi narud~ba" uz pomo izraene kopije klju a, vozilo se jednostavno odvozi u unaprijed pripremljenu gara~u ili uz pomo pripremljene krivotvorene dokumentacije izvozi izvan granica RH. Kod ovakvog na ina izvraenja ostaju kru~ni tragovi provale na laku oko bravice koji potje u od urezivanja alata oko uloaka bravice, a policijski slu~benik mora ra unati i s takvom mogunosti da je provalnik pa~ljivim lakiranjem oateenog dijela takav trag u inio ato manje vidljivim. No, u takvim situacijama koriatenje krpice natopljene acetonom mo~e biti od velike pomoi. Naime, aceton ima svojstvo da skida "nepe enu" boju, a ne skida pe enu. Isto tako, kod ovakvog na ina izvraenja po initelj ne raspola~e originalnim klju em koji uvijek ima grb proizvoa a. Kraa vozila uporabom "ruskog klju a", specijalnoga provalni kog alata kojim po initelj umetanjem dijela alata u bravicu vozila fizi ki lomi unutraanjost bravice i ulazi u vozilo, a zatim na isti na in lomi kontakt bravu i vozilo stavlja u pogon. U ovom slu aju je po initelju potrebno vrlo malo vremena od po etka provale pa do odvo~enja vozila. Kod ovakvog na ina izvraenja mogu se opaziti tragovi lomljenja brave, a mogu se uo iti i dijelovi provalni kog alata u kontakt bravi vozila. Uz navedene na ine izvraenja poznati su i manje zastupljeni na ini, primjerice visokosofisticirani, kad se provaljuje pomou izazivanja kratkog spoja na elektri nim instalacijama (alarmnim sustavima), pomou prenosivog ra unala s adekvatnim softverom, ali i klasi ni na ini, npr.: razbijanje prozorskog ili leptir stakla na vozilu, zavla enje oatrog predmeta u predjelu brave vrata i oslobaanja utvriva a brave, lomljenje kontakt brave na upravlja u i spajanje kabela i dr. Tragovi provale i druge spomenute indicije kod policijskog slu~benika moraju izazvati sumnju da je vozilo otueno, ato je osnova, ali i pravna podloga za daljnje temeljitije provjere koje e se sastojati u provjeri originalnosti dokumentacije, provjerama putem informacijskog sustava MUP-a, putem brojeva aasije koji se nalaze na viae mjesta na i u vozilu, te kona no preko odgovarajuih vjeata enja i dr. 12.1.1. Postupanje policije u spre avanju i otkrivanju kraa vozila Mo~e se rei da je najva~nija zadaa prometne policije kod ove vrste delinkvencije da posumnja da je neko vozilo bilo ukradeno, te da obavijesti operativno komunikacijski centar i svog rukovoditelja radi koordiniranja daljnjih aktivnosti sa specijaliziranim slu~benicima kriminalisti ke policije. Poradi utvrivanja takve sumnje mudro je ponekad obii parkiraliata, javne gara~e i druga sli na mjesta, a posebnu pozornost obratiti na okupljaliata osoba iz krim. miljea, te mjesta gdje ostavljaju svoja vozila. Izvan naseljenih mjesta osobito su interesantni cestovni pravci koji vode prema grani nim prijelazima sa susjednim dr~avama. Pri tome je va~no znati da prilikom odvo~enja otuenih vozila po initelji u pravilu koriste voza e  izvia e, koji besprijekorno " istim" vozilom idu ispred otuenog vozila te mobitelom dojavljuju nazo nost policijskih ophodnji, kontrolnih punktova i sl. Nisu nepoznati i slu ajevi da organizirane kriminalne skupine raspola~u skupom elektroni kom opremom kojom mogu sluaati frekvencije na kojima rade policijske ophodnje. Stoga je prilikom kontrole svako vozilo visoke, viae, pa i srednje klase potrebno detaljno pregledati kako bi se uo ili tragovi koji bi ukazivali na to da se radi o ukradenom vozilu, te pronaaao specijalizirani alat namijenjen otvaranju brava na vozilima. Kontrolu je potrebno obavljati kombinirano, stacionarno i u pokretu na na in da se neko vrijeme prati pravac kretanja i ponaaanje odreenog voza a, uklju ujui i vozila kojima se prevoze vozila kao ato su alep vozila, "labudice" za prijevoz vozila i sl., koristei se i vozilima bez policijskih obilje~ja. Prilikom kontrole konkretnog vozila potrebno je: - obratiti pozornost na vjerodostojnost dokumenata o vozilu i provjeru odgovaraju li identifikacijski podaci vozila identifikacijskim podacima upisanim u dokumente, - obaviti vizualni pregled brava na vozilima poradi uo avanja tragova nasilnog otvaranja vozila odnosno zamjene ulo~aka na bravama, - prilikom pregleda vozila od voza a zatra~iti da ugasi vozilo i da na uvid klju eve vozila poradi utvrivanja koriatenja neoriginalnih (ako je vozilo upaljeno ~icom radit e i nakon vaenja klju a), - prilikom pregleda vozila i voza a obratiti pozornost na mogunost pronalaska specijalnih alata namijenjenih otvaranju brava na vozilu ("belgijanac", "ruski klju "', "puaka" i dr.), alat za narezivanje nenarezanih klju eva, opremu namijenjenu krivotvorenju dokumentacije i dr., - pa~ljivo usporediti brojeve aasija s brojevima upisanim u dokumentaciji, - potra~iti kontrolne brojeve aasije, usporediti brojeve na sigurnosnom pojasu, poleini pepeljare i sl., paziti na godinu proizvodnje, prve registracije i eventualne prekide u kontinuitetu, - ispod poklopca motora potra~iti metalnu plo icu s upisanim podacima, provjeriti je li originalna, s originalnim i neoateenim zakovicama ili aarafima, - kad god je to mogue (npr. golf), ispod broja aasije podmetnuti ogledalo te uo iti eventualna prekucavanja (na tim mjestima puca originalni lak i izbija ra, naziru se obrisi brojeva), - krpicom natopljenom acetonom o istiti broj aasije da je itljiviji, ali i radi uo avanja eventualnih promjena (aceton skida nepe enu boju a pe enu ne skida), - potra~iti eventualno vareno mjesto ili razli itu nijansu boje koja bi ukazivala na mogunost da je dio lima s brojem aasije izrezan i zamijenjen, - posebnu pozornost obratiti na brojeve koji se lakae prekucavaju (3 u 8, 5 u 8, 5 u 6, 3 u 9, 7 u 9 i dr.), - vozila stranih reg. oznaka, poglavito Njema ke, Austrije, `vicarske, Italije, Belgije i R BiH, obvezno provjeriti kroz informacijski sustav te utvrditi je li vozilo konkretnog broja aasije bilo registrirano u RH i je li za njim raspisana potraga, - pri obavljanju provjera obvezatno koristiti raspolo~ive evidencije potraga za osobama i objava za vozilima, - kod provjeravanja valjanosti dokumenata koristiti raspolo~iva tehni ka pomagala (UV - lampu, poveala, ogledala i dr.), - sva sumnjiva vozila i voza e treba dovesti u PP ili zadr~ati do dolaska krim. policije. Pravilan postupak policije neposredno nakon zaprimanja dojave o krai vozila, poveava aanse za hvatanje po initelja ali i ima zna ajan preventivni u inak. Stoga je neposredno nakon zaprimanja takve dojave potrebno: - prikupiti ato viae podataka o ukradenom vozilu (registarska oznaka, vrsta, proizvoa , model, tip, boja, godina proizvodnje, posebne oznake, primjerice oateenja, naljepnice i td.), - ukoliko je vozilo domae registarske oznake, poradi usporedbe i provjere obaviti uvid u evidenciju vozila, - s takvim podacima ~urno, putem sredstava veze upoznati sve slu~benike na terenu i nalo~iti mjere traganja, - ukoliko se prosudi svrsishodnim, izvraiti u~u ili airu blokadu podru ja na kojem je vozilo ukradeno, - o krai vozila ~urno upoznati susjedne policijske uprave i MUP, koji e ukoliko ima osnova nalo~iti provoenje blokade na podru ju viae policijskih uprava, - ukoliko se raspola~e saznanjima da bi vozilo moglo prijei dr~avnu granicu, poradi zapre avanja, obavijestiti grani nu policiju, - na otpremi slu~be s podacima o ukradenom vozilu upoznati djelatnike i nalo~iti prikupljanje obavijesti i taktiku postupanja. 12.2. Spre avanje i otkrivanje kaznenih djela vezanih uz krijum arenje osoba i stvari S obzirom na prirodu svoga posla, ali i na prirodu modernih kriminalnih trendova, ija je bitna sastavnica mobilnost, prometni policajac je u prilici da se susretne s gotovo svim oblicima kriminaliteta. No, ini se da prometna policija ipak najvei doprinos mo~e dati u suzbijanju tzv. krijum arenja odreene robe i ljudi. Stoga e dobar prometni policajac prilikom kontrole prometa paziti i na ovaj segmenat policijskog posla. Pri tome se mora voditi ra una i o tome da je Republika Hrvatska potpisnica odreenih meunarodnih akata kojima se u nekim slu ajevima, npr. kod vozila s oznakama TIR karneta, jam i tzv. neakodljivi provoz ili tranzit kroz RH, bez nepotrebnih kontrola. To ne zna i da su takva vozila bezuvjetno izuzeta od kontrole hrvatske policije, ve se odnosi na kontrolu tovara u zatvorenom i plombiranom tovarnom prostoru, odnosno za vraenje kontrole tereta i skidanje plombe s tovarnog prostora mora postojati visok stupanj sumnje na odreeno ka~njivo djelo. Stoga se prilikom kontrole takvih vozila prometni policajac treba usredoto iti na kontrolu vozila i voza a, a u slu aju sumnje na odreeno kazneno djelo vezano uz prijevoz tereta, treba kontaktirati najbli~u jedinicu grani ne policije ili carine koji uz pomo specifi ne rendgenske i dr. opreme mogu potvrditi ili demantirati po etnu sumnju i bez otvaranja tovarnog prostora. Na sljedeim fotografijama su vidljivi neki od na ina krijum arenja osoba i robe.  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 5: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u gornjem dijelu - ispod cerade)  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 6: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u gornjem dijelu - ispod cerade)  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 7: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u gornjem dijelu - ispod cerade)  Slika 8: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u stranicama prikolice)  Slika 9: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u stranicama prikolice)  Slika 10: Krijum arenje cigareta u teretnom vozilu (u stranicama prikolice)  Slika 11: Krijum arenje cigareta u osobnom vozilu (u izrezanom podu)  Slika 12: Krijum arenje cigareta u osobnom vozilu (u izrezanom podu)  Slika 13: Krijum arenje cigareta u osobnom vozilu (u unutarnjem dijelu krova)  Slika 14: Krijum arenje osoba u teretnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 15: Krijum arenje osoba u teretnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 16: Krijum arenje osoba u teretnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 17: Krijum arenje osoba u teretnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 18: Krijum arenje droge u osobnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 19: Krijum arenje droge u osobnom vozilu  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 20: Krijum arenje ~ivotinje u osobnom vozilu 12.3. Prisilno zaustavljanje vozila Policija je pod to no odreenim zakonskim uvjetima ovlaatena prisilno zaustaviti odreeno vozilo. Primjena te ovlasti provodi se sukladno opim propisima kojima se ureuje uporaba sredstava prisile, ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jam e uspjeh, a ta mjera ima najbla~u posljedicu uz istodobno jamstvo uspjeha policijskog posla. Uporaba ureaja za prisilno zaustavljanje vozila dopuatena je radi: 1. sprje avanja bijega osobe koja je zate ena u kaznenom djelu za koje se progoni po slu~benoj du~nosti, 2. sprje avanja bijega osobe koja je liaena slobode ili za koju postoji nalog za liaenje slobode, 3. sprje avanja nezakonitog prelaska dr~avne granice vozilom, 4. sprje avanja nedopuatenog pristupa vozilom do objekta ili podru ja gdje se nalaze osobe koje policijski slu~benik osigurava, 5. daljnje vo~nje osobi koja je prije toga bila zaustavljana i nije poatovala naredbu policijskog slu~benika. Ureaj za prisilno zaustavljanje vozila ("je~") postavlja se uz poduzimanje mjera upozorenja. Ispred ureaja za prisilno zaustavljanje vozila, policijski slu~benik je du~an u pribli~no jednakim razmacima, na udaljenosti od 240 do 300 m iz smjera nailaska vozila, postaviti prometne znakove ovim redoslijedom: "Opasnost na cesti!", "Zabrana pretjecanja!", "Ograni enje brzine 40 km/h!", "Zabrana prolaska bez zaustavljanja - Stop, policija!". Prilikom postavljanja "je~a" ne smije se dovoditi u opasnost ~ivot i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Ukoliko zbog uporabe "je~a" doe do ozljeivanja osoba, policijski slu~benik e bez odgode pru~iti prvu pomo i organizirati lije ni ku pomo vidljivo ozlijeenoj osobi. Policijski slu~benik e osobi prema kojoj su uporabljena sredstva prisile ponuditi organiziranje lije ni ke pomoi i u slu aju kada na njoj nema vidljivih ozljeda. Pru~anje lije ni ke pomoi mora se organizirati i u slu aju kada osoba prema kojoj su uporabljena sredstva prisile takvu pomo zatra~i tijekom primjene slu~benih mjera i radnji, neovisno o tome je li ranije ponuenu pomo odbila. Ureaj za prisilno zaustavljanje vozila, tzv. je~ se koristi tako da se izvadi iz metalne kutije, jedan njegov kraj se u vrsti na na in da se pove~e na metalni klin koji se zabije u tlo, ili na drugi na in, a drugi kraj se razvu e preko kolnika. Prilikom razvla enja treba voditi ra una da se "je~" ne razvu e previae, jer tako gubi stabilnost a i postoji mogunost da nailaskom gume vozila na tako razvu enu zapreku ne doe do buaenja gume nego do obaranja "je~a" na tlo i bezbolnog prelaska vozila preko njega. S obzirom na to da se proizvodi u veli inama od 3,5, 4,7 i 7,6 metara, optimalno bi bilo koristiti "je~" primjerene veli ine za zapre avanje kolnika odreene airine, no ukoliko se policajac nae u situaciji da airina kolnika premaauje mogunost efikasnog pokrivanja "je~om", treba pomou odgovarajue (obilje~ene) zapreke, naj eae postavljanjem slu~benog vozila suziti airinu kolnika. Slu~beno vozilo se mo~e iskoristiti i za u vraivanje jednog kraja "je~a" na na in da se naveze gumom na kraj konopa za u vraivanje "je~a". Uz ope uvjete za uporabu ureaja, policijski slu~benik e u smislu umanjivanja opasnosti za sebe i druge dodatno razmotriti okolnosti uporabe tog sredstva prisile te nastojati izbjei uporabu: - ako je rije  o naseljenom mjestu gdje postoji mogunost stradavanja nedu~nih prolaznika i sl. - ako se cesta renovira, gradi i sl. - ako mjesto na kojem se "je~" namjerava uporabiti ne pru~a mogunost sigurnog udaljavanja policijskog slu~benika, odnosno sigurnog zaklona, npr. zaatitne ograde, drvea, betonske ograde i sl. - ako mjesto na kojem se "je~" namjerava uporabiti po svojoj konfiguraciji (zavoj, usjek, provalije i sl.) dodatno i nepotrebno dovode u pogibelj osobu koju se prisilno zaustavlja. Poseban oprez je potreban prilikom uporabe "je~a" u nonim uvjetima i u uvjetima smanjene vidljivosti, jer se uveava mogunost primjene prema pogreanom vozilu i osobi. Ukoliko se prisilno zaustavlja vozilo koje progoni policijska ophodnja, potrebno je osigurati neometanu komunikaciju i koordinaciju izmeu ekipe koja postavlja "je~a" i ekipe koja slijedi ili progoni po initelja. Va~no je napomenuti da kad je god to mogue, treba izbjei primjenu "je~a" prema vozilu koje prevozi opasne tvari, vozilu u kom se prevoze taoci i prema vozilu na dva kota a.  Prometni policajac zna procijeniti prioritete u suzbijanju ka~njivih ponaaanja i "ima airinu".  Ne budite "ograni eni", imate priliku u initi viae. 13. UPRAVLJANJE PROMETOM Pod pojmom upravljanja prometom, razumijevamo usmjeravanje tokova prometa radi njegova sigurnog i urednog odvijanja uz pomo prometnih pravila, prometnih znakova i svjetala te znakova koje sudionicima u prometu daju policijski slu~benici. Radi postizanja takvog cilja, urednog i sigurnog odvijanja prometa potrebno je brzo i u inkovito intervenirati kako bi se uklonile pojave i razlozi usporavanja ili zaguaenja prometnih tokova. Globalni cilj upravljanja prometom je osiguranje ato vee propusne moi prometnica na na in da to negativno ne utje e na sigurnost prometa. 13.1. Fizi ko upravljanje prometom Fizi ko upravljanje prometom obavljaju policijski slu~benici davanjem nareenja i zahtjeva sudionicima u prometu, izra~enih propisanim znakovima. Znakovi i na in njihovog davanja objaanjeni su pod naslovom "Znaci koje daju policijski slu~benici", a na ovom mjestu bit e objaanjen na in upravljanja. Prije nego ue u raskri~je, policijski slu~benik se mora neko vrijeme zadr~ati na takvom mjestu s kojeg ima dobru preglednost raskri~ja i prometa koji se tu odvija. Prije nego e ui u raskri~je mora uo iti smjerove kojima se vozila kreu, da eventualno neka ulica nije jednosmjerna, optereenost pojedinih prilaznih pravaca, a ako je raskri~je semaforizirano i cikluse semafora po fazama kako bi svoje upravljanje mogao uskladiti s radom semafora i navikama voza a, te uo iti i druge zna ajke raskri~ja. Prije ulaska u semaforizirano raskri~je, prvo mora isklju iti semafor ili ga prebaciti u fazu trepueg ~utog svjetla. Nakon toga dugim zvi~dukom zvi~daljke i vertikalno podignutom rukom (ato je identi no zna enju ~utoga semaforskog svjetla), upozorava sudionike u prometu na svoju nazo nost, lijevom rukom daje znak voza ima sa svoje lijeve strane da zaustave vozila i tek tada oprezno stupa na kolnik i najkraim putem ulazi u sredinu raskri~ja. Posebni su slu ajevi upravljanja prometom na raskri~jima u kojima zbog njihove veli ine ili slo~enosti ne mo~e upravljati samo jedan policajac ve dva ili viae njih. U takvim slu ajevima jedan policijski slu~benik mora preuzeti ulogu voe tima te koordinirati radom ostalih policajaca na na in da on prvi poduzima aktivnosti, a ostali ga slijede. U ovakvim slu ajevima je iznimno va~na uvje~banost policajaca, prethodni dogovor oko propuatanja i sinkroniziranja prometnih tokova, te njihova neposredna komunikacija, neposredna ili putem drugih sredstava komuniciranja. Ru no upravljanje semaforima takoer je jedan od na ina fizi kog upravljanja prometom na semaforiziranim raskri~jima, a primjenjuje se kada doe do veih zastoja u prometu, kako bi se poveao protok vozila i smanjilo neravnomjerno optereenje na raskri~ju. Fizi ko upravljanje prometom mo~e biti u mjestu i u pokretu. Upravljanje prometom u pokretu primjenjuje se eae na cestama izvan naselja, nego u naselju. Potreba za takvim upravljanjem pojavljuje se naj eae kad doe do stvaranja kolona na pojedinim dionicama cesta, uzrokovanih kretanjem sporih vozila. Zadaa policijskih ophodnji u takvim slu ajevima je da uo e uzrok nastajanja kolona, privremeno isklju e sporo vozilo iz prometa na odgovarajuem mjestu, te mu omogue nastavak kretanja poato kolona proe. Upravljanje prometom u pokretu primjenjuje se i prilikom praenja izvanrednih tereta i kolona vozila.  Cilj upravljanja prometom nije jednostavan.To je siguran prolaz ato veeg broja vozila u jedinici vremena.  Upravljanje prometom ne trpi rutinu - loae upravljanje mo~e izazvati joa veu gu~vu. 14. ODGOVORNOST SUDIONIKA U PROMETU Sudionici u prometu za svoja djela, ukoliko njima nanose atetu drugima, odnosno ispunjavaju obilje~ja nekog ka~njivog ponaaanja, mogu odgovarati materijalno, prekraajno i kazneno. 14.1. Materijalna odgovornost Sudionici u prometu uz to ato odgovaraju za kraenje propisa o sigurnosti prometa, odgovaraju i za atete nanijete drugim osobama prema na elima i odredbama graanskog prava sukladno Zakonu o obveznom osiguranju u prometu. Mogue je da sudionik u prometu i samo na taj na in snosi odgovornost, tj. da odgovara samo za atetu prouzro enu drugome, a da protiv njega bude obustavljen ili uope ni ne bude pokrenut prekraajni ili kazneni postupak. Do takvih slu ajeva mo~e doi kad se za onog tko je prouzro io prometnu nesreu utvrdi da nije kriv, bilo radi toga ato nije bio ubrojiv za vrijeme dogaaja ili iz drugih razloga koji isklju uju krivnju. Isto tako mogue je da je ve u vrijeme dogaaja vidljivo da na strani onog tko je prouzro io atetu nema elemenata za prekraajnu ili kaznenu odgovornost, ali to ne zna i da nije du~an nadoknaditi atetu koju je prouzro io drugome. Kako su atete i obeateivanja u prometu na cestama vrlo esta pojava, a poradi lakaeg i izvjesnijeg obeateivanja oateenika, odreeno je da se sva vozila prije nego se registriraju, odnosno prije svakog produ~enja registracije, moraju osigurati za slu aj atete izazvane treoj osobi. Uz takvo, obvezno osiguranje, vlasnici vozila mogu sklopiti i ugovor o kasko osiguranju i o posebnom osiguranju putnika u vozilu. Prilikom uplate takvog obveznog osiguranja vlasnik vozila sklapa ugovor s osiguravajuim druatvom, koji se zove polica osiguranja, a za slu ajeve atete po injene u inozemstvu izdaje se tzv. zelena kartica koju voza  obvezno mora imati prilikom prelaska dr~avne granice. Obvezna osiguranja u cestovnom prometu jesu: 1. osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slu aja, 2. osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za atete nanesene treim osobama. U postupku naknade atete pitanje krivnje nije u prvom planu pa tako i definicija prometne nezgode mijenja svoj smisao i sadr~aj. Tako Zakon o obveznim osiguranjima u prometu "prometnu nezgodu" definira naprosto kao dogaaj kod kojega je ateta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, ne ulazei u pitanja kako i zaato. Naravno da se u sudskom postupku postavljaju i ta pitanja, ali tek da se ocijeni objektivni doprinos svakog imbenika radi utvrivanja iznosa atete. No, da bi se osigurale predispozicije za takve postupke, vlasnici prijevoznih sredstava du~ni su, prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu. Ako prijevozno sredstvo podlije~e obvezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati prometnu dozvolu, tijelo nadle~no za registraciju smije izdati prometnu dozvolu ili drugu odgovarajuu ispravu, produ~iti njezinu valjanost tek nakon ato vlasnik prijevoznog sredstva na ije e se ime prijevozno sredstvo registrirati predo i dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju za osiguranje koje je prema Zakonu obvezno. Vlasnik vozila du~an je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za atetu koju uporabom vozila mo~e nanijeti treim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, naruaavanja zdravlja, uniatenja ili oateenja stvari. Za vrijeme uporabe prijevoznog sredstva u prometu voza  je obvezan imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju koji mora predo iti na zahtjev ovlaatene slu~bene osobe. Voza  je obvezan, u slu aju prometne nezgode, osobne podatke i podatke o osiguranjima dati svim sudionicima prometne nezgode, koji na osnovi tih osiguranja imaju pravo podnositi odatetne zahtjeve. Tijela ovlaatena za nadzor u prometu i pravosudna tijela te druga tijela koja vode postupak u povodu prometne nezgode, odnosno koja raspola~u podacima vezanim uz prometnu nezgodu (zdravstvene ustanove, zavodi koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja i druga tijela) du~ni su omoguiti druatvima za osiguranje, odnosno Hrvatskom uredu za osiguranje pristup podacima o prometnoj nezgodi potrebnim za rjeaavanje odatetnog zahtjeva. Druatvo za osiguranje ne mo~e odbiti ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju, ako ponuditelj prihvaa uvjete pod kojima druatvo za osiguranje provodi tu vrstu osiguranja. Kod ugovora o osiguranju sklopljenog na jednu godinu ili viae godina, prava i obveze iz ugovora o osiguranju produ~uju se nakon isteka ugovora o osiguranju za 30 dana (po ekni rok), ako druatvu za osiguranje najmanje tri dana prije isteka trajanja osiguranja nije uru ena izjava ugovaratelja osiguranja da ne pristaje na produ~enje ugovora o osiguranju. Ako se u tom roku dogodi atetni slu aj, ugovaratelj osiguranja obvezan je platiti premiju osiguranja za cijelu sljedeu godinu osiguranja. Ako druatvo za osiguranje utvrdi da je vlasniku prijevoznog sredstva isteklo osigurateljno pokrie, du~no je o tome obavijestiti nadle~no tijelo unutarnjih poslova u roku od 15 dana. Osiguranje od automobilske odgovornosti ne pokriva atetu na stvarima koje je vlasnik vozila, kojim je prouzro ena ateta, preuzeo radi prijevoza, a nalazile su se u vozilu ili na vozilu kojim je prouzro ena ateta. Po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti pravo na naknadu atete nema: 1. voza  vozila kojim je prouzro ena ateta te njegovi srodnici i druge fizi ke ili pravne osobe glede atete zbog smrti ili tjelesne ozljede voza a, 2. vlasnik, suvlasnik, odnosno zajedni ki vlasnik te svaki drugi korisnik vozila kojim je prouzro ena ateta i to na naknadu atete na stvarima, 3. suputnik koji je dragovoljno uaao u vozilo kojim je uzrokovana ateta a kojim je upravljao neovlaateni voza , ako osiguratelj doka~e da je ta okolnost suputniku bila poznata, 4. suputnik koji je dragovoljno uaao u neosigurano vozilo kojim je uzrokovana ateta, ako Hrvatski ured za osiguranje doka~e da je ova okolnost suputniku bila poznata, 5. oateena osoba kojoj je ateta nastala: - zbog uporabe vozila na aportskim priredbama koje se odr~avaju na cesti ili dijelu ceste zatvorenom za promet drugim voza ima, a kojih je cilj postizanje najvee ili najvee prosje ne brzine, odnosno na vje~bama za te priredbe, - zbog djelovanja nuklearne energije za vrijeme prijevoza radioaktivnog materijala, - zbog ratnih operacija, pobuna ili teroristi kog ina, s tim da druatvo za osiguranje u tom slu aju mora dokazati da je ateta prouzro ena takvim dogaajem. Osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u sljedeim slu ajevima: 1. ako voza  nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno, 2. ako voza  nije imao va~eu voza ku dozvolu odgovarajue vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vo~nje vozilom upravljao kandidat za voza a motornog vozila, uz poatovanje svih propisa kojima se ta poduka ureuje, 3. ako je voza u oduzeta voza ka dozvola ili je isklju en iz prometa ili ako mu je izre ena zaatitna mjera zabrane upravljanja vozilom odreene vrste ili kategorije ili mjera prestanka va~enja voza ke dozvole odnosno zaatitna mjera zabrane uporabe inozemne voza ke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske, 4. ako je voza  upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, opojnih droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, 5. ako je voza  atetu prouzro io namjerno, 6. ako je ateta nastala zbog toga ato je vozilo bilo tehni ki neispravno, a ta je okolnost voza u vozila bila poznata. U slu aju prometne nezgode sudionici moraju ispuniti i potpisati te meusobno razmijeniti europsko izvjeae o nezgodi. Uredno ispunjeno europsko izvjeae o nezgodi oateena osoba i osiguranik mogu koristiti kao odatetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti. Druatvo za osiguranje du~no je ugovaratelju osiguranja uz policu osiguranja od automobilske odgovornosti uru iti europsko izvjeae o nezgodi. Za vrijeme upotrebe vozila u prometu voza  je du~an imati europsko izvjeae o nezgodi i predo iti ga na zahtjev osobe ovlaatene za nadzor u prometu. 14.2. Kaznena i prekraajna odgovornost Sudionici u prometu naj eae odgovaraju u prekraajnom postupku. To stoga jer su svi propisi za ije se kraenje sudionici u prometu mogu sankcionirati propisani u zakonima iz prekraajnopravne domene, kao ato je vidljivo prije pod naslovom - normativno ureenje prometa na cestama. No putem tzv. blanketnosti odgovornost se mo~e iz podru ja prekraajnog prava prenijeti u podru je kaznenog prava. Tako lanak 272. Kaznenog zakona (ugro~avanje javnog prometa), ne propisuje na ine ponaaanja kojih se moraju pridr~avati sudionici u prometu, nego ka~e da e se kazniti "sudionik u prometu koji kraenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreu u kojoj je neka druga osoba teako tjelesno ozlijeena ili smrtno stradala ili joj je prouzro ena imovinska ateta velikih razmjera". Dakle onaj tko izazove prometnu nesreu koja je za posljedice imala ne iju lakau tjelesnu ozljedu ili atetu kaznit e se sukladno odredbama prekraajnog prava i procesuirati na prekraajnom sudu, dok e oni koji izazovu teaku tjelesnu ozljedu, smrt ili materijalnu atetu velikih razmjera odgovarati u kaznenom postupku na kaznenom sudu. Dakle, radi se o situaciji da po initelj kraenjem propisa koji su propisani prekraajnim zakonima, izazove nesreu s te~im posljedicama, pa radi te~ine posljedica odgovara u kaznenom postupku. Osim "ugro~avanja javnog prometa" iz lanka 272. KZ-a, pravim prometnim kaznenim djelom smatra se i "nepru~anje pomoi osobi koja je teako tjelesno ozlijeenoj u prometnoj nesrei" iz lanka 273. KZ-a, dok se nepravim prometnim kaznenim djelima smatraju: - rukovanje opeopasnim tvarima iz lanka 267. KZ-a - uniatenje ili oateenje znakova za opasnost iz lanka 268. KZ-a - neotklanjanje opasnosti iz lanka 269. KZ-a. Specifi no je i kazneno djelo iz lanka 308. KZ-a koje je izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 152/08.), pretvoreno u vrlo dobar instrument u "spre avanju izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude" kako je to kazneno djelo i nazvano. Naime, onaj tko upravlja motornim vozilom, obavlja odreeno zvanje, djelatnost ili du~nost ili odreene poslove iako je prema njemu primijenjena sigurnosna ili zaatitna mjera ili su nastupile pravne posljedice osude zbog ega je takvo obavljanje zabranjeno ili nije dopuateno, mo~e se, uz ve prema njemu primijenjenu sigurnosnu ili zaatitnu mjeru, kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Na ovom mjestu se neemo detaljnije baviti odredbama kaznenog postupka i kaznenopravnom problematikom, ve emo problematiku prometnih kaznenih djela dotaknuti na elementarnoj informativnoj razini. IZAZIVANJE PROMETNE NESREE ( L. 272. KZ-a) Ovo kazneno djelo ini tko kraenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreu u kojoj je neka druga osoba smrtno stradala, teako tjelesno ozlijeena, ili je drugome prouzro ena imovinska ateta velikih razmjera. Ovisno o obliku krivnje (namjera - nehaj) i nastupjeloj posljedici (materijalna ateta - ozljeda - smrt) zaprijeene su kazne zatvora od aest mjeseci do 10 godina. Ovo djelo nije mogue po initi sa izravnom ve samo s neizravnom namjerom. Kad bi postojala izravna namjera, ona bi nu~no uklju ivala i te~u posljedicu, pa bi se stoga radilo o namjernom djelu protiv imovine, odnosno ~ivota i tijela, kao oateenje tue stvari, nanoaenje teakih tjelesnih ozljeda, ubojstvo i sl., a ne o ovom kaznenom djelu. Vozilo bi u takvim situacijama, dakako, bilo samo sredstvo izvraenja tog kaznenog djela. Da bi se djelo okvalificiralo kao djelo po injeno i s neizravnom namjerom, potrebno je dokazati ravnoduanost po initelja spram posljedice, tj. o igledno bezobzirno kraenje temeljnih propisa kojim po initelj pokazuje odsutnost osnovnog obzira prema zaatienim vrijednostima (dolus eventualis - neizravna namjera - glede radnje a ne posljedice). Po initelj ovog djela je sudionik u prometu. Radnja se sastoji u kraenju propisa o sigurnosti prometa, ato dovodi do posljedice - ugro~avanja prometa, a zatim i do prometne nesree s posljedicom materijalne atete velikih razmjera, teake tjelesne ozljede ili smrtne posljedice. Nastupu posljedice prethodi stvaranje - izazivanje opasnosti, tj. ugro~avanje koje prerasta u oateivanje i ozljeivanje. "Kraenje propisa o sigurnosti prometa" je blanketna norma - upuuje na drugi propis u kom su sadr~ani ti propisi o sigurnosti prometa. Izmeu radnje i posljedice mora postojati uzro ni odnos. Posljedice djela moraju nastupiti na dobru osobe koja je razli ita od po initelja djela (druga osoba). Nema kaznenog djela ako je posljedica nastupila na dobru osobe koja je prouzro ila, tj. skrivila djelo (ali ima prekraajnog djela). NEPRU}ANJE POMOI OSOBI KOJA JE TE`KO TJELESNO OZLIJEENA U PROMETNOJ NESREI ( L. 273.) Ovo kazneno djelo ini voza  motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi osobu koja je teako tjelesno ozlijeena tim motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom. Ovisno o obliku krivnje i nastupjeloj posljedici zaprijeene su kazne u rasponu od nov ane kazne do kazne zatvora do tri godine. Radi se o specijaliziranom obliku kaznenog djela nepru~anja pomoi iz lanka 104. KZ-a (tko ne pru~i pomo osobi koja se nalazi u izravnoj ~ivotnoj opasnosti iako je to mogao u initi bez vee opasnosti za sebe ili drugoga& ) Radnja se sastoji u ostavljanju bez pomoi osobe koja je prethodno teako tjelesno ozlijeena tim vozilom. Po initeljem se smatra ne samo osoba koja je ozljedu prouzro ila ve i ona koja je sudjelovala u nezgodi. Nije neophodan neposredni kontakt ozlijeenog i vozila okrivljenika - bitna je uzro na veza. Za opstojnost djela nije bitna krivnja za prometnu nezgodu, tj. mogue je da je krivac za prometnu nezgodu teako tjelesno ozlijeen pa ostavljen bez pomoi. Ozlijeeni kod ovog djela u trenutku nezgode mora biti ~iv, bez obzira koliko e dugo nakon nezgode ~ivjeti i koliko bi pru~ena pomo bila svrhovita. Ostavljanje ve preminulog ne predstavlja ovo kazneno djelo. Na odgovornost voza a ne utje e nazo nost drugih osoba koje mogu pru~iti pomo, niti strah od srodnika ozlijeenog. Oblik krivnje je namjera (svijest o tome da je nastupila teaka tjelesna ozljeda). Te~i oblik postoji ako je nastupila smrt jedne osobe ili viae osoba. IZIGRAVANJE ZABRANA IZ SIGURNOSNIH MJERA I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE ( L. 308.) Zbog preventivnog kapaciteta ovog djela i njegovog zna enja za suzbijanje prometne delinkvencije valja ga citirati u cjelovitom obliku: (1) Tko obavlja odreeno zvanje, djelatnost ili du~nost ili odreene poslove iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaatitna mjera ili su nastupile pravne posljedice osude zbog ega je takvo obavljanje zabranjeno ili nije dopuateno, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko upravlja motornim vozilom iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. (3) Tko omogui nekoj osobi obavljanje odreenog zvanja, djelatnosti ili du~nosti ili odreenih poslova iako zna da je prema njoj primijenjena sigurnosna mjera ili su nastupile pravne posljedice osude, zbog ega je takvo obavljanje zabranjeno, ili nije dozvoljeno, kaznit e se nov anom kaznom ili kaznom zatvora do aest mjeseci. (4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko omogui upravljanje motornim vozilom osobi iako zna da je prema njoj primijenjena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 158/08.) i do tada postojei ali nedovoljno odreeni lanak 308. Kaznenog zakona, pretvorio se u efikasno sredstvo u borbi protiv tzv. recidivista koji su zna ajno doprinosili prometnoj nesigurnosti. No, kod primjene ovog lanka Zakona valja biti oprezan i voditi ra una o svakom detalju da se efikasan mehanizam ne bi zbog neadekvatne primjene pretvorio u svoju suprotnost. Sigurnosna ili zaatitna mjera mora biti na snazi. Po initelj mo~e biti zate en u upravljanju vozilom od strane policije, ali mogu postojati i druga saznanja. Ukoliko je zate en u upravljanju za vrijeme trajanja zabrane upravljanja, potrebno ga je uhititi, formirati i kompletirati kazneni spis, tj. kriminalisti ki obraditi dogaaj i po initelja dovesti (prepratiti) na sud (u pravilu prijeti opasnost da e nastaviti ili ponoviti djelo, ato je osnova za odreivanje pritvora, pa time i za uhienje i dovoenje). Ako po initelja nisu zatekli u upravljanju policijski slu~benici, nego postoje druge obavijesti i saznanja o po injenome kaznenom djelu, a nisu ispunjeni uvjeti za odreivanje pritvora, kaznena prijava ide redovnim putem, naravno nakon provedenoga kriminalisti kog istra~ivanja ato uklju uje razgovore sa svjedocima, pribavljanje tehni kih snimki i td. NEPRAVA PROMETNA KAZNENA DJELA Kod ovih kaznenih djela nije potreban nikakav komentar, njihov zakonski opis nedvojbeno objaanjava njihovu svrhu. Rukovanje opeopasnim tvarima ( l. 267. st. 2.): tko protivno propisima o prometu eksploziva ili lako upaljivog materijala preda eksploziv ili lako upaljiv materijal na prijevoz javnim prijevoznim sredstvima ili takav materijal sam prenosi koristei se javnim prijevoznim sredstvom& Uniatenje ili oateenje znakova za opasnost ( l. 268.): tko uniati, oateti, ukloni ili bilo na koji na in u ini neuporabljivim ili neuo ljivim znak ili napravu kojim se upozorava na kakvu opasnost ili koji slu~i za sigurnost kopnenog, morskog, vodenog ili zra nog prometa& Neotklanjanje opasnosti ( l. 269.): Tko pravodobnom prijavom nadle~noj slu~bi ili na drugi na in ne poduzme mjere da se otkloni izravna opasnost od po~ara, poplave, eksplozije, prometne nesree ili kakve druge izravne opasnosti za ~ivot ljudi ili imovinu veeg opsega, iako je to mogao u initi bez vee opasnosti za sebe ili drugoga& Tko odvraanjem ili na drugi na in sprije i neku osobu u poduzimanju mjera za otklanjanje ope opasnosti za ~ivot ljudi ili imovinu veeg opsega& Razlika izmeu pravih i nepravih prometnih kaznenih djela je u tome ato se prava prometna kaznena djela mogu po initi jedino sudjelujui u prometu i u cijelosti se odnose na to, dok se neprava mogu po initi i u drugim podru jima ~ivota, ali i u prometu. U kaznenopravnoj teoriji i praksi su sporna neka pitanja, kao ato je mogunost po injenja "osnovnoga" prometnog kaznenog djela s namjerom, a onda i pitanje razgrani enja namjernog od nehajnog oblika krivnje, odnosno razgrani enje neizravne namjere od svjesnog nehaja. Naime, u oba slu aja je intelektualna sastavnica potpuno ista (po initelj je svjestan da mo~e po initi djelo), ali dok kod neizravne namjere po initelj pristaje na po injenje djela, kod svjesnog nehaja on samo lakomisleno misli da se ono nee dogoditi ili da e ga moi sprije iti pa, prema tome, ne pristaje na po injenje djela. Meutim, u praksi tu granicu nije lako povui. Mo~e se postaviti ope pravilo da kod svjesnog nehaja po initelj postupa s povjerenjem u povoljan ishod koje se, doduae, temelji na preuveli avanju vlastitih sposobnosti ili nekih objektivnih okolnosti ali ipak nije sasvim bez pokria, dok kod neizravne namjere nema takvog pokria nego se po initelj naprosto nada da e mu srea biti naklonjena i da e sve dobro zavraiti. Pri povla enju granice, kao pomono sredstvo, mo~e poslu~iti tzv. Frankova formula prema kojoj neizravna namjera postoji ako po initelj sebi ka~e: "Bilo ovako ili onako, svakako u poduzeti radnju." Nemali broj autora zastupa stajaliate da namjera u odnosu na ugro~avanje javnog prometa nije mogua ni kao neizravna jer voza  koji bi pristao na ugro~avanje prometa, pristao bi i na vlastitu smrt, ato je nemogue. Zato smatraju da su prometni delikti isto nehajni delikti. Nerijetki su slu ajevi da krivac prouzro i teake posljedice svojim najbli~ima, djeci, roditeljima i sl., odnosno da posljedice djela tako teako pogaaju po initelja da mu je to takva kazna kakvu mu nikakav sud ne mo~e izrei. U takvim situacijama sud po initelja mo~e osloboditi kazne. Da bi policija protiv nekoga mogla inicirati kazneni postupak, mora kao i kod svih drugih kaznenih djela raspolagati osnovanom sumnjom da je ta osoba po inila kakvo kazneno djelo za koje se progoni po slu~benoj du~nosti. Paralelno s time, ista je situacija i u prekraajnom postupku, tj. policija mora raspolagati sa osnovanom sumnjom da je odreena osoba po inila odreeni prekraaj, s time ato su u prekraajnom postupku, s obzirom na prirodu tog postupka, neato jednostavnija i manje kruta dokazna pravila. 14.2.1. Prekraajni postupak Zakon o sigurnosti prometa, kao osnovni zakon koji ureuje odnose u cestovnom prometu, pripada korpusu prekraajnog prava, ija su temeljna na ela i postupovna (procesna) pravila sadr~ana u Prekraajnom zakonu kao mati nom prekraajnom propisu, s kojim moraju biti usklaeni svi zakoni iz prekraajnopravne domene, potrebno je stoga na ovom mjestu dati kratki presjek nekih normi tog zakona koje su iz perspektive prometnog policajca zna ajnije i znakovitije od drugih. Prekraajem se povreuje javni poredak, druatvena disciplina ili druge druatvene vrijednosti koje nisu zaatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.  Na elo zakonitosti. Prekraaji i prekraajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Nitko ne mo~e biti ka~njen niti se prema njemu mo~e primijeniti druga prekraajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo po injeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave odreeno kao prekraaj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekraajnopravne sankcije po initelju mo~e izrei, odnosno primijeniti. Praksa policijskog postupanja upravo kod sankcioniranja prometnih prekraaja bilje~i i odreena odstupanja od netom navedenoga na ela zakonitosti, ato je nedopustivo. Naime, dogaalo se, a i sada se ponekad dogodi da policijski slu~benici sankcioniraju voza e za neke prekraaje koji nikad nisu ni bili predvieni kao prekraaji, ali i za neke koji su ranije egzistirali u nekom zakonu o sigurnosti prometa iz ranijeg razdoblja, ali su u novijem zakonu izostavljeni. Tako su poznati slu ajevi da su voza i sankcionirani zato ato upravljaju vozilom bosi, u natika ama, klompama i sl., ali i ato upravljaju vozilom goli 3 do pasa3 , ato su radnje koje nikad nisu kriminalizirane. Neke od tih radnji ne doprinose sigurnosti u prometu i 3 dobrog prometnog policajca3 bi takvo ponaaanje trebalo motivirati za upuivanje savjeta voza u, eventualno upozorenja, ali sankcioniranje takvih prekraaja vodi u zabranjenu analogiju i prekora enje ovlaatenja. Kao primjer norme koja je odavno izostavljena iz Zakona, odnosno dekriminalizirana, jest obveza da neka vozila namijenjena prijevozu tereta i putnika moraju na lijevoj polovini stra~nje strane vozila, na vidljivom mjestu imati znak za ograni enje brzine kretanja za tu kategoriju vozila, ato je predviao (tada savezni) Zakon o osnovama sigurnosti u prometu (SL SFRJ 50/88.), ali je prvi hrvatski objedinjeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 84/02.) 1992. g. tu obvezu dokinuo. No, razvidno je da se takvi znaci i nakon gotovo dva desetljea od dokidanja te obveze uredno proizvode, prodaju i lijepe na vozila, a prema nekim saznanjima i sankcioniraju od ponekih policijskih slu~benika. Prekraajna neodgovornost djeteta. Osoba koja u vrijeme po injenja prekraaja nije navraila etrnaest godina ~ivota ne odgovara za prekraaj. Materijalnopravne odredbe Prekraajnog zakona odnose se na sve prekraaje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekraaji. Prekraajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko po ini prekraaj na njezinu podru ju. Zastara prekraajnog progona Prekraajni se progon ne mo~e pokrenuti kad protekne dvije godine od po injenja prekraaja (iznimno tri). Zastara prekraajnog progona nastupa u svakom slu aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara prekraajnog progona. Isti su rokovi i za zastaru izvraenja prekraajnopravnih sankcija. Nu~na obrana. Nema prekraaja kad je po initelj postupao u nu~noj obrani. Nu~na obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da po initelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. Krajnja nu~da. Nema prekraaja kad je po initelj ostvario njegova propisana obilje~ja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi na in nije mogla otkloniti, a pri tom je u injeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Pokuaaj prekraaja je ka~njiv samo ako je to propisom o prekraaju propisano. Kriv je za prekraaj po initelj koji je u vrijeme po injenja prekraaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio du~an i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekraaju propisana prekraajna odgovornost za taj oblik krivnje. Iznimno, propisom o prekraaju mo~e se propisati odgovornost samo za namjeru. Nehaj i namjera Po initelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da mo~e po initi prekraaj, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprije iti. Po initelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da mo~e po initi prekraaj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bio du~an i mogao biti svjestan te mogunosti. Po initelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraaja i hoe njegovo po injenje. Po initelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da mo~e po initi prekraaj pa na to pristaje. Prisilna naplata i zamjena nov ane kazne Ako nov ana kazna nije u roku odreenom odlukom o izricanju nov ane kazne plaena u cijelosti ili djelomi no naplatit e se prisilno. Ako se nov ana kazna u cijelosti ili djelomi no ne naplati ni prisilno u roku od godine dana od kada je nadle~no tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, nadle~ni e sud, osim pravnoj osobi i maloljetnom osueniku, zamijeniti je zatvorom ra unajui svakih zapo etih tristo kuna kazne za jedan dan zatvora, time da se zatvor ne mo~e odrediti u vremenu kraem od tri dana ni duljem od aezdeset dana. Ako to ocijeni opravdanim s obzirom na te~inu prekraaja i visinu neplaene nov ane kazne sud mo~e umjesto kazne zatvora, odrediti rad za ope dobro na slobodi. Kazna zatvora se mo~e propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najte~e oblike prekraaja i do aezdeset dana. Za prekraaje nasilja u obitelji, druge prekraaje povezane s nasiljem, teake prekraaje protiv okoliaa i teake prekraaje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se mo~e propisati kazna zatvora do devedeset dana. Kaznu zatvora po initelju prekraaja mo~e izrei samo sud. Zaatitne mjere Svrha zaatitnih mjera - da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili poticajno djeluju na po injenje novog prekraaja. Zaatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom (od jednog mjeseca do dvije godine) mo~e biti primijenjena prema po initelju prekraaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno po initi takav prekraaj. Mo~e se primijeniti samo za odreenu vrstu ili kategoriju ili za sve vrste ili kategorije motornih vozila, a primjenjujui ovu mjeru sud e imati u vidu i okolnost je li po initelj prekraaja voza  motornog vozila po zanimanju. Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekraajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekraaju. Nitko ne mo~e zadr~ati imovinsku korist ostvarenu prekraajem. Negativni prekraajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za po initelja koji je pravomono proglaaen krivim za osobito teake prekraaje, a nastupaju danom pravomonosti presude. Za jedan prekraaj mo~e se propisati najviae do tri negativna prekraajna boda. Temeljna svrha postupovnih odredbi - postupovnim odredbama utvruju se pravila kojima se pred prekraajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekraajni postupak, osigurava pravi no voenje prekraajnog postupka, zaatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odlu ivanje o prekraajnoj odgovornosti tako da nitko nedu~an ne bude osuen, a da se po initelju prekraaja izrekne kazna ili primijeni druga prekraajnopravna sankcija. Ako Prekraajni zakon ne sadr~i odredbe o pojedinim procesnim pitanjima, na odgovarajui e se na in, kada to bude primjereno svrsi prekraajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku. Mjere opreza i jamstvo Mjere opreza su: 1. zabrana napuatanja boraviata bez dozvole suda, 2. zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podru ja, 3. zabrana pribli~avanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odr~avanja veze s odreenom osobom, 4. zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, 5. privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dr~avne granice, 6. privremeno oduzimanje voza ke dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za upravljanje plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom. Mjere opreza u pravilu odreuje sud kad je to potrebno radi osiguranja nazo nosti okrivljenika u postupku, sprje avanja okrivljenika da ini nove prekraaje ili da sprije i ili ote~a dokazivanje u postupku. Prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je po initelj prekraaja privremeno a najdulje do osam dana, jednu ili viae mjera opreza mogu naredbom odrediti policija i inspekcijska tijela dr~avne uprave. Uhienje Policija je ovlaatena uhititi osobu zate enu u po injenju prekraaja propisanog zakonom ako postoje razlozi za zadr~avanje (iz l. 135.). Nakon uhienja, policija je du~na: 1. odmah obavijestiti uhienika o razlozima njegova uhienja, 2. na tra~enje uhienika u roku od 12 sati od uhienja obavijestiti njegovu obitelj o uhienju. Roditelja ili skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju e se obavijestiti neovisno o ~elji uhienika, 3. o uhienju obavijestiti nadle~no tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a u postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi mogueg zbrinjavanja lanova obitelji oateenih tim nasiljem. Policija e uhienika uz optu~ni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu im prestane potreba liaenja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja. Policija e od uhienika uzeti osobne i druge potrebne podatke. Ako navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili de~urstva suda, uhienik e se dovesti do kraja vremena u kojemu sud radi. Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih va~nih razloga, policija e uhienika, uz pisano obrazlo~enje, dovesti sucu po etkom radnog vremena ili de~urstva narednog dana. U svakom slu aju, zadr~avanje ne mo~e trajati dulje od 24 sata. Nakon ato mu je uhiena osoba dovedena, sudac ju je du~an odmah ispitati na navode optu~nog prijedloga i na prijedlog policije ili po slu~benoj du~nosti obrazlo~enim rjeaenjem odlu iti o njezinu zadr~avanju ili puatanju na slobodu. Zadr~avanje ( l. 135.) Ako je protiv odreene osobe podnesen optu~ni prijedlog za prekraaj propisan zakonom, a radi se o prekraaju protiv javnog reda i mira, prekraaju vezanom za nasilje u obitelji ili prekraaju za koji se mo~e izrei kazna zatvora ili nov ana kazna vea od 10.000 kuna, sud mo~e odrediti zadr~avanje te osobe ako: 1. postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei (krije se i dr.), 2. postoji opasnost da e uniatiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove va~ne za prekraajni postupak ili da e ometati prekraajni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike, 3. osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti istovrsni prekraaj. Zadr~avanje mo~e trajati dok za to postoje razlozi zbog kojih je odreeno ali ne dulje od petnaest dana ra unajui u to i vrijeme uhienja, a protiv maloljetnika zadr~avanje mo~e trajati dvadeset etiri sata ra unajui od asa kada je zadr~avanje odredio sud. Zadr~avanje ili jamstvo u posebnim slu ajevima Kad je okrivljeniku (strancu) koji nema stalno prebivaliate ili boraviate u Republici Hrvatskoj nepravomonom presudom izre ena kazna, a nema zakonskih uvjeta da se protiv njega odredi ili produlji zadr~avanje, ponudit e mu sud da polo~i jamstvo u visini iznosa izre ene nov ane kazne, visine odreenih troakova postupka i naknade atete koju je obvezan naknaditi. Ako je izre ena kazna zatvora dio jamstva kojim se osigurava izvraavanje kazne zatvora odredit e se razmjerno visini izre ene kazne, pri emu e se uzeti u obzir i vrijeme koje je proveo u zadr~avanju. Ako okrivljenik ne polo~i jamstvo, sud e produljiti ili odrediti njegovo zadr~avanje koje mo~e trajati do isteka izre ene kazne zatvora, odnosno onoliko koliko bi mu zamjenom umjesto neplaene nov ane kazne bio odreen zatvor. Prigodom polaganja jamstva, okrivljenik je du~an sudu predati punomo za osobu koju on izabere i ovlasti za primanje pismena i svih sudskih odluka u daljnjem tijeku postupka, za slu aj njegova napuatanja Republike Hrvatske prije pravomonosti i izvraenja odluke o prekraaju. Ako to ne u ini, sud je ovlaaten dostavu obavljati oglaaavanjem na oglasnoj plo i suda. Posebne mjere policije za neposredno sprje avanje po initelja prekraaja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s injenjem prekraaja Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zate ena u po injenju prekraaja, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraaja, policija mo~e naredbom radi neposrednog sprje avanja nastavka injenja prekraaja odrediti mjeru: 1. smjeatanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati, 2. premjeatanja motornog vozila na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje od 12 sati. O mjestu premjeatanja vozila, policija obavjeatava osobu prema kojoj je nareena ta mjera i vlasnika vozila, ako je rije  o osobi razli itoj od voza a, im je to mogue, a najkasnije do prestanka mjere. Nakon prestanka poduzete mjere voza  ili vlasnik mogu preuzeti vozilo. Ako policija smatra da to ne ugro~ava ostvarivanje svrhe mjere, mo~e vozilo i prije isteka roka na koji je mjera odreena predati vlasniku ili od njega opunomoenoj osobi. Troakove premjeataja i uvanja vozila snosi voza . Ako se poziv ili odluka ne mo~e stranci ili sudioniku u postupku dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da o ito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud e istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izre ena kazna zatvora ili maloljetni ki zatvor, na oglasnu plo u suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu plo u dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak na in postupit e se i u svezi s dostavom pravomone odluke radi njezina izvraavanja. Izvraenje odluka Presude i rjeaenja izvraavaju se nakon ato su postala pravomona i izvrana. Ako osuenik prema pravomonoj odluci o prekraaju nije u odreenom roku platio u cijelosti ili djelomi no nov anu kaznu, troakove prekraajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku postavit e nadle~noj poreznoj upravi - odjelu za prisilnu naplatu prema mjestu prebivaliata ili boraviata odnosno sjediata osuenika pisani zahtjev za prisilnu naplatu. Uz pisani zahtjev dostavit e se ovjereni prijepis pravomone odluke s klauzulom pravomonosti. Ako porezna uprava - odjel za prisilnu naplatu ni u roku od jedne godine od zaprimanja zahtjeva za prisilnu naplatu u cijelosti ili djelomi no ne naplati nov anu kaznu, bez odgode e, osim za osuenika pravnu osobu i maloljetnog osuenika, podnositelju pisanog zahtjeva vratiti zahtjev s obavijeau da nije uspjela u cijelosti ili djelomi na prisilna naplata nov ane kazne. Kada zaprimi takvu obavijest, sud e, bez odgode donijeti rjeaenje kojim e: 1. odrediti zamjenu nov ane kazne zatvorom ili radom za ope dobro na slobodi, 2. uputiti osuenika na izdr~avanje tako odreenog zatvora ili rada za ope dobro na slobodi. Osueniku koji nije u odreenom roku platio nov anu kaznu, zakonom se mo~e propisati uskrata izdavanja ili produljenja pojedine dozvole, registracije, ili potvrde iz slu~bene evidencije iz onog upravnog podru ja u kojem je bio po injen prekraaj za koji nije plaena nov ana kazna. Ovu uskratu nije mogue primijeniti u podru ju slu~benih evidencija koje se ti u osobnih (statusnih) prava, ili onih koje slu~e slobodi kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem ugrozilo zdravlje ili sigurnost graana. Uskrata mo~e trajati sve do plaanja nov ane kazne, ali ne nakon ato je nastupila zastara izvraenja nov ane kazne ili dok osuenik nije stupio na izvraavanje zatvora ili rada za ope dobro na slobodi. Imunitet Nitko tko u Republici Hrvatskoj po ini prekraaj ne u~iva imunitet od prekraajnog progona. Za osobe koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj u~ivaju imunitet od prekraajnog progona, primjenjuju se o tome pravila meunarodnog prava. U sumnji jesu li u pitanju osobe koje u~ivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava sud e se obratiti za objaanjenje ministarstvu nadle~nom za poslove vanjskih poslova. Izvidi prekraaja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora Ovlaatene osobe tijela dr~avne uprave kada postupaju u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je po injen prekraaj, du~ne su poduzeti potrebne mjere da se: 1. utvrdi je li po injen prekraaj i tko je po initelj, 2. po initelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne, 3. otkriju i osiguraju tragovi prekraaja i predmeti koji mogu poslu~iti pri utvrivanju injenica, 4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeano voenje prekraajnog postupka. O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja pojedinih izvidnih radnji, a od interesa su za prekraajni postupak, sastavit e se slu~bena biljeaka, ako Zakonom ili drugim propisom nije odreeno da se sastavlja zapisnik. Ako je ovlaatena slu~bena osoba tijela dr~avne uprave u okviru svoje nadle~nosti za provoenje nadzora neposredno opa~ala radnju po injenja prekraaja ili to neposredno utvrdila odgovarajuim tehni kim ureajima i o tome sastavila slu~benu biljeaku ili tehni ku snimku, slu~bena biljeaka i tehni ka snimka dokazi su u prekraajnom postupku. Prikupljajui obavijesti ovlaatene slu~bene osobe tijela dr~avne uprave, kada postupaju u okviru svojih nadle~nosti za provoenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnji enika i u svojstvu svjedoka. Pri tome (osumnji enika) moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji mo~e biti nazo an njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odlu i iskazivati bez branitelja, tijela dr~avne uprave e zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnji enik mogao uzeti branitelja kojeg sam odabere ili s liste de~urnih odvjetnika. Zapisnici o ispitivanju osumnji enika i svjedoka mogu se koristiti kao dokazi u prekraajnom postupku. Hitno izvoenje dokaza Ovlaatene osobe tijela dr~avne uprave kada postupaju u okviru svoje nadle~nosti nadzora ako postoje osnove sumnje da je po injen prekraaj mogu od suda zatra~iti da i prije pokretanja prekraajnog postupka naredi: 1. pretragu stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, 2. privremeno oduzmanje predmeta, 3. privremeno obustavljanje izvraenja financijske transakcije, 4. prepoznavanje, 5. o evid, 6. potrebna vjeata enja. Ako postoji opasnost od odgode, nadle~na tijela dr~avne uprave (policija i dr.) mogu sama odrediti izvoenje tih radnji, osim pretrage stana i prepoznavanja. O poduzetim radnjama sastavljaju zapisnik a za oduzete predmete izdaju i potvrdu, koji se prila~u uz optu~ni prijedlog. Zapisnici o tako provedenim radnjama dokaz su u prekraajnom postupku. Prekraajni se postupak mo~e voditi samo na temelju podnesenoga optu~nog prijedloga ovlaatenog tu~itelja. }urni postupak }urni se prekraajni postupak vodi (uvjeti): 1. za prekraaje za koje je kao jedina kazna propisana nov ana kazna do 10.000,00 za fizi ku osobu, nov ana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, 2. protiv maloljetnog po initelja prekraaja, 3. protiv uhienika ( l. 134. st. 4.), 4. protiv okrivljenika kojem je odreeno zadr~avanje ( l. 135. st. 1.), 5. protiv okrivljenika koji nema stalno prebivaliate ili boravak u Republici Hrvatskoj, 6. po prigovoru protiv obaveznog prekraajnog naloga, zbog poricanja prekraaja. Prekraajni nalog Opi uvjeti izdavanja prekraajnog naloga Prekraajni nalog kao posebna odluka o prekraaju mo~e se izdati: 1. prije pokretanja prekraajnog postupka, 2. nakon pokretanja prekraajnog postupka, bez provoenja glavne rasprave odnosno postupka. Prekraajni se nalog mo~e izdati samo protiv punoljetnog po initelja prekraaja. Prekraajnim se nalogom mo~e izrei odnosno primijeniti svaka od propisanih prekraajnopravnih sankcija za punoljetne po initelje prekraaja, oduzimanje imovinske koristi, odrediti naknada pauaalne svote troakova za izdavanje prekraajnog naloga i troakovi nastali utvrivanjem prekraaja upotrebom tehni kih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjeata enja. Prekraajnim se nalogom ne mo~e izrei kazna zatvora ni zaatitne mjere, osim oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom. Ovlaatenici za izdavanje prekraajnog naloga Prekraajni su nalog ovlaateni izdati: 1. sud, 2. tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak (tu spada i policija). Tijelo dr~avne uprave koje vodi prekraajni postupak mo~e izdati prekraajni nalog ako je prekraaj iz optu~nog prijedloga ili prijave utvren: a) neposrednim opa~anjem ili obavljenim nadzorom ovlaatene slu~bene osobe tu~itelja koja je o tome sastavila slu~benu biljeaku ili zapisnik, b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju ivai i zapisnik o o evidu nadle~nog tijela, c) upotrebom propisanih tehni kih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjeata enja. Obavezni prekraajni nalog Opi uvjeti za izdavanje obaveznoga prekraajnog naloga Ovlaateni tu~itelji prije pokretanja prekraajnog postupka protiv po initelja prekraaja, uklju ivai i maloljetnika, obvezno e izdati prekraajni nalog za: 1. prekraaj propisan odlukom jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, 2. prekraaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo nov ana kazna do 2.000,00 kuna za fizi ku osobu, do 5.000,00 kuna za po initelja prekraaja fizi ku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Prekraajnim se nalogom mo~e osim kazne odrediti naknada pauaalne svote troakova za izdavanje prekraajnog naloga do 100,00 kuna i troakovi nastali utvrivanjem prekraaja upotrebom tehni kih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjeata enja. Ako je ovlaateni tu~itelj umjesto obaveznoga prekraajnog naloga podnio optu~ni prijedlog, sud taj e optu~ni prijedlog odbaciti. Pravodoban i od ovlaatene osobe podnesen prigovor zadr~ava izvraenje prekraajnog naloga. Naplata nov ane kazne na mjestu po injenja prekraaja Nov ana se kazna mo~e naplatiti na mjestu po injenja prekraaja ako je rije  o prekraaju za koji je propisana nov ana kazna do 1.000,00 za fizi ku i odgovornu osobu u pravnoj osobi te do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjedna ene subjekte, a slu~bena je osoba ovlaatenog tu~itelja, osim oateenika, prekraaj utvrdila: a) obavljanjem nadzora u okviru svoje nadle~nosti, b) neposrednim opa~anjem, c) uporabom tehni kih ureaja, d) pregledom vjerodostojne dokumentacije. Usmeno izre ena nov ana kazna naplauje se od po initelja prekraaja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se na in mo~e odmah naplatiti i troaak utvrenja prekraaja putem tehni kih ureaja. Ako po initelj prekraaja plati izre enu nov anu kaznu i troaak utvrenja prekraaja, nee se voditi prekraajni postupak, izre ena kazna se ne unosi u prekraajnu evidenciju, a po initelj prekraaja se ne smatra osobom osuenom za prekraaj. Ako policijski slu~benik postupajui prema po initelju prekraaja koji nema prebivaliate ili stalno boraviate u Republici Hrvatskoj izrekne nov anu kaznu i odredi troakove postupka a on odbije platiti kaznu i troakove, policijski slu~benik mo~e po initelja dovesti prekraajnom sucu uz podnoaenje optu~nog prijedloga. Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je po injen prekraaj, za koji je propisana samo nov ana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da po initelj nije prije inio sli ne prekraaje, mo~e po initelju prekraaja umjesto ka~njavanja izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje. 14.2.2. Neka sporna i nesporna pitanja prekraajnog postupka Naplata nov ane kazne na mjestu po injenja prekraaja je dobar primjer na kojem se mogu dijagnosticirati i teoretski rijeaiti neki problemi na koje se nailazi u praksi policijskog postupanja. Mada bi mnogi pravni teoreti ari sko ili na noge i ustvrdili da postupak naplate nov ane kazne nipoato ne zna i da je proveden prekraajni postupak u kojem je tek finalni dio naplata nov ane kazne, u svojoj suatini, taj postupak nije niata drugo nego najkrai prekraajni postupak sa svim svojim fazama. Mogue je u kratkim crtama na najbanalnijem primjeru, npr. nekoriatenja sigurnosnog pojasa, skicirati "taj postupak" po svim fazama i uvjeriti se da, bez obzira na granice pojedinih faza i mijeaanje odreenih radnji po tim fazama, u grubo sadr~ava: 1. prethodni postupak u kojem: - policijski slu~benik "posumnja" da je odreena osoba po inila prekraaj na na in da je na odreenoj udaljenosti uo io (u ini mu se) kako nije zategnut sigurnosni pojas, - pa se nakon ato zaustavi voza a i vozilo u to uvjeri ili razuvjeri, - nakon ato se uvjerio da pojas stvarno nije koriaten, u razgovoru sa strankom ili na drugi na in utvrdi okolnosti i mo~ebitne subjektivne ili objektivne elemente (kao npr. visok stupanj trudnoe, rana od operacije ili sl. na mjestu kuda bi trebao doi pojas ili druge okolnosti koje bi "opravdale" nekoriatenje pojasa) koji bi daljnji postupak inili izlianim ili nepravednim, - sukladno utvrenom donio odluku o sankciji ili odustanku od sankcije. 2. postupak optu~enja i glavne rasprave u kojem: - policijski slu~benik iznosi elemente "optu~be" protiv okrivljenika, upoznaje ga s razlozima "za ka~njavanje", te mu nudi opciju kazne na mjestu izvraenja prekraaja ili uplate u roku 8 dana, odnosno sve druge zakonom predviene opcije, - okrivljenik ima priliku iznijeti "svoju obranu" i pokuaati na temelju objektivnih ili subjektivnih pokazatelja uvjeriti policijskog slu~benika da je kazna nepotrebna ili nepravedna. 3. postupak izvraenja ili ovrhe u kojem okrivljenik (sad ve osuenik) plaa nov anu kaznu i za to dobiva adekvatnu potvrdu. S obzirom na zakonsku odredbu da se plaajui nov anu kaznu na mjestu po injenja prekraaja prekraitelj odri e prava na ~albu, mogli bismo rei da je na taj na in obuhvaen i ~albeni postupak. U ovom, najbanalnijem slu aju, na strani "dr~ave" imamo samo policijskog slu~benika kojem je, pod ovakvim okolnostima, povjeren cjelovit "kazneni" postupak. `to je slo~eniji i te~i na in po injenja odreenog ka~njivog djela i nastala posljedica, to je "kazneni" postupak slo~eniji, a na strani "dr~ave" se sukladno zahtjevima slo~enosti i doraslosti problematici mijenjaju akteri od onih koji djelo "izviaju" (policija), preko onih koji dr~avu zastupaju u fazi istrage i optu~enja (dr~avna odvjetniatva), pa do onih koji su posebno obu eni i osposobljeni da donose presude u najte~im slu ajevima (sudovi). Naravno da je ovakav presjek aproksimativan i nekonzistentan, ali je prikladan i dostatan za razumijevanje konteksta uloge policijskog slu~benika kod naplate nov ane kazne na mjestu po injenja prekraaja i aire. A taj postupak je klju an za razumijevanje nekih drugih teoretskih i prakti nih pitanja, meu kojima i uvijek aktualnog pitanja policijske diskrecije. Naime, stje e se dojam da se u praksi policijskog postupanja ustalila praksa sagledavanja samo objektivnih obilje~ja ka~njivih ponaaanja, dakle manifestacije odreenog djela u materijalnom svijetu, bez ambicije da se sagledaju i drugi sadr~aji koji na subjektivnoj strani djela ine nu~na obilje~ja tog djela, po esto uz obrazlo~enje da sud utvruje subjektivna obilje~ja, ato je u neskladu s kaznenopravnom teorijom. S druge strane, takav na in rada rezultira odreenim automatizmom koji demotivira klasi no "detektivsko" istra~ivanje ka~njivih djela, i svodi taj proces na evidentiranje u inaka djela u vanjskom, materijalnom svijetu i utvrivanje po initelja, a da se ne sagledavaju stanja svijesti, motivi, htijenja i drugi "nematerijalni" sadr~aji odreenoga ka~njivog ponaaanja koji su i sastavnice "krivnje", ato u kona nici mo~da dovodi i do gubljenja iz vida jednog va~nog cilja kaznenopravnog progona, a to je pravi nost ka~njavanja, ato je takoer subjektivna, ali iznimno bitna kategorija koju svaki kaznenopravni sustav mora imati u vidu, ako ~eli imati na svojoj strani airu zajednicu. Najeklatantniji primjeri takvih postupanja su prisutni kod problematike javnog reda i mira, kad primjerice jedan sudionik pozove policiju jer ga drugi sudionik svojim ponaaanjem ugro~ava ili uznemirava, a nerijetko i fizi ki napada. Nerijetko u takvim prilikama policijski slu~benici po svom dolasku obave rutinske razgovore sa sudionicima i svjedocima, te sudu prijave oba sudionika, dakle i izaziva a i njegovu ~rtvu, prepuatajui (kao) sudu da kroz utvrivanje subjektivnih elemenata djela utvrdi tko je izaziva  a tko ~rtva. Nesporno je da je u nekim prigodama ovakvo postupanje zbog poteakoa u utvrivanju svih okolnosti djela nu~no, no ne mo~e se oteti dojmu da policija pre esto pribjegava ovakvom na inu razrjeaavanja sporova, pa i onda kad je mogue prikupiti dovoljno saznanja koji bi prevagnuli kod odluke koga je u konkretnom slu aju svrsishodno, primjereno i pravi no prijaviti. Dodatnu dimenziju ovakva, automatizirana situacija mo~e dobiti ako je, npr. napadnuti sudionik lovac, ili osoba koja ima registrirano oru~je. Naime, u takvoj situaciji, u pravilu opet automatizmom (suprotno ideji zaatitnih i sigurnosnih mjera), oduzima se oru~je. Istu situaciji dodatno komplicira svojstvo osobe koja mo~da po prirodi svoga posla mora nositi oru~je, npr. lovo uvar, vojna osoba, a nerijetko i policajac. Po takvoj logici je zamisliva imaginarna, a u praksi mo~da ve i viena situacija da osoba iz krim. miljea, izvan radnog vremena napadne policijskog slu~benika u civilu, poradi toga ato ga je ovaj viae puta tijekom slu~be sankcionirao, a ovaj branei se zavrai na prekraajnom, pa onda i na disciplinskom sudu. A onda se na kraju dovede u pitanje mogunost njegovog daljnjeg obavljanja poslova u svojstvu ovlaatenoga policijskog slu~benika, zbog mogue odluke da mu se oduzme slu~beno naoru~anje. Takav trend je mo~da i u uzro no-posljedi noj vezi sa, u novije vrijeme ustaljenom praksom, da kad se utvrde odreeni, naj eae objektivni elementi kaznenog djela ili prekraaja, policija mora podnijeti optu~ni akt. Kod kaznenih djela taj problem se naj eae rjeaava u suradnji i koordinacija sa dr~avnim odvjetniatvima, ato na svoj na in dovodi do specifi nih problema i nelogi nosti, ali u prekraajnom postupku nema tog posrednika pa jednostavan problem rezultira drugim, joa veim problemima. Nesporno je da zakonska odredba koja redarstvene vlasti obvezuje na prikupljanje "svih obavijesti", nedvojbeno podrazumijeva utvrivanje svih obilje~ja odreenoga ka~njivog djela u svojoj subjektivno-objektivnoj dimenziji, odnosno da se u odnosu subjektivnih i objektivnih elemenata procjeni radi li se ili se ne radi o kaznenom djelu, prekraaju ili ne em treem. To naprosto zna i da kad su u praksi ispunjena samo objektivna obilje~ja nekog djela, a izostaju subjektivna obilje~ja, ka~njivo djelo po svojoj definiciji nije ni po injeno. A onda ni ne postoji obligacija na strani policije da obvezno podnosi optu~ni akt. Drugim rije ima, po logici stupnjevanja pojedinih faza kaznenog ili prekraajnog procesa, da policija ne postupa (osim preventivno) dok ne postoji osnova sumnje da je po injeno kazneno ili prekraajno djelo, a onda se njena aktivnost prote~e do utvrivanja ili raspraivanja osnovanosti te po etne sumnje, jasno proizlazi da je policija to tijelo koje procjenjuje osnovanost sumnje i njenu dostatnost za pokretanje postupka. Dakle, policija procjenjuje fond prikupljenih saznanja i ocjenjuje treba li ili ne treba ii u kazneno ili prekraajno procesuiranje. U kaznenom postupku je ta procjena podlo~na kasnijoj ocjeni nadle~noga dr~avnog odvjetniatva koje se mo~e uklju ivati i koordinirati i u ranijim fazama, no u prekraajnoj domeni, usprkos deklarativnoj mogunosti uklju ivanja dr~avnog odvjetniatva, policija je ta koja zahtjev za pokretanje prekraajnog postupka upuuje izravno na sud, odnosno samostalno donosi prekraajni nalog, a kod najjednostavnijih situacija, na primjeru nevezivanja sigurnosnog pojasa objaanjenog, sam policijski slu~benik kao pojedinac, na mjestu dogaaja, provodi cjelovit postupak. Iz navedenog jasno proizlazi da policijski slu~benici i rukovoditelji moraju imati odreeni prostor diskrecije, naprosto zato ato procjenjuju odreenu pojavu ato se ne mo~e, a ni ne smije automatizirati. Izostanak "diskrecijske procjene" u praksi policijskog postupanja dovodi i do slu ajeva postupanja na granici zakonitosti, kad se imperativno ustraje na procesuiranju osobe za koju se gotovo pouzdano zna da nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret. Za ilustraciju mogu poslu~iti slu ajevi kad, npr. kod prometne nesree na semaforiziranom raskri~ju oba sudionika nesree tvrde da su prolazili raskri~jem u fazi zelenog svjetla na semaforu. U nedostatku mogunosti da se utvrdi istina, a pod pretpostavkom da je semafor ispravan, policijski slu~benik pod imperativom da nekog "mora" tu~iti, naj eae procesuira oba sudionika, prepuatajui (kao) sudu da utvrdi tko je krivac a tko oateenik. Problem je u injenici da je i policijskom slu~beniku poznato da jedan od njih dvojice svakako jest krivac za nesreu, ali mu je isto tako poznato da je drugi sudionik oateen krivnjom prvog sudionika, a potom je dodatno oateen optu~bom da je jednako kriv kao i pravi krivac. Na tom primjeru padaju u vodu sve "procesne" tvrdnje da je bolje 1 000 krivih na slobodi nego jedan nedu~ni u zatvoru, isto kao i na elo in dubio pro reo. Dosljedno primjenjujui na elo "u dvojbi u korist okrivljenog" ispravan postupak policijskog slu~benika bi bio da ne bi procesuirao ni jednog sudionika prometne nesree u iju krivnju ne bi bio uvjeren, dakle radije nijednog nego oba. Naravno da se to ne odnosi na sve slu ajeve kad se inkriminiraju viae osoba za razli ite inkriminacije ili doprinose ka~njivom djelu ve samo za one kad zaista nismo u mogunosti utvrditi krivnju za djelo.  Kako posijete tako ete i ~eti. (Ciceron) Sankcioniranje nezakonitoga postupanja nije osobna stvar, to je posao koji se kao i svaki drugi posao mo~e raditi dobro i loae, ne spuatajte ga na osobnu razinu. 15. SUZBIJANJE NAJTE}IH PREKR`AJA U PROMETU NA CESTAMA Pod najte~im prekraajima razumijevamo one prekraaje koji naj eae dovode do materijalnih posljedica, tj. prometnih nesrea. Nije isklju ena mogunost da do prometne nesree doe, a da onaj koji je nesreu prouzro io nije prekraio propise o sigurnosti prometa, ali je broj takvih situacija zanemariv. Kudikamo je eae da zbog kraenja propisa o sigurnosti prometa, dakle, injenja prekraaja, dolazi do prometnih nesrea, pa i onih najte~ih. Izvan svake sumnje je da se najviae prekraaja openito ini upravo u prometu na cestama, ato neke autore navodi na to da barataju pojmom "masovne delinkvencije" kad govore o prometnim deliktima. Jasno je da se na odreeni broj po injenih prekraaja koji nisu rezultirali prometnom nesreom, po prirodi stvari, mora "zalomiti" odreeni broj prekraaja, tj. pogreanih ponaaanja u prometu koji e nu~no dovesti do posljedice, prometne nesree. Stoga je i viae nego jasno da ako smanjujemo ukupni broj po injenih prekraaja, da zapravo smanjujemo bazu iz koje se "regrutiraju" prometne nesree, pa je suzbijanje takve nediscipline na naaim cestama vrlo va~an posao policije. Drugim rije ima, smanjujui odnosno prevenirajui prometne prekraaje, smanjujemo odnosno preveniramo najte~e posljedice tih prekraaja, tj. prometna kaznena djela. 15.1. Prekora enje brzine kretanja Prevelika brzina kretanja je vrlo est uzro nik prometnih nesrea i u naaoj dr~avi i u svijetu. Pri tome podjela na nepropisnu i neprilagoenu brzinu nije od klju nog zna enja, mada zakon iz prakti nih razloga razlikuje ta dva pojma. Pod nepropisnom brzinom razumijevamo prekora enje brzine koja je odreena, tj. propisana prometnim znakom ili prometnim pravilom. No, prometni znaci i pravila se odreuju unaprijed i za idealne situacije s odreenim sigurnosnim odstupanjima i nemogue je predvidjeti posebne okolnosti koje e vladati na odreenom mjestu u odreeno vrijeme. Stoga zakonodavac mora ra unati i s mogunosti da je u odreenim uvjetima unaprijed odreena brzina prevelika i preopasna. Kao primjer mo~emo navesti ograni enje brzine na autocesti koja je prometnim pravilom ograni ena na 130 km/h. U posebnim situacijama, primjerice zaleen kolnik na toj autocesti, jasno je da bi kretanje brzinama od 130 km/h bilo preopasno te da voza i moraju prilagoditi brzinu tim, trenutnim uvjetima koji vladaju na cesti. Isto tako, mora prilagoditi brzinu i drugim okolnostima: - osobinama i stanju ceste - vidljivosti - preglednosti - atmosferskim prilikama - stanju vozila i tereta - gustoi prometa. No, nije samo prevelika brzina problemati na s aspekta sigurnosti u prometu, ve to mo~e biti i pretjerano spora vo~nja. Ona uvjetuje stvaranje kolona vozila, nervozu ostalih voza a, nesmotrena pretjecanja i sl., a u kona nici utje e na prvu komponentu prometa - mobilnost. Stoga bi bilo idealno da se svi sudionici u prometu kreu ato veim brzinama te tako atede vrijeme provedeno na putu, ali da se zbog te brzine ne dogaaju prometne nesree. Kako je nemogue pomiriti ta dva zahtjeva, pokuaava se dobiti optimalni omjer, pa otuda i pojam optimalne sigurnosti koji esto ujemo. U takvoj situaciji treba te~iti uravnote~ivanju prometnih tokova i brzina. To zna i da treba uznastojati na mjerama kojima se posti~e da oni najsporiji poveaju brzine kretanja, a oni najbr~i da ih smanje. Jer kad bi se svi kretali brzinom od, primjerice 80 km/h, ne bi bilo potrebe da nitko pretje e, niti bi bilo naglih usporenja, kretanja, zastoja i sl. Naravno da je to nemogue postii, ali takvom modelu valja te~iti kad nema dovoljno sredstava za velika ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Zakon propisuje da voza , osim u slu aju neposredne opasnosti, ne smije mijenjati na in upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, a onaj koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, du~an je to u initi, osim u slu aju neposredne opasnosti, na na in kojim nee ugroziti ili u veoj mjeri ometati druge voza e koji se kreu iza njega, a i te voza e o svojoj namjeri upozoriti uklju ivanjem stop-svjetla. Voza  ne smije ni naglo poveavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u slu aju opasnosti, posti~ui pritom gornju granicu dopuatenog broja okretaja motora ili na takav na in da dolazi do proklizavanja kota a. Va~na odredba koja doprinosi te~nji za ujedna avanjem brzina je odredba da se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograni iti ispod 40 km na sat, ali i da voza  ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugro~ava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kree brzinom koja je ni~a od najvee dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste po kojoj se kree ili ni~a od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno pretei, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isklju iti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kada je ta brzina ni~a za viae od polovice najvee dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, voza  takvog vozila mora uklju iti sve pokaziva e smjera, osim ako koristi ~uto rotacijsko svjetlo. Policijski slu~benici brzine kretanja vozila u prometu na cestama utvruju ureajima za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskim zapisom ili neposrednim praenjem vozila. Mjerni ureaji za utvrivanje brzine kretanja vozila koji mogu biti smjeateni izvan vozila ili u vozilu kao tehni ki dio vozila. U prvu skupinu spadaju: - klasi ni radari koji rade na principu Doplerovog efekta. Poznati su po nazivima firmi koje su ih proizvele (Komar, Trafipaks, Multanova i sl.) - laserski mjera i brzine koji rade na principu skraivanja ili produ~ivanja laserske zrake (Star laser i sl.) - ureaji  ra unala koji po principu izra unavanja prijeenog puta u jedinici vremena brzinu kretanja vozila odreuju po vremenu koje je utroaio za put izmeu dviju to aka, odnosno po principu usporedbe s poznatom brzinom (Travimo, Autoveloks i sl.). Za mjerenje brzine tim ureajima policijski slu~benici se osposobljavaju po posebnom programu i o tom dobivaju potvrdu, tj. certifikat. Policijski slu~benici koji nemaju tu potvrdu, ne smiju mjeriti brzinu vozila u prometu na cestama s namjerom procesuiranja. Prilikom nadzora prometa, brzinu kretanja vozila policijski slu~benici utvruju ureajem za mjerenje brzine s mogunostima video-fotozapisa, fotozapisa i ureajima bez mogunosti video-fotozapisa. Mjerenje se obavlja mjeriteljskim ureajima po postupku i na inu rada sukladno odredbama posebnih propisa i uputama proizvoa a mjerila brzine pregledanih i odobrenih od dr~avnog tijela nadle~nog za normizaciju i mjeriteljstvo. Ureajima s video-fotozapisom i fotozapisom, u pravilu se prekraitelji prometnih propisa snimaju s prednje strane. U izvjeae o po injenom prekraaju, prema mogunostima, upisat e se zapa~eni podaci osobnog opisa (spol, starost, stas, kosa, brada, brkovi, dio odjee i sl.). Fotografije na injene ureajima za mjerenje brzine izrauju se samo u slu ajevima kada su potrebne u prekraajnom postupku po zahtjevu prekraitelja ili prekraajnog suda. Troakovi izrade fotografija zara unavaju se osobama protiv kojih se vodi prekraajni postupak i koje su proglaaene krivim ili im je izre ena mjera pisanog upozorenja. O svakoj izmjerenoj i prekora enoj brzini kretanja vozila, koja je utvrena ureajem za mjerenje brzine, u slu ajevima kada je obavljeno zaustavljanje voza a, sastavlja se zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, osim u slu aju kada je prekora enje brzine utvreno ureajem s fotozapisom ili video-fotozapisom ili kada voza  plati nov anu kaznu na mjestu izvraenja prekraaja. Prilikom obavljanja nadzora ureajem bez video-fotozapisa, prekraitelj se obvezno zaustavlja i na ureaju mu se pokazuje izmjerena brzina kretanja. Kada voza  ne plati kaznu na mjestu izvraenja prekraaja, o izmjerenoj brzini kretanja vozila sastavlja se zapisnik, a izmjerena brzina se, u prisutnosti voza a, na ureaju poniatava. Zaustavljanje vozila mo~e obaviti i druga ophodnja na prometnici na kojoj je snimljena prekora ena brzina, ali postupanje po utvrivanju prekraaja (uvid u mjerni ureaj, popunjavanje tiskanica i drugo) mo~e obaviti samo policijski slu~benik koji je osposobljen za nadzor i kojem je izdano uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tih poslova. Poznato je da postoje ureaji koji se ugrauju u vozila, tzv. antiradari kojima se ometa mjerenje brzine, no ugradnja i koriatenje takvih ureaja su zakonom zabranjeni. Ukoliko policijski slu~benik nae na vozilu ili u vozilu takav ureaj ili napravu, naredit e voza u da to ukloni, a ukoliko voza  odbije, ureaj e se ukloniti o troaku voza a koji e uz to biti i nov ano ka~njen. Ureaj ugraen u vozila koji registrira brzinu kretanja je brzinomjer koji je smjeaten na komandnoj plo i vozila, pomou kojeg svaki voza  u svakom trenutku zna kojom brzinom vozi. Nema nikakve zapreke da se smatra vjerodostojnim dokazom da je, npr. voza  autobusa premaaio dozvoljenu brzinu, izjava, odnosno o tom sastavljena slu~bena zabiljeaka policijskog slu~benika koji je sjedio na prvom sjedalu iza voza a i jasno vidio kojom brzinom voza  upravlja autobusom. Ureaj koji je isto tako ugraen u vozilo, ali ne u svako, ve u odreena vozila za prijevoz tereta i putnika, a, izmeu ostalog, registrira i brzinu kretanja vozila u koje je ugraen, jest tahograf. To je nadzorni ureaj koji osigurava upis vremena vo~nje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, prijeenu udaljenost i brzinu kretanja vozila. U uporabi su joa uvijek i stariji tahografski ureaji koji registriraju samo vrijeme upravljanja, prijeeni put i brzinu kretanja, a mo~e se naii i na joa starije ureaje koji ta tri podatka bilje~e na traku koja se mota u krug poput filma u fotoaparatu. Na zahtjev policijskog slu~benika voza  je du~an otvoriti tahograf i omoguiti uvid u tahografski listi. Ukoliko se kod policijskog slu~benika pojavi sumnja da je tahografski ureaj u kvaru ili da je voza  krivljenjem igle ili na drugi na in tahografski ureaj doveo u stanje da podatke koje bilje~i ne evidentira ispravno, odredit e da se vozilo podvrgne izvanrednome nadzornom tehni kom pregledu, a zapisnik s tehni kog pregleda kojim je utvrena neispravnost e prilo~iti uz prijavu. Mogue je da brzinu vozila ne mo~emo utvrditi nikakvim tehni kim ureajem, ali da ipak mo~emo biti uvjereni da je voza  prekora io brzinu. Primjerice, ako voza  sleti s ceste u zavoju, viae je nego jasno da je sletio zato ato je u taj zavoj uaao brzinom koja je ili vea od brzine koja je odreena prometnim znakom ili pravilom, ili ak i ako je ta brzina bila manja, nije bila prilagoena konkretnim okolnostima na cesti. Prilikom obavljanja o evida takve prometne nesree i podnoaenja prijave konstatirat emo da je voza  zbog nepropisne, odnosno neprilagoene brzine izazvao prometnu nesreu, a ako prilikom o evida otkrijemo i tragove ko enja ili zanoaenja, to emo konstatirati i fiksirati. To sve, naravno, pod pretpostavkom da nije bilo drugih uzroka, npr. da mu je baa u zavoju na kolnik istr ala kakva ~ivotinja i sl. 15.1.1. Zakonsko ograni enje brzine s obzirom na vrstu ceste Na cesti u naselju voza  se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 50 km/h, odnosno brzinom veom od brzine dopuatene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno, na cesti u naselju iji prometno-tehni ki i sigurnosni elementi to omoguuju (npr. pjeaa ki pothodnici i nathodnici, upravljanje na raskri~jima s ureajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom veom od 50 km/h, a najviae do 80 km/h. Potrebno je napomenuti da se na znak ograni enja brzine kretanja vozila koji je postavljen na znaku za obilje~avanje naseljenog mjesta, ne odnosi pravilo da znakovi izri itih naredbi vrijede do prvog raskri~ja, ve vrijede za cijelo naselje. Na cesti izvan naselja voza  se ne smije vozilom kretati brzinom veom od brzine dopuatene postavljenim prometnim znakom, a najviae: 1) 130 km /h na autocestama, 2) 110 km /h na cestama namijenjenim isklju ivo za promet motornih vozila i brzoj cesti, 3) 90 km /h na ostalim cestama. Kod mjerenja brzine va~no je napomenuti da se tolerancija mjernog ureaja ra una tako da se do brzine 100 km/h tolerira u apsolutnim brojkama, tj. 10 km/h, dok se preko 100 km/h obra unava u postotku, tj. na na in da se izmjerena brzina umanjuje za 10%. 15.1.2. Zakonsko ograni enje brzine s obzirom na vrstu vozila Dodatno, brzina kretanja pojedinih vozila na cestama namijenjenim isklju ivo za promet motornih vozila i brzim cestama ograni ava se: 1. 80 km/h za autobuse uklju ujui i autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za motorna vozila najvee dopuatene mase vee od 3,5 t i sva motorna vozila ako vuku priklju no vozilo bez ko nica, 2. 70 km/h za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, 3. 50 km/h za sva motorna vozila i motorna vozila s priklju nim vozilom u kojima se u tovarnom prostoru prevoze osobe te za autobuse s mjestima za stajanje, 4. 40 km/h za vozilo koje vu e drugo neispravno vozilo i za traktore, 5. 20 km/h za turisti ki vlak. Iznimno, brzina kretanja pojedinih vozila na autocestama dodatno se ograni ava na: 1) 100 km/h za autobuse, osim za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, 2) 90 km/h za motorna vozila najvee dopuatene mase vee od 3,5 t i sva motorna vozila ako vuku priklju no vozilo bez ko nica. Voza i navedenih vozila su se du~ni dr~ati brzina propisanih za pojedinu vrstu vozila i na cesti na kojoj je zakonom ili postavljenim prometnim znakom dopuatena vea brzina. 15.2. Nepropisno pretjecanje Nepropisno pretjecanje jedan je od najte~ih prekraaja zato ato prometne nesree prouzro ene tim prekraajem dovode do najte~ih posljedica. Nepropisno pretjecanje naj eae dovodi do tzv. frontalnih sudara u kojima dolazi do zbrajanja sudarnih brzina vozila i do teakih stradavanja ljudi i velike materijalne atete. Vrlo esto slabija vidljivost nou ili u vrijeme magle ili kiae doprinosi dogaanju ovakvog tipa prometnih nesrea. Stoga nadzor prometa u svrhu suzbijanja ovih prekraaja valja naj eae obavljati na lokacijama na kojima naj eae i dolazi do takvog tipa prometnih nesrea i u dane kad su naju estalije, ali se ne ograni avati samo na te lokacije ve isto raditi i na drugim. Radi poja anja preventivnog efekta policijski slu~benici trebaju zauzeti polo~aj na prikladnoj lokaciji prije opasnog mjesta, zavoja, prijevoja i sl. Poznato je da neki voza i kad prou pored prometne ophodnje smatraju da za njih viae "nema opasnosti" pa stisnu na papu icu "gasa". Za uo avanje prekraaja nepropisnog pretjecanja kod takvih, ali i svih drugih voza a djelotvorno je i koriatenje civilnih vozila te policijskih slu~benika u civilu koji putem UKW veze prekraaj dojave ophodnji u odori koja e prekraaj sankcionirati. Na najopasnijim mjestima kontinuiranim radom treba proizvesti dojam da je policija "uvijek" tu, ato dovodi do toga da se voza i navikavaju da se na tom mjestu, ma kako izazovno bilo pretei drugo vozilo, od toga ipak suzdr~e. 15.2.1. Zakonski uvjeti Pretjecati i obilaziti voza  smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih radnji. Voza  ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojee okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehni ka svojstva vozila kojim upravlja, ugro~ava druge sudionike u prometu. Pretjecanje i obila~enje u pravilu se obavlja s lijeve strane. No, pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav polo~aj i njegov voza  daje takav znak da se sa sigurnoau mo~e zaklju iti da to vozilo skree ulijevo. Isto tako, vozilo koje se kree po tra nicama postavljenima na sredini kolnika ili vozilo koje se prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom nije druk ije odreeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo mo~e pretjecati s desne strane ako izmeu njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka. Ako se na sredini kolnika nalazi pjeaa ki otok, ili obilje~eni ili na drugi na in ozna eni prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povraina koja nije namijenjena za promet vozila, ili neki objekt ili ureaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane, a ako se takve povraine, objekti ili ureaji nalaze na sredini ceste s jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije druk ije odreeno, oni se mogu obilaziti s obiju strana. Voza  kojemu je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane du~an je pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i ne smije poveavati brzinu kretanja svojeg vozila dok ga drugo vozilo pretje e. Ako zbog nedovoljne airine kolnika ili njegova stanja nije mogue pretjecati bez ugro~avanja sigurnosti prometa, voza  vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega du~an je pomaknuti svoje vozilo ato viae udesno, a ako to nije dovoljno im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio br~a vozila. Voza  ne smije vozilom po eti pretjecati ili obilaziti: 1) kolonu vozila, 2) ako je voza  koji se kree iza njega po eo pretjecati, 3) ako je voza  koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava pretei ili obii vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obii drugu zapreku na cesti, 4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodei ra una o razlici izmeu brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava pretei, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera, 5) ako nakon pretjecanja ili obila~enja ne bi ponovno mogao zauzeti polo~aj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obila~enja, i to bez ometanja ili ugro~avanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obila~enje koristi prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz suprotnog smjera, 6) prometnom trakom koja je namijenjena zaustavljanju vozila u nu~di. Voza  koji pretje e ili obilazi du~an je svoje vozilo dr~ati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretje e ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugro~ava u prometu. Nakon pretjecanja ili obila~enja voza  je du~an, im to bude mogue u initi bez ometanja ili ugro~avanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti polo~aj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obila~enja. Na kolniku na kojem se promet odvija u dva smjera a koji ima po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, voza  ne smije vozilom pretjecati drugo vozilo u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna. Voza  ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bo ne prikolice, neposredno ispred raskri~ja ili na raskri~ju koje nije s kru~nim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko ~eljezni ke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu. Neposredno ispred raskri~ja i na raskri~ju voza  smije pretjecati: vozilo koje skree ulijevo, a pretje e se s desne strane, vozilo koje skree udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, vozilo koje se kree cestom koja je prometnim znakom ozna ena kao cesta s prednoau prolaska, kad se prometom na raskri~ju upravlja prometnim svjetlima ili znacima koje daje ovlaatena osoba. Voza  ne smije pretjecati drugo vozilo koje se pribli~ava obilje~enome pjeaa kom prijelazu, ili koje prelazi pjeaa ki prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo radi propuatanja pjeaaka na tom prijelazu. Na cesti na kojoj postoje najmanje dvije prometne trake namijenjene za promet vozila u istom smjeru i na kojima su kolone vozila, voza  ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom). Voza  mo~e napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno parkiranja vozila. Br~e kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim ako pretje e drugo vozilo koje se pribli~ava obilje~enome pjeaa kom prijelazu, ili koje prelazi pjeaa ki prijelaz i obilazi vozilo koje je stalo radi propuatanja pjeaaka na tom prijelazu. 15.3. Nepoativanje prednosti prolaza Za razliku od prekraaja nepropisnog pretjecanja, nepoativanje prednosti prolaza eae se dogaa u naseljenim mjestima. S obzirom na to da se prednost prolaza i odreuje za situacije kad se na odreenom mjestu, naj eae raskri~ju, susretnu dva ili viae vozila, jasno je i da je ova vrsta prekraaja vezana uz takva mjesta susretanja vozila, odnosno spajanja ili kri~anja prometnih tokova. Prometne nesree koje su posljedice oduzimanja prednosti prolaska, naj eae su bo ni sudari koji vrlo esto zavraavaju kobno i kad brzine nisu osobito velike. To zato jer ovjek nema dovoljno razvijenu miainu masu koja bi usporila bo ne trzaje zbog udara vozila s bo ne strane, kao ato leni i trbuani miaii usporavaju trzaje kod udara sprijeda ili straga. Bitan preduvjet za uspjeano preveniranje prekraaja ove vrste je dobro poznavanje pravila prednosti prolaza, od pravila desne strane, lijevog skreta a, vozila na tra nicama, prometnog znaka, biciklisti ke staze i zemljane ceste, ali u airem smislu oduzimanjem prednosti mo~emo smatrati i prolazak kroz semaforizirano raskri~je za vrijeme upaljenoga crvenog svjetla, pa i nepostupanje po znaku policijskog slu~benika kad upravlja prometom. I uz dobro poznavanje tih propisa nije lako utvrivati i procesuirati tu vrstu prekraaja, naprosto zato ato se prekraaji naj eae dogaaju na raskri~jima gdje prometna ophodnja teako pronalazi prikladno mjesto za rad. Ako takvo mjesto i postoji, kao autobusna i sl. ugibaliata iza raskri~ja, onda se mo~e postupati samo prema prekraiteljima u tom jednom privozu raskri~ja na kojem stoji prometna ophodnja. Isto tako, policijski slu~benici na semaforiziranom raskri~ju ne vide koje je svjetlo upaljeno na semaforu koji je okrenut od njih, ve posredno, po tome jer je s druge strane ~uto ili zeleno, zaklju uju da je tamo upaljeno crveno svjetlo. No, to nije neposredno, nego posredno opa~anje, tj. zaklju ivanje, ato umanjuje dokaznu vrijednost na sudu, ali i donoaenje prekraajnog naloga od strane policije jer je dvojben bitan uvjet, a to je neposredno opa~anje policijskog slu~benika. Stoga se policijski slu~benici moraju prema tome mudro odnositi, bilo da zauzmu takav polo~aj da barem djelomi no vide svjetlo na semaforu, pa do toga da se lanovi ophodnje razdvoje na najugro~enije privoze raskri~ja (pod uvjetom da se ne umanjuju sigurnost lanova ophodnje), te tako neposrednim opa~anjem pokriju ato viae privoza raskri~ja, a da pri tom opa~ena vozila mo~e uspjeano zaustaviti lan ophodnje s druge strane raskri~ja. Tako se uvijek mo~e odbiti prigovor posrednog utvrivanja prekraaja jer se utvrivanje prekraaja temelji na neposrednom zapa~anju policijskog slu~benika, a manje je bitno tko je prekraaj fizi ki evidentirao, tj. opisao, pod uvjetom, da se u zahtjevu navede i podatak koji je to policijski slu~benik prekraaj opazio. Dobar na in utvrivanja takvih prekraaja je fotografiranje, odnosno filmsko snimanje raskri~ja, tj. rada semafora, ato se u praksi i provodi, no zbog toga ato je potrebno jako puno skupe tehni ke opreme, od zaatienih stacionarnih sandu ia u kojima se smjeataju kamere do kamera i druge pratee opreme, taj na in evidentiranja prekraaja je ograni enog dometa. Dvojbene situacije se naj eae pojavljuju u situacijama kad voza  tvrdi da je proaao za vrijeme trajanja ~utog svjetla, a policijski slu~benik tvrdi da je proaao kroz raskri~je za vrijeme trajanja crvenog svjetla. Najbolje bi bilo kad bi se paralelno s radom prometne ophodnje snimao rad semafora, no to se ne mo~e o ekivati u skoroj budunosti, pa je potrebno napomenuti kako nije dopuateno prolaziti ni u vrijeme trajanja ~utog svjetla na semaforu. }uto svjetlo zna i da vozilo ne smije ui u raskri~je, tj. prijei zaustavnu crtu, osim (iznimno) ako se nalazi na takvoj udaljenosti od raskri~ja da se ne mo~e sigurno zaustaviti. Va~na je i zakonska odredba koja ka~e da se voza  koji se pribli~ava raskri~ju mora voziti s poveanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskri~ju. A valjda je jasno svakom voza u da nakon ato dugo traje zeleno svjetlo, obi no dolazi do promjene svjetla na semaforu, a time i potreba za poveanim oprezom kako bi sigurno stao pred zaustavnom crtom kad do te promjene i doe. 15.4. Upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i opojnih droga Pored opih psihofizi kih sposobnosti prijeko potrebnih za sigurno sudjelovanje u javnom prometu, za sigurnost prometa isto su tako va~na i trenuta na psihofizi ka stanja voza a, pri emu veliku va~nost moramo pridati privremenim nesposobnostima za sudjelovanje u prometu kao ato su alkoholizirano stanje, stanje izazvano uporabom narkotika ili nekih medikamenata, premorenost, nepa~nja, rastresenost, bolesno stanje, nesvjestica i sli no. Smatra se da je alkoholiziranost najopasnija meu navedenim privremenim nesposobnostima za sudjelovanje u prometu, jer u takvom stanju ovjek naj eae gubi sve mogunosti kriti kog razmialjanja i prosuivanja, pa se po tome stanja omamljenosti zbog konzumacije alkohola ili narkotika izdvajaju od ostalih navedenih stanja. Na primjer, umoran voza  obi no donosi odluku da prekine vo~nju i odmori se, dok alkoholizirani voza  takvu odluku, u pravilu, donosi jedino ako je prisiljen na to, odnosno ako ga netko drugi sprije i u upravljanju vozilom. Alkoholizam, i ina e jedan od va~nih kriminogenih imbenika, ima upravo u prometu izuzetno i istaknuto zna enje. Neka istra~ivanja pokazuju da se tu radi o osobama asocijalnog i antisocijalnog stava. Meu njima su osobe koje su i ina e sklone kriminalitetu. U pijane osobe, kojoj je svijest naruaena i koja gubi mo orijentacije i zapa~anja, raste u istoj mjeri samopouzdanje, ato je posebno opasno jer se tako poveava i mogunost nehajnog vraenja kaznenih djela. Veza izmeu pretjeranog u~ivanja alkohola i prometnih kaznenih djela vrlo je o igledna i dokazana. U nekim je zemljama (SAD, `vedska), stoga dolazilo do zabrane to enja alkoholnih pia, a neke su (ZND) uvele ograni enje trgovine i prometa alkoholnih pia. Utjecaj alkoholizma na nastanak prometnih nesrea dolazi do velikog izra~aja i u naaoj zemlji. Pri upravljanju motornim vozilom potrebna je koncentracija i pa~nja. Upravo ta svojstva znatno su umanjena djelovanjem alkohola. Smanjuje se i sposobnost o ne akomodacije, zbog ega se produljuje vrijeme adaptacije na mrak i sposobnost procjene udaljenosti i brzine. Refleksi su usporeni, a zbog euforije precjenjuju se vlastite sposobnosti i podcjenjuje opasnost prometne situacije. Zato voza  pod djelovanjem alkohola esto vozi prebrzo u odnosu na svoje smanjene psihofizi ke sposobnosti. Su~eno vidno polje, kasna percepcija zapreka, pogreana procjena udaljenosti, pogotovo pri pretjecanju, nedostaci su koji znatno poveavaju rizik i vjerojatnost izazivanja prometne nesree. Koli ine alkohola zbog kojih voza  na opisani na in gubi potrebnu sposobnost za upravljanje motornim vozilom nisu kod svih ljudi iste. To ovisi o razli itoj otpornosti prema alkoholu, vrsti pia, umoru ili odmorenosti, je li alkohol konzumiran na pun ili prazan ~eludac itd. Stru njaci se sla~u da su upravo manje koncentracije alkohola u krvi opasne, jer voza  joa nije svjestan njihova utjecaja, iako one ve umanjuju njegove voza ke sposobnosti. Uzimanje manjih koli ina alkohola, iako joa ne utje e na psihofizi ke sposobnosti voza a, smanjuje po svemu sudei njegovu pa~nju, kriti nost, osjeaj odgovornosti spram drugih sudionika u prometu, a podi~e samopouzdanje i spremnost upuatanja u riskantne manevre. Voza i i pod slabijim utjecajem alkohola pokazuju poveanu sklonost prebrzoj vo~nji, nedovoljnom prilagoivanju vo~nje uvjetima puta i vremena te nepoatovanju prednosti. Utjecaj alkohola na voza ku sposobnost sastoji se u tome da alkohol slabi refleksne reakcije, koordinaciju pokreta, sposobnost procjene brzine kretanja i udaljenosti, su~ava vidno polje, stvara dvostruku sliku i dr. S druge strane, pijana osoba manje je samokriti na, viae samosvjesna i sklona podcjenjivanju teakoa i opasnosti jer ne mo~e objektivno procijeniti svoje sposobnosti u odreenim uvjetima prometa. To kombinirano djelovanje alkohola mo~e imati vrlo kobne posljedice. Pod djelovanjem alkohola refleksi su kod svih osoba znatno sporiji, a sporije reagiranje je izra~enije ako je popijena vea koli ina alkoholnog pia. I napitost od 0.5 promila, kad znaci alkoholiziranosti obi no nisu vidljivi, usporava refleksne radnje. To usporavanje posljedica je produ~enja vremena izmeu podra~aja i reakcije na taj podra~aj, ato utje e na produ~avanje tzv. kriti ne refleksne sekunde ("sekunda straha", "sekunda oklijevanja"): normalno vrijeme usporavanja pri vo~nji od 60 kilometara na sat iznosi 12 metara, a pri alkoholemiji veoj od 0.5 promila iznosit e viae od 30 metara. Osobe pod djelovanjem alkohola obi no voze br~e. I male koli ine alkohola remete sposobnost ocjene brzine i udaljenosti, ato je vrlo va~no za sigurno pretjecanje. Napitost koja prelazi granicu 0.5 promila su~ava airinu vidnog polja i dovodi do tzv. vienja u tunelu. Su~avanje vidnog polja posebno je opasno u gradskoj vo~nji gdje je prijeko potrebno uo avati vozila koja se kreu bo nim trakama ili nailaze iz bo nih ulica. Prilikom pojave dvostruke slike pijani voza  umjesto jednog ovjeka ili jednog objekta vidi dva, i u ~elji da ih izbjegne mo~e izbjei la~nu sliku, a udariti u onu pravu. Pri poveanoj alkoholemiji dolazi do poremeaja sluha: kod alkoholemije od 1 promila sluh se smanjuje 38%. Za none vo~nje smanjuje se adaptacija na ja inu svjetlosnih podra~aja i pojavljuje se tzv. treptavo svjetlo. Alkohol slabi sposobnost razlikovanja boja i treptaja, zbog ega je pri nonoj vo~nji ote~ano uo avanje ljudi i predmeta, a i vozila obojenih tamnom bojom. Akomodacija oka znatno je du~a nego u normalnim okolnostima. Poremeaj ravnote~e pod djelovanjem alkohola, uza sve navedeno, vrlo je opasan za sigurnu vo~nju jer napitom voza u volan isto toliko slu~i da bi se za nj dr~ao koliko i da bi njime upravljao. Poremeaj ravnote~e joa je opasniji za voza e motocikla. Umoran voza  koji radi osvje~enja usput popije neko alkoholno pie dovodi u sudjelovanje imbenike sli nog djelovanja pri kojima je vo~nja najopasnija. Poznato je da prometne nesree nastale zbog alkoholiziranosti voza a motornih vozila spadaju u najte~e prema broju ~rtava i po injenoj materijalnoj ateti. Meutim, treba imati na umu da su ne manja opasnost za odvijanje javnog prometa alkoholizirani biciklisti, pjeaaci ili voza i zapre~nih kola. Zbog svog svojstva da rastvara lipoidne supstancije u stanicama ~iv anog sustava, alkohol je svojevrstan otrov mozga i perifernoga ~iv anog sustava. U mozgu se alkohol nalazi u pet puta veoj koncentraciji nego u ostalim tkivima, a kako je mali mozak jedan od najva~nijih srediata za odr~avanje ravnote~e, razumljivo je zaato se pijane osobe nesigurno kreu i teturaju. Ne treba ni napominjati da je takav voza  sasvim nesposoban za vo~nju. Posebno su i na najmanji poremeaj ravnote~e osjetljivi motociklisti, jer tada voze krivudavo, a to u pravilu zavraava padom. Promjene u ponaaanju voza a ovise o stupnju alkoholiziranosti, po evai od onog najni~eg, koji ometa sigurno upravljanje motornim vozilom tako ato smanjuje oprez i koncentraciju, izaziva neracionalno rasuivanje i odlu ivanje s precjenjivanjem vlastitih mogunosti (ato su sve karakteristike lakae alkoholiziranosti), preko sve ja ih psihi kih i fizi kih smetnji opa~anja i reagiranja, pa do odr~avanja aktivnosti zahvaljujui automatskim reakcijama organizma, ato je slu aj kod intenzivnijeg stanja alkoholiziranosti. Sve te promjene vrlo esto bivaju uzrokom prometnih nesrea s najte~im posljedicama. Posebno valja upozoriti na alkoholna pia koja sadr~avaju veu koncentraciju metilnog alkohola (aljivovica), koji se, uz to ato izaziva joa gore efekte nego etilni alkohol, iz organizma eliminira 5-10 puta sporije. Posljednjih godina alkoholizirani voza i sudjeluju u oko 10% prometnih nesrea. 15.4.1. Zakonski uvjeti Voza  vozila kategorije C1, C1+E, C, C+E, D, D+E i H, instruktor vo~nje i voza  vozila B kategorije kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje (taksisti, voza i hitne pomoi, voza i u tvrtkama i tijelima dr~avne vlasti itd.), u vrijeme kada obavlja te poslove i mladi voza  ne smije upravljati vozilom na cesti niti po eti upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola. Voza  vozila kategorije A1, A2, A, B, B+E, F, G i M ne smije upravljati vozilom na cesti niti po eti upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga ili alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Smatra se da je voza  po eo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta. Prisutnost alkohola u organizmu utvruje se analizom krvi ili urina, mjerenjem koli ine alkohola u litri izdahnutog zraka, lije ni kim pregledom i drugim metodama i aparatima. Smatra se da voza  u organizmu ima opojnih droga, ako se prisutnost opojnih droga utvrdi odgovarajuim sredstvima ili ureajima, lije ni kim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina. Policijski slu~benik, prilikom obavljanja policijskih poslova, mo~e voza a i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava i aparata (alkometar i dr.), umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi utvrivanja prisutnosti u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vaenje krvi i uzimanje urina ili na lije ni ki pregled. Prije poduzimanja alkotestiranja, policijski slu~benik mo~e podvrgnuti voza a postupku prepoznavanja znakova koji su posljedica prisutnosti u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje (stajanje na jednoj nozi, hodanje po crti, i sl.). Policijski slu~benik odvest e na vaenje krvi i uzimanje urina radi analize ili na lije ni ki pregled i osobu za koju se ispitivanjem utvrdi da u organizmu ima opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje, utvrene odgovarajuim sredstvima ili ureajima. O poduzetim radnjama obavezno se sastavlja zapisnik, odnosno zahtjev za lije ni ki pregled, vaenje krvi i uzimanje urina radi analize. Potpisuje ga ispitana osoba, svjedoci ako ih ima i policijski slu~benik koji je obavio ispitivanje. Ako je ispitana osoba u takvom stanju da zapisnik ne mo~e potpisati ili ga odbije potpisati, policijski slu~benik e i to konstatirati u zapisniku. Zapisnik o ispitivanju se ne ispunjava ukoliko je rezultat ispitivanja negativan, osim kada se ispitivanje provodi prilikom o evida prometne nesree ili kada to ispitanik zahtijeva. Zbog moguih pogreaaka, ispitivanjem utvrena koli ina prisutnog alkohola u organizmu umanjuje za 0,1 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka. Osoba za koju je ispitivanjem utvreno da u organizmu ima opojnih droga, lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje ili nedozvoljenu koli inu alkohola, snosi troakove ispitivanja, a osoba koja je u zdravstvenu ustanovu prevezena slu~benim policijskim vozilom snosi i troakove prijevoza. Prema voza u koji je u prometu na cesti zate en u po injenju prekraaja pod utjecajem opojnih sredstava, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraaja, policijski slu~benik mo~e, radi neposrednog sprje avanja nastavka injenja prekraaja, narediti mjere njegova smjeatanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati te u tom vremenu narediti premjeatanje njegova vozila na odreeno mjesto. Vozilo ije je premjeatanje odreeno premjestit e po naredbi policije pravna ili fizi ka osoba obrtnik nadle~na za odr~avanje cesta, odnosno pravna ili fizi ka osoba obrtnik s kojom je pravna ili fizi ka osoba obrtnik ili upravno tijelo nadle~no za odr~avanje cesta sklopilo ugovor za uklanjanje vozila. Policijski slu~benik koji obavlja o evid prometne nesree u kojoj je nastala materijalna ateta, podvrgnut e sudionike prometne nesree ispitivanju radi provjere ima li u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da sudionik ima u organizmu nedopuatenih supstanci, policijski slu~benik odvest e ga u zdravstvenu ustanovu na lije ni ki pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize. Ako u prometnoj nesrei ima ozlijeenih osoba, policijski slu~benik e podvrgnuti sudionike prometne nesree istovjetnom postupku ispitivanja. Ako sudionik odbije ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da ima u organizmu nedopuatenih supstanci, naredit e lije ni ki pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Ako u prometnoj nesrei ima poginulih osoba, naredit e da se voza u vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesrei uzme krv i urin kako bi se utvrdilo ima li u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vo~nje ili odreeno vrijeme prije zapo injanja vo~nje, a drugim sudionicima prometne nesree naredit e uzimanje krvi i urina nakon ato se odgovarajuim sredstvima ili aparatima ili stru nim pregledom utvrdi u organizmu prisutnost tih supstanci. U svim tim slu ajevima lije nik mo~e odlu iti da se krv i urin ne uzimaju ako bi zbog toga nastupile atetne posljedice za zdravlje sudionika u prometnoj nesrei. Postavlja se pitanje kako policijski slu~benik treba postupiti u slu ajevima kad osoba odbija dati uzorke tjelesnih tekuina za potrebe vjeata enja. Valja napomenuti da je ranije prisilno uzimanje uzoraka tjelesnih tekuina bilo dopuateno samo u tzv. kaznenom postupku, no sada "novi" Prekraajni zakon u lanku 174. za takve slu ajeve propisuje smislenu primjenu odredbi Zakona o kaznenom postupku, iz ega proizlazi da je, uz poatovanje predviene zakonske procedure, prisilno izuzimanje tih uzoraka dopuateno i u prekraajnom postupku. 15.4.2. Na in i postupak vaenja krvi i uzimanja mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari Postupku vaenja uzoraka krvi i uzimanja mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, prisutnosti opojnih droga te psihoaktivnih tvari podvrgavaju se osobe za koje postoje osnove sumnje da su po inile kazneno djelo te voza i i drugi sudionici u prometu. Osobu kojoj je potrebno izvaditi uzorak krvi i uzeti uzorak mokrae, policijski slu~benik e odmah dovesti u najbli~u zdravstvenu ustanovu koja je obvezna odmah postupiti po zahtjevu ovlaatene osobe. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu uz koji policijski slu~benik doktoru medicine predaje i dva primjerka zapisnika o lije ni kom pregledu, vaenju krvi i uzimanju mokrae, te poseban pribor  venilu zatvorenog sustava. Originalna, brojem ozna ena vreica s venilom sadr~i iglu, sublimatnu vatu, monovetu za mokrau te obrasce AUK-1 i AUK-2 s trodijelnim brojem ozna enim naljepnicama za krv i mokrau. Iznimno, krv se mo~e izvaditi i pomou drugih instrumenata namijenjenih vaenju krvi, koji moraju biti sterilizirani sukladno posebnim uputama za sterilizaciju instrumenata kao profilaksa od airenja hepatitisa. Epruveta u kojoj se vadi krv mora biti potpuno kemijski ista i suha, a zatvara se gumenim epom i osigurava samoljepljivom trakom. Pregled osobe te vaenje uzoraka krvi i uzimanje uzoraka mokrae obavlja u nazo nosti policijskog slu~benika doktor medicine ili drugi zdravstveni djelatnik zdravstvene ustanove pod njegovim izravnim nadzorom. Pregledom se smatra utvrivanje postojanja simptoma alkoholiziranog stanja, utjecaja opojnih droga ili psihoaktivnih tvari te drugih simptoma i mo~ebitnih povreda. Ko~a s predjela tijela na kojem se vadi uzorak krvi dezinficira se vatom natopljenom u 1 promilnoj otopini sublimata, a u nedostatku te otopine dezinfekcija se mo~e izvraiti i 1 promilnom vodenom otopinom oksicijanata. Za dezinfekciju ko~e ne smije se koristiti alkohol, eter, benzin, jodne otopine ili druga dezinfekcijska sredstva. Mokraa se uzima u kemijski istu i suhu staklenu posudu, a iz nje se prenosi u monovetu uvla enjem njenog maksimalnog volumena. Prilikom uzimanja mokrae potrebno je osigurati da osoba iji se uzorak uzima ne razrijedi mokrau vodom ili je ne zamijeni. Za vaenje krvi iz mrtvog tijela osobe u pravilu se koristi venila, a ukoliko to nije mogue, pribor i uzorci uzeti za analizu ne smiju biti kontaminirani formalinom, alkoholom, eterom, benzinom, jodnom otopinom ili drugim dezinfekcijskim sredstvima. Iznimno, ukoliko nema uzoraka krvi dostatnog za analizu s mrtvog tijela osobe izuzet e se miai natkoljenice, koji ne smije biti kontaminiran formalinom, alkoholom, eterom, benzinom, jodnom otopinom ili drugim dezinfekcijskim sredstvima, u kemijski istu staklenu posudu. Na venilama, epruvetama, monovetama i drugim posudama za pakiranje uzoraka moraju se nalaziti trodijelne brojem ozna ene naljepnice. Nakon uzimanja uzoraka, jedan dio naljepnice ostaje na venilama, epruvetama, monovetama, odnosno drugim posudama, a drugi se dio lijepi u obrazac AUK-2 te odmah upisuje datum, sat i minuta zavraetka uzimanja uzoraka. Obrazac AUK-2 popunjava, u dva primjerka, doktor medicine koji svojim potpisom i pe atom zdravstvene ustanove, potvruje to nost upisanih podataka. Venilu ili epruvetu s uzorkom krvi, monovetu za mokrau, obrazac AUK-1 i obrazac AUK-2 s nalijepljenim brojevima uzoraka, doktor medicine ili druga stru na osoba pakira u za to posebno pripremljenu vreicu koju zatvara metalnom kop om, a preko nje stavlja ljepljivu traku na koju otiskuje pe at zdravstvene ustanove. Vreica se predaje policijskom slu~beniku na iji su zahtjev uzorci uzeti. Radi utvrivanja koncentracije alkohola, prisutnosti opojnih droga ili psihoaktivnih tvari u krvi i mokrai, vreica s uzorcima bioloakih tekuina se dostavlja ovlaatenoj zdravstvenoj ili drugoj ustanovi ili Centru za kriminalisti ka vjeata enja "Ivan Vu eti" Ministarstva unutarnjih poslova, koji su obvezni postupiti po zahtjevu za analizu. Uzorci krvi i mokrae pohranjuju se u hladnjaku na temperaturi od 40 C i uvaju aest mjeseci od izvraene analize. Analiza uzoraka krvi i mokrae radi utvrivanja koncentracije alkohola obavlja se metodom plinske kromatografije ili drugim dokazanim znanstvenim metodama. Analiza uzoraka krvi i mokrae radi utvrivanja prisutnosti droga i psihoaktivnih tvari (kokain, opijati, THC, benzodiazepini, amfetamini i metadon) obavlja se preliminarnim testovima, a ukoliko je rezultat pozitivan, masenom spektrometrijom ili drugim dokazanim znanstvenim metodama. Rezultati analize krvi, mokrae i tkiva miaia izra~avaju se u g/kg na dvije decimale. Analizu je potrebno ponoviti: 1. kada je razlika rezultata paralelnih proba vea od 0,10 g/kg kod vrijednosti od 1,00 g/kg ili vea od 0,20 g/kg kod vrijednosti vee od 1,00 g/kg, 2. kada je kod standarda odstupanje vee od 5%, 3. prilikom znatnijih odstupanja izmeu rezultata analize krvi, mokrae ili tkiva miaia, 4. kada postoji razlika u opa~anju ovlaatene slu~bene osobe iz obrasca AUK-1, odnosno doktora medicine iz obrasca AUK-2 od analizom utvrenih koncentracija apsolutnog alkohola u krvi i mokrai. O rezultatu analize krvi i mokrae izvjeauje se ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno ustanova koja je analizu zatra~ila. Potrebno je naglasiti va~nost uzimanja uzoraka i krvi i mokrae te provoenje analize oba uzorka iz viae razloga. Naime, neki lijekovi, droge i otrovi djeluju na ljudski organizam, prvenstveno mozak, sli no alkoholu, pa neka od, tim supstancama uzrokovanih stanja, mogu imitirati znakove pijanstva, ato kod policijskog slu~benika, ali i drugih osoba (npr. drugog sudionika prometne nesree) mo~e izazvati sumnju i uvjerenje da je osoba pod utjecajem alkohola, a da ona to nije. Kasniji negativan nalaz sam po sebi mo~e izazvati sumnju na nezakonit postupak policijskih slu~benika ili medicinskog osoblja, a ako se postupak ne provede u cijelosti, to samo mo~e cijeli postupak dodatno opteretiti sumnjom. U praksi se dogaa da osoba od koje se uzimaju uzorci ne da mokrau tvrdei da nije u stanju, a kako ne postoji prihvatljiv na in prisilnog uzimanja mokrae policijski slu~benik zbog ~urbe i drugih razloga ne inzistira na tome u uvjerenju da je dovoljno uzeti uzorak krvi. No, tomu nije tako jer je uzorak mokrae, izmeu ostalog, vrlo koristan za utvrivanje tzv. naknadne konzumacije alkohola. To je osobito va~no u situacijama "navodne" konzumacije alkohola nakon prometne nesree, a prije vaenja krvi, ato je tvrdnja koju okrivljenici esto isti u u svojim obranama tijekom sudskih postupaka. Valja napomenuti da velike razlike u koncentracijama alkohola u krvi i mokrai mogu uputiti na manipulaciju uzorkom mokrae, tj. dodavanje vode, a s druge strane, vee koncentracije alkohola u mokrai nego u krvi, mogu uputiti na zaklju ak da je mo~da rije  o osobi koja boluje od dijabetesa. Naime, dijabeti ari mokraom izlu uju poveanu koli inu aeera pa uz djelovanje odreenih mikroba dolazi do naknadnog alkoholnog vrenja, tj. stvaranja "novog" alkohola. Stoga policijski slu~benik mora biti nazo an tijekom cijelog postupka u zdravstvenoj ustanovi i inzistirati na njegovoj cjelovitosti, pa i kad to zahtijeva du~e ekanje da osoba "bude u stanju" dati uzorak mokrae. 15.4.3. Na in i postupak uzimanja uzoraka za DNK-analizu S obzirom na to da se policijski slu~benik mo~e nai i u situaciji da od osobe, sudionika prometne nesree treba izuzeti uzorak bioloakog materijala za DNK analizu, potrebno je neato viae rei rei i o tome. Naime, uzimanje uzoraka bioloakog materijala dopuateno je u kaznenom postupku, u slu ajevima sumnje da je odreena osoba po inila kazneno djelo. Mogue je zamisliti situaciju da se viae osoba nalazilo u vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nesrei koja je rezultirala teakim tjelesnim ozljedama ili smru nekih od tih osoba, a da kasnije nije mogue pouzdano identificirati osobe ili utvrditi tko je upravljao vozilom (izgorena tijela, ispali iz vozila i sl.). Samim time nije mogue utvrditi tko je u konkretnom slu aju po initelj, a tko ~rtva kaznenog djela. U takvim situacijama mo~e korisno poslu~iti DNK-analiza, ato je zapravo vjeata enje bioloakog materijala. U pravilu e se takva radnja poduzimati samo iznimno, kad je to neophodno radi identificiranja osoba koje su po inile kazneno djelo, pa tako i kazneno djelo izazivanja prometne nesree iz lanka 272. ili nepru~anja pomoi osobi koja je teako tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei iz lanka 273. KZ-a. Za DNK-analizu uzimaju se dostupni i uporabljivi uzorci bioloakog materijala, i to: - uzorak krvi izuzimanjem u venilu s antikoagulansom ili ubodom u jagodicu prsta na filtar-papir; - uzorak sline brisom usne aupljine sterilnom vatom ili ~vakanjem sterilne gaze; - upanjem najmanje 15 vlasi ili dlaka s korijenom. Uzorke uzima doktor medicine ili drugi zdravstveni djelatnik zdravstvene ustanove u nazo nosti ovlaatenoga policijskog slu~benika. Uzorak bioloakog materijala u svrhu utvrivanja istovjetnosti mrtvog tijela mo~e se uzeti i od lanova obitelji osobe te od dragovoljnih donora. Uzorak bioloakog materijala mrtvog tijela osobe ozna ava se osobito pomno, sukladno utvrenim pravilima kriminalistike. Uzorak se stavlja u omot koji se ozna ava brojem, datumom i mjestom uzimanja te imenom i prezimenom osobe. 15.4.4. Na in i postupak utvrivanje prisutnosti opojnih droga U novije vrijeme u praksu policijskog postupanja uvode se i odreene metode utvrivanja prisutnosti odreenih vrsta opojnih droga kod sudionika u prometu. Pravo takvog testiranja sudionika u prometu proizlazi iz normi kojima se ureuje problematika utvrivanja prisutnosti alkohola (i opojnih droga), ali kao pravna osnova za utvrivanje prisutnosti opojnih droga kod bilo koje osobe, a time i sudionika u prometu mo~e proizai i iz osnova sumnje da je osoba po inila kazneno djelo zlouporabe opojnih droga iz lanka 173. KZ-a. `to se ti e procesuiranja takvih sudionika u prometu u okvirima prekraajnog postupka dovoljan je preliminarni nalaz koji govori samo o prisutnosti odreene droge u organizmu, iako ne pokazuje u kojoj koli ini, dok je za kaznenopravno procesuiranje neophodan nalaz vjeata enja krvi i urina. Stoga, u situacijama kad raspola~emo osnovom sumnje da je neka osoba po inila kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, nu~no je od nje izuzeti uzorke krvi i urina. Za (preliminarno) utvrivanje prisutnosti opojnih droga u organizmu, u ovom trenutku se koristi ureaj rapiscan, a u pravnom smislu metoda utvrivanja prisutnosti droge u organizmu pomou ovog ureaja je istovjetna koriatenju alkometra kod utvrivanja prisutnosti alkohola u organizmu. Ovaj ureaj omoguava detekciju pet glavnih grupa droga iz uzoraka sline (oralne tekuine). Za svako testiranje koriste se jednokratne test plo ice i set za prikupljanje uzorka sline. Uobi ajeno vrijeme potrebno za prikupljanje potrebne koli ine sline iznosi 1 minutu do 10 minuta. Ovaj ureaj radi na principu sakupljanja sline ispod jezika ispitanika. `tapi se dr~i u ustima sve dok indikator na vrhu ne poplavi. Plava boja na indikatoru zna i da je sakuplja  sline skupio potrebnu koli inu sline iz koje se nakon toga spomenutim ureajem utvruje prisutnost ili odsutnost opojne droge. Valja napomenuti da je starijim tipovima ovog ureaja bilo potrebno neato viae vremena za o itavanje rezultata, izmeu 20 minuta i pola sata, dok novije verzije istog ureaja rezultat o itaju ve nakon nekoliko minuta.  EMBED Word.Picture.8  Slika 21: Ureaj za utvrivanje prisutnosti opojnih droga rapiscan 15.5. Promet pjeaaka i meusobne obveze voza a i pjeaaka Jedan od imbenika koji pridonosi prometnim nesreama jest i ~rtva, stoga joj valja posvetiti posebnu pozornost. U nemalom broju prometnih nesrea ~rtva viae ili manje neprikladnim ponaaanjem, kao putnik u motornom vozilu ili kao pjeaak na prometnoj povraini, pridonosi ukupnoj dinamici prometne nesree u kojoj strada. Neke analize oslobaajuih presuda za osobe optu~ene zbog prometnih delikta pokazale su da je u izvjesnom broju slu ajeva, doprinos ~rtve prometnoj nesrei bio toliko velik da je bila isklju ena uzro nost izmeu radnje za koju se teretio voza  motornog vozila i nastale prometne nesree. Po rezultatima brojnih istra~ivanja, kod prometnih nesrea najviae su kao pjeaaci ugro~ena djeca i starije osobe, te pokazuju da su stradanja viae ili manje u razmjeru s izlo~enoau, tj. njihovom zastupljenoau u prometu na cestama. Ugro~enost djece u prometu do 14 godina ~ivota u usporedbi s ukupnim brojem nastradalih, razmjerno je velik, pa posebnu pozornost zaslu~uju djeca i njihovo ponaaanje u prometu. Psiholozi i znanstvenici su prou avanjem ponaaanja djece u prometu doali do saznanja da djeca do sedme godine ~ivota uope ne razlikuju prometnu dinamiku. Za takvu djecu sve je u cestovnom prometu "stati no" i oni do spomenute godine ~ivota ne mogu "ocijeniti" kree li se vozilo na cesti ili stoji. Pogotovu ne mogu ocijeniti kree li se vozilo prema njima brzo ili sporo. To veina voza a ne zna i baa zbog tog neznanja i nemara voza a i imamo tako esto prometne nesree gdje su ~rtve prometa djeca. Djeca ~ive u svom bezbri~nom i razigranom svijetu koji je dimenzijama, shvaanjima i ponaaanjem druk iji od strogih prometnih pravila, prometnih znakova i sl. Velik broj djece se prije dogaanja "konkretne" prometne nesree igra na cesti i uz kolnik, a nije rijetkost da dijete u razigranosti, nenadano, jednostavno istr i za loptom ili nekom drugom igra kom. No uza sve to, ini se da su i u ovom slu aju voza i glavni krivci pri stradavanju djece. Naime, analizom prometnih nesrea u kojima su stradavala djeca, Romatajn je utvrdio da od ukupnog broja sve stradale djece na kolniku 57% njih strada na pjeaa kim prijelazima, a posebno je interesantan podatak o djeci stradaloj na plo niku, koji iznosi 38.46% od sve stradale djece. Izneseni podaci nedvojbeno pokazuju (i upozoravaju) na bezobzirno ponaaanje voza a prema pjeaacima, ali u ovom slu aju ne treba zanemariti ni ulogu ~rtve s obzirom na spomenutu dje ju nepredvidivost u ponaaanjima i konkretnim reagiranjima. Stoga e dobar prometni policajac posvetiti du~nu pozornost poativanju obveza koje imaju voza i prema pjeaacima, ali i obvezama pjeaaka. Pri tome e, sukladno strateakom cilju Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, trima skupinama pjeaaka, djeci, starijim osobama i invalidima, u smislu zaatite najranjivijih sudionika u prometu posvetiti posebnu pozornost. 15.5.1. Zakonski uvjeti Kretanje pjeaaka Pjeaak se ne smije kretati ni zadr~avati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vo~nja dje jim biciklom, romobilom i koturaljkama, sanjkanje, skijanje i sl. Pjeaak se mora kretati nogostupom ili drugom povrainom odreenom za kretanje pjeaaka, odnosno povrainom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pjeaaka. Iznimno, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga povraina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaaka, ili se te povraine ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga (radovi i sl.), pjeaaci se mogu kretati kolnikom. Ako se pjeaak kree kolnikom, mora se kretati ato bli~e rubu kolnika na na in kojim ne ometa i ne sprje ava promet vozila. Kad se pjeaaci kreu kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u slu aju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, du~ni su kretati se jedan iza drugoga. Pjeaak koji se kree kolnikom na javnoj cesti izvan naselja du~an je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja, a nou mora biti osvijetljen ili ozna en s reflektirajuom materijom. Iznimno, mo~e se kretati uz desni rub kolnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, ponor, usjek, zasjek, odron i sl.). Pjeaak koji gura ru na kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreu pomou pokretnih stolaca za nemone osobe te organizirana kolona pjeaaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja. Pjeaak je du~an preko kolnika i biciklisti ke staze ili trake prelaziti pa~ljivo i najkraim putem, nakon ato se prije stupanja na kolnik uvjeri da to mo~e u initi na siguran na in. Na cesti koja ima obilje~ene pjeaa ke prijelaze ili posebno izgraene prijelaze, odnosno prolaze za pjeaake, pjeaak je du~an pri prela~enju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni viae od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. Na obilje~enome pjeaa kom prijelazu odnosno raskri~ju na kojem se prometom pjeaaka upravlja pjeaa kim semaforima, pjeaak je du~an postupiti prema tim znakovima. Ukoliko se prometom pjeaaka ne upravlja posebnim pjeaa kim semaforima, ali se prometom vozila upravlja semaforima za vozila ili znacima koje daje ovlaatena osoba, pjeaaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopuaten prijelaz preko kolnika. Ukoliko se ne upravlja ni semaforima ni znacima ato ih daje ovlaatena osoba, pjeaak je du~an prije stupanja na pjeaa ki prijelaz obratiti pa~nju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribli~avaju. Pjeaak koji namjerava prijei preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilje~eni pjeaa ki prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. Organizirana kolona pjeaaka ne smije biti du~a od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili policijske ili vojne jedinice. Kada se kolnikom kree viae organiziranih kolona pjeaaka razmak izmeu kolona mora biti najmanje 50 m. Nou i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slu ajevima kada je to potrebno radi sigurnosti prometa, pjeaaci koji se kreu kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki, te policijskih ili vojnih jedinica, moraju se kretati u koloni po jedan. Obveze voza a prema pjeaacima Voza  je du~an: - Obratiti pa~nju na pjeaake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. - Kad prilazi obilje~enome pjeaa kom prijelazu, voza  mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slu aju potrebe, mo~e pravovremeno zaustaviti vozilo ispred pjeaa kog prijelaza. - Kad skree na bo nu cestu na ijem ulazu ne postoji obilje~eni pjeaa ki prijelaz du~an je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pjeaake koji su ve stupili na kolnik. - Na dijelu ceste po kojem se kreu djeca, osobe s invaliditetom, starije i nemone osobe ili su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju tih osoba u prometu, voza  je du~an voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da vozilo mo~e pravovremeno zaustaviti u slu aju potrebe. - Ako se prometom na obilje~enome pjeaa kom prijelazu upravlja semaforom ili znacima ovlaatene osobe, voza  je du~an svoje vozilo zaustaviti ispred pjeaa kog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz. Ako se pjeaa ki prijelaz nalazi na ulazu na bo nu cestu, voza  koji skree na tu cestu du~an je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pjeaake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaa ki prijelaz, a prema potrebi, i zaustaviti svoje vozilo radi propuatanja pjeaaka. - Ako se na obilje~enome pjeaa kom prijelazu prometom ne upravlja semaforima ni znacima ovlaatene osobe, voza  se du~an takvu pjeaa kom prijelazu pribli~avati sigurnosnom brzinom tako da ne ugro~ava pjeaake, odnosno tako da mo~e zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pjeaake koji su ve stupili na pjeaa ki prijelaz. - Ako su u pitanju djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom, voza  je du~an zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pjeaa ki prijelaz. U slu aju da kolnik ima dvije ili viae prometnih traka za promet u istom smjeru, zabranjeno je prola~enje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeaa kog prijelaza da bi propustilo pjeaake. - Kad se kree pokraj vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenoga na stajaliatu, mora se kretati smanjenom brzinom i uz povean oprez tako da ne ugro~ava osobe koje u to vozilo ulaze, odnosno iz njega izlaze. Voza  mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila kad osobe, ulazei u to vozilo, odnosno izlazei iz tog vozila, moraju prijei preko prometne trake i biciklisti ke staze ili trake kojom se vozilo kree. - Kad se kree iza vozila kojim se prevoze djeca i voza  vozila koji tom vozilu dolazi u susret na cesti koja ima po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, du~ni su zaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. Voza  ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu povorku pjeaaka koja se kree kolnikom. Vozilo kojim se organizirano prevoze djeca, mora ispunjavati posebne uvjete i biti obilje~eno posebnim znakom, a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila voza  mora uklju iti sve pokaziva e smjera. 15.6. Ostali prometni prekraaji Dobar prometni policajac e veinu svog radnog vremena posvetiti suzbijanju netom obraenih najte~ih kraenja prometnih propisa, ali to nikako ne zna i da se nee posvetiti i ostalim prekraajima koji su propisani zakonom. Va~no je znati da zakonodavac kao prekraaj nije propisao ni jedno ponaaanje koje po nekim svojim odrednicama ne "zaslu~uje" svoje mjesto u zakonu. Tako neka ponaaanja koja se mogu na trenutak initi bagatelnim, bezna ajnim, pod odreenim okolnostima mogu izazvati brojne probleme, pa dovesti i do najte~ih posljedica. Rijetko tko e "bagatelni" prekraaj, npr. propuatanje paljenja pokaziva a smjera (~migavca) okvalificirati teakim prekraajem. No, valja se prisjetiti svakodnevnih prometnih situacija u kojima takvi prekraaji "dovode do ludila" druge voza e. Misli se na tzv. lijeve skreta e koji, naj eae na gradskim prometnicama sa dvije prometne trake po pravcu, ne daju lijevi ~migavac iako kane skrenuti ulijevo na odreenom raskri~ju, pa drugi voza i, mislei da taj voza  namjerava proi ravno kroz raskri~je voze u koloni iza njega. U trenutku kad voza i iza njega shvate da spomenuti nedisciplinirani voza  namjerava skrenuti ulijevo, moraju strpljivo ekati da on skrene (kad propusti sva vozila iz suprotnog smjera), ili se opasnim manevrima pokuaavaju "ubaciti" u desnu kolonu. Kad u uvjetima sve veih prometnih gu~vi u naaim gradovima stvari postavimo na taj na in, takav bagatelni prekraaj prestaje biti bagatelan i postaje prekraaj koji mo~e dovesti, a mo~da i dovodi do brojnih prometnih nesrea, pa takva ponaaanja dobar prometni policajac mora prepoznati i sankcionirati. I nepoatovanje odredbi o parkiranju se vrlo esto meu policijskim slu~benicima, ali i u airoj javnosti do~ivljava kao bagatelan prekraaj, do te mjere da Zakon sankcioniranje te vrste prekraaja prepuata tijelima lokalne samouprave i uprave. No, i ti prekraaji mogu imati svoje bagatelne ali i vrlo teake oblike. Sjetimo se svakodnevnih primjera kad pojedini nesavjesni voza i, potpuno ignorirajui elementarna pravila pristojnog ponaaanja u prometu, bezobzirno ostave svoje vozilo na tramvajskim tra nicama, na prometnoj traci, pjeaa kom prijelazi i na sli nim mjestima, jer oni samo nakratko odu na bankomat, kupuju cigarete ili novine, vraaju ili posuuju filmove u videotekama i tome sli no. A ako drugi voza i reagiraju nervozno, trube ili na drugi na in negoduju, esto reagiraju agresivno i nasilno, jer "kud se svi ~ure, zar ne mogu pri ekati da oni rijeae svoje potrebe". Ovakva ponaaanja mogu prouzro itii najte~e prometne posljedice, a u posljednjih nekoliko godina svjedo imo i mnogim krvavim obra unima koji su zapo eli po vrlo sli nim scenarijima. Stoga je potrebno barem spomenuti i druge prekraaje ijem se suzbijanju dobar prometni policajac mora posvetiti. 15.6.1. Teret na vozilu Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najvee dopuatene mase ili dopuatenoga osovinskog optereenja, utvrenih posebnim propisom ili preko najvee dopuatene mase, kao niti preko dopuatenoga osovinskog optereenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogunosti koje dopuataju osobine ceste utvrene prometnim znakom. Teret na vozilu mora biti tako rasporeen i prema potrebi pri vraen i pokriven da: 1) ne ugro~ava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi atetu cesti i objektima na cesti, 2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne ote~ava upravljanje vozilom, 3) ne smanjuje voza u preglednost nad cestom, 4) ne stvara suvianu buku i da se ne rasipa po cesti, 5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureaje na vozilu, registarske plo ice i druge propisane oznake na vozilu. Teret na vozilu ne smije premaaiti najudaljeniju to ku na prednjoj strani vozila viae od jedan metar. Teret koji se prevozi na vozilu i priklju nom vozilu mo~e premaaiti najudaljeniju to ku na stra~njoj strani vozila najviae za jednu aestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor. Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vu nog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vu nog vozila i jednoosovinske prikolice. Ako teret na vozilu premaauje viae od jednog metra najudaljenije to ke na stra~njoj strani vozila, najizbo enija to ka tereta mora biti ozna ena crvenom tkaninom. U tom slu aju najizbo enija to ka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priklju nim vozilom mora biti ozna ena plo om kvadratnog oblika, dimenzija 50x50 cm, obojena naizmjeni nim kosim trakama reflektirajue naran aste i bijele boje i postavljena okomito na uzdu~nu os vozila. Nou, a i danju u slu aju smanjene vidljivosti najizbo enija to ka na teretu koji se prevozi vozilom, uklju ujui i teret koji bo no premaauje viae od 20 cm, mora biti ozna en odgovarajuim svjetlom i reflektirajuom tvari. Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete aire od 50 cm sa svake strane vozila, a na prikolici bicikla i mopeda predmete aire od 80 cm. U praksi policijskog postupanja nisu rijetke situacije da voza  nema ili policajcu ne ~eli pokazati dokumente o vrsti i koli ini tereta koji prevozi, odnosno da prevozi veu koli inu materijala nego ato je navedena u odgovarajuoj dokumentaciji, pa svaki prometni policajac mora znati izra unati okvirne gabarite tereta koji voza  prevozi. U slu aju potrebe, policajcu uvijek na raspolaganju ostaje mogunost upuivanja voza a s vozilom na vaganje, ili pozivanje inspekcije cestovnog prometa da se izvrai vaganje vozila, tj. tereta na vozilu. U tu svrhu, sljedea tablica specifi nih masa pojedinih materijala mo~e biti od velike pomoi. Specifi ne mase pojedinih materijala koji se naj eae prevoze vozilima u cestovnom prometuRed. br.NAZIV MATERIJALAJEDINI NA MJERAMASA U KG1.Asfalt mastinam31 8002.Asfalt za zalijevanjem31 600 3.Asfalt u komadimam31 1004.Beton za kolnik - cementnim32 4005.Beton od aljunka i tucanikam32 2006.Beton od aljakem31 300 7.Beton od komada opekem31 8008.Bitumenski beton - grubim32 4009.Bitumenski beton - finim32 36010.Cementni makadamm32 50011.Drvo u cjepanicamam3400-50012.Graa - tesanam3600-70013.Graa - rezanam3600-70014.Graa - oblam3750-80015.Lignitm380016.Mrki ugljenm31 20017.Kameni ugljenm32 60018.Mramor u masivu i plo amam31 40019.Mramor - mljevenim325020.Koksm345021.Kamen u komadu od 1 m3 i veim32 70022.Kamen u komadima od 0.50 do 1 m3m32 50023.Kamen - lomljenim32 00024.Kamen - sitnim31 30025.Pijesak - sitni rije ni - prirodno vla~anm31 40026.Pijesak - sitni rije ni - mokarm31 60027.Pijesak - oatri rije ni - prirodno vla~anm31 50028.Pijesak - oatri rije ni - mokarm31 70029.`oder iz iskopam31 50030.`ljunak - rije ni - prirodno vla~anm31 50031.`ljunak - rije ni - mokarm31 70032.`ljunak - rije ni - granulat - prirodno vla~anm31 85033.`ljunak - rije ni - granulat - mokarm32 10034.Tucanikm31 60035.Zemljani iskopi raznih kategorijam31 300-1 800 Tablica 9: Specifi ne mase pojedinih materijala Ako se ~eli izmjeriti masa materijala koja se nalazi na vozilu potrebno je izra unati volumen materijala po formuli: V = a x b x c a = du~ina tovarnog sanduka b = airina tovarnog sanduka c = visina tovarnog sanduka Dobiveni volumen mno~i se sa specifi nom masom odreenog materijala i na taj na in dobiva se masa materijala na vozilu. Ukoliko za konkretni materijal ima viae specifi nih masa razli itih vrijednosti, uzima se najpovoljnija za stranku. Ako materijal koji se prevozi (naj eae rasuti teret) nije u ravnini s visinom tovarnog sanduka, uzima se ona visina koja bi se dobila kad bi se materijal koji se prevozi poravnao na na in da se podudara s rubovima stranica. Zatim se dobivena masa materijala usporeuje s nosivosti vozila i najveom dopuatenom masom koje su upisane u knji~icu vozila te potvruje ili demantira sumnja da je po injen prekraaj u svezi s pretovarom tog konkretnog vozila. 15.6.2. Prijevoz osoba vozilima U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba koliko ima ugraenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli. Na prikolicama ili u tovarnom sanduku bicikla, mopeda ili motocikla, ne smiju se prevoziti osobe. Osobe se mogu prevoziti u bo noj prikolici motocikla. Voza  ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne mo~e otvoriti iznutra, osim vozilima policije, oru~anih snaga i tijela za izvraenje kaznenih i prekraajnih sankcija i to samo za slu~bene potrebe. Voza  bicikla stariji od 18 godina mo~e na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, dr~a  za ruke i noge, odnosno pedale. Voza  bicikla stariji od 18 godina mo~e na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugraeno posebno sjedalo, prilagoeno veli ini djeteta i vrsto spojeno s biciklom, te ako na glavi nosi propisanu i uredno pri vraenu zaatitnu kacigu. Voza  bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola ili droga. Dijete mlae od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu i motociklu. Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji na in ometati voza a u upravljanju vozilom, niti utjecati na voza a da upravlja vozilom na na in kojim se smanjuje sigurnost prometa. Voza  i putnici tijekom vo~nje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugraeni sigurnosni pojasevi, du~ni su koristiti pojas na na in koji je odredio proizvoa  sigurnosnog pojasa. Iznimno, sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas. Voza  motornog vozila mo~e prevoziti dijete mlae od 5 godina samo na stra~njim sjedalima i to u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, koja je za vozilo pri vraena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kop ama u vozilu. Voza  motornog vozila mo~e prevoziti dijete starije od 5, a mlae od 12 godina samo na stra~njim sjedalima, a dijete mora sjediti na posebnom postolju prilagoenom njegovoj visini tako da se mo~e vezati sigurnosnim pojasom na tri to ke vezivanja. Ako se dijete ve~e sigurnosnim pojasom na dvije to ke vezivanja nije potrebno koristiti posebno postolje za sjedenje. Voza  motornog vozila mo~e prevoziti dijete do dvije godine starosti na prednjem sjedalu vozila ako vozilo nema suvoza ki zra ni jastuk ili ako je suvoza ki zra ni jastuk isklju en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od pravca vo~nje koja je pri vraena za vozilo pomou sigurnosnog pojasa na tri to ke vezivanja ili posebnim kop ama u vozilu. Dijete u posebnoj sjedalici u vozilu mora biti vezano. Za vrijeme kretanja u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priklju cima. Iznimno, na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne slu~be, vozilima komunalne djelatnosti i elektrodispe erske slu~be ako su na tim vozilima ugraene platforme za stajanje i dr~a i i ako se ne kreu brzinom veom od 30 km na sat. Motornim ili priklju nim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe u gradskom prometu, smije se prevoziti osobe i stojei. Na teretnom automobilu u prostoru za smjeataj tereta ili na priklju nom vozilu koje vu e traktor, mo~e se prevoziti najviae pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. Osobe koje nisu navraile 14 godina smiju se prevoziti na tim vozilima samo uz pratnju punoljetne osobe. Na teretnom automobilu u prostoru za smjeataj tereta ili na priklju nom vozilu koje vu e traktor, mo~e se uz odobrenje prevoziti viae od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo. Prijevoz osoba na takvim vozilima mo~e se odobriti i u drugim opravdanim slu ajevima. Teretni automobil kojim se prevoze osobe u prostoru za smjeataj tereta uz odobrenje mora imati: - sjedala pri vraena za karoseriju airoka najmanje 45 cm, - stranicu na stra~njoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, - vrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stra~njim sjedalima i na sjedalima uzdu~ ruba karoserije ako su njezine stranice ni~e od 120 cm, - nosa  cerade i ceradu sa dva otvora za prozra ivanje, jedan na prednjoj, a drugi na stra~njoj strani - stepenice za ulazak i izlazak osoba. Na radnom stroju i njegovom priklju nom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smiju se nalaziti voza  i pratilac. Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo voza , a na priklju nom vozilu motokultivatora smiju se nalaziti najviae tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove. U parkovima, hotelsko-turisti kim i sli nim naseljima, pjeaa kim zonama, gradovima i sli no, na cesti kojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila, u pravilu samo u turisti ke svrhe, traktor ili neko drugo vu no motorno vozilo, smije vui najviae etiri priklju na vozila ureena za prijevoz osoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobe u sjedeem polo~aju (turisti ki vlak). Iznimno, vozila koja se koriste u turisti ke svrhe, u uvjetima odvijanja prometa drugih vozila, vu no vozilo smije vui najviae dva vozila. U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 1) teretnim automobilom kojem tovarni sanduk nema stranice, 2) vozilom s automatskim istovariva em, 3) priklju nim vozilom za prijevoz tereta koje vu e teretni automobil, 4) prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica), 5) priklju nim vozilom koje vu e traktor, kada traktor vu e viae od jednoga priklju nog vozila, osim u slu aju koji se odnosi na turisti ki vlak. Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u prostoru za smjeataj tereta i priklju nim vozilom koje vu e traktor ili radnom stroju ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila. 15.6.3. Zaustavljanje i parkiranje Osnovno pravilo koje se odnosi na zaustavljanje i parkiranje je da voza  ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugro~avalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pjeaaka. Prije zapo injanja vo~nje, voza  je du~an zatvoriti i u vrstiti sve pokretne dijelove nadogradnje vozila kao i vrata na kabini vozila te utvrditi je li priklju no vozilo propisno priklju eno za vu no vozilo. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata, ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugro~ava sigurnost prometa. Voza  je du~an: 4. U slu aju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja uvijek kad za to postoji mogunost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika. 5. Ukoliko je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesree ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku, du~an je poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga odmah ukloni s kolnika. 6. Ukoliko je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesree ili iz drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na tra nicama, du~an ga je s tra nica odmah ukloniti, a ako to nije mogue, odmah poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima koja se kreu po tra nicama na vrijeme budu upozorene na opasnost. 7. Ukoliko zaustavlja ili parkira vozilo na cesti du~an je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom smjeru - mo~e ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika. Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tra nice, voza  mo~e zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika, a na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilje~ena odgovarajuim prometnim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila. 8. Prije nego ato napusti vozilo, voza  koji ostavlja vozilo na cesti du~an je poduzeti sve mjere kojima se sprje ava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaatene osobe stave u pokret (isklju iti rad motora, zatvoriti prozore, zaklju ati vozilo i klju eve uzeti sa sobom i sl.). 9. Voza  je du~an motorno ili priklju no vozilo, osim mopeda, motocikla bez bo ne prikolice, motornih tricikala, lakih etverocikla i etverocikla koje je zaustavljeno na kolniku, obilje~iti posebnim znakom kojim se ozna ava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut), i to: - kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste na kojem je zabranjeno parkiranje i zaustavljanje, - kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga voza i vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teako mogu pravovremeno uo iti, - na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila. Sigurnosni trokut se postavlja na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitom polo~aju i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne mo~e biti manja od 100 m, tako da voza i vozila koja nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno uo iti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obii zaustavljeno vozilo. Na isti na in taj se znak postavlja i kad je na cesti zaustavljena kolona vozila, s tim ato se umjesto jednoga na kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno vozilo ugraen ureaj za istovremeno uklju ivanje svih pokaziva a smjera, on mora biti uklju en. Voza  ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo: 1) na obilje~enome pjeaa kom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika, 2) na prijelazu ceste preko ~eljezni ke ili tramvajske pruge u istoj razini, 3) na ~eljezni kim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprje ava promet vozila koja se kreu po tra nicama, 4) na raskri~ju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbli~eg ruba popre nog kolnika, 5) u tunelima, na mostovima, u podvo~njacima i na nadvo~njacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvo~njaka i nadvo~njaka, 6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii bez opasnosti, 7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje znakova prometnim svjetlima, 8) na biciklisti koj stazi, odnosno traci, 9) na dijelu kolnika koji je kao stajaliate za vozila javnog prijevoza putnika obilje~en oznakama na kolniku ili prometnim znakom, 10) na nogostupu i pjeaa koj zoni (iznimno je dopuateno zaustavljanje ako je za kretanje pjeaaka ostavljeno najmanje 1,6 m airine na povraini za kretanje pjeaaka, s tim da ta povraina ne mo~e biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima mo~e se i parkirati, ali samo ako je to dopuateno prometnim znakom), 11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, skloniate, dvoriate ili gara~u, iznad priklju ka na vodovodnu mre~u i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mre~u te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilje~enim kao mjesta za odlaganje kunog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima, 12) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Osim u nabrojenim slu ajevima, voza  ne smije parkirati vozilo ni: 1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko ~eljezni ke i tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza, 2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilje~eno stajaliate za vozila javnog prijevoza putnika, 3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu. Premjeatanje vozila Policijski slu~benik ili slu~benik jedinice lokalne samouprave, naredbom e odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto, ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugro~ava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno: 1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom, 2) na obilje~enom pjeaa kom prijelazu, pjeaa kom otoku i pjeaa koj zoni, 3) na nogostupu ako pjeaak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu povrainu (slobodan prolaz izmeu parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm), 4) na prijelazu ceste preko ~eljezni ke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga ako se time sprje ava promet vozila koja se kreu po tra nicama, 5) na raskri~ju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbli~eg ruba popre nog kolnika, ako smanjuje preglednost prometa, 6) u tunelu, na mostu, u podvo~njaku, na nadvo~njaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvo~njaka, 7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii bez opasnosti, 8) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, gara~u ili dvoriate, 9) na biciklisti koj stazi ili traci ili na prijelazu biciklisti ke staze, odnosno trake preko kolnika, 10) na dijelu kolnika koji je kao stajaliate za vozila javnog prijevoza putnika obilje~en oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom, 11) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje znakova prometnim svjetlima, 12) na dijelu ceste gdje bi airina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdu~ne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m. Prije izdavanja naloga za premjeatanje vozila, polo~aj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvruje se fotografijom, skicom ili videozapisom. Zbog svojih gabarita ili drugih svojstava, neka vozila se ne mogu premjeatati, npr. teretna vozila, autobusi, radni strojevi i sl. To ne zna i da se njihovi voza i ne mogu sankcionirati za po injeni prekraaj, upravo suprotno. Takva vozila se sukladno odredbama predstavni kog tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave mogu i blokirati posebnim napravama koje se stavljaju na kota e vozila ili na drugi na in, ako su parkirana ili zaustavljena na mjestima koja nisu namijenjena parkiranju takvih vozila. No, posebno valja napomenuti da se vozila ne mo~e blokirati ukoliko su parkirana ili zaustavljena na mjestima s kojih se po zakonu vozilo mo~e prisilno premjestiti. Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila, te na posebno ureenoj prometnoj povraini namijenjenoj za kretanje pjeaaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priklju na vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugro~ava okolia. Zabranjeno je takoer nanositi ili bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili one istiti ili ugroziti okolia. Voza  je du~an s ceste i cestovnog zemljiata ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljiate, te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Ako voza , vlasnik vozila ili druga osoba ne postupe na taj na in, to e o njegovom troaku u initi pravna ili fizi ka osoba kojoj je povjereno odr~avanje cesta. Voza  je du~an s kolnika ukloniti i predmete na koje naie tijekom vo~nje, ukoliko time ne ometa sigurnost prometa, ili e o tome obavijestiti policiju. Potrebno je napomenuti da se prekraaji vezani uz parkiranje i zaustavljanje vozila u javnosti pa i u stru nim krugovima po esto smatraju tzv. trivijalnim prekraajima, pa se smatra da se njima "ozbiljna" policija ne bi trebala baviti, ve bi takve "bagatelne prekraaje" tretirali prometni, komunalni redari i sl. Takav stav je samo djelomi no ispravan, odnosno, kao i svako drugo ka~njivo ponaaanje policijski slu~benik sporni dogaaj mora prosuivati u njegovoj ukupnosti, odnosno iz svih aspekata. Pri tome, zasigurno viae nego kod drugih prekraaja mora voditi ra una o ~ivotnim realitetima koji su realna datost i za policajca i za "prekraitelja". Naime, viae je nego poznat problem nedostatka parkiralianih mjesta koji razvojem prometa biva sve prisutniji. Naravno da ne postupa ispravno policajac koji u uvjetima realnog nedostatka parkiralianog prostora "kruto" sankcionira prekraitelja koji nije imao mogunost ispravnoga, zakonitog postupka. U takvim situacijama, odmjereno izdano upozorenje mo~e biti puno djelotvornije od kazne. S druge strane, takoer smo svjedoci grubih prekraaja zaustavljanja i parkiranja koji kao da demonstriraju odreenu bahatost, bezobzirnost i neosjetljivost za interese drugih sudionika u prometu. Tako svakodnevno mo~emo vidjeti prizore vozila zaustavljenih ili parkiranih na kolniku koja prisiljavaju druge voza e da ih i po najveim prometnim gu~vama pa~ljivo obilaze, uredno ekajui da propuste vozila iz suprotnog smjera, iako u bli~oj i daljoj okolici ima dovoljno mjesta za uredno parkiranje kojim se prometni tok ne bi ometao ili blokirao. Vrlo esto takvi voza i na takav na in zaustavljaju ili parkiraju kako bi stali ato bli~e bankomatu, kiosku, videoklubu i sl., ne vodei ra una o tome da takvim svojim postupanjem ometaju ili ugro~avaju druge voza e i cjelokupnu sigurnost prometa. I, naravno, "gledanje kroz prste" takvim prekraiteljima nema nikakvog uporiata. Upravo suprotno, takve neosjetljive prekraitelje sukladno na elu pravi nosti, dosljednim sankcioniranjem treba podsjetiti na opu i posebnu svrhu izricanja sankcija kako bi promijenili ponaaanje. 15.6.4. Radnje vozilom u prometu Voza  koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj povraini obaviti neku radnju vozilom (uklju iti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukru~no, voziti unatrag i sl.), ne smije po eti takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije zapo injanja navedenih radnji, voza  je du~an uvjeriti se da to mo~e u initi bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodei pritom ra una o polo~aju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Takoer je du~an druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajui im znak pomou pokaziva a smjera i stop-svjetla ili  ako oni ne postoje  odgovarajui znak rukom. Ako daje znak pokaziva em smjera, mora ga davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje  mora prestati davati znak, osim ato nakon pretjecanja drugog vozila nije du~an dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojom se kretao prije pretjecanja. Uklju ivanje u promet Voza  koji se vozilom uklju uje u promet na cesti ili drugoj prometnoj povraini (izlazak vozila iz gara~e, dvoriata, parkiraliata, stajaliata, s povraine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sli nih povraina), du~an je propustiti sva vozila i pjeaake koji se kreu cestom, odnosno prometnom povrainom na koju se uklju uje. Iznimno, za vrijeme vo~nje u naselju, voza  je du~an tramvaju ili autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilje~enom autobusu kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to mogue u initi bez ugro~avanja ili znatnijeg ometanja prometa (naglo ko enje, znatno usporenje i sl.), omoguiti uklju ivanje u promet kad ta vozila izlaze sa stajaliata ili ugibaliata koje se nalazi izvan kolnika, odnosno s proairenja prometne trake koja slu~i za stajaliate. Voza  koji se vozilom sa zemljane ceste uklju uje na cestu sa suvremenim kolni kim zastorom obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kota a. Kretanje vozila Voza  motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isklju ivo kolnik, kretati se sredinom obilje~ene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one vrste vozila kojoj vozilo pripada, osim u slu aju opasnosti za ~ivot, zdravlje i imovinu. Iznimno, u prometu na kolniku koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, voza  mopeda je du~an voziti ato bli~e desnom rubu kolnika. Vozilo se kree desnom stranom kolnika, odnosno biciklisti kom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi ureenoj i obilje~enoj za dvosmjerni promet bicikala  desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Voza  je du~an kretati se obilje~enom prometnom trakom koja se prote~e uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilje~ene, du~an je vozilo u kretanju dr~ati ato bli~e desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugro~ava druge sudionike u prometu i ne izla~e sebe opasnosti. Iznimno: 1) vozila koja se kreu sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreu cestom po tramvajskim tra nicama ugraenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tramvajskih tra nica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreu dijelom kolnika s ugraenim tra nicama, 2) na cesti u naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilje~ene prometne trake, voza  se mo~e za kretanje svojeg vozila koristiti i prometnom trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako time ne ometa ostala vozila koja se kreu iza njegova vozila. Ta odredba se ne odnosi na voza a teretnog automobila ija je najvea dopuatena masa vea od 3.500 kg, voza a vozila koje na ravnoj cesti ne mo~e razviti brzinu kretanja veu od 40 km na sat i na voza a mopeda, traktora, radnog stroja i motokultivatora, osim na dijelu ceste ispred raskri~ja ili drugog mjesta na kojem vozilo skree ulijevo. Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojem postoje tri prometne trake, voza  se ne smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u smjeru kretanja vozila. Na cesti na kojoj su kolni ke trake fizi ki odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje etiri obilje~ene prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, voza  se ne smije vozilom kretati kolni kom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru. Voza  koji se namjerava kretati vozilom unatrag mo~e to u initi samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugro~ava ili ne ometa druge sudionike u prometu. Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uklju eni svi pokaziva i smjera. Kad se voza  kree vozilom unatrag, du~an je kretati se onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vo~njom unaprijed, te po potrebi propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila. Skretanje Voza  vozila koje skree udesno du~an je skretanje obaviti kreui se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije druk ije odreeno. Voza  vozila koje skree ulijevo du~an je skretanje obaviti kreui se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz sredianju crtu i uz zamialjeni ili obilje~eni luk koji spaja dvije sredianje crte bo nih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom na cesti nije druk ije odreeno. Mimoila~enje Pri mimoila~enju voza  je du~an sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak izmeu svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti k desnom rubu kolnika. Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih sudionika u prometu ne mo~e tako postupiti, du~an je usporiti kretanje svojeg vozila i, prema potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. Kad na raskri~ju vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreu ulijevo, voza  mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj na in ato ga propuata sa svoje desne strane. Ako je zbog nedovoljne airine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoila~enje onemogueno, voza  kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa, lakae i sigurnije izvesti, du~an je prvi se zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi na in pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti polo~aj kojim se omoguuje mimoila~enje. Na dijelu ceste s velikim uzdu~nim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimoii ili je to veoma ote~ano, voza  vozila koje se kree niz nagib du~an je zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib. Iznimno, voza  koji se kree uz nagib du~an je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omoguuje sigurno mimoila~enje i ako bi, u slu aju da tako ne postupi, mimoila~enje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila. Kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, kretat e se unatrag: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vu e priklju no vozilo, teretni automobil koji se susretne s autobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom viae kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije  vozilo koje se kree niz nagib, osim ako je, s obzirom na uvjete i polo~aj vozila na cesti, lakae i sigurnije da to u ini voza  vozila koje se kree uz nagib. 15.6.5. Vu a vozila Vu a priklju nih i zapre~nih vozila Motornim vozilom se smije vui samo priklju no vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost. U prometu na javnoj cesti, motornom vozilu mogu biti pridodana najviae dva priklju na vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priklju no vozilo za prijevoz osoba, a na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila  samo jedno priklju no vozilo. Motorno vozilo opremljeno zglobno rastavljivim vu nim ureajem za vu u priklju noga vozila (EURO kuka), ako ne vu e priklju no vozilo, ne smije sudjelovati u prometu s postavljenim vu nim ureajem. U prometu na cesti traktorom se smije vui samo jedno zapre~no vozilo koje je preureeno za traktorsku vu u. Zapre~no vozilo koje vu e traktor u prometu na cesti mora imati kota e s pumpanim gumama. Zapre~no vozilo vu eno traktorom u prometu na cesti mora biti priklju eno traktoru pomou krute zglobne veze tako da je tijekom vo~nje osigurana stabilnost oba vozila i onemogueno njihovo razdvajanje. U prometu na cesti radnim strojem smije se vui samo one priklju ke ili priklju na vozila koji slu~e njihovoj namjeni. U prometu na cesti biciklom i mopedom smije se vui prikolicu sa dva kota a pri vraenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti aira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti vea od 50 kg. Na stra~njoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priklju na vozila. Vu a neispravnih vozila Vozilom se smije vui drugo vozilo, osim priklju nih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne mo~e samo kretati. Vozilom se ne smije vui motocikl bez bo ne prikolice ili drugo sli no vozilo na dva kota a. Vu enim se vozilom ne smiju prevoziti osobe. Vozilo se smije vui nou, a i danju u slu aju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stra~njoj strani ima upaljena crvena svjetla za ozna avanje vozila ili ako ga vu e motorno vozilo koje ima, i pri vu i upotrebljava, ~uto rotacijsko svjetlo. Za vrijeme vu e vozila oba vozila moraju biti ozna ena znakom kojim se ozna ava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vu e drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vu eno vozilo - sa stra~nje strane. Vozilo se na cesti mo~e vui pomou u~eta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili ovjeaenjem vozila o vu no vozilo. Pomou u~eta ne smije se vui vozilo na kojem su neispravni ureaji za upravljanje ili ureaji za zaustavljanje, ni teretni automobil i autobus. Krutom vezom ne smije se vui vozilo koje nema ispravan ureaj za upravljanje ni vozilo koje je te~e od vu nog vozila, ako mu je neispravna radna ko nica. Ako se motorno vozilo vu e pomou u~eta ili krute veze, osoba koja upravlja vu enim vozilom mora imati voza ku dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se vu e. Vu a natovarenoga teretnog automobila s priklju nim vozilom ili bez priklju nog vozila, odnosno traktora s priklju nim vozilom dopuatena je samo do prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta, a iznimno i do prvog mjesta na kojem se mo~e otkloniti neispravnost na vozilu. 15.6.6. Promet na pru~nim prijelazima, brzim cestama i u tunelima Promet na prijelazu ceste preko ~eljezni ke pruge Sudionici u prometu koji prelaze preko ~eljezni ke pruge u istoj razini du~ni su to initi s potrebnim oprezom. Voza  koji se vozilom pribli~ava prijelazu ceste preko ~eljezni ke pruge u istoj razini du~an je kretanje vozila prilagoditi tako da ga mo~e zaustaviti pred ureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribli~avanje vlaka, odnosno da mo~e zaustaviti vozilo prije nego ato stupi na ~eljezni ku prugu. Sudionici u prometu du~ni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko ~eljezni ke pruge u istoj razini ako je ureaj za zatvaranje prometa spuaten, ili ako se taj ureaj ve po eo spuatati, ili ako se daju svjetlosni ili zvu ni znaci koji upozoravaju da e se taj ureaj po eti spuatati, odnosno da se prijelazu ceste preko ~eljezni ke pruge pribli~ava vlak. Na prijelazu ceste preko ~eljezni ke pruge u istoj razini na kojem nema ureaja za zatvaranje prometa ni ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribli~avanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijei preko ~eljezni ke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kree po tra nicama. Promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isklju ivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati pjeaaci, zapre~na vozila, bicikli i ~ivotinje, pomona pjeaa ka sredstva, kao ni motorna vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km na sat. To se ne odnosi na vozila oru~anih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova, vozila s posebnom dozvolom te vozila pravnih ili fizi kih osoba obrtnika nadle~nih za odr~avanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (~uto trepue svjetlo). Isto tako, na autocestu se ne smije uklju iti motorno vozilo ato vu e drugo vozilo koje se zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne mo~e samo kretati. Iznimno je dopuateno ako je razlog za vu u nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve priklju ne ceste kojom se vu eno vozilo mo~e isklju iti iz prometa na autocesti. Na autocesti voza  ne smije zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na povrainama izvan kolnika koje su za to posebno ureene i obilje~ene. Voza  koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste du~an ga je zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nu~di i poduzeti potrebne mjere da vozilo ato prije ukloni s kolnika. Na autocesti voza  ne smije polukru~no okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag, osim na povrainama izvan kolnika koje su za to posebno ureene. Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakr ena vozilima u koloni. Voza  smije mijenjati prometnu traku zbog br~eg kretanja samo prela~enjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti voza u nije dopuateno vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vo~nja), pretjecati zaustavnom trakom, kretati se na na in da ne dr~i potreban razmak, po~urivati vozila ispred sebe ili na drugi na in davanjem svjetlosnih i zvu nih znakova niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugro~ava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Na autocesti s tri prometne trake ili viae prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom smjeru, voza i teretnih automobila ija je najvea dopuatena masa vea od 3.500 kg i skupova vozila duljina kojih premaauje 7 m, smiju se koristiti samo s dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika. Voza  koji se vozilom uklju uje u promet na autocesti, du~an se koristiti posebnom trakom za ubrzanje, a voza  koji se vozilom isklju uje iz prometa na autocesti du~an je svojim vozilom pravovremeno zauzeti polo~aj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i ato prije prijei na posebnu traku za usporavanje. Navedene odredbe se primjenjuju i na promet na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju ivo za promet motornih vozila. Promet u tunelu Voza  koji se vozilom kree kroz tunel ne smije zaustavljati niti parkirati vozilo u tunelu niti smije polukru~no okretati vozilo ili se vozilom kretati unatrag. Voza  motornog vozila du~an je za vrijeme kretanja kroz tunel dr~ati na vozilu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste.  Pokoravamo se zakonima da bismo bili slobodni. (Ciceron)  Ako je eki jedini alat koji imate, vjerojatno e vam svi problemi izgledati kao avli. (irska poslovica) 16. PROMETNE NESREE Prvom prometnom nesreom u svijetu o kojoj se javno zna, smatra se prometna nesrea s jednom parnom dili~ansom koja se dogodila 29. lipnja 1834. u `kotskoj. Tada su mehani ka sredstva u `kotskoj bila zabranjena, a u Engleskoj je morao ispred vozila ii glasnik - pjeaak s trubom i obavjeatavati graane o "opasnosti koja se kotrlja". Neslavno prvenstvo u pogledu smrtnog stradavanja u prometnim nesreama pripada Engleskoj, u kojoj je 1896. jedna ~ena poginula pod kota ima automobila koji se kretao brzinom od 7 km/sat. Danas prometnom nesreom smatramo takav dogaaj na cesti, izazvan kraenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijalna ateta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zapre~no vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeaak i kada tim dogaajem drugoj osobi nije prouzro ena ateta, Dakle, prometna nesrea je slojevit dogaaj koji se sastoji od radnje - upravljanja vozilom, koje se kree cestom (javnom ili nerazvrstanom). Zatim ta radnja mora biti protupravna i skrivljena, dakle mora doi do kraenja pravila koja vrijede u prometu na cestama, i mora uslijed svega toga nastupiti neka ateta, ozljeda ili smrt neke osobe. Ako se ateta prouzro i samome sebi, i tada se radi o prometnoj nesrei ako je do toga doalo zbog kraenja prometnih propisa. Dakle, prometna nesrea mo~e biti atetni dogaaj s obilje~jima prekraaja ili kaznenog djela, odnosno dogaaja koji je ostao samo atetni dogaaj. S obzirom na prete~it uzrok nastanka, prometne nesree dijele se na: 1. Prometne nesree uzrokovane prete~no subjektivnim imbenikom (voza , pjeaak, putnik u vozilu ili drugi sudionici u prometu), 2. Prometne nesree uzrokovane prete~no objektivnim imbenikom (vozilo, cesta, atmosferske i druge prirodne pojave). Kako u biti i za stanje vozila, cesta, opreme ceste i dr. mo~e biti odgovoran samo ovjek sa svojim subjektivitetom, koji je odgovoran za pravilno odr~avanje vozila te za izgradnju i odr~avanje cesta, takva podjela nije najsretnije rjeaenje jer bismo u kona nici sve nesree mogli smatrati nesreama uzrokovanim subjektivnim imbenikom. Stoga bi prometne nesree trebalo dijeliti na: 1. Prometne nesree uzrokovane prete~no subjektivnom i neposrednom pogreakom voza a, pjeaaka ili drugog sudionika u prometu, 2. Prometne nesree uzrokovane prete~no subjektivnim i objektivnim imbenicima izvan volje voza a, pjeaaka ili drugog sudionika u prometu. Rije  je o prete~itom doprinosu jer su istra~ivanja pokazala da je rijetko kad jedan uzrok isklju ivo odgovoran za nastanak prometne nesree, ve da u nastanku jedne prometne nesree sudjeluje u prosjeku 2,5 razli itih suuzroka u meusobnim interakcijama. S obzirom na posljedicu, prometne nesree mo~emo podijeliti na: 1. te~e prometne nesree: - sa smrtno stradalim osobama - s teako tjelesno ozlijeenim osobama - s materijalnom atetom velikih razmjera. 2. lakae prometne nesree: - s lakim tjelesnim ozljedama - s materijalnom atetom koja nije velikih razmjera. Naj eae e se policijski postupak na mjestu dogaaja te~e prometne nesree odvijati kao izvidne i dokazne radnje prema odredbama Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona, za razliku od lakaih prometnih nesrea koje e biti obraene u okviru pravila prekraajnog zakonodavstva. Za odluku o na inu policijskog postupanja na mjestu dogaaja nije va~na samo te~ina nastale posljedice, ve je jako bitno utvrditi presumptivnog krivca za izazivanje prometne nesree, odnosno utvrditi ije je pogreano ponaaanje prete~ito ili isklju ivo doprinijelo da doe do prometne nesree. To zato jer da bi krivac za prometnu nesreu "odgovarao" u kaznenom postupku mora te~u posljedicu izazvati drugoj osobi. Dakle, prometna nesrea po svojoj posljedici mo~e biti te~a, ali ako je krivac taj koji je sam sebi nanio, tj. izazvao materijalnu atetu velikih razmjera ili teaku tjelesnu ozljedu, po principu "sam pao, sam se udario" prometna nesrea e imati karakter prekraajnog a ne kaznenog djela. No, ako bi voza  takvu posljedicu, uklju ivai i smrtnu posljedicu izazvao drugoj osobi, odgovarao bi u kaznenom postupku. Za razliku od prethodno opisanog, prometna nesrea koja u svojoj biti mo~e biti te~a i lakaa, a ne mo~e se pripisati krivnji neke osobe ili nema mogunosti da takva osoba odgovara za svoje djelo, imat e karakter dogaaja. Kao primjer mo~emo navesti situaciju da krivac za nesreu smrtno strada, da nesreu izazove kaznenopravno neodgovorno dijete, da nesreu prouzro i neka ~ivotinja bez ljudskog nadzora, viaa sila i sl. 16.1. Du~nosti u slu aju prometne nesree Prometna nesrea je slu ajan i ne~eljen dogaaj za sve sudionike prometne nesree. Ako je ~eljen i namjerno izazvan, ne bi se radilo o prometnoj nesrei nego nekom drugom ka~njivom djelu u kom bi vozilo imalo ulogu sredstva izvraenja. No, usprkos tome ato su neki u prometnoj nesrei sudjelovali u svojstvu okrivljenika, drugi u svojstvu oateenika ili pak slu ajnog prolaznika, svi imaju odreene obveze, sukladno lanku 3. ZSPC-a, koji propisuje da su svi sudionici u prometu, pa tako i sudionici prometnih nesrea, du~ni voditi ra una o optimalnoj sigurnosti, razvijanju solidarnosti, humanih i eti kih odnosa meu ljudima, te zaatiti ~ivota i zdravlja drugih osoba, osobito djece i brinuti se o zaatiti ~ivotnog okoliaa. 16.1.1. Sudionik prometne nesree Sudionici u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ~ivot ili je ozlijeen du~ni su: 1. pru~iti pomo ozlijeenim osobama, 2. ostati na mjestu prometne nesree, s tim ato se mogu privremeno udaljiti samo radi pru~anja pomoi osobama ozlijeenim u prometnoj nesrei ili ako im je samima potrebna lije ni ka pomo, odnosno radi obavjeatavanja policije, 3. poduzeti sve ato je u njihovoj moi da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesree i da se omogui normalan tok prometa te da nastoje da se ne mijenja stanje na mjestu nesree i da se sa uvaju postojei tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugro~ava sigurnost prometa, 4. o prometnoj nesrei obavijestiti najbli~u policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesree i pri ekati dolazak ovlaatene osobe koja obavlja o evid, 5. meusobno razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, 6. nakon o evida ukloniti vozila, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika, 7. ako na mjestu prometne nesree nije prisutan vlasnik, odnosno voza  drugog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesrei, prisutni voza  - sudionik u prometnoj nesrei, du~an je odsutnom vlasniku, odnosno voza u drugog vozila dostaviti svoje ime i prezime i adresu stana. Voza i, sudionici u prometnoj nesrei u kojoj je uzrokovana samo materijalna ateta du~ni su: 1. ukoliko je to mogue odmah ukloniti vozila s kolnika i omoguiti nesmetano odvijanje prometa, 2. popuniti i potpisati europsko izvjeae o nezgodi ili na drugi na in razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, 3. kad na mjestu nesree nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oateene stvari, voza  je du~an vlasniku vozila ili druge oateene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreu. Sudionik prometne nesree ne smije: - uzimati alkoholna pia, opojne droge ni lijekove na kojima je ozna eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo~nje, dok se ne obavi o evid, - napustiti mjesto prometne nesree dok nisu popunili i potpisali europsko izvjeae ili na drugi na in razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. Voza  koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nesrei u kojoj ima poginulih ili ozlijeenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nesrei, imaju pravo: - tra~iti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se nesrea dogodila. 16.1.2. Fizi ke i pravne osobe " Osoba koja se zatekne ili naie na mjesto prometne nesree u kojoj ima ozlijeenih osoba du~na je ukazati pomo osobama ozlijeenim u prometnoj nesrei. " Ako je organizacija zdravstva obavijeatena o prometnoj nesrei ili je primila na lije enje osobu ozlijeenu u prometnoj nesrei, odnosno ako je osoba ozlijeena u prometnoj nesrei umrla od zadobivenih ozljeda, du~na je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na ijem se podru ju dogodila prometna nesrea. Ista obveza va~i i za druge pravne i fizi ke osobe. " Ako je vozilo zbog prometne nesree ili neispravnosti onesposobljeno za daljnje kretanje na cesti, voza  ili vlasnik, odnosno korisnik vozila du~an je vozilo, teret, stvari ili drugi materijal rasut po cesti odmah ukloniti s kolnika. " Organizacija nadle~na za odr~avanje cesta du~na je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i uvanje vozila s teretom, stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika i osigurati prohodnost ceste. " Ako organizacija nadle~na za odr~avanje cesta ne poduzme mjere za uklanjanje i uvanje vozila, a zbog onesposobljenosti vozila ili zapreka na kolniku stvorenih od tereta, stvari ili drugog materijala bude onemogueno kretanje drugim sudionicima u prometu, policijski slu~benik poduzet e druge odgovarajue mjere da se omogui normalan tok prometa. " Troakove uklanjanja i uvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih odgovarajuih mjera snosi organizacija nadle~na za odr~avanje cesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzro io. " Voza  koji se zatekne ili naie na mjesto prometne nesree du~an je na zahtjev ovlaatene slu~bene osobe prevesti osobu ozlijeenu u prometnoj nesrei do najbli~e organizacije zdravstva. Voza  je du~an tako postupiti i prije dolaska ovlaatene slu~bene osobe, osim ako se nesrea dogodila na mjestu na kojem se mo~e o ekivati brzi dolazak vozila hitne pomoi ili ako voza  zaklju i da se nestru nim i neodgovarajuim na inom prijevoza stanje ozlijeene osobe mo~e pogoraati. 16.1.3. Obveze policijskih slu~benika na osiguranju mjesta dogaaja Kada policijski slu~benik sazna za izvraenje kaznenog djela, prekraaja ili drugog dogaaja povodom kojega je potrebno izravnim opa~anjem utvrditi ili razjasniti injenice, policijski slu~benik ovlaaten je osigurati mjesto dogaaja do dolaska slu~bene osobe odgovarajueg tijela. Policijski slu~benici du~ni su izai na mjesto prometne nesree i dogaaja u prometu o kojem su obavijeateni. Po dolasku na mjesto dogaaja prometne nesree policijski slu~benici su du~ni: 1. osigurati mjesto dogaaja do dolaska o evidne ekipe, po potrebi vidno ga obilje~iti i privremeno ograni iti slobodu kretanja, te provjeriti i utvrditi identitet zate enih osoba, 2. poduzeti mjere i radnje radi otklanjanja opasnosti za ~ivot i zdravlje ljudi ili imovinu te pru~anja pomoi ozlijeenim osobama ako ih ima, organizirati njihov prijevoz u zdravstvenu ustanovu, odnosno istu obavijestiti, te poduzeti druge mjere za zaatitu ~rtava kaznenih djela i drugih osoba, 3. poduzeti mjere za normalizaciju i nesmetano odvijanje prometa kroz upravljanje prometom, naizmjeni no propuatanje prometnih tokova, obilazno usmjeravanje i sl., 4. pregledati mjesto dogaaja radi pronala~enja ili osiguranja tragova i predmeta koji mogu poslu~iti kao dokaz, pronalasku po initelja te prikupljanju obavijesti u vezi s kaznenim djelom, prekraajem ili dogaajem, kao ato su podaci o promjenama na mjestu dogaaja, na inu i vremenu nastanka prometne nesree, o svjedocima  o evidcima koje treba odvojiti od znati~eljnika koje treba udaljiti, i dr., 5. osigurati da se sve nu~ne aktivnosti, kao pru~anje pomoi ozlijeenima, oslobaanje iz smrskanog vozila, gaaenje po~ara i sl., odvijanju na na in da se mjesto dogaaja ato manje mijenja, odnosno da se ato viae tragova i predmeta sa uva u originalnom obliku, 6. do okon anja pregleda, odnosno o evida, zadr~ati osobu za koju procijeni da mo~e dati obavijesti va~ne za razjaanjavanje dogaaja ili za poduzimanje spasila kih aktivnosti, ako je vjerojatno da bi to kasnije moglo biti vezano uz znatne teakoe, ali najdu~e 6 sati, 7. izvijestiti nadle~nog rukovoditelja o zate enom stanju i injenicama na mjestu dogaaja, dr~avnom odvjetniku ili policijskom slu~beniku koji obavlja o evid podnijeti usmeno izvjeae o zate enom stanju i injenicama, poduzetim radnjama i promjenama na mjestu dogaaja, te podnijeti i pisano izvjeae, koje je sastavni dio o evidne dokumentacije, 8. u svrhu zaatite ~rtava kaznenog djela, prekraaja, dogaaja ili radi zaatite interesa postupka, policijski slu~benik ovlaaten je zabraniti snimanje mjesta dogaaja. 16.1.4. Obveze policijskih slu~benika za obavljanje o evida O evid je hitna istra~na radnja i skup kriminalisti ko-takti kih i tehni kih mjera i radnji s kojima se na mjestu dogaaja neposrednim zapa~anjem utvruju ili razjaanjavaju injenice va~ne za kazneni, odnosno prekraajni postupak. Kad god je za utvrivanje ili razjaanjavanje kakve va~ne injenice u postupku potrebno neposredno opa~anje, policijski slu~benici koji su osposobljeni i ovlaateni obaviti o evid du~ni su: 1. zajedno sa istra~nim sucem ili samostalno obaviti o evid na koji su upueni, 2. i prije pokretanja prekraajnog ili kaznenog postupka sami obaviti o evid, te po potrebi odrediti potrebna vjeata enja (osim obdukcije i ekshumacije tijela), ako postoji opasnost od odgode. Ukoliko istra~ni sudac stigne na mjesto o evida u tijeku njegova poduzimanja mo~e preuzeti obavljanje te radnje, 3. o poduzetom o evidu izvijestiti dr~avnog odvjetnika. O evid se poduzima na mjestu dogaaja u u~em smislu - gdje je po initelj poduzeo radnje ili je bio du~an da ih poduzme, na mjestu dogaaja u airem smislu - gdje su nastale posljedice, kao i na svakom drugom mjestu gdje se mogu pronai tragovi i predmeti kaznenog ili prekraajnog djela. O evid se poduzima radi toga da se: - odgovori na pitanje ato se dogodilo - kazneno djelo, prekraaj ili kakav drugi dogaaj, - pronau, fiksiraju i prikupe tragovi i predmeti u svezi s kaznenim djelom, prekraajem, odnosno dogaajem, - pronae po initelj (kad je nepoznat), - razjasni kauzalitet (uzro no-posljedi nost prometne nesree), izuzetno je va~no izdvojiti neposredni uzrok prometne nesree od drugih suuzroka (pitanje prete~nog doprinosa, koji kad bi izostao do nesree ne bi doalo), - odgovori na pitanje deliktne odgovornosti i stupnja krivnje, - lakae skiciraju operativne i istra~ne verzije dogaaja. Na mjestu dogaaja prometne nesree policijski slu~benik koji obavlja o evid du~an je prikupiti mnoatvo podataka, i to: " ope podatke, " podatke o mjestu dogaaja, " kvaliteti ceste i cestovnim uvjetima, " utvrenim injenicama na mjestu dogaaja, " poginulim i ozlijeenima, " vozilima, " utvrenoj i provjerenoj ispravnosti vozila, " oateenima i ukupnoj ateti (nestru na procjena), " svjedocima nesree, " poduzetim mjerama na mjestu dogaaja, " iskazima vjeataka i stru nih osoba, " sudionicima u nesrei, " posebnim stanjima sudionika (utjecaj alkohola, opojnih droga, umora i dr.). Ako voza  ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju ukloniti vozilo, odnosno drugi materijal, policijski slu~benik koji se zatekne na mjestu nesree ili na mjestu gdje se nalazi neispravno vozilo naredit e organizaciji nadle~noj za odr~avanje cesta da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika. Kada policijski slu~benik obavlja o evid prometne nesree, a nema osobe koja se mo~e brinuti o vozilu, teretu i drugim predmetima, du~an je: - organizirati popis imovine koja na mjestu dogaaja ostaje iza osobe koja je u prometnoj nesrei poginula ili te~e ozlijeena, - obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu, - pru~iti pomo radi zaatite imovine ako na mjestu dogaaja nema osobe koja tu imovinu mo~e preuzeti, - izvijestiti nadle~nu pravnu osobu za odr~avanje cesta radi uklanjanja, smjeataja i uvanja vozila i stvari, - popisati stvari te poduzeti mjere za njihovo uvanje, dok ih ne preuzme pravna osoba za odr~avanje cesta, - izvijestiti vlasnika vozila o prometnoj nesrei i poduzetim mjerama. " Popis stvari sastavlja se u dva primjerka od kojih se jedan, uz potpis, uru uje osobi kojoj se stvari predaju, a drugi se uva u spisu. " Kada popisuje stvari, policijski slu~benik e, po mogunosti, osigurati nazo nost barem jednog punoljetnog svjedoka. " Kada se vozilo i stvari odvoze s mjesta prometne nesree, sastavit e se zapisnik o preuzimanju vozila u koji se obvezno ispisuju podaci o vozilima i stvarima koje se odvoze, podaci o osobi koja je obavila prijevoz i mjesto gdje e se vozilo i stvari uvati. Zapisnik se sastavlja u dva primjerka koja potpisuje policijski slu~benik, osoba koja je preuzela vozilo i stvari, te po potrebi i svjedok, a jedan primjerak se uva u spisu. " Kada u prometnoj nesrei ima poginulih ili te~e ozlijeenih osoba, izvijestit e se obitelj ili u~a rodbina nastradalih, a kad se radi o strancu izvjeauje se MUP u sjediatu, koje putem Ministarstva vanjskih poslova, izvjeauje predstavniatvo strane zemlje. Ako je u prometnoj nesrei sudjelovalo vozilo strane registracije, nadle~na policijska uprava, odnosno policijska postaja izdat e potvrdu o oateenju vozila, u kojoj e biti navedena samo oateenja koja su utvrena na mjestu prometne nesree. Kada u Republiku Hrvatsku ulazi vozilo strane registracije s vidljivim oateenjima, policijski slu~benik na grani nom prijelazu izdat e voza u potvrdu o tim oateenjima. Ako voza  vozila strane registarske oznake prijavi oateenje vozila i tra~i o tome potvrdu, izdat e mu se potvrda, ako se utvrdi da je vozilo oateeno na na in kako je to prijavio. Ako se ne mo~e utvrditi da je vozilo strane registracije oateeno na na in kako je voza  prijavio, izdat e se potvrda o prijavi oateenja vozila u kojoj e se nazna iti da je izdana na osnovi prijave voza a te da injenice koje je naveo u vezi s oateenjem vozila nisu utvrene. Na istovjetan na in postupit e se i prilikom izdavanja potvrde o oateenju vozila strane registracije koje napuata teritorij Republike Hrvatske. 16.1.5. Uputa za obavljanje o evida prometnih nesrea Zbog iznimne va~nosti o evida prometnih nesrea i potrebe da se taj postupak, s obzirom na prometne zastoje i druge probleme racionalizira i ubrza, Ravnateljstvo policije je izdalo posebnu uputu o na inu postupanja policijskih slu~benika prilikom obavljanja o evida prometnih nesrea. Za sve obavljene o evide prometnih nesrea potrebno je sastaviti zapisnik o o evidu. Zapisnik o o evidu ne smije sadr~avati opis koji implicira krivnju nekog od sudionika u prometu, nego samo injenice koje su neposrednim opa~anjem utvrene osjetilima ili pomagalima. U spisima svih prometnih nesrea (od prvog saznanja o dogaaju pa do zakonskog roka o uniatenju spisa) moraju se uvati sva rukom pisana izvjeaa, biljeake, radne verzije, te sve preinake i ispravke koje su na injene u procesu obrade spisa. 1. Kod prometnih nesrea s poginulim ili te~e ozlijeenim osobama, obavezno je: - fotografirati mjesto dogaaja, - izuzeti sve tragove i predmete relevantne za razjaanjavanje okolnosti te prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeano voenje kaznenog postupka. U tom smislu, odgovarajue se primjenjuju odredbe ZKP-a, osobito odredbe lanka 177., - izraditi fotodokumentaciju (fotoelaborat), - izraditi skicu mjesta dogaaja (situacijski plan), u mjerilu 1:200, u pravilu na formatu papira A3. - kod najslo~enijih o evida prometnih nesrea kada su za razjaanjavanje okolnosti prometne nesree neophodna posebna znanja, valja anga~irati vjeatake, stru ne osobe te koristiti tehni ka pomagala i druga sredstva (stereofotogrametrija, videokamere i sl.). 2.1. Kod prometnih nesrea s prekraajnom odgovornoau, ukoliko u nesrei ima ozlijeenih osoba obavezno je: - fotografirati mjesto dogaaja, - izuzeti sve tragove i predmete relevantne za razjaanjavanje okolnosti te prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti korisne za uspjeano voenje prekraajnog postupka. U tom smislu odgovarajue se primjenjuju odredbe Prekraajnog zakona (osobito odredbe l. 158. i 159.), - izraditi fotodokumentaciju, - izraditi skicu mjesta dogaaja (situacijski plan) u mjerilu 1:400, na formatu papira A4, a po potrebi u mjerilu 1:200, na formatu papira A3. 2.2. Kod prometnih nesrea s prekraajnom odgovornoau, (materijalna ateta, bez ozlijeenih osoba), koje obavljaju ekipe za o evid obavezno je: - fotografirati mjesto dogaaja, - razviti film i pohraniti u omotnici u dosje spisa, - fotodokumentaciju izraditi i proslijediti samo na zahtjev suda, odnosno iznimno po potrebi (inspiciranje predstavki, ili u slu ajevima kada se izradom fotografija dodatno prikazuju va~ne injenice, bitne za donoaenje odluke nadle~nog tijela), - izraditi skicu mjesta dogaaja (situacijski plan) u mjerilu 1:400, na formatu papira A4, a po potrebi u mjerilu 1:200, na formatu papira A3. 3. Kod o evida prometnih nesrea s materijalnom atetom, koje obavljaju autoophodnje i motoophodnje: - fotografirati mjesto dogaaja, razviti film i pohraniti u omotnici u dosje spisa, - na initi kroki skicu mjesta dogaaja (najmanje pet mjera, iz kojih se po potrebi mo~e naknadno izraditi situacijski plan u prethodno propisanim mjerilima i formatu), - fotodokumentaciju izraditi i proslijediti samo na zahtjev suda, odnosno iznimno po potrebi (inspiciranje predstavki, ili u slu ajevima kada se izradom fotografija dodatno prikazuju va~ne injenice, bitne za donoaenje odluke nadle~nog tijela). Zapisnike o o evidu prometnih nesrea potrebno je sastaviti odmah po obavljenom o evidu, odnosno po dolasku iz slu~be. Sastavljanje optu~nog prijedloga u prekraajnom postupku, odnosno kaznene prijave u kaznenom postupku, i prikupljanje ostale dokumentacije obaviti i proslijediti nadle~nim tijelima, ato je mogue prije. Valja napomenuti da novi Prekraajni zakon predvia da se zna ajan dio prometnih nesrea iz prekraajnoprave domene mo~e sankcionirati a da se ne podnosi optu~ni prijedlog prekraajnom sudu, tako da policija, kad su ispunjeni zakonski uvjeti, donese prekraajni nalog ili ak obvezni prekraajni nalog. Kod najslo~enijih o evida prometnih nesrea, kada su za razjaanjavanje okolnosti prometne nesree neophodna posebna znanja, i postoji potreba anga~iranja vjeataka, posebnu je pa~nju potrebno posvetiti na inu osiguranja buduih dokaza, npr. ~aruljica s vozila, tahografski listi i dr. Stoga emo na ova dva specifi na primjera detaljno objasniti na in postupanja policijskog slu~benika u takvim situacijama. PREPORUKE ZA OSIGURANJE }ARULJICE KAO BUDUEG DOKAZA Ovdje se u prvom redu postavlja pitanje kada e se izuzimati ~aruljice kao budui dokaz. Odgovor je vrlo jednostavan i glasi "kad za tim postoji potreba", odnosno kad je sporno je li ona bila u funkciji ili nije, odnosno je li bila ispravna ili nije. Stoga je potrebno kroz obavijesne razgovore doi do saznanja je li netko, nakon dogaaja mijenjao kona no stanje u smislu naknadnog uklju ivanja svjetala ili drugih svjetlosno-signalnih ureaja, odnosno poduzimao druge zahvate na postojeoj instalaciji. Ukoliko se doe do takvih saznanja, o tome je potrebno na initi adekvatno pismeno koje e se prilo~iti zahtjevu za vjeata enjem ili e se konstatirati u samom zahtjevu. Nakon ato se utvrdi potreba za osiguranjem ~aruljica kako budueg dokaza, potrebno je imati na umu sljedee: 1. Treba zabilje~iti polo~aj prekida a za svako sporno rasvjetno signalno tijelo. 2. Ne preporu uje se paliti svjetla na vozilu nakon prometne nesree (ako je to u injeno, mora biti evidentirano u zapisniku). Ukoliko je bilo koji prekida  zate en u aktivnom polo~aju (upaljen), potrebno ga je isklju iti, te i to adekvatno evidentirati. 3. Moraju se izuzeti i ispitati ~aruljice s kompletnim rasvjetnim ureajem. 4. Polo~aj i funkcija svake ~aruljice moraju se to no opisati i svaku ~aruljicu treba to no obilje~iti. 5. Nakon demontiranja spornih ~aruljica poradi ispitivanja ispravnosti instalacija, mogu se koristiti nove  ispravne ~aruljice ili AVO  metar (univerzalni instrument za mjerenje i ispitivanje elektri nih ureaja). Nikako se provjera tehni ke ispravnosti instalacija ne smije izvoditi sa spornim ~aruljicama. 6. Kod testiranja rada ~migavca, potrebno je izbrojiti broj treptaja u minuti (u praksi 60 120). 7. Demontiranje jako oateenih ~aruljica nije lako, ali mo~e osigurati korisne informacije. 8. Priroda i te~ina nastalih oateenja mogu istra~itelju pru~iti informacije o samom dogaaju. Zbog toga se preporu a detaljno fotografirati rasvjetna tijela vozila koja su sudjelovala u nesrei. 9. U slu aju oateenja staklenog balona, potrebno je provjeriti je li oateena i ~arna nit. Ukoliko ~arna nit nedostaje, potrebno ju je potra~iti. Oateene ~arulje treba pa~ljivo pakirati i stiroporom ili na drugi na in zaatititi oateene dijelove, a sve oznake stavljati na metalni a nikako na stakleni dio. 10. Posebnu pa~nju treba posvetiti pakiranju i otpremi i drugih izuzetih dijelova kako se ne bi oatetili ili izgubili. Ako se neke ~arne niti iz bilo kog razloga pakiraju odvojeno od rasvjetnog tijela, potrebno ih je staviti uz tvrdi bijeli papir i u vrstiti ljepljivom trakom polo~enom preko tankog papira. Zahtjev za vjeata enjem sadr~ava kratak opis dinamike nastanka prometne nesree s podacima o vozilu, te eventualno i iskazi sudionika i svjedoka nesree o na inu nastanka nesree, poglavito kad je rije  o proturje nim iskazima. Uz to potrebno je detaljno opisati vrstu i koli inu materijala koji se dostavlja na vjeata enje, detaljno opisati mjesto pronalaska ~aruljice, ~arne niti ili openito spornog dijela i stanje tog dijela. Uz zahtjev je potrebno dostaviti presliku zapisnika o o evidu, situacijskog plana i fotodokumentaciju s mjesta nesree. Pitanja koja se postavljaju vjeataku moraju biti jasna i odreena, primjerice: - je li predmetna ~aruljica tehni ki ispravna, odnosno je li bila tehni ki ispravna u trenutku nesree, - je li u trenutku nesree ~arna nit bila u~arena, tj. je li bila u radnom stanju, - je li predmetna ~aruljica odgovarajua s obzirom na mjesto gdje je bila montirana. Stariji i iskusniji policijski slu~benici mogu ponekad doi u iskuaenje i sami dati "sud" o tome je li ~aruljica bila upaljena ili nije po nekim pokazateljima kao ato je "izdu~enost" spirale, sitne kuglice na ~arnim nitima i sl. Svako znanje i iskustvo su hvalevrijedni, no u sudskom postupku se o tim okolnostima tra~i formalno mialjenje stru ne osobe, tj. vjeataka. Isto tako, razvoj tehnike iz dana u dan napreduje do te mjere da i prethodno izlo~eno ima samo relativnu vrijednost. Naime, ve u ovom trenutku na naaim cestama prometuje velik broj vozila u koje su ugraene ~aruljice koje daju "ja u" svjetlost od dosadaanjih, a uope nemaju ~arnu nit ve funkcioniraju na principu elektri nog luka. `to se ti e "poznate injenice" da se ~arna nit izdu~i ako je pukla u trenutku dok je bila upaljena (u~arena), i to se odnosi samo na vrstu ~aruljica (biluks), ije je ~arna nit polo~ena okomito na uzdu~nu os vozila, ato ne vrijedi za ~aruljice kod kojih je ~arna nit polo~ena "uzdu~no" (npr. halogen). Stoga u svim spornim slu ajevima treba zatra~iti mialjenje stru ne osobe, tj. vjeataka. OSNOVNA PRAVILA KOD IZUZIMANJA TAHOGRAMA Za razliku od prethodno opisane situacije kad je budui dokaz potrebno izuzimati samo kad je to sporno i potrebno, tahogram je potrebno izuzeti uvijek kad je u prometnoj nesrei sudjelovalo vozilo u koje je tahograf ugraen. Na in pristupa podacima evidentiranim tzv. eurotahografom objaanjen je u poglavlju posveenom tom ureaju, a svodi se na izuzimanje odatampanih izvadaka, a ukoliko se raspola~e adekvatnom opremom (ra unalo s ita em kartica), i do svih registriranih podataka. Kod izuzimanja "klasi nog" tahograma treba se pridr~avati sljedeih pravila: 1. Tahografski listi (tahogram) vadi se iz tahografskog ureaja na kraju o evida 2. Tahogram se ne smije: - savijati - spajati spajalicom ili klamaricom - aarati, tj. pisati po njemu. 3. Prije vaenja tahograma treba evidentirati: - dan, mjesec i godinu, te to no vrijeme (sati i minute) vaenja tahograma - vrstu vozila - reg. oznaku - prezime i ime voza a - proizvoa a tahografa - podru je brzine - stanje prijeene kilometra~e. 4. Nakon otvaranja tahografa potrebno je: - izvaditi sve listie - pravilno ih pohraniti (najbolje izmeu listova bilje~nice). 5. Po povratku s o evida potrebno je: - na omotnici (kuverti) ispisati sljedei tekst : tahogram vozila reg. oznake: dan, mjesec i godina izuzimanja: prezime i ime slu~benika koji je izuzeo tahogram - nakon toga ulo~iti tahogram u ispisanu omotnicu - unijeti sve podatke o tahografu u zapisnik o o evidu. NAJ E`E POGRE`KE KOD O EVIDA I KAKO IH IZBJEI: - nepravilna organizacija o evida - lanovi o evidne ekipe nisu dovoljno koordinirani tako da se ne zna precizno tko ato radi pa dolazi do preklapanja nekih aktivnosti dok neke aktivnosti bez pravilne organizacije mogu izostati. I u ovakvim situacijama, bez obzira na kolegijalnost a esto i prijateljstvo izmeu lanove ekipe, mora se poatovati policijska hijerarhija i subordinacija koja je preduvjet bilo kakve organiziranosti. Voa ekipe je taj koji je odgovoran za kvalitetu o evida u svojoj cjelovitosti pa je viae nego normalno da on i rukovodi o evidom, a da tehni ar ili druge slu~bene osobe (koje osiguravaju mjesto dogaaja, preusmjeravaju promet ili ga naizmjeni no propuataju i sl.), izvraavaju njegove naloge; - lanovi o evidne ekipe glasno pri aju i komentiraju detalje prometne nesree, iznosei svoj sud o krivnji za nesreu te druge detalje. Ovakve situacije mogu dovesti do zna ajnih problema, sve do sumnji enja za korumpiranost lanove ekipe. Primjerice, neki lan ekipe lakomisleno iznese svoj sud o nekom manje ili viae bitnom detalju nesree dovoljno glasno da ga mogu uti sudionici nesree ili svjedoci dogaaja. Sudionici takav stav trenutka esto uzimaju "zdravo za gotovo" pogotovu kad im to odgovara, a svjedoci lako mogu svoje vienje dogaaja "prilagoditi" stavu koji su uli od "stru njaka", dakle lana ekipe koja obavlja o evid. Ukoliko se u daljnjem postupku utvrdi da su injenice druga ije, nastupaju problemi i sumnji enja za "namjeataljke" i sl. Stoga je zlatno pravilo da se na mjestu dogaaja pri a ato manje a radi ato viae, pogotovu se treba uvati glasnih iznoaenja detalja tako da ih mogu uti svjedoci i sudionici; - znati~eljni i besposleni graani hodaju po mjestu dogaaja - tobo~e zabrinuti i zainteresirani ~ele pomoi, a zapravo samo odma~u uniatavajui tragove i predmete, a da ne ka~emo da postoje i takvi koji posegnu za nezaatienom imovinom koja esto bude razbacana na mjestu dogaaja (alati, ureaji, a ponekad ak i novac). Ve policijski slu~benik koji osigurava mjesto dogaaja mora znati~eljnike udaljiti s mjesta dogaaja, ali pri tome mora detektirati osobe koji raspola~u saznanjima korisnim za rasvjetljavanje dogaaja - svjedoke, koje treba odvojiti da ne utje u atetno jedni na druge. Kreui se po mjestu dogaaja i lanovi o evidne ekipe ali i drugi akteri (hitna pomo, vatrogasaci i dr.), ponekad neoprezno uniatavaju postojee i ostavljaju svoje tragove te tako u kasnijim fazama postupka mogu izazvati odreene probleme kod tuma enja situacijskog plana, fotoelaborata i sl. Zlatno pravilo je da se sve nu~ne aktivnosti i kretanje po mjestu dogaaja izvodi na na in da se sa uvaju postojei tragovi i ne stvaraju novi (pru~anje pomoi stradalima, istim putem dolazak i odlazak hitne pomoi, vatrogasaca i dr.); - ~urba je naj eae spominjani razlog za propuste na mjestu dogaaja, stoga ne treba ~uriti, kvantiteta kod ovih poslova nikad ne smije biti na ra un kvalitete, a ako se neato propusti prilikom o evida na mjestu dogaaja, to je kasnije iznimno teako, ponekad i nemogue nadoknaditi; - ne uo ava se u dovoljnoj mjeri kauzalni odnos izmeu tragova i njihovih uzroka - imajui u vidu da tragovi nastaju na dva temeljna na ina (preslikavanjem jednog tijela, oblika i sl. na drugo tijelo oblik i sl., i odvajanjem jednog dijela od neke cjeline), proizlazi da svaki trag treba promatrati u odnosu na njegov par (na koji se preslikao ili od kojeg se odvojio), kao na sliku u ogledalu, pa se objaanjavajui na in na koji je doalo do preslikavanja ili odvajanja, zapravo objaanjava dinamika dogaanje prometne nesree; - esto se zanemaruju tragovi unutar vozila, koji mogu razjasniti mnoge okolnosti, pogotovo kad je dvojbeno tko je upravljao vozilom, kakvi su smjerovi djelovanja sudarnih sila i sl., stoga i njih treba pa~ljivo na odgovarajui na in otkriti, razjasniti i fiksirati; - nekim vrstama tragova se ne posveuje dovoljna pozornost (mikrotragovi, otisci papilarnih linija, vlakna i sl.), mada mogu biti vrlo korisni kao kontaktni tragovi, posebno kad je dvojbeno je li bilo kontakta (kod bijega s mjesta dogaaja), tko je gdje sjedio i sl.; - ne upotrebljavaju se zaatitne rukavice, koje zbog opasnosti od raznih zaraznih bolesti, raznih kemikalija i sl. valja koristiti; - esto se navode atmosferske prilike koje vladaju u vrijeme kad se obavlja o evid, a ne kad se prometna nesrea dogodila, ato je pogreano; - rijetko se markiraju (obilje~avaju, isti u) zna ajniji tragovi i predmeti, ato je takoer pogreano. 16.1.6. Postupanje policije u slu ajevima udaljavanja s mjesta dogaaja prometne nesree Udaljavanjem s mjesta dogaaja prometne nesree podrazumijevamo situaciju u kojoj se nakon prometne nesree sudionik udaljava s mjesta dogaaja bilo vozilom, bilo bez vozila, s namjerom da prikrije svoj identitet i sudjelovanje u prometnoj nesrei, a pri tome postoji obveza njegovog ostanka na mjestu dogaaja. Tu situaciju valja razlikovati od situacije, koju zakon dopuata, da se sudionik privremeno udalji radi pru~anja pomoi ozlijeenima i radi izvjeaivanja policije, ukoliko se u kratkom vremenu nakon nesree javi policijskim slu~benicima. U naaoj dr~avi se neko od sudionika protupravno udaljava s mjesta dogaaja u prosjeku sa svake aeste prometne nesree (u Njema koj sa svake etvrte). Obveze osoba koje su sudjelovale u prometnoj nesrei ili naiale na mjesto dogaaja prometne nesree, koje se na ovaj ili onaj na in obvezne ostati ili poduzeti odreene aktivnosti na mjestu dogaaja, osim u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama nalazimo i u Kaznenom zakonu. 1. Kazneni zakon : - lanak 273. - nepru~anje pomoi osobi koja je teako tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei; djelo ini onaj tko ozljedu izazove svojim prijevoznim sredstvom ili na drugi na in sudjeluje u prometnoj nesrei. - lanak 104. - nepru~anje pomoi; djelo ini bilo tko ako ne pru~i pomo osobi koja se nalazi u izravnoj ~ivotnoj opasnosti, iako je to mogao u initi bez vee opasnosti za sebe i drugoga. Po ovom lanku valja procesuirati i one koji odbiju prevesti do zdravstvene organizacije stradalu osobu. - lanak 243. - nepru~anje medicinske pomoi; djelo ini doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik ako ne pru~i neodgodivu medicinsku pomo bolesniku ili osobi kojoj je takva pomo potrebna zbog izravne opasnosti za ~ivot. 2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u poglavlju du~nosti u slu aju prometne nesree: - lanak 174. - obveza ukazivanja pomoi ozlijeenima u prometnoj nesrei; djelo ine svi koji se zateknu ili naiu. - lanak 175. - obveza sudionika prometne nesree u kojoj je netko izgubio ~ivot ili je ozlijeen da, izmeu ostalog, ostane na mjestu dogaaja. Termin "ostati" sugerira da se ne mijenja polo~aj vozila. - lanak 176. - obveza sudionika prometne nesree u kojoj je nastala samo materijalna ateta da ne napuste mjesto dogaaja prije nego ato ispune Europsko izvjeae, ili na drugi na in razmijene ili ostave osobne podatke. Ova obveza je propisana zajedno s obvezom da sudionici takve (lakae) prometne nesree odmah uklone vozila s kolnika kako bi omoguili nesmetano odvijanje prometa. To zna i da sudionici lakae prometne nesree u kojoj nema ozlijeenih osoba ve je nastala samo materijalna ateta, moraju ato prije ukloniti vozila s kolnika te ih skloniti na prikladno mjesto izvan kolnika, gdje e izvraiti obvezu razmjene podataka. U praksi ponekad nije lako razlu iti koju normu primijeniti na odreeno sporno ponaaanje. Tako su mogue situacije da neka osoba ostvari obilje~ja kaznenog djela iz lanka 273. (nepru~anje pomoi osobi koja je teako tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei), iako se nije udaljila s mjesta dogaaja, mada se to djelo u pravilu ini na na in da se po initelj udaljava, tj. bje~i s mjesta dogaaja. Djelo se mo~e po initi i na na in da po initelj ostane na mjestu dogaaja ali iz nekog razloga (strah, vjerski razlozi i dr.), odbije pru~iti pomo stradalom. Takoer su mogue situacije da se osoba udalji s mjesta dogaaja nakon ato je stradalom pru~ila adekvatnu pomo, pa e se odgovornost takve osobe procjenjivati u okvirima prekraaja iz ZSPC-a, bez obzira ato te~ina ozljeda mo~e sugerirati odgovornost na razini KZ-a. Stoga u svim takvim situacijama valja pomno sagledavati i objektivne i subjektivne elemente, te ih ocjenjivati u odnosu na pravni polo~aj osobe sudionika, tj. je li odreena osoba u statusu okrivljenika ili oateenika. Kada govorimo o razlozima udaljavanja s mjesta dogaaja prometne nesree, mo~emo govoriti samo o spletu razli itih uvjeta i okolnosti, i to: - situacijskih uvjeta (doba dana, te~ina i vrsta prometne nesree, selo - grad, prisutnost - odsutnost oateenika i dr.), - osobnih imbenika prolazne prirode (droga, alkohol, umor i sl.), - osobnih imbenika trajne prirode (spol, li nost, karakter, mentalitet, temperament i sl.). No, svaki policijski slu~benik mora imati na umu da je udaljavanje (bijeg), naj eae posljedica prometne nesree koja je po svojoj biti u pravilu nehoti ni, ne~eljeni, neugodni dogaaj koji sudionika optereuje. Naime, prometna nesrea se do~ivljava i kao napad na imovinu ( esto je vozilo najvrednija imovina koju netko posjeduje), ali i napad na ast (nevjerojatno velik broj voza a do~ivljava sebe kao vrhunske voza e). Neki ljudi fetiaisti ki njeguju automobil, a na oateenje "polusvetog" predmeta reagiraju nepredvidljivo, pa se njihovo ponaaanja mo~e promatrati u svjetlu obrane dostojanstva. Navedeno mo~emo svrstati pod emotivne reakcije i psihi ke turbulencije, koje mogu rezultirati elementarnom pobudom za bijeg od neugode. No ne reagiraju svi na taj na in. Postoje i emotivno hladni, lukavi krivci koji sistematski i hladnokrvno uklanjaju tragove svoje krivice! Kao "razlozi" za udaljavanje s mjesta dogaaja navode se i sljedei: - prikrivanje drugog kaznenog djela, - vo~nja bez voza ke dozvole, - "ne~eljeno druatvo" u vozilu, - utjecaj alkohola ili droga, ne samo kao osobnog imbenika prolazne prirode, ve i njihovih organskih u inaka, (ja a te~nju za bijegom "jer je pio", ali i zbog psihomotori kog nemira, potrebe za kretanjem, smanjene kriti nosti, orijentacije i shvaanja, poveava djelovanje iznenaenja itd.). Dogaa se i da se krivci pozivaju na nu~nost, naj eae ukazivanja prve pomoi. Isto tako da u odreenim situacijama nema ~elje da se pobjegne od odgovornosti, nego doe do rasprave meu sudionicima, i da netko od sudionika smatra da nije kriv i da se ima pravo udaljiti. Dogaalo se da sudionik u stanju nekontrolirane uzrujanosti ostavi vozilo i tr i pod utjecajem emocija, a zapravo ne bje~i od odgovornosti nego tako reagira na stresni dogaaj. Policijski slu~benik razloge i motivaciju za udaljavanje s mjesta dogaaja mora promatrati kroz prizmu u~ivljavanja u ulogu onog koji "bje~i" kako bi ga lakae i br~e otkrio. U tom je smislu od presudne va~nosti: - brzina reagiranja i osiguranja mjesta prometne nesree te promptno prikupljanje informacija kako iz personalnih tako i materijalnih izvora (svjedoci  tragovi i predmeti), - koli ina raspolo~ivih informacija koje omoguuju individualnu ili skupnu identifikaciju vozila i voza a, - precizno i brzo provoenja potrage ime se anulira atetno djelovanje protoka vremena, - dobro planirana i organizirana potraga, - pravodobno i adekvatno koriatenja stru njaka i vjeataka. Klju  za uspjeh je kvalitetan o evid i primjena traseoloakih znanja, gdje je uloga traseologije zapravo dvojaka. Prvi zadatak je omoguiti otkrivanje, pronala~enje i identifikaciju vozila i po initelja, dok je drugi zadatak dokazivanje, tj. utvrivanje i razjaanjavanje uzroka, mehanizama, stvaranje dokaznih sredstava za provjeravanje iskaza svjedoka i okrivljenika. Sve to uz primjenu pravila, saznanja i iskustava klasi ne kriminalistike, izmeu ostalog i potra~ne taktike. Mjere traganja valja pokrenuti ato prije, odmah nakon saznanja. Stoga ve kod dojave treba saznati ato viae podataka i prema raspolo~ivim podacima organizirati traganje, dok ekipa koja vrai o evid, konstantno, putem UKV veze dostavlja novootkrivene podatke. Kako bi se prikupili ato kvalitetniji podaci prilikom dojave, dobro je u prostorijama de~urstva nadohvat ruke imati listu pitanja koje bi prilikom zaprimanja dojave valjalo postaviti osobi koja dojavljuje za dogaaj. U osnovi, ta lista pitanja treba sadr~avati: 1. to no mjesto prometne nesree 2. to no ili pribli~no to no vrijeme prometne nesree 3. dojavljuje li dogaaj svjedok o evidac ili svjedok po uvenju 4. podatke o osobama koji su bili o evici prometne nesree 5. tko je sudjelovao u prometnoj nesrei (dva motorna vozila, vozilo i pjeaak i sl.) 6. marku, tip, vrstu, boju i eventualno godinu proizvodnje vozila i sl. 7. u kojem se pravcu vozilo udaljilo 8. jesu li zapa~ene neke karakteristike za vozilo takve vrste 9. osobni opis voza a ako je zapa~en 10. eventualno karakteristi no ponaaanje voza a prije nesree 11. jesu li se u vozilu nalazili putnici, njihov broj, spol, dob, gdje su sjedili i eventualno osobni opis 12. je li u vozilu ili na njemu opa~eno neato specifi no 13. je li opa~eno registarsko podru je i broj ili dio oznake i broja 14. je li na vozilu opa~en neki natpis i na kom dijelu 15. jesu li na vozilu zapa~ena oateenja, kakva i na kojem mjestu 16. lokacija eventualnih tragova i predmeta u svezi s prometnom nesreom. Ovisno o specifi nostima pojedinih policijskih uprava ili postaja lista se mo~e reducirati ili proairiti. Prilikom razgovora sa svjedocima i oateenicima valja se rukovoditi pravilima struke i imati na umu: - posebno psihi ko stanje sudionika (uzbuenost, zate enost, strah, aok), koje mo~e potpuno imobilizirati sposobnost zapa~anja, - objektivnu mogunost zapa~anja (zdravstveno stanje, struka, polo~aj), - da je oateenik specifi an svjedok, subjektivan u odnosu na krivnju, - da i dijete mo~e dati korisnu obavijest usprkos svojoj sugestibilnosti - dje aci mnogo bolje zapa~aju vozilo, marku, oblik, vrstu, dok djevoj ice bolje zapa~aju osobu voza a i putnike, odijelo, ukrase, znakove, natpise i sl. Prilikom otkrivanja i tuma enja tragova valja imati na umu: - da pravilno protuma en trag mo~e poslu~iti kao korektor ili potvrda izjave svjedoka, - da nepravilno ozna en, izuzet ili pohranjen trag mo~e izgubiti svoje zna enje, - ato je uloga svjedoka manja, ili ih nema, ili su u kontradikciji, to je uloga tragova vea, - da zadnji kota i prelaze preko tragova prednjih kota a, te u svezi s tim uloga cestovnih zavoja i skretanja gdje se ti tragovi odvajaju, - da tragove valja usporeivati, - da je krivac zainteresiran da uniati trag, a ato je trag sitniji, krivac manje misli na njega, pa ga ne uniatava, a otud va~nost naoko sitnih tragova. Viae je nego jasno da ato se prikupi viae informacija, naro ito osobitosti to je vea mogunost brzog otkrivanja i procesuiranja "bjegunca". `to se ti e poduzimanja mjera potrage, osnovno na elo je da se ne traga stihijski ve planski. Svaka PU odnosno PP trebaju imati stalni i opi plan potrage za vozilima i voza ima koji su u bijegu. Plan treba sadr~avati: - plan blokade, - plan koriatenja mjesta pogodnih za zasjedu, - plan koriatenja svih ophodnji u redovnoj slu~bi, - plan koriatenja specijalista, - plan koriatenja drugih tijela unutarnjih poslova, - plan pretrage terena, - plan o provoenju provjera svih vrsta. O specifi nosti konkretnog slu aja ovisi hoe li se plan primijeniti u cijelosti ili djelomi no, ili e se u "hodu" dopunjavati drugim potrebnim mjerama. Velika je va~nost a~urnih dossiera sektora s popisima benzinskih crpki, autoradionica, autopraonica, prodavaonica autodijelova, boja i lakova (legalnih i ilegalnih), koji mora korespondirati s planom o provoenju provjera. Da bi potraga uspjela nije dovoljno da postoje najbolji planovi, ve je neophodno da se od vremena saznanja za prometnu nesreu sistematski i organizirano, na svim razinama, prikupljaju informacije o vozilu i voza u koje omoguavaju otkrivanje i hvatanje po initelja. Metoda eliminacije ima veliku ulogu zbog vozila koji prolaze kroz prostor blokade, tj. zasjede. Posebna je va~nost podataka o oateenjima. Prikupljanje informacija u osnovi se odvija u etiri faze: I. faza - openita - slu~i za poduzimanje prvih mjera potrage, za postavljanje blokade i zasjede. Po inje primanjem dojave o prometnoj nesrei i bijegu - valja izbjei paniku, stihijski rad, raditi na dobivanju konkretnih podataka. Od velike je va~nosti sastavljanje spomenute liste pitanja, koja bi trebala biti istaknuta u prostoriji de~urstva. Po njoj bi slu~bujui ve kod zaprimanja dojave o bijegu postavljao pitanje osobi koja dojavljuje za dogaaj. II. faza - zapo inje dolaskom ophodnje na mjesto dogaaja i osiguranjemmjesta dogaaja, te prikupljanjem informacija. Paralelno provjerava i usporeuje podatke iz dojave sa zate enim stanjem. Najva~nije je otkriti tragove pravca bijega i tragove koji ukazuju na identitet vozila - posebno na nedvojbena oateenja na vozilu. III. faza - prikupljanje podataka i obavijesti radi identifikacije vozila i voza a odvija se i u tijeku obavljanja o evida, a naravno, zapo inje dolaskom ekipe za o evide. IV. faza - vjeata enjem prikupljeni podaci, a treba ih koristiti ve u tijeku o evida, ali po potrebi i naknadno. Dobro je znati da su izjave osoba glede registarskih brojeva na tablicama esto neto ne, ali mo~e biti od pomoi kombiniranje sli nih brojeva. Ponekad reakcije voza a mogu poslu~iti kao pokazatelji da je osoba u bijegu, te tako skrenuti pozornost policijskih slu~benika ili svjedoka, npr.: - naglo napuatanje mjesta dogaaja (naravno, ovisno o tehni kom stanju vozila), - bijeg prati poveanje brzine (barem u prvim fazama), - nou voza i gase svjetla, - vo~nju karakterizira brzina, nagla usporenja, naglo mijenjanje smjera vo~nje, okretanje na cesti (i preko pune crte), nagla skretanja, mijenjanje trake, nagla zaustavljanja i kretanja unatrag u sporedne ulice itd., - ovakve reakcije traju du~e ili krae, dok se voza  ne "pribere" i po ne kontrolirati svoje ponaaanje. Tijekom kontrole vozila i voza a treba imati u vidu mogunost da se voza  zamijenio za upravlja em s nekim od putnika, pa takve osobe nee manifestirati simptome straha i uznemirenosti! U nedostatku korisnih tragova ne treba se ustru avati pregledati odlagaliata otpada u blizini mjesta dogaaja i pretpostavljenog pravca bijega. Kada se pronae ili zaustavi sumnjivo vozilo, treba ga izdvojiti iz prometa i osigurati, takoer i voza a. Na vozilu treba obaviti o evid i objektivni nalaz usporediti s nalazom na mjestu prometne nezgode. Odbjegli voza i znaju fingirati krau vozila, ato zahtijeva nazo nost stru njaka za kradena vozila u ekipi za o evide. Svakako se mora pristupiti provjeri alibija voza a. Ako se vozilo i voza  ne otkrije u prva 24 sata, ne treba gubiti nadu, nego uporno i savjesno nastaviti s traganjem. Ne treba se ustru avati ni zatra~iti pomo i suradnju graana putem masovnih medija koji mogu biti od velike koristi. Kada se otkrije vozilo i voza , potragu valja obustaviti (ato se esto zaboravi). Policijska izvjeaa, po svojoj prirodi uklju uju naknadne analize tog dogaaja, te stoga moraju biti ato to nija i preciznija. 16.1.7. Obavjeatavanje obitelji o stradavanju - smrti osobe (prometne nesree ili dr.) od strane policijskih slu~benika Jedna od obveza ekipe koja obavlja o evid nekog tragi nog dogaaja, naj eae prometne nesree, jest i obavjeatavanje o dogaaju zainteresirane osobe, tj. bli~njih. S obzirom na to da ljudi ne stradavaju uvijek u mjestu svog prebivaliata, nee uvijek bli~nje obavijestiti osoba koja je obavljala o evid, koja o tom dogaaju najviae zna i to iz "prve ruke", ve e to nekad biti drugi policijski slu~benik koji e tu zadau odraditi na zahtjev osobe koja je obavila o evid. esto se u javnosti, ali i kroz predstavke i pritu~be graana mogu uti prigovori na policijske postupke s tim u svezi. Naj eae se prigovara netakti nom na inu priopavanja "crnih" vijesti, ili to da su bli~nji za tragi ni dogaaj saznali iz drugih izvora, susjeda, medija i sl. Na po etku valja napomenuti da, za razliku od nekih svjetskih policija, policija u RH nema slu~benike koji su specijalizirani za obavljanje takvih delikatnih zadaa. Mo~da bi, s obzirom na specifi nost i delikatnost tog policijskog posla, a po uzoru na neke policijske organizacije koje za takve slu~benike imaju posebno sistematizirana radna mjesta, za koja se pohaaju specijalisti ki obrazovni moduli, valjalo razmisliti o ideji da se taj posao tretira na sli an na in i u RH. Do problema, odnosno nesnala~enja mo~e doi i kod policijskog slu~benika koji je obavljao o evid, dakle koji o dogaaju zna sve "iz prve ruke", a naro ito kod slu~benika koji radi po zahtjevu, a o tom dogaaju zna po uvenju. O posebnom, naj eae aokantnom i iznimno osjetljivom stanju osobe kojoj se priopava vijest, izliano je i govoriti. Policijski slu~benik se za priopavanje obitelji o smrti njenog lana mora za tu zadau pripremiti, ato podrazumijeva da se prikupi ato viae podataka prije nego se nekoga izvijesti o smrti njemu bliske osobe (vrijeme i mjesto smrti, uzrok smrti, mjesto na kojem se nalaze stvari koje su pripadale smrtno stradaloj osobi, mjesto i broj telefona gdje se nalazi tijelo smrtno stradale osobe, gdje i kada treba doi radi identifikacije tijela, vrijeme i mjesto obdukcije i sl. ). Kako je poznato da ljudi nakon spoznaje o smrti voljene osobe mogu reagirati na razli ite na ine dok duboke emocije izbijaju na povrainu, pri emu su poricanje, ljutnja, gubljenje svijesti, tjelesno nasilje, aok, ravnoduanost, amnezija i neprijateljstvo neke od tipi nih reakcija, policijski slu~benici ija je zadaa priopiti vijest o smrti, moraju na ovakve reakcije biti spremni u svrhu izbjegavanja iznenaenja i neprimjerenih reakcija kao odgovora na ponaaanje osobe kojoj je vijest priopena. Dobro je da policijski slu~benici na obavljanje ove zadae idu u paru, (nikad samo jedan policijski slu~benik), te po mogunosti u dogovoru s djelatnicima hitne medicinske pomoi. Iako je priprema za priopavanje sastavni dio cjelokupne zadae i o kvalitetnijoj pripremi i te kako e ovisiti dalji razvoj situacije prilikom priopavanja, ipak je nu~no voditi ra una da priprema ne traje predugo, te da se s izvraenjem, ma kako ono bilo stresno i za policijske slu~benike, nepotrebno ne odugovla i. Ovo ponajprije zbog toga jer nikako nije dobro da obitelj za smrtno stradavanje svog lana dozna iz medija koji e u nastojanju objavljivanja ato ekskluzivnije vijesti biti i te kako brzi, pa u nekim situacijama i bezobzirni u objavljivanju tragi nih dogaaja. Samo priopavanje policijski slu~benici moraju obaviti ato primjerenije i takti nije, pritom su se du~ni predstaviti ve u prvom kontaktu s lanovima obitelji, na vratima stana ili doma, te zatra~iti dopuatenje da uu u stan, a potom nazo nima priopiti kako za njih imaju vrlo loau vijest, kako bi pripremili obitelj za ono ato dalje slijedi. O smrtnom slu aju treba izvijestiti izravno i jednostavno, dati podatke o poznatim injenicama i uputiti ih gdje mogu dobiti viae podataka ukoliko imaju upite. Pritom je nu~no voditi ra una o odabiru same lokacije i mjesta gdje e se vijest priopiti, pri emu osobu s kojom e se kontaktirati treba izdvojiti, ako se nalazi u masi ljudi, na radnom mjestu i sl. Policijski slu~benici u pravilu ne bi trebali ostvarivati prisne, fizi ke kontakte s osobama koje obavjeatavaju o smrtnom slu aju, grliti ih i sli no, ali ukoliko te osobe imaju potrebu i ~elju, te do toga doe spontano, policijski slu~benik treba dopustiti i takav na in komunikacije i ne bi smio gledati kako da se ato prije izvu e iz neugodne situacije. Kako bi se ovakve situacije izbjegle, dobro je da policijski slu~benici u pripremnoj fazi, u trenutku primanja tragi ne vijesti nastoje osigurati nazo nost prijatelja obitelji, osobu koja e pru~iti potporu u trenucima prvog aoka koji je neizbje~an i na koji valja ra unati, bez obzira u kojem obliku e se manifestirati. Kakva god reakcija bila, policijski slu~benik ni u kom slu aju ne smije pokazati osudu zbog ponaaanja, te mora pustiti osobu da govori i sluaati je, a po potrebi uklju iti i medicinsko osoblje u pru~anju lije ni ke pomoi. Ako u prvom trenu nije nazo na druga bliska osoba, policijski slu~benik trebao bi ostati s obitelji dok ne doe bliski roak, prijatelj ili susjed i dok nije siguran da se obitelj mo~e dalje sama suo avati s injenicom koja im je prethodno priopena. Po potrebi, policijski slu~benik trebao bi obitelji ostaviti podatke (policijske postaje koja je postupala, policijskog slu~benika koji je obavljao o evid i dr.) kako bi drugi podaci koji e nakon popuatanja prvotnog aoka biti predmet zanimanja obitelji, bili i dostupni. Kada govorimo o ovoj tematici, obvezno treba naglasiti kako se ovakve obavijesti nikada ne bi trebale davati telefonom, ve isklju ivo osobnim izvjeaivanjem policijskih slu~benika. Policijski slu~benici trebali bi imati strpljenje i sasluaati obitelj, izrei suut zbog njihovog gubitka i boli, obratiti adekvatnu pozornost na svakog lana obitelji i dr., no istodobno nu~no je izbjei pokazivanje vlastitog osjeaja nelagode i nemoi kod uspostavljanja kvalitetnog kontakta s o~aloaenim. Po~eljno je na izvraenje ove zadae uputiti iskusnije policijske slu~benike koji e moi predvidjeti i pravodobno sprije iti negativan razvoj situacije, koristei se svim raspolo~ivim mjerama i taktikama, ali i improvizacijom. Tom prilikom nikako nije dobro zanemariti injenicu da su i policajci samo ljudi sa svim vrlinama, manama i osjeajima. Pogreano bi bilo zauzeti kruti stav kako se svatko samom injenicom ato je policajac mo~e i mora s lakoom nositi sa svim problemima i zadaama koje se pred njega u slu~bi postave. Takvim razmialjanjem i postupkom, ne samo da bi se naatetilo stranci kojoj se vijest o smrti bliske osobe ima priopiti, ve dolazi i do svojevrsne viktimizacije policijskog slu~benika, koji je stavljen pred svraen in neodgodivog izvraenja postavljene zadae za koju je nepripremljen. Zaato je tome tako? Razlog je i te kako razumljiv ako se upustimo u promialjanje o na inu postupanja u ovoj situaciji. Od policijskog slu~benika o ekuje se da s osobom kojoj je nu~no priopiti tragi nu vijest ostvari suosjeajan kontakt i poka~e dozu empatije, ali istovremeno se od njega tra~i da sam ocijeni koja je to doza i da zna na koji na in ostati "hladne glave" i situaciju dr~ati pod kontrolom te pru~iti potrebnu pomo. U takvoj prilici, neiskusni policijski slu~benici i te kako pro~ivljavaju teake trenutke kada nastoje pronai odgovor na sva postavljena pitanja koja dolaze od stranke s kojom kontaktiraju, ali joa viae kada nastoje odgovoriti na pitanja koja postavljaju sami sebi, nastojei se u~ivjeti u situaciju oateene obitelji, ato ponekad mo~e ostaviti neizbrisive tragove sa zna ajnim posljedicama za itav ~ivot, a time i na njegovu profesionalnu karijeru. S obzirom na izneseno, dobro je na pregledan na in izdvojiti preporuke kako obaviti ovaj delikatan policijski posao: - pripremiti se psihi ki (emotivno) - informirati se o osobi kojoj kani priopiti loau vijest (ili viae njih), kroz IS MUP-a, kod susjeda i dr., kako bi predvidio reakciju (kroni ne bolesti, trudnoa, nazo nost male djece, narav, karakter, sklonost agresiji, i sl.) - kod viae pretpostavljenih reakcija pripremiti se za najgoru moguu - prema potrebi osigurati nazo nost ekipe hitne medicinske pomoi - priopenje mora biti osobno i ato prije (nikako telefonom ili sl.) - ne zaboraviti izraziti suut kod priopavanja smrtnog stradavanja (biti suosjeajni) - uvijek obavjeatavati u ekipi od dva lana - uvijek obavjeatavati nasamo i dok bli~nji sjedi - zapamtite da je aok neizbje~na pojava - uvijek govoriti o ~rtvi imenom - ponuditi se uspostaviti kontakt s osobom koja e mu pomoi i ostati s bli~njim dok ta osoba ne stigne - govoriti jasnim, jednostavnim jezikom - uvijek upoznati bli~njeg s postupkom preuzimanja osobnih stvari ~rtve; nikada ne uru ivati te stvari u vrijeme obavjeatavanja.  Ne zaboravite da je glavni cilj vaaeg postupanja spre avanje prometnih nesrea.  Kad ne mo~ete sprije iti nesreu, svojim profesionalnim postupanjem barem olakaajte posljedice. 17. ZAKON O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU Ovim se Zakonom ureuju uvjeti i na in obavljanja djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta, te prijevoza za vlastite potrebe. Djelatnost javnoga cestovnog prijevoza je prijevoz putnika i tereta u unutarnjem i meunarodnom cestovnom prometu. Javni prijevoz je prijevoz koji je uz jednake uvjete pristupa an svim korisnicima prijevoznih usluga. Izvanredni prijevoz je prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu ili osovinski pritisak vei od dopuatenog ili dimenzije vee od propisanih. Putnik je osoba koja na temelju ugovora ima pravo na prijevoz. Prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz mora u skladu s uvjetima i raspolo~ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji prema posebnim propisima nisu izuzeti iz prijevoza. Prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz mora u skladu s uvjetima i raspolo~ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji prema posebnim propisima nisu izuzeti iz prijevoza. Strani prijevoznik ne mo~e obavljati unutarnji prijevoz (kabota~a) na teritoriju Republike Hrvatske te prijevoz za tree zemlje ili iz njih, osim ako je to predvieno meunarodnim ugovorom ili ako za to ima posebnu dopusnicu koju izdaje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Iznimno, strani prijevoznik mo~e obavljati unutarnji prijevoz kao kru~nu vo~nju grupe putnika, koju je dovezao iz dr~ave u kojoj je vozilo registrirano. Domai prijevoznik mo~e na temelju dopusnice za koriatenje stranog vozila koristiti strano vozilo za prijevoz, u skladu s kriterijima koje propisuje ministar mora, prometa i infrastrukture. 17.1. Uvjeti za obavljanje javnoga cestovnog prijevoza Djelatnost javnoga cestovnog prijevoza u unutarnjem i meunarodnom cestovnom prometu mo~e obavljati prijevoznik ako je registriran za obavljanje djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza i ako ispunjava zakonske uvjete. Strana pravna ili fizi ka osoba u pravilu mo~e u Republici Hrvatskoj registrirati djelatnost javnoga cestovnog prijevoza, samo ako je to pod istim uvjetima hrvatskoj pravnoj ili fizi koj osobi dopuateno u dr~avi iz koje je strana osoba (uvjet reciprociteta). Javni cestovni prijevoz putnika obavlja se autobusima kao linijski prijevoz ili kao slobodni prijevoz u unutarnjem i meunarodnom prometu. Prijevoz putnika ne mo~e se obavljati osobnim vozilom, s iznimkom autotaksi prijevoza. Linijski prijevoz putnika obavlja se na odreenim linijama, po unaprijed utvrenom voznom redu, utvrenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza, a mo~e se obavljati kao direktni, ekspresni i putni ki prijevoz. Kao i ostale vrste prijevoza mo~e se obavljati samo na temelju valjane dopusnice koja se izdaje na rok od pet godina. Dopusnicu mo~e koristiti samo prijevoznik kojem je izdana. Prijevoznik je du~an obavljati prijevoz na liniji u skladu s izdanom dopusnicom. Za vrijeme obavljanja prijevoza u vozilu se mora nalaziti dopusnica. Unutarnji linijski prijevoz putnika obavlja se kao lokalni, ~upanijski i meu~upanijski. Lokalni linijski prijevoz putnika kao prijevoz putnika u javnom cestovnom prometu ureuje se propisima o komunalnom gospodarstvu. Unutarnji linijski prijevoz putnika obavlja se i kao posebni linijski prijevoz putnika. Meunarodni linijski prijevoz putnika izmeu Republike Hrvatske i drugih dr~ava i tranzitni linijski prijevoz preko teritorija Republike Hrvatske uspostavlja se u skladu s meunarodnim ugovorima, a na temelju prethodne suglasnosti ministarstva i nadle~nih tijela drugih dr~ava. Naizmjeni ni prijevoz je prijevoz prethodno organiziranih grupa putnika u viae putovanja, s istog polaziata do istog odrediata. Pri obavljanju slobodnog prijevoza putnika u autobusu se mora nalaziti ispravno i to no popunjen putni list potpisan od prijevoznika. Ako se radi o meunarodnom prijevozu, prijevoznik mora imati putni list ovjerovljen i od nadle~ne carinske slu~be Republike Hrvatske. Pri obavljanju meunarodnoga slobodnoga cestovnog prijevoza putnika strani prijevoznik mora imati u vozilu pravilno i to no popunjen putni list na propisanom obrascu, potpisan od prijevoznika i ovjerovljen od Carinske uprave na grani nom prijelazu. Autotaksi prijevoz ureuje se zakonom i propisom koji u skladu sa zakonom donosi nadle~no tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Autotaksi prijevoz obavlja se unutar podru ja i s podru ja one jedinice lokalne samouprave gdje autotaksi prijevoznik ima sjediate. Obavlja se na temelju dozvole koje je izdalo nadle~no tijelo i licencije za obavljanje autotaksi prijevoza. Voza  autotaksi vozila mora imati polo~en ispit o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turisti kim, prometnim i drugim zna ajnim objektima i znamenitostima na podru ju na kojem obavlja prijevoz. 17.2. Javni cestovni prijevoz tereta Javni cestovni prijevoz tereta obavlja se u unutarnjem i meunarodnom prometu. Za vrijeme obavljanja prijevoza tereta prijevoznik mora u vozilu imati teretni list. Slobodni prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvruju ugovorom izmeu prijevoznika i naru itelja prijevoza. Meunarodni slobodni prijevoz tereta obavlja se na temelju dopusnice za meunarodni slobodni prijevoz tereta, ukoliko meunarodnim ugovorom nije odreeno da se prijevoz obavlja bez dopusnice. 17.3. Prijevoz za vlastite potrebe Prijevoz za vlastite potrebe osoba i tereta u cestovnom prometu je prijevoz ato ga obavljaju pravne ili fizi ke osobe, radi zadovoljavanja proizvodnih ili uslu~nih potreba u okviru svojih djelatnosti. Prilikom obavljanja prijevoza osoba za vlastite potrebe autobusom, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice, izdane od strane onoga koji obavlja prijevoz za vlastite potrebe, odnosno dokaz o uplati turisti ke usluge u koji je ura unata naknada za prijevoz, kad se prijevoz obavlja poradi uslu~nih potreba u okviru djelatnosti. Prilikom meunarodnog prijevoza osoba za vlastite potrebe, osim identifikacijskih iskaznica ili dokaza o uplati turisti ke usluge, u vozilu se mora nalaziti putni list. Prilikom obavljanja prijevoza tereta za vlastite potrebe vozilom iznad 3,5 tona najvee dopuatene mase u vozilu se mora nalaziti: - teretni list i - dokaz iz kojeg se mo~e utvrditi da se radi o prijevozu za vlastite potrebe. 17.4. Posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe Vozila kojima se obavlja djelatnost cestovnog prijevoza i prijevoz za vlastite potrebe, moraju osim uvjeta odreenih zakonom, ispunjavati i neke dodatne uvjete odreene Pravilnikom o posebnim uvjetima glede motornih vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe. Autobus kojim se obavlja prijevoz osoba u javnom linijskom meumjesnom cestovnom prometu mora imati: - skraenu naznaku tvrtke ili naziva prijevoznika, odnosno ime, prezime i prebivaliate samostalnog privrednika, - istaknuti natpis s naznakom polaznog i dolaznog mjesta i vremena te najmanje jednog usputnog stajaliata linije kojom se ozna ava smjer, - ovjerenu kopiju odobrenog voznog reda i tarifu ovjerenu od prijevoznika odnosno samostalnog privrednika, - brojevima ozna ena sjedala i - zagrijan prostor za putnike i posadu za vrijeme upotrebe vozila u zimskim uvjetima. Autobus kojim se obavlja prijevoz osoba u javnom slobodnom prijevozu i prijevoz osoba za vlastite potrebe u cestovnom prometu mora imati: - skraenu naznaku tvrtke ili naziva prijevoznika odnosno ime, prezime i prebivaliate samostalnog privrednika, pravne osobe ili graanina koji obavlja prijevoz za vlastite potrebe, - istaknuti natpis s naznakom "slobodan prijevoz". Osobni automobil kojim se obavlja autotaksi prijevoz osoba u cestovnom prometu mora imati: - ugraen ispravan, plombiran i ba~daren taksimetar postavljen na vidnom mjestu tako da korisniku uo ljivo pokazuje cijenu izvraene usluge, - oznaku taxi (taksi) na krovu vozila, koja nou mora biti osvi,jetljena kada je vozilo slobodno za vo~nju, - ovjeren izvadak iz tarife za autotaksi prijevoz postavljen na vidnom mjestu u vozilu, - evidencijski broj iz registra radnji istaknut na krovu vozila. Teretni automobil kojim se prevoze stvari u javnom linijskom i slobodnom prijevozu u cestovnom prometu i prijevozu za vlastite potrebe mora imati: - skraenu naznaku tvrtke ili naziva prijevoznika odnosno ime, prezime i prebivaliate samostalnog privrednika odnosno pravne osobe ili graanina koji obavlja prijevoz za vlastite potrebe. Skraenu naznaku tvrtke ili naziva prijevoznika, odnosno ime, prezime i prebivaliate samostalnog privrednika odnosno pravne osobe ili graanina koji obavlja prijevoz za vlastite potrebe upisuje se ili lijepi na obje bo ne stranice autobusa odnosno vrata kabine teretnog automobila i drugih vozila namijenjenih za prijevoz stvari. Slova skraene naznake tvrtke ili naziva prijevoznika, odnosno ime i prezime moraju biti najmanje visine 30 mm a airine 5 mm. Istaknuti natpis s naznakom polaznog i dolaznog mjesta i vremena najmanje jednog usputnog stajaliata linije kojom se ozna ava smjer, odnosno "slobodan prijevoz" mora biti postavljena na prednjem desnom dijelu vjetrobranskog stakla s unutarnje strane autobusa. Strana vozila koja obavljaju prijevoz u Republici Hrvatskoj moraju ispunjavati uvjete koji su propisani za vozila kojima se obavlja djelatnost cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj.  Ureen i organiziran prijevoz putnika i robe cestom ima svoju sigurnosnu dimenziju a time i interes policijske slu~be.  Ne upuatajte se u intervenciju ako joj ne vidite kraj i potpuno ne vladate problematikom. 18. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI Prijevoz opasnih tvari je iznimno osjetljivo podru je koje je u unutarnjem pravu ureeno Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07.), te s nekoliko podzakonskih akata. No, ti propisi su u svom najveem dijelu blanketne naravi, odnosno upuuju na obvezu primjene meunarodnih pravnih akata koji to podru je temeljito ureuju a RH ih je prihvatila i ratificirala, ime su postali obvezujui za sve pravne subjekte u Republici Hrvatskoj. Tako podru je prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu ureuje Europski sporazum o meunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari, tzv. ADR, koji na viae od 1 200 stranica detaljno odreuje vrste i na ine prijevoza, te uvjete i procedure, tj. postupke i obveze svih sudionika takvog prijevoza. Opasnim tvarima smatraju se roba, tereti, tvari, materijali i predmeti koji su podijeljeni na: eksplozivne tvari, plinove, zapaljive tekuine, zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari, tvari koje u dodiru s vodom oslobaaju zapaljive plinove, oksidirajue tvari, organske perokside, otrove, infektivne tvari, radioaktivne tvari, nagrizajue tvari i ostale opasne tvari. Opasne tvari su i otpad, pripravci, radioaktivni i nuklearni materijal, ako udovoljavaju uvjetima za svrstavanje u opasne tvari u smislu odredbi meunarodnih propisa koji ureuju tu problematiku, tj. ako imaju svojstva tih tvari. Sukladno meunarodnoj klasifikaciji, opasnim se smatraju tvari: - klasa 1 - eksplozivne tvari i predmeti - klasa 2 - plinovi - klasa 3 - zapaljive tekuine - klasa 4.1 - zapaljive krute tvari, samoreaktivne tvari i desenzitvizirani kruti eksplozivi - klasa 4.2 - tvari sklone spontanomu zapaljenju - klasa 4.3 - tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinove - klasa 5.1 - oksidirajue tvari - klasa 5.2 - organski peroksidi - klasa 6.1 - otrovne tvari - klasa 6.2 - infektivne tvari - klasa 7 - radioaktivni materijal - klasa 8 - korozivne tvari - klasa 9 - razne opasne tvari i predmeti. Prazne neo iaene posude, boce ili druga ambala~a u kojima su se nalazile opasne tvari moraju biti zatvorene i ozna ene na isti na in kao da su napunjene opasnim tvarima. Prijevozna sredstva kojima se prevozi takva ambala~a, moraju biti ozna ena na isti na in kao i prijevozna sredstva kojima se prevoze posude, boce ili druga ambala~a napunjena opasnom tvari. Utovar i istovar opasnih tvari (utovar, utakanje pretovar, pretakanje, istovar, istakanje, uvanje i druge radnje u svezi s utovarom ili istovarom) mogu se obavljati samo na posebno odreenim mjestima na kojima se ne ugro~avaju ~ivot i zdravlje ljudi, ~ivotna okolina ili materijalna dobra, odnosno sigurnost prometa. 18.1. Prijevoz opasnih tvari u cestovnome prometu Opasne tvari mogu prevoziti osobe koje su za to stru no osposobljene i koje su navraile 21 godinu ~ivota uz uvjet da ima najmanje godinu dana iskustva na poslovima voza a teretnog vozila ija najvea dopuatena masa prelazi 3 500 kg. Za prijevoz opasnih tvari mo~e se upotrebljavati samo vozilo koje je proizvedeno, opremljeno i ozna eno sukladno odredbama ADR-a, i ima va~eu potvrdu o udovoljavanju vozila za prijevoz odreenih opasnih tvari. Pravne i fizi ke osobe koje obavljaju prijevoz, obvezne su kod osiguravajueg druatva osigurati opasne tvari od atete koja bi mogla nastati treim osobama prijevozom opasne tvari. Sudionici u prijevozu opasnih tvari du~ni su, s obzirom na vrstu predvidivih opasnosti, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprije ila nezgoda ili nesrea, odnosno kako bi se u najveoj moguoj mjeri umanjile posljedice nezgode ili nesree. U slu aju opasnosti, odnosno u slu aju nezgode ili nesree sudionici pri prijevozu opasnih tvari du~ni su odmah obavijestiti Dr~avnu upravu za zaatitu i spaaavanje (112) te dati sve podatke nu~ne za poduzimanje odgovarajuih mjera. U slu aju nastanka nezgode ili nesree za koji postoji obveza prijavljivanja, prijevoznik, sigurnosni savjetnik, odnosno organizator prijevoza, mora ministarstvu nadle~nom za promet dostaviti propisano izvjeae. Prijevoznik, poailjatelj, primatelj i organizator prijevoza moraju suraivati meusobno i s ovlaatenim osobama nadle~nih tijela s ciljem razmjene podataka o potrebi poduzimanja odgovarajuih sigurnosnih i preventivnih mjera, te postupaka pri nezgodi ili nesrei. Prijevoznik je du~an poduzeti sve ato je nu~no kako bi se u slu aju gubitka opasnih tvari tijekom prijevoza, izgubljene opasne tvari pronaale, te o opasnosti od opasnih tvari bez odgode obavijestiti Dr~avnu upravu za zaatitu i spaaavanje. Prijevoznik je du~an opasne tvari koje su se za vrijeme prijevoza prosule ili istekle osigurati, prikupiti ili odstraniti, odnosno smjestiti na za to odreeno mjesto ili ih na drugi na in u initi bezopasnim te o tome obavijestiti Dr~avnu upravu za zaatitu i spaaavanje. Ako prijevoznik nije u mogunosti postupiti na opisani na in, du~an je pozvati pravnu ili fizi ku osobu koja je ovlaatena za postupanje u slu aju nezgoda ili nesrea s opasnim tvarima, na ra un prijevoznika. Prosute ili istekle opasne tvari i kontaminirani predmeti se moraju zbrinuti u skladu s posebnim propisima. Ako je vozilo sudjelovalo i oateeno u prometnoj nesrei, policijski slu~benik koji obavlja o evid, izmeu ostalog e oduzet potvrdu o udovoljavanju vozila za prijevoz odreenih opasnih tvari, te je vratiti ovlaatenoj pravnoj osobi koja je izdala potvrdu i o tome obavijestiti Ministarstvo. Za prijevoz eksplozivnih, radioaktivnih tvari i nuklearnog materijala potrebno je posebno odobrenje. Odobrenje za prijevoz eksplozivnih tvari u unutarnjem prometu izdaje policijska uprava odredianog podru ja, a u meunarodnom prometu (uvoz, izvoz, provoz) MUP. Odobrenje za prijevoz radioaktivnih tvari izdaje Dr~avni zavod za zaatitu od zra enja, a odobrenje za prijevoz nuklearnog materijala izdaje Dr~avni zavod za zaatitu od zra enja uz suglasnost Dr~avnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Izdavatelj odobrenja mo~e odrediti dodatne uvjete prijevoza ili posebne mjere sigurnosti, ako ocijeni da su nu~ni radi zaatite ljudi, okoliaa ili stvari, odnosno zaatite prijevoza od neovlaatenih osoba. Troakove za dodatne uvjete, odnosno posebne mjere sigurnosti podmiruje osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja. Izdavatelj odobrenja mo~e odrediti: 1. pratnju policije; 2. pravac kretanja; 3.pratnju koju osigurava poailjatelj ili prijevoznik (naoru~ane osobe i motornog vozila); 4. pratnju stru ne osobe za rukovanje opasnom tvari koja se prevozi; 5. trajanje prijevoza; bez zaustavljanja (neprekidno); 6. kretanje u koloni (kada se kree viae vozila natovarenih opasnim tvarima); 7. vrijeme polaska vozila s polaziata; 8. termine za kretanje vozila na odreenim dionicama puta; 9. ograni enje prijevoza zbog vremenskih okolnosti; 10. druge potrebne mjere. U svrhu testiranja opasnih tvari ili zbog posebnih okolnosti prijevoza te radi zaatite ili spaaavanja, ministar mo~e izdati posebno odobrenje za prijevoz opasnih tvari, ako je zajam ena prihvatljiva razina sigurnosti prijevoza. Zavod i tijelo dr~avne uprave nadle~no za izdavanje odobrenja za prijevoz odreenih opasnih tvari mo~e zabraniti prijevoz odreenih opasnih tvari, odnosno dopustiti prijevoz samo pod posebnim uvjetima ako je to nu~no zbog sigurnosti prometa, odr~avanja javnog reda ili zaatite ljudi i okoliaa. U vozilu kojim se prevoze opasne tvari ne smiju se nalaziti druge osobe osim voza a, suvoza a i pratitelja. U vozilu kojim se prevoze eksplozivne tvari (klase 1), osim voza a, mora se nalaziti i suvoza . Suvoza  mora biti osposobljen za upravljanje takvim vozilom i za rukovanje opasnom tvari koju prevozi. U vozilu kojim se prevoze opasne tvari, osim pogonskog goriva, ne smiju se dr~ati tvari koje mogu izazvati po~ar. Na vozilu natovarenim eksplozivnim tvarima ili zapaljivim tvarima ije je plamiate ispod 550 C ili cisternama koje su prevozile te tvari, a nisu o iaene, ne smiju se obavljati popravci koji zbog iskrenja ili udarca mogu izazvati eksploziju ili po~ar. U kabini kao ni u blizini vozila kojim se prevoze zapaljive i eksplozivne tvari, prilikom prijevoza ili manipuliranja vozilom i teretom, puaenje nije dopuateno. Motorno vozilo kojim se prevoze opasne tvari za iji se prijevoz tra~i odobrenje nadle~nog tijela, mo~e se kretati samo cestama koje su odreene za kretanje takvih vozila. Takva vozila se mogu zaustavljati i parkirati samo na mjestima koja su za tu vrstu vozila odreena i obilje~ena, a pri tom je obvezno koriatenje parkirne ko nice. Voza  koji je zbog kvara na vozilu, prometne nesree, utovara ili istovara ili zbog drugoga opravdanoga razloga prisiljen vozilo s opasnom tvari zaustaviti na kolniku ili na parkiraliatu u naselju, du~an je poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne prouzro i opasnost za druga vozila, a osobito da sudionike u prometu upozori na opasnost: 1. danju i nou - postavljanjem iza zaustavljenog vozila dva znaka kojim se ozna ava motorno vozilo zaustavljeno na kolniku (trokuta), 2. nou i u vrijeme smanjenja vidljivosti zbog nepogodnih atmosferskih ili drugih prilika - postavljanjem svjetiljke s trepuim (amber) naran astim svjetlom, 3. po potrebi upuivanjem suvoza a ili pratitelja poailjke da na dovoljnoj udaljenosti iza zaustavljenog vozila, obu eni u prikladni upozoravajui prsluk ili odjeu upozoravaju voza e koji nailaze onom stranom kolnika na kojoj se nalazi zaustavljeno vozilo, da pravodobno zaustave vozila ili smanje brzinu i da se pripreme za sigurno obila~enje zaustavljenog vozila. Ako se vozila koja prevoze tvari i predmete klase 1 moraju zaustaviti zbog utovara ili istovara na javnomu mjestu, moraju odr~avati najmanju udaljenost od 50 m izmeu vozila koja nisu u pokretu, u njihovoj blizini i tijekom utovara i istovara tih tvari i predmeta. Ako se te tvari i predmeti prevoze vozilima u konvoju, ne smiju odr~avati udaljenost manju od 50 metara izmeu svake prijevozne jedinice. Za vrijeme prijevoza tvari, koliko god je to mogue, ne smije se zaustavljati zbog potrebe servisiranja u blizini naseljenih ili prometnih mjesta. Dulje zaustavljanje u blizini tih mjesta dozvoljeno je samo uz pristanak nadle~noga tijela. Motorno vozilo koje prevozi opasne tvari mo~e imati samo jedno priklju no vozilo. Svi prijevozni dokumenti ato se ispostavljaju za jednu poailjku opasne tvari kao i za prijevozno sredstvo moraju se u izvorniku nalaziti u voza evoj kabini. Osim ako je potreban za pokretanje pumpi ili drugih ureaja za utovar ili istovar vozila, motor mora biti isklju en tijekom utovara i istovara. 18.2. Obveze sudionika u prijevozu opasnih tvari Uz ope, ranije spomenute uvjete, Zakon propisuje i posebne uvjete za sve sudionike koji na bilo koji na in dolaze u kontakt s opasnom tvari, posebice za one koji sudjeluju u prijevoznim aktivnostima. Pravne i fizi ke osobe sa sjediatem/prebivaliatem u Republici Hrvatskoj ija djelatnost obuhvaa prijevoz opasnih tvari du~ne su imenovati najmanje jednog sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari. Savjetnik mora posjedovati va~ee uvjerenje o stru noj osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari. Poslovi savjetnika su u prvom redu: - praenje propisa u podru ju prijevoza opasnih tvari, - nadzor nad rukovanjem opasnim tvarima u pravnoj ili fizi koj osobi u skladu s propisima kojima se ureuje prijevoz opasnih tvari, - savjetovanje uprave pravne osobe ili fizi ke osobe, - savjetovanje drugih zaposlenih u pravnoj osobi i kod fizi ke osobe, - nadgledanje i praenje stru ne izobrazbe zaposlenih u pravnoj osobi ili kod fizi ke osobe te voenje evidencije o njihovom osposobljavanju, - provoenje odgovarajuih mjera radi spre avanja nesrea, odnosno te~ih kraenja propisa, - donoaenje odgovarajuih mjera u slu aju nesree, - sastavljanje godianjeg izvjeaa i obavljanje drugih poslova. Prijevoznik je du~an osigurati uvjete za prijevoz opasnih tvari. Smije ga povjeriti samo voza u koji je osposobljen za takav prijevoz i otpo eti s prijevozom opasnih tvari: - ako je to dopuateno odredbama ADR-a, - ako posjeduje potrebna odobrenja za prijevoz opasnih tvari, - ako su opasne tvari pakirane u ambala~i koja udovoljava zakonskim uvjetima, - ako su ispunjene odredbe o na inu prijevoza, zajedni kom utovaru, rukovanju i osiguranju opasnih tvari te iaenju, otplinjavanju i dekontaminaciji teretnih prostora, te druge odredbe ADR-a, - ako vozilo udovoljava zakonskim uvjetima i tehni ki je ispravno, - ako je vozilo pravilno natovareno i optereeno u skladu s najveim dopuatenim koli inama opasnih tvari u skladu s odredbama ADR-a, - ako posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za atetu prouzro enu treim osobama, - ako su poatovane i druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama ADR-a, Zakona i drugim propisima kojima se ureuje sigurnost prijevoza. Poailjatelj koji predaje opasne tvari na prijevoz u cestovnom prometu smije predati opasne tvari na prijevoz: - ako je to prema odredbama ADR-a dopuateno, - ako je izdano posebno odobrenje za prijevoz opasnih tvari za koje je takvo odobrenje potrebno sukladno Zakonu (eksploziv, radioaktivne i nuklearne tvari), - ako je upakirana ili punjena u ambala~u koja udovoljava zakonskim uvjetima, - ako je udovoljeno odredbama o na inu prijevoza, zajedni kom utovaru, rukovanju, uvanju, iaenju i dekontaminaciji te drugim odredbama ADR-a, - ako vozilo odnosno prijevozna jedinica udovoljava zakonskim uvjetima, - ako su voza u odnosno, osobi koja obavlja prijevoz uru ene propisane pratee isprave prema odredbama ADR-a, te prema potrebi, odobrenja za prijevoz opasnih tvari za iji je prijevoz potrebno posebno odobrenje (eksploziv, radioaktivne i nuklearne tvari), - ako su primijenjene druge mjere sigurnosti sukladno odredbama ADR-a. Osim navedenih, poailjatelj je du~an ispuniti i sljedee obveze: - upoznati prijevoznika s propisanim ozna avanjem vozila, - upoznati prijevoznika o opasnim tvarima, - ozna iti pakovanja znakovima upozorenja, natpisima, oznakama i listicama za ozna avanje opasnosti, - udovoljiti i drugim uvjetima za prijevoz sukladno odredbama ADR-a. Ako se obavlja prijevoz eksplozivnih, radioaktivnih i nuklearnih materijala, poailjatelj je du~an 24 sata prije otpo injanja prijevoza, o to nom vremenu po etka i predvienom vremenu dovraetka prijevoza, obavijestiti policijsku upravu na ijem teritoriju otpo inje prijevoz ili kojoj pripada grani ni prijelaz preko kojeg se tvar uvozi, izvozi ili provozi. Ukoliko poailjatelj nije istovremeno i organizator prijevoza, onda organizator prijevoza ima istovjetne obveze kao i poailjatelj. Obveze primatelja su: - u najkraem moguem roku preuzeti opasne tvari, - o istiti vozilo i/ili teretni prostor i obaviti otplinjavanje ili dekontaminaciju i pobrinuti se da se nakon iaenja, otplinjavanja ili dekontaminacije s vozila uklone znakovi upozorenja, natpisi, oznake i listice za ozna avanje opasnosti, ako je to propisano odredbama ADR-a, - istovariti opasne tvari samo na za to odreenom i posebno opremljenom mjestu za istovar, - poativati i druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama ADR-a, Zakona i drugim propisima kojima se ureuje sigurnost prijevoza. Voza  smije prevoziti opasne tvari: - ako je navraio 21 godinu ~ivota i ima najmanje jednu godinu dana radnog iskustva na poslovima voza a teretnog vozila ija najvea dopuatena masa prelazi 3500 kg, - ako posjeduje valjanu ispravu o stru noj osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari u skladu s odredbama ADR-a, - ako je upoznat sa svojim obvezama i posebnostima prijevoza, - ako vozilo, opasne tvari i teret odgovaraju propisima, - ako su pakovanja i vozilo ozna eno odgovarajuim znakovima upozorenja, natpisima, oznakama i listicama za ozna avanje opasnosti te drugim informacijama o opasnim tvarima i vozilu u skladu s odredbama ADR-a, - ako posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za atetu prouzro enu treim osobama, - ako posjeduje isprave i dodatnu opremu sukladno odredbama ADR-a, - ako su ispunjeni drugi uvjeti za prijevoz u skladu s odredbama ADR-a. Voza  je tijekom utovara, prijevoza, nadzora, parkiranja i istovara opasnih tvari du~an poatovati mjere sigurnosti sukladno odredbama ADR-a, a od trenutka primitka do trenutka predaje opasne tvari ne smije se udaljavati od vozila kojim se ta tvar prevozi. 18.3. Ozna avanje vozila za prijevoz opasnih tvari Vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti ozna ena odgovarajuom tablom i listicama opasnosti. Tabla mora biti reflektirajue naran aste boje dimenzija minimalno 400x300, s crnim rubom airine 15 mm, a postavljaju se na prednjoj i stra~njoj strani vozila. Na tabli za ozna avanje vozila moraju biti u gornjem redu ispisani brojevi stupnja opasnosti, a u donjem redu identifikacijski broj tvari koja se prevozi. Na isti na in se vozilo ozna ava i kad se njime prevoze prazne neo iaene posude u kojima su se nalazile opasne tvari. Motorno i priklju no vozilo kojim se prevoze radioaktivne tvari mora imati umjesto znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze opasne tvari, tri znaka za ozna avanje vozila kojim se prevoze radioaktivne tvari. Ti znakovi se stavljaju na bo ne i stra~nju stranu motornog i priklju nog vozila. Vozilo koje ne prevozi opasne tvari ili je vozilo dekontaminirano, odnosno na drugi na in o iaeno i u injeno bezopasnim u smislu tereta koji prevozi, ne smije se obilje~avati znakom opasne tvari niti listiima opasnosti, odnosno ti znakovi moraju biti uklonjeni ili prekriveni.  EMBED MSPhotoEd.3  Slika 22: Tablice za ozna avanje vozila koja prevoze opasne tvari Identifikacijski broj opasnosti ine dvije ili tri znamenke. U na elu, znamenkama su ozna ene sljedee opasnosti: 2 - ispuatanje plina zbog tlaka ili kemijske reakcije 3 - zapaljivost tekuina (para) i plinova ili samozagrijavajue tekuine 4 - zapaljivost krutih tvari ili samozagrijavajue krute tvari 5 - oksidacijski u inak (poja ava vatru) 6 - otrovnost ili opasnost od zaraze 7 - radioaktivnost 8 - svojstvo nagrizanja 9 - opasnost od spontane burne reakcije. Udvostru enje znamenke, zna i poja avanje odreene opasnosti. Ako se opasnost povezanu s tvari mo~e prikladno prikazati samo jednom znamenkom, iza nje slijedi nula. Ako je ispred identifikacijskoga broja opasnosti slovo "X", to zna i da tvar opasno reagira s vodom. Kad je rije  o takvim tvarima, voda se koristi samo uz odobrenje stru njaka. Listice opasnosti na vizualan i prepoznatljiv na in do aravaju opasnost koja prijeti od pojedine tvari, a moraju biti postavljene na vidljivu mjestu obje bo ne i stra~ne strane motornog vozila, prikolice, poluprikolice i autocisterne kojima se prevoze opasne tvari.  EMBED MSPhotoEd.3  Slika 23: Listice opasnosti po ADR-u, odnosno RID-u ZNA ENJE LISTICE OPASNOSTI Listice opasnosti predviene su za ozna avanje opasnih tvari od klase 1 do klase 8, a prema broju imaju sljedee zna enje: br. 1 opasnost od eksplozije, br. 2 broj je rezerviran za mogui meunarodni prijevoz u budunosti i sada se ne koristi, br. 3 opasnost od po~ara (zapaljive tekuine), br. 4. 1 opasnost od po~ara (zapaljive krute tvari), br. 4. 2 - tvari sklone samozapaljenju, br. 4. 3 opasnost od nastajanja zapaljvih plinova u dodiru s vodom, br. 5 oksidirajue tvari III organski peroksidi, br. 6. 1 opasnost od trovanja; prilikom utovara i istovara tvari moraju biti odvojeno od hrane i namirnica u vozilu, br. 6. 1. A opasnost od atetnih tvari; prilikom utovara i istovara iste se moraju dr~ati odvojeno od hrane u vozilima, br. 6. 2 simbol je rezerviran za meunarodni prijevoz i za sada nije u upotrebi, br. 7. A opasnost od radioaktivne tvari u pakovanju I. kategorije - BIJELO; ako doe do oateenja pakovanja, postoji opasnost za Ijudsko zdravlje u slu aju gutanja, udisanja ili kontakta s rasutim teretom, br. 7. B opasnost od radioaktivne tvari u pakovanju II. kategorije - }UTO; pakovanja koja sadr~e neotvorene radiografske i fotografske plo e i filmove treba dr~ati odvojeno; prijeti opasnost od gutanja, udisanja i kontakta s rasutim sadr~ajem, kao i rizik od daljinske radijacije u slu aju oateenja pakovanja, br. 7. C opasnost od radioaktivne tvari u pakovanju III. kategorije - }UTO; dr~ati odvojeno od razvijenih radiografskih ili fotografskih plo a ili filmova, u slu aju oateenja pakovanja prijeti opasnost za zdravlje od udisanja, guranja ili dodira s rasutim teretom, kao i od daljinske radijacije, br. 7. D opasnost od radioaktivne tvari - ovaj se oblik upotrebljava za ozna avanje vozila, br. 8 opasnost od korozivne tvari, br. 9 ovaj broj je rezerviran za mogue uvoenje klase 9, br. 10 tvari koje se prevoze dr~ati na suhom, br. 11 strelica pokazuje gornju stranu paketa, br. 12 pa~ljivo rukovati paketom, ne ispuatati da padne, br. 13 pa~ljivo manevrirati; predvieno za meunarodni promet ~eljeznicom. 18.4. Nadziranje vozila za prijevoz opasnih tvari `to se ti e nadle~nosti za nadziranje tog specifi nog prijevoza, Zakon o prijevozu opasnih tvari primarno ovlaauje inspektore cestovnog prometa, koji mogu zatra~iti i sudjelovanje policijskih slu~benika. No to nikako ne zna i da policijski slu~benici ne mogu i ne trebaju i samostalno poduzimati odreene nadzorne aktivnosti na koje ih obvezuje Zakon o sigurnosti cestovnog prometa, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i drugi propisi, poglavito Zakon o policijskim poslovima i ovlastima koji ve u l. 1. odreuje da se policijske ovlasti primjenjuju radi sprje avanja i otklanjanja opasnosti, ato prijevoz opasnih tvari svakako jest. Pri tome uvijek mogu zatra~iti pomo i anga~irati nadle~ne slu~be i organizacije kao ato su inspekcija cestovnog prometa, inspekcija zaatite okoliaa i sl. Iznimno je va~no napomenuti da se nadzor smije obavljati samo na "sigurnom mjestu", tj. mjestu na kojem ne prijeti opasnost od prometne nesree, ali i na kojem vozilo s teretom ne predstavlja prijetnju po ljude i imovinu. Policijski slu~benik Ministarstva unutarnjih poslova, osim redovnog, uobi ajenog nadzora koji provodi prema svim vozilima i voza ima sukladno Zakonu o sigurnosti prometa i drugim propisima, kod nadzora vozila za prijevoz opasnih tvari izvrait e uvid u: 1. potvrdu za vozilo o udovoljavanju uvjeta za prijevoz opasnih tvari; 2. ispravu o osposobljenosti voza a za prijevoz opasnih tvari: 3. prijevozne dokumente s uputama o poduzimanju sigurnosnih mjera, te odobrenje za prijevoz opasne tvari kad je rije  o eksplozivnoj, radioaktivnoj i nuklearnoj tvari; 4. motorno vozilo; 5. opremljenost i ozna enost motornog vozila za prijevoz odreene tvari; 6. smjer kretanja i vrijeme zadr~avanja motornog vozila u prijevozu odreenih u odobrenju; 7. dodatno propisane ureaje i opremu za vozila za prijevoz opasnih tvari. Ako policijski slu~benik nadzorom utvrdi nedostatke koji bi mogli utjecati na sigurnost ljudi, stvari, odnosno okoliaa, o tome je potrebno obavijestiti inspekciju cestovnog prometa te dati podatke o vozilu i opasnim tvarima. Ako utvreni nedostaci odnosno prekraaji nisu takvog karaktera da bi utjecali na sigurnost ljudi, stvari ili okoliaa, npr. nekoriatenje sigurnosnog pojasa, izostanak znaka pokaziva em smjera i sl., takva obveza ne postoji, ve e policijski slu~benik poduzeti uobi ajene mjere i radnje iz svoje nadle~nosti. Nakon provedbe nadzora, policijski slu~benik mo~e narediti voza u: " da se kree odreenom cestom, " da se odreeno vrijeme zadr~i na tom mjestu, " da obustavi daljnji prijevoz opasne tvari dok se ne otklone ustanovljeni nedostaci. Promjena pravca kretanja ili zadr~avanja na odreenom mjestu mo~e se narediti i kada to zahtijevaju drugi razlozi sigurnosti, npr. osiguranje trase kretanja za odreene atiene osobe i dr. U Poglavlju 9.1.3.1. detaljno su obraeni ureaji i oprema kod vozila za prijevoz opasnih tvari.  Prijevoz opasnih tvari ima najviai sigurnosni zna aj.  Nepoznavanje pravila postupanja i oznaka opasnih tvari mo~e imati tragi ne posljedice. 19. IZVANREDNI PRIJEVOZ Izvanrednim prijevozom smatra se prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premaauju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska optereenja. Izvanrednim prijevozom smatra se i prijevoz vozilom koje samo ili zajedno s teretom ne premaauje propisane dimenzije, ukupnu masu, odnosno osovinsko optereenje, ako se kree javnom cestom ili njezinim dijelom na kojoj je uspostavljeno odreeno ograni enje ozna eno prometnim znakom. Iznimno, izvanredni prijevoz koji za potrebe obrane obavljaju oru~ane snage Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja se prema posebnim pravilima. Izvanredni prijevoz mo~e se obaviti samo na temelju dozvole za izvanredni prijevoz. Dozvola za izvanredni prijevoz mo~e se izdati: - ako je vozilo ili teret konstrukcijski nedjeljiv na na in da jednostavnom demonta~om dijelova vozila ili tereta nije mogue uskladiti ukupnu masu, osovinska optereenja ili dimenzije s propisanim iznosima ili ograni enjima ozna enim prometnim znakom za javnu cestu ili njezin dio, odnosno ako prijevoz vozila ili tereta nije mogue u cijelosti obaviti drugim prijevoznim sredstvom, ili ako su troakovi organizacije i izvraenja prijevoza drugim prijevoznim sredstvima slo~eni i nerazmjerno visoki, - za prijevoz djeljivih tereta domaem prijevozniku kada obavlja meunarodni cestovni prijevoz, te s teretom ulazi u Republiku Hrvatsku, - u drugim hitnim slu ajevima kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti i racionalnost prijevoza, ako je pri izvraenju istog mogue osigurati nu~ne uvjete u pogledu zaatite cesta, te sigurnosti i proto nosti prometa Dozvola nije potrebna za izvanredne prijevoze kod kojih ukupna masa i/ili osovinsko optereenje premaauju dopuatene veli ine do maksimalno 3%, uz uvjet da, zbog karakteristika tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo mogue utvrditi to nu te~inu tereta. Dozvolu izdaju Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., ~upanijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno korisnik koncesije, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba obaviti izvanredni prijevoz, a stranom prijevozniku u meunarodnom cestovnom prometu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Ako se izvanredni prijevoz treba obaviti na viae javnih cesta razvrstanih kao autocesta, dr~avna, ~upanijska odnosno lokalna cesta, dozvolu za izvanredni prijevoz izdaju Hrvatske ceste d.o.o., prema mjestu gdje zapo inje izvanredni prijevoz. Davatelj dozvole mora o izdanoj dozvoli obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Inspekciju cestovnog prometa i cesta Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i koncesionara, te ~upanijsku upravu za ceste, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba po ijim e javnim cestama biti obavljen izvanredni prijevoz. Dozvola osobito sadr~i: - podatke o pravnoj odnosno fizi koj osobi kojoj se izdaje dozvola, - podatke o teretu, vozilu odnosno skupu vozila kojim se obavlja izvanredni prijevoz, - vrijeme u kojem se obavlja izvanredni prijevoz, - duljinu i opis relacije po kojoj se obavlja izvanredni prijevoz, - podatke o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju, - iznos i na in plaanja naknade za izvanredni prijevoz, - iznos i na in plaanja troakova postupka i ostalih troakova izvanrednog prijevoza, - uvjete i na in obavljanja izvanrednog prijevoza, - na in i obvezu pratnje izvanrednog prijevoza, - na in i obvezu obavjeaivanja javnosti, - ostale podatke bitne za sigurno i nesmetano obavljanje izvanrednog prijevoza. Troakovi postupka i ostali troakovi izvanrednog prijevoza te iznos naknade za izvanredni prijevoz obra unavaju se u zaklju ku koji ini sastavni dio dozvole. Dozvola se izdaje za svaki izvanredni prijevoz posebno. Davatelj dozvole utvruje vrijeme polaska i vrijeme potrebno za obavljanje izvanrednog prijevoza, uz dopuatenu toleranciju u dolasku od najviae 20% od vremena stvarno potrebnog za obavljanje izvanrednog prijevoza, procjenjujui pritom duljinu prijevoznog puta i optimalnu brzinu izvanrednog prijevoza. Izmjena vremena polaska izvanrednog prijevoza mo~e se izvraiti samo uz pisanu suglasnost davatelja dozvole. Iznimno, mo~e se izdati mjese na dozvola za vozilo ili skup vozila koje zbog svojih karakteristika ima zna ajke izvanrednog prijevoza, jer ima ugraene ureaje ili opremu za obavljanje radova, pa mu je zbog toga najvea dopuatena masa izjedna ena s masom vozila i/ili premaauje dopuateno osovinsko optereenje i/ili dopuatene dimenzije (npr. dizalica i sl.), a registrirano je kao "radno vozilo". Mjese na dozvola za izvanredni prijevoz mo~e se izdati samo za takvo vozilo odnosno skup vozila koje ima odgovarajui ureaj za mjerenje brzine i prijeenog puta (tahograf). Dozvolom se mo~e odobriti prekora enje propisanih vrijednosti samo koliko je propisano u deklaraciji proizvoa a vozila s obzirom na dopuatena optereenja nosivih sklopova, odnosno koliko dopuata nosivost i stanje kolnika i objekata na predvienom itineraru. Za izvanredni prijevoz koji prolazi preko kri~anja ceste i ~eljezni ke pruge ili ceste i tramvajske pruge u istoj razini, prije izdavanja dozvole prijevoznik je du~an ishoditi suglasnost od Hrvatskih ~eljeznica odnosno drugog nadle~nog subjekta. Prijevoznik je du~an, prije izdavanja dozvole, ishoditi suglasnost i od drugih nadle~nih subjekata, ako bi izvanredni prijevoz izazvao interakciju na objektima kojima ti subjekti upravljaju. 19.1. Na in obavljanja izvanrednog prijevoza Davatelj dozvole svrhu zaatite javnih cesta i sigurnosti prometa mo~e odrediti drugi itinerar od itinerara kojeg je predlo~io prijevoznik. Izvanredni prijevoz mora se obaviti u vremenu koje je utvreno u dozvoli. Svi sudionici izvanrednog prijevoza moraju za vrijeme trajanja prijevoza osigurati da se prijevoz odvija u skladu sa izdanom dozvolom za izvanredni prijevoz i odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama. Izvanredni prijevoz obavlja se u pravilu po noi (od 23.00 do 5.00 sati), a iznimno kada to dopuataju uvjeti odvijanja prometa, izvanredni prijevoz mo~e se obaviti i po danu. Pratnja izvanrednog prijevoza obvezna je za svaki izvanredni prijevoz s najmanje jednim vozilom registriranim u Republici Hrvatskoj. Vozilom za pratnju smatra se vozilo prijevoznika, koje prati izvanredni prijevoz i koje je opremljeno ureajima za davanje svjetlosnih znakova ~ute boje i odgovarajuim natpisom. Pored navedenog vozila za pratnju, vozilom za pratnju smatra se i vozilo prometne policije koje prati izvanredni prijevoz. Vozilo pratnje mora biti opremljeno ~utim rotirajuim svjetlom i osvijetljenom plo om s natpisom "Izvanredni prijevoz". }uto rotirajue svjetlo mora se zasjeniti tako da ne zasljepljuje voza a koji upravlja vozilom za izvanredni prijevoz. U dozvoli se, ovisno o zna ajkama izvanrednog prijevoza i odabranog itinerara, mo~e odrediti dva ili viae vozila za pratnju izvanrednog prijevoza. Davatelj dozvole, pored obvezne pratnje, mo~e odrediti i pratnju prometne policije na cijelom itineraru odnosno dijelu itinerara, ako vozilo ili skup vozila samo ili zajedno s teretom ima sljedee zna ajke: - duljinu veu od 25,00 m, - airinu veu od 3,50 m, - visinu veu od 5,00 m, - ukupnu masu veu od 80 t, odnosno ako su elementi ceste od polaziata do odrediata izvanrednog prijevoza takvi da se: - u trenutku prolaza izvanrednog prijevoza smanji prolazna airina suprotnog smjera na manje od 3,00 m odnosno zauzme prete~iti dio kolnika u krivini, - zbog obavljanja izvanrednog prijevoza treba na odreeno vrijeme zaustaviti odvijanje prometa. Davatelj dozvole, u svrhu zaatite javnih cesta i sigurnosti prometa, mo~e odrediti da izvanredni prijevoz na cijelom itineraru odnosno dijelu itinerara, prati i davatelj dozvole. 19.2. Uvjeti za obavljanja izvanrednog prijevoza Prijevoznik je obvezan, pisanom odlukom, imenovati odgovornog voditelja izvanrednog prijevoza. Voditelj izvanrednog prijevoza odgovoran je za: - pravilan i siguran smjeataj tereta na vozilo ili skup vozila, - sigurnost obavljanja izvanrednog prijevoza, - ispunjenje svih uvjeta za obavljanje izvanrednog prijevoza utvrenih u dozvoli, - postupke i radnje svih osoba koje sudjeluju u obavljanju izvanrednog prijevoza, - upoznavanje osoblja s planom i svim uvjetima za obavljanje izvanrednog prijevoza utvrenih u dozvoli, - koordinaciju s drugim nadle~nim subjektima koji prate izvanredni prijevoz. Voditelj izvanrednog prijevoza mora u potpunosti poznavati itinerar utvren u dozvoli te prometne uvjete na njemu. Prijevoznik je du~an obavijestiti sudionike u prometu o izvanrednom prijevozu koji obavlja, uspostavljenom ograni enju prometa i drugim smetnjama u odvijanju prometa koje e izazvati obavljanje izvanrednog prijevoza, na na in kako je to utvreno u dozvoli. Tijekom obavljanja izvanrednog prijevoza, dozvola mora biti u vozilu kojim se obavlja prijevoz. Pratitelj izvanrednog prijevoza i voza  vozila ili skupa vozila kojim se obavlja izvanredni prijevoz moraju se tijekom obavljanja prijevoza brinuti za sigurnost prijevoza te sigurnost ostalih sudionika u prometu. Ako zbog izvanrednog prijevoza nastane kolona vozila, pratnja izvanrednog prijevoza mora zaustaviti izvanredni prijevoz na prvom moguem odgovarajuem mjestu i propustiti kolonu vozila. Ako tijekom obavljanja izvanrednog prijevoza doe do kvara na vozilu ili skupu vozila, kojim se obavlja izvanredni prijevoz, vozilo ili skup vozila kojim se obavlja izvanredni prijevoz treba ukloniti s kolnika, ukoliko to nije mogue, treba osigurati sigurno odvijanje prometa uspostavom privremene regulacije postavljanjem odgovarajuih prometnih znakova. U tome je prijevoznik du~an odmah izvijestiti davatelja dozvole te nadle~nu policijsku upravu. Isto tako, mora odmah poduzeti sve potrebne radnje za ato br~e otklanjanje kvara. Ako nastupe nepovoljne vremenske prilike koje ugro~avaju sigurnost prometa kao ato je smanjena vidljivost zbog magle, jake kiae, olujnog vjetra, snijega i ledene kiae, obavljanje izvanrednog prijevoza mora se odmah prekinuti, a vozilo ili skup vozila odmah ukloniti s ceste. Izvanredni prijevoz mora se prekinuti i u slu aju izvanrednog dogaaja nastalog na javnoj cesti koji ugro~ava sigurnost daljnjeg obavljanja izvanrednog prijevoza. O svim izvanrednim okolnostima koje zahtijevaju izmjenu uvjeta, vremena i na ina obavljanja izvanrednog prijevoza utvrenih dozvolom, prijevoznik je du~an pisanim putem izvijestiti davatelja dozvole. Prijevoznik mora poznavati nosivost svih objekata na planiranom itineraru, sve kriti ne dijelove i to ke te ostala ograni enja koja su na itineraru. U slu ajevima kada je to potrebno, prijevoznik je du~an sam ili na zahtjev davatelja dozvole, izraditi odnosno naru iti izradu odgovarajueg projekta, ekspertize, studije, stru nog mialjenja, specijalisti kih mjerenja i ispitivanja, u svrhu utvrivanja i poduzimanja potrebnih radnji i mjera radi osiguranja potrebne nosivosti pojedinih objekata odnosno pojedinih dijelova javne ceste. Svi potrebni radovi uklju ujui i pripremne radove potrebne za sigurno obavljanje izvanrednog prijevoza na planiranom itineraru, moraju se obaviti na na in da se pri tome ne oateti javna cesta ili pojedini njeni dijelovi. Prijevoznik odgovara za materijalnu i nematerijalnu atetu koja nastane zbog obavljanja izvanrednog prijevoza suprotno uvjetima iz dozvole i odredbama Pravilnika, odnosno radi neovlaateno poduzetih mjera i radnji u svezi sa izvanrednim prijevozom. 19.3. Ozna avanje izvanrednog prijevoza Ako vozilo ili skup vozila samo ili zajedno s teretom ima airinu veu od dopuatene mora biti ozna eno s prednje i stra~nje strane, te sa svake bo ne strane, propisanim oznakama odnosno gabaritnim svjetlima. Vozilo ili skup vozila kojima se obavlja izvanredni prijevoz mora biti na stra~njoj strani obilje~eno oznakom "Izvanredni prijevoz". Oznaka za izvanredni prijevoz izrauje se od materijala i prema standardu koji se primjenjuje za izradu prometnih znakova, ~ute je boje s natpisom i okvirom crne boje. Ako vozilo ili skup vozila samo ili zajedno s teretom ima duljinu veu od dopuatene ta oznaka mora se dopuniti dodatnom oznakom "Duljina.....m", na kojoj je ozna ena stvarna duljina izvanrednog prijevoza u metrima. Osoblje iz pratnje izvanrednog prijevoza, u pravilu, mora nositi zaatitnu reflektirajuu odjeu te mora biti opremljeno odgovarajuom opremom i prometnom signalizacijom. Pod zaatitnom odjeom, opremom i prometnom signalizacijom razumijeva se osobito: - zaatitna kaciga, - zaatitni reflektirajui prsluk, - crvena i zelena zastavica za signaliziranje izvanrednog prijevoza, - sredstva za komunikaciju kao ato je prijenosni radio ili mobilni ureaj, - komplet prijenosnih prometnih znakova za osiguranje izvanrednog prijevoza kod neplaniranog zaustavljanja na kolniku, - te druga potrebna oprema za obavljanje izvanrednog prijevoza. 19.4. Kontrola izvanrednih prijevoza Kontrolu izvanrednih prijevoza, odnosno nadzor osovinskog optereenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama obavljaju stru no osposobljeni zaposlenici Hrvatskih cesta d.o.o. - nadzornici. Mjerenje osovinskog optereenja i ukupne mase obavlja se ureajima i opremom, koji udovoljavaju mjeriteljskim zahtjevima Republike Hrvatske. Mjerenje dimenzija vozila obavlja se mjernom letvom, odnosno mjernom vrpcom. Kontrola osovinskog optereenja, ukupne mase i dimenzija vozila obavlja se na za to odreenim ili izgraenim nadzornim mjestima, koja odreuju Hrvatske ceste d.o.o. Nadzorna mjesta moraju udovoljavati tehni kim zahtjevima proizvoa a mjernih ureaja u pogledu vrste, ravnosti i nosivosti podloge. Nadzornici moraju imati uvjerenje o stru noj osposobljenosti. Tijekom obavljanja kontrole nadzornici moraju biti odjeveni u odgovarajuu zaatitnu i uo ljivu odjeu s istaknutom identifikacijskom oznakom. Kontrolu na grani nim prijelazima Republike Hrvatske obavljaju i ovlaateni carinski slu~benici u okviru carinskog nadzora. Ukoliko se kontrolom utvrdi da se izvanredni prijevoz obavlja bez dozvole, vozilo se isklju uje iz prometa do pribavljanja dozvole. U slu ajevima kada se tijekom nadzora utvrdi da se obavlja izvanredni prijevoz, za koji nije mogue pribaviti dozvolu i nije mogue uskladiti teret, vozilo se upuuje na mjesto gdje je mogue uskladiti ili istovariti teret. O utvrenim nepravilnostima, sastavlja se zapisnik. Prijevoznik je du~an platiti troakove kontrole i naknadu za izvanredni prijevoz do mjesta kontrole, odnosno do mjesta usklaenja ili istovara tereta, kao i nadoknaditi atetu koju je prouzro io.  Cesta je dovoljno duga ka i airoka za sve ako se pridr~avaju prometnih propisa.  I u uvjetima "izvanrednosti" brinite o proto nosti i sigurnosti prometa. 20. OSTALI PROPISI VA}NI PROMETNOM POLICAJCU Kao ato je ve ranije spomenuto, prometni policajac uz propise iz u~e nadle~nosti policije, mora poznavati i neke druge propise ije poznavanje je preduvjet uspjeanog nadzora prometa. Naaim cestama se esto prevoze tereti koji podlije~u posebnim re~imima u smislu prijevoza i zaatite, a prometni policajac naj eae ne poznaje te posebne odredbe. Kako bismo izbjegli situacije da prometni policajac reagira na "bagatelne" prekraaje i uredno ih sankcionira, a da istovremeno taj isti prekraitelj, policijskom slu~beniku "pod nosom" neopa~eno i neka~njeno ini mnogo te~e prijestupe, potrebno je izlo~iti neke segmente tih posebnih propisa ije e poznavanje policijskog slu~benika dovesti u situaciju da ga takvi "delinkventi" nee moi "vui za nos". Takve situacije su naj eae kod prijevoza ~ivotinja i drva, pa emo te propise posebno izlo~iti. Tim viae ato su u posljednje vrijeme u estali slu ajevi airenja razli itih zaraznih bolesti meu ~ivotinjama, ije suzbijanje uzrokuje enormne troakove i druge probleme. No, kako se u javnosti policija percipira i kao slu~ba koja bi trebala reagirati i na druge nezakonitosti koje se vezuju uz cestovni promet i njegov nadzor, npr. airoko rasprostranjena praksa koriatenja ulja za lo~enje za pogon vozila, spomenut emo i propis koji ureuje to podru je. 20.1. Zakon o posebnom porezu na naftne derivate lanak 16. spomenutog Zakona ka~e da se ulje za lo~enje (ekstra lako i lako specijalno) ne smije koristiti za pogon motornih vozila, vozila na motorni pogon, plovila ili drugih motora. Porezni obveznik koji obavlja prodaju ulja za lo~enje (EL i LS) prema lanku 15. stavku 3. ovoga Zakona du~an je voditi evidenciju o kupcima tako da pri svakoj prodaji zabilje~i ime i prezime, odnosno naziv kupca, adresu, JMBG, odnosno mati ni broj kupca te datum prodaje i prodanu koli inu. Porezni obveznik koji obavlja prodaju eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom prema lanku 15. stavku 3. istoga Zakona, smije prodavati samo osobama kojima je ~upanijski ured nadle~an za poslove poljoprivrede, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva izdalo obrazac za kontrolu potroanje eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom ili povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Porezni obveznik koji obavlja prodaju eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom du~an je voditi evidenciju o kupcima na na in da pri svakoj prodaji upiae koli inu prodanog goriva i datum prodaje. Podatke o prodanim koli inama porezni obveznik upisuje i ovjerava u evidenciji kupca koju kupac mora voditi. Nadzor nad uporabom i koriatenjem ulja za lo~enje i eurodizela-dizelskog goriva obojenog plavom bojom, prema lanku 16. stavku 1. i 7., obavljaju ovlaatene osobe prometne policije, gospodarski inspektori Dr~avnog inspektorata i ovlaatene osobe Carinske uprave. Ako se pri nadzoru motornih vozila, vozila na motorni pogon, plovila ili drugih motora utvrdi da se ulje za lo~enje i eurodizel-dizelsko gorivo obojeno plavom bojom koristi kao pogonsko gorivo, vlasniku vozila, plovila ili drugog motora oporezuju se one koli ine koje odgovaraju obujmu spremnika pogonskog goriva uveane deset puta, i to posebnim porezom u smislu lanka 5. ovoga Zakona koji je propisan za dizelska goriva. Spomenuti posebni porez, na temelju nalaza tijela ovlaatenog za nadzor, obra unava i naplauje carinarnica. Eurodizel-dizelsko gorivo obojeno plavom bojom, smije se koristiti samo za pogon poljoprivrednih strojeva korisnika nov anih poticaja iz lanka 5. to ke 15. i 16. Zakon o nov anim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (Narodne novine, 22/99., 105/99. i 46/00.) te za pogon ribarskih plovila. Poljoprivrednim strojevima, prema ovom Zakonu, razumijevaju se strojevi kojima se obrauje poljoprivredno zemljiate ili ubiru poljoprivredne kulture, dok se ribarskim plovilima, razumijevaju plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov na moru. 20.2. Zakon o aumama (NN 140/05.) lanak 31. Zakona o aumama odreuje da se drvo posje eno u aumi i izvan aume te ostali aumski proizvodi mogu transportirati izvan aume samo ako su propisano obilje~eni i ako je za njih izdana propisana popratnica. Transport obuhvaa prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih aumskih proizvoda. Obilje~bu drveta posje enog u aumi u vlasniatvu Republike Hrvatske ili izvan aume u vlasniatvu Republike Hrvatske i ostalih aumskih proizvoda podrijetlom iz aume u vlasniatvu Republike Hrvatske te izdavanje popratnice obavlja trgova ko druatvo. Obilje~bu drveta posje enog u aumi ili izvan aume aumoposjednika i ostalih aumskih proizvoda podrijetlom iz tih auma te izdavanje popratnice obavlja `umarska savjetodavna slu~ba. Pri planiranju aumskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnom okoliau te uva~avati turisti ke, rekreativne i protupo~arne potrebe. Trgova ko druatvo i aumoposjednici du~ni su prije planiranja, izgradnje i otvaranja novih aumskih prometnica za takve radove zatra~iti dopuatenje sredianjeg tijela dr~avne uprave nadle~nog za zaatitu okoliaa i zaatite prirode. `umske prometnice moraju se graditi, odr~avati i koristiti tako da se: - ne ugroze vodni izvori, - ne ugroze utvreni ekoloaki va~ni dijelovi aumskih ekosustava (dijelovi ekoloake mre~e, staniata rijetkih i ugro~enih vrsta, i dr.), - ne prouzro e erozijski procesi, - ne zaprije i protok povrainskih i podzemnih voda, - ne povea opasnost od odrona, - ne sprije i otjecanje oborinskih i poplavnih voda, koje bi ugrozile seoska gospodarstva i druga zemljiata, opstojnost aume, njezinu obnovu i razvoj, - ne oatete podru ja pogodna za hranidbu i zimovanje divlja i, - ne oateti prirodna i kulturna baatina, - ne ugroze druge funkcije u viaenamjenskoj uporabi aume. Ukoliko se na aumskim prometnicama obavljaju aumarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti sigurnost obavljanja prometa, prometnica se mo~e zaprije iti. Osoba koja je zaprije ila prometnicu, du~na je znakovima ozna iti zapre enje prometnice. Osobe koje gospodare aumama i aumskim zemljiatem u suradnji s drugim ovlaatenicima prava na aumi i aumskome zemljiatu te s nadle~nom jedinicom lokalne samouprave, mogu pojedine aumske prometnice zatvoriti rampama. 20.2.1. Pravilnik o doznaci stabala, obilje~avanju drvnih sortimenata, popratnici i aumskom redu (NN 116/06.) Ovaj Pravilnik propisuje postupak i na in doznake stabala za sje u, obilje~avanje drva i drvnih sortimenata (neobraeno drvo  dugo drvo), izdavanje popratnica za aumske proizvode te uspostavljanje aumskog reda. Obilje~avanje drvnih sortimenata obavlja se obavezno prije njihovog stavljanja u promet, re~ijskim ekiem tako da se na elima drvnih sortimenata utisne ~ig. ( l.14.) Na utisku mora biti itljiv sadr~aj ~iga. Drvni sortimenti ispod 25 cm srednjeg promjera obilje~avaju se na jednom elu, a iznad 25 cm na oba ela. Prostorno drvo obilje~ava se u slo~aju na 50% cjepanica odnosno oblica s jedne strane slo~aja ili 30% s obje strane slo~aja. Drvo, koje zbog malih dimenzija nije mogue obilje~iti na elu, sla~e se u snopove te se na najpogodnijem mjestu utisne ~ig re~ijskog ekia. Bo~ina drvca, grane, dijelovi grana etinja a i lista a, ako se stavljaju pojedina no u promet, moraju biti obilje~eni tako da se svaki komad na donjem kraju obavije trajnom vrpcom i plombira. Na vrpci moraju biti nazna eni osnovni podaci o porijeklu drvaca odnosno redni broj vrpce i naziv pravne osobe koja je izdala popratne isprave. Ako se grane i dijelovi grana sla~u u slo~ajeve, ve~u se sa etiri strane (paket) te plombiraju olovnom plombom na kojoj mora biti ozna en naziv pravne osobe koja ih stavlja u promet. POPRATNICA ZA `UMSKE PROIZVODE Popratnica za drvo i popratnica za ostale aumske proizvode je pisana strogo zara unjiva, numerirana isprava koja se izdaje prilikom stavljanja drveta i ostalih aumskih proizvoda u promet. Prometom se ne smatra izvoz, prijevoz i pohrana na odreenim mjestima u aumi izvan mjesta sje e. Prije izdavanja popratnice, posje eni i izraeni drvni sortimenti moraju se premjeriti i za njih utvrditi: vrsta drva, du~ina i srednji promjer sortimenta, drvni obujam, mjesto obilje~avanja i osoba koja je izvraila obilje~avanje. Podaci moraju biti pridru~eni identifikacijskoj plo ici osim za sortimente prema odluci Trgova kog druatva ili `umarske savjetodavne slu~be. Ako su drvni sortimenti obilje~eni brojem (identifikacijskom plo icom) kojem su u bazi podataka ra unala pridru~eni propisani podaci, izdaje se ispis iz baze podataka ra unala s tim da mora sadr~avati sve podatke koje sadr~ava obrazac P-1. Za posje ene, izraene i propisno obilje~ene drvne sortimente iz auma u dr~avnom vlasniatvu, izdaje se ispis iz baze podataka ra unala s tim da mora sadr~avati sve podatke koje sadr~i i obrazac P. U slu aju nemogunosti izdavanja ispisa ra unalom izdaje se popratnica na obrascu P-1 ili P-2. U slu aju nemogunosti izdavanja ispisa ra unalom izdaje se popratnica na obrascu P-1. Za izraene drvne sortimente iz auma aumoposjednika, izdaje se popratnica na obrascu PP`. Popratnicu za drvo iz stavka 1. ovoga lanka izdaje `umarska savjetodavna slu~ba koja je izvraila doznaku stabala, na zahtjev vlasnika aume. Za izraene, propisno obilje~ene i prodane drvne sortimente za koje je izdana popratnica ne mo~e se naknadno izdati nova. Rok va~enja popratnice je 24 sata. Kupac drva, drvnih i ostalih aumskih proizvoda prilikom transporta i ponovnog stavljanja u promet du~an je uz ra un posjedovati kopije popratnica kojima se dokazuje porijeklo kupljene robe. }ig dozna nog ekia okruglog je oblika (kru~nica promjera 35 mm), dok ~ig re~ijskog ekia ima oblik istostrani nog trokuta sa zaobljenim vrhovima i stranicama od 35 mm. }ig aumokvarnog ekia je kvadratnog oblika (dimenzije stranica su 30 mm). Na ~igovima navedenih ekia nalaze se sljedee oznake: - oznaka - H`, koja ozna ava Trgova ko druatvo ili `SS - koja ozna ava `umarsku savjetodavnu slu~bu - dvoslovna oznaka uprave auma podru~nice, odnosno podru~nice `umarske savjetodavne slu~be - u donjem dijelu, prepoznatljiva skraenica naziva aumarije, samo za aume u dr~avnom vlasniatvu - u sredini, redni broj ekia ispisan arapskim brojem. }ig kontrolnog ekia ima oblik pravilnog aesterokuta (promjer opisane kru~nice iznosi 40 mm) i sadr~i: - oznaku - H`, koja ozna ava Trgova ko druatvo ili `SS - koja ozna ava `umarsku savjetodavnu slu~bu - dvoslovnu oznaku uprave auma podru~nice, odnosno podru~nice `umarske savjetodavne slu~be - u donjem dijelu oznaku - K i broj ekia ispisan arapskim brojem. Za ovjeru popratnice slu~i ~ig ili faksimil re~ijskog ekia istovjetnog sadr~aja ali je umanjen za polovicu mjerila. Na faksimil re~ijskog ekia analogno se primjenjuju svi propisi koji va~e za re~ijski eki. 20.2.2. Pravilnik o na inu i uvjetima prodaje bo~inih drvaca iz vlastite proizvodnje (NN 178/03., 195/03., 135/04.) Ovim se Pravilnikom propisuju na in i uvjeti vezani uz prodaju bo~inih drvaca iz vlastite proizvodnje. Bo~inim drvcem smatra se nadzemni dio stabalca crnogorice koji se prodaje u vremenskom periodu od 1. prosinca do 15. sije nja. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na bo~ina drvca koja su proizvedena na povrainama koje su obuhvaene aumsko-gospodarskom osnovom podru ja i rasadnicima koji su upisani u Upisnik proizvoa a aumskih sadnica. Pod proizvoa em bo~inih drvaca smatra se fizi ka ili pravna osoba koja se stalno ili povremeno bavi proizvodnjom bo~inih drvaca. U prodaji mogu biti bo~ina drvca iz vlastite proizvodnje koja su proizveli registrirani proizvoa i. Uredi izdaju rjeaenje o upisu u registar proizvoa a bo~inih drvaca na njihov zahtjev. Proizvoa i bo~inih drvaca prilikom prodaje vlastitih proizvoda na tr~iatu du~ni su imati kod sebe rjeaenje o upisu u registar i dati je na uvid za to zakonom ovlaatenoj osobi prilikom nadzora. U slu aju kada proizvoa  ima viae prodajnih mjesta du~an je na svakom prodajnom mjestu imati ovjerenu presliku rjeaenja o upisu u registar proizvoa a bo~inih drvaca. 20.3. Zakon o zaatiti ~ivotinja (NN 135/06.) Prijevoz ~ivotinja mogu obavljati prijevoznici koji su ovlaateni od nadle~nog tijela te oni koji posjeduju odobrenje za navedenu djelatnost izdanu od tog tijela, koje i vodi upisnik prijevoznika ~ivotinja. Iznimno, poljoprivrednici mogu prevoziti domae ~ivotinje poljoprivrednim i drugim vlastitim prijevoznim sredstvima u sljedeim slu ajevima: - u slu aju sezonskog preseljenja ~ivotinja u druga klimatska podru ja i - vlastite ~ivotinje na udaljenost do 50 km od svoga gospodarstva. Zabranjeno je prevoziti ~ivotinje tako da im se prijevozom uzrokuje bol, patnja, ozljede ili smrt. ( l. 12.) Pri prijevozu ~ivotinja potrebno je udovoljiti sljedeim uvjetima: 1. moraju se unaprijed poduzeti sve mjere kako bi se ato je mogue viae smanjila duljina putovanja i kaanjenja te zadovoljile potrebe ~ivotinja tijekom putovanja, 2. ~ivotinje moraju biti sposobne podnijeti putovanje, 3. prijevozna sredstva moraju se konstruirati, izraditi, odr~avati i njima se mora upravljati na na in da se izbjegne ozljeivanje i patnja ~ivotinja te zaatiti njihova sigurnost, 4. ureaji i oprema za utovar i istovar ~ivotinja moraju se konstruirati, izraditi, odr~avati i koristiti na na in da se izbjegne bol, patnja i ozljeivanje ~ivotinja te da se zaatiti njihova sigurnost, 5. osoblje koje se brine o ~ivotinjama mora biti osposobljeno, 6. uvjeti prijevoza ~ivotinja moraju se redovito provjeravati i odr~avati, 7. za ~ivotinje se mora osigurati dovoljna podna povraina i visina, primjerena vrsti i starosti ~ivotinje te trajanju putovanja, 8. ~ivotinjama se u odgovarajuim razmacima moraju osigurati voda i hrana koje svojom kakvoom i koli inom moraju odgovarati vrsti, veli ini i starosti ~ivotinje, 9. ~ivotinjama se tijekom putovanja u odgovarajuim razmacima mora osigurati odmor, 10. tijekom prijevoza ~ivotinja koje ~ive u vodi, a prevoze se u posebnim prijevoznim sredstvima ili spremnicima, mora se osigurati dovoljna koli ina vode odgovarajue temperature i opskrba kisikom, ovisno o potrebama pojedine vrste ~ivotinja, 11. visokobree ~enke u zadnjih 10% razdoblja od ukupnog trajanja breosti i ~enke u prvih tjedan dana nakon poroda ne smatraju se sposobnima za prijevoz, osim ako je potrebna hitna veterinarska pomo, 12. ako uspravan polo~aj spremnika u kojem se prevoze ~ivotinje nije jasno vidljiv izvana, u tom je slu aju navedeni polo~aj potrebno ozna iti. Ako se po svojstvima spremnika jasno ne raspoznaje da se u njemu prevoze ~ivotinje, na spremniku se mora vidljivo ozna iti da se u njemu prevoze ~ivotinje te njihova vrsta. Prije po etka obavljanja djelatnosti prijevoza ~ivotinja prijevoznik mora: 1. ishoditi rjeaenje o obavljanju djelatnosti prijevoza ~ivotinja izdano od nadle~noga tijela, 2. odrediti osobu koja se tijekom prijevoza brine za sigurnost ~ivotinja, njihovo napajanje, hranjenje i odmor, 3. ishoditi potvrdu o odobrenju cestovnih prijevoznih sredstava izdanu od nadle~noga tijela. Navedene odredbe se ne odnose na prijevoz ~ivotinja koji se ne obavlja u vezi s nekom gospodarskom djelatnoau, prijevoz kunih ljubimaca vlastitim prijevoznim sredstvom te prijevoz ~ivotinja zbog pru~anja veterinarsko-zdravstvenih usluga. 20.3.1. Pravilnik o zaatiti ~ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (NN 7/07.) Pravilnik se primjenjuje na prijevoz ~ivih kralje~njaka, uklju ujui i veterinarske preglede koje obavljaju grani ni veterinarski inspektori. Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na: a) prijevoz ~ivotinja koji se ne obavlja u vezi s nekom gospodarskom djelatnoau; b) prijevoz ~ivotinja izravno u veterinarske organizacije i veterinarske ambulante privatne prakse ili iz njih po savjetu veterinara. Opi uvjeti za prijevoz ~ivotinja Nitko ne smije prevoziti ~ivotinje niti omoguiti da se prevoze na na in koji bi mogao izazvati ozljede ili nepotrebnu patnju ~ivotinja. Pri prijevozu ~ivotinja moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti: a) moraju unaprijed biti poduzete sve potrebne mjere kako bi se na najmanju moguu mjeru smanjila duljina putovanja i zadovoljile potrebe ~ivotinja tijekom putovanja; b) ~ivotinje moraju biti sposobne podnijeti putovanje; c) prijevozna sredstva moraju biti dizajnirana, izraena, odr~avana i njima se mora upravljati na na in da se izbjegne ozljeivanje i patnja ~ivotinja te osigura njihova sigurnost; d) oprema za utovar i istovar mora biti odgovarajue dizajnirana, izraena, odr~avana i njome se mora upravljati na odgovarajui na in da se izbjegne ozljeivanje i patnja ~ivotinja te se osigura njihova sigurnost; e) osoblje koje radi sa ~ivotinjama mora biti za to odgovarajue educirano odnosno osposobljeno kako bi moglo obavljati poslove bez primjene sile ili upotrebe neke druge metode koja mo~e izazvati nepotreban strah, ozljede ili patnju; f) prijevoz do mjesta odrediata mora biti obavljen bez kaanjenja, a uvjeti dobrobiti ~ivotinja redovito se provjeravaju i odr~avaju na odgovarajui na in; g) ~ivotinjama mora biti osigurana dovoljna podna povraina i visina, primjerena njihovoj veli ini i trajanju putovanja; h) ~ivotinjama u odgovarajuim razmacima mora biti nuena voda, hrana i odmor, koji kakvoom i koli inom moraju odgovarati njihovoj vrsti i veli ini. Prijevozne isprave Nitko ne smije prevoziti ~ivotinje, ako u prijevoznom sredstvu nema isprave u kojima je navedeno: a) njihovo podrijetlo i vlasniatvo, b) njihovo mjesto polaska, c) datum i vrijeme polaska, d) predvieno mjesto odrediata, e) o ekivano trajanje predvienog putovanja. Spomenute isprave prijevoznik mora dati na uvid na zahtjev veterinarskog inspektora ili drugih ovlaatenih osoba. Zabranjeno je obavljati prijevoz bez odobrenja za obavljanje prijevozni ke djelatnosti koje je izdalo nadle~no tijelo. Preslika odobrenja mora biti predo ena veterinarskom inspektoru ili drugim ovlaatenim osobama tijekom prijevoza ~ivotinja. Prijevoznici moraju prevoziti ~ivotinje u skladu s posebnim tehni kim pravilima. Prijevoznici moraju povjeriti rad sa ~ivotinjama osoblju koje je za to posebno osposobljeno. Nitko ne smije voziti ili obavljati poslove pratitelja ~ivotinja na cestovnom vozilu kojim se prevoze domai kopitari ili domae ~ivotinje goveih, ov jih, kozjih ili svinjskih vrsta ili peradi, bez svjedod~be o osposobljenosti za ovu vrstu prijevoza. Svjedod~ba o osposobljenosti mora se dati na uvid veterinarskom inspektoru ili drugoj ovlaatenoj osobi tijekom prijevoza ~ivotinja. Ove odredbe se ne primjenjuju na prijevoz ~ivotinje do udaljenosti manjoj od 65 km, ra unajui od mjesta polaska do mjesta odrediata. Na veim udaljenostima od 65 km prijevoznici moraju osigurati pratitelja koji prati svaku poailjku ~ivotinja, osim u sljedeim slu ajevima: a) kad se ~ivotinje prevoze u spremnicima koji su osigurani, odgovarajue prozra eni i, kad je to potrebno, sadr~e dovoljno hrane i vode u posebnim posudama za raspodjelu hrane koje se ne mogu prevrnuti, za putovanje koje je dvostruko dulje od o ekivanog; b) kad voza  obavlja poslove pratitelja. Prijevoznici moraju na zahtjev ovlaatenih osoba dati na uvid potvrdu o odobrenju cestovnoga prijevoznog sredstva za duga putovanja. Prijevoznici domaih kopitara, osim registriranih, i domaih ~ivotinja goveih, ov jih, kozjih i svinjskih vrsta na dugim cestovnim putovanjima moraju se koristiti posebnim navigacijskim sustavom, a evidenciju nastalu koriatenjem navigacijskog sustava moraju uvati najmanje tri godine i na zahtjev je dati na uvid ovlaatenim osobama. Prethodni pregled i odobrenje prijevoznih sredstava Zabranjen je prijevoz ~ivotinja cestom na dugim putovanjima bez prethodnog pregleda prijevoznog sredstva i dobivenog odobrenja. Prijevoz morem je zabranjen na udaljenost veu od 10 nauti kih milja. Nadle~no tijelo izdaje odobrenje za obavljanje prijevozni ke djelatnosti prijevoznicima pod uvjetom da podnositelji zahtjeva ili njihovi predstavnici: a) imaju sjediate u Republici Hrvatskoj ili, u slu aju da podnositelj zahtjeva nema sjediate u Republici Hrvatskoj, imaju predstavniatvo u Republici Hrvatskoj; b doka~u da imaju na raspolaganju dovoljno odgovarajueg osoblja, opreme i operativnih postupaka; c) nisu te~e prekraili zakonodavstvo u odnosu na zaatitu ~ivotinja u posljednje tri godine prije podnoaenja zahtjeva. Ova odredba se ne primjenjuje kad podnositelj zahtjeva na prihvatljiv na in doka~e nadle~nom tijelu da je poduzeo sve potrebne mjere kako bi izbjegao daljnje nezakonito postupanje. Takva su odobrenja na snazi najviae pet godina od dana izdavanja i ne vrijede za duga putovanja. Nadle~no tijelo izdaje odobrenje prijevoznicima koji prevoze ~ivotinje na dugim putovanjima nakon podnoaenja zahtjeva pod uvjetom da su podnositelji molbe uz ove uvjete predo ili i sljedee isprave: - valjane svjedod~be o osposobljenosti za voza e i pratitelje za sve voza e i pratitelje koji prevoze ~ivotinje na dugim putovanjima; - valjane potvrde o odobrenju za sva cestovna prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju za duga putovanja; - pojedinosti postupaka koji prijevoznicima omoguuju da slijede i bilje~e kretanje cestovnih vozila za koja su odgovorni te kontaktiraju s voza ima u svakom trenutku tijekom dugih putovanja (poseban navigacijski sustav); - krizni plan u hitnim slu ajevima. Evidencija o kretanju cestovnih prijevoznih sredstava dobivena pomou navigacijskoga sustava mo~e se, prema potrebi, upotrijebiti za preglede koje provode ovlaatene osobe. Za osposobljavanje osoblja prijevoznika i sabirnih centara, osiguravaju se odgovarajui te ajevi, o emu se izdaje odgovarajua svjedod~ba o osposobljenosti za voza e i pratitelje cestovnih prijevoznih sredstava. O prikladnosti vozila za tu vrstu prijevoza, odgovarajui veterinarski ured izdaje potvrdu o odobrenju cestovnih prijevoznih sredstava za duga putovanja koja va~i najviae pet godina od dana izdavanja i prestaje va~iti onoga trenutka kad se prijevozno sredstvo mijenja ili prepravlja na na in koji utje e na dobrobit ~ivotinja. Veterinarski inspektor ili druge ovlaatene osobe moraju poduzeti odgovarajue mjere da sprije e ili na najmanju moguu mjeru svedu svako kaanjenje tijekom prijevoza ili patnju ~ivotinja kad nastupe nepredvidive okolnosti. Isto tako, mora se osigurati da na mjestu pretovara, izlaznim to kama i grani nim veterinarskim prijelazima bude osigurana prednost ~ivotinja u prijevozu pred drugim poailjkama. Nijedna se poailjka ~ivotinja ne smije zadr~avati tijekom prijevoza, osim kad je to izri ito potrebno radi dobrobiti ~ivotinja ili javne sigurnosti. U vremenu izmeu zavraetka utovara i polaska poailjka ~ivotinja ne smije neopravdano kasniti. Ako koja poailjka ~ivotinja tijekom prijevoza mora biti zadr~ana dulje od dva sata, veterinarski inspektor ili druge ovlaatene osobe moraju osigurati odgovarajuu skrb za ~ivotinje i, kad je to potrebno, njihovo hranjenje, napajanje, istovar i smjeataj. Kad ovlaatene osobe utvrde da se prijevoz ne provodi sukladno propisima, mora poduzeti ili zatra~iti od osobe odgovorne za ~ivotinje da poduzme sve radnje potrebne za zaatitu dobrobiti ~ivotinja. Takve radnje ne smiju izazvati nepotrebnu ili dodatnu patnju ~ivotinja i trebaju biti razmjerne ozbiljnosti prisutnoga rizika. Sve nareene mjere provode se na troaak prijevoznika. Ovisno o okolnostima svakoga slu aja, takve mjere mogu uklju ivati: a) promjenu voza a ili pratitelja; b) privremeni popravak prijevoznog sredstva kako bi se sprije ilo neposredno ozljeivanje ~ivotinja; c) premjeatanje poailjke ili jednoga njezina dijela u drugo prijevozno sredstvo; d) povratak ~ivotinja u mjesto polaska najkraim putem, ili omoguivanje ~ivotinjama nastavka putovanja do mjesta odrediata najkraim putem, ovisno o tomu ato je u najboljem interesu dobrobiti ~ivotinja; e) istovar ~ivotinja i njihovo zadr~avanje u prikladnom smjeataju uz odgovarajuu skrb do rjeaavanja problema. U slu aju da ne postoje sredstva za zaatitu dobrobiti ~ivotinja, one moraju biti usmrene na propisani na in. O odlukama koje donese veterinarski inspektor ili druge ovlaatene osobe, kao i razlozima njihova donoaenja izvjeauje se prijevoznik ili njegov predstavnik ato je prije mogue te nadle~no tijelo koje je izdalo odobrenje za prijevoz. Ako je to potrebno, nadle~no tijelo osigurava pomo prijevozniku kako bi mu olakaalo provedbu potrebnih hitnih mjera. Kaznene odredbe koje se primjenjuju u slu aju postupanja protivnog odredbama ovoga Pravilnika odreene su Zakonom o dobrobiti ~ivotinja. Odredbe za prijevozna sredstva 1. Prijevozna sredstva, spremnici i njihova oprema moraju se projektirati, izraditi, odr~avati i njima se upravljati tako da se: a) izbjegne svaka ozljeda i patnja te osigura sigurnost ~ivotinja; b) ~ivotinje zaatite od loaeg vremena, ekstremnih temperatura i nepovoljnih promjena klimatskih uvjeta; c) mogu istiti i dezinficirati; d) sprije i bijeg ili ispadanje ~ivotinja iz prijevoznoga sredstva te da izdr~e stres izazvan kretanjem; e) osigura i odr~ava kvaliteta i koli ina zraka primjerena vrstama koje se prevoze; f) osigura pristup ~ivotinjama tako da se mogu pregledati i da se za njih mo~e skrbiti; g) osigura podna povraina koja sprje ava klizanje; h) osigura podna povraina koja na najmanju moguu mjeru svodi istjecanje urina ili fekalija; i) osigura dovoljno svjetlosti za pregled i brigu o ~ivotinjama tijekom prijevoza. 2. Unutar prostora za ~ivotinje treba osigurati dovoljnu povrainu, a na svakoj njegovoj razini treba osigurati dostatno prozra ivanje iznad ~ivotinja kad su u prirodnom stojeem polo~aju, pri emu im se ni zbog kojeg razloga ne smije onemoguiti prirodno kretanje. 3. Za divlje ~ivotinje i vrste osim domaih kopitara ili domaih ~ivotinja goveih, ov jih, kozjih i svinjskih vrsta, kad je to potrebno, uz ~ivotinje moraju biti sljedee isprave: a) izjava u kojoj je navedeno da su ~ivotinje divlje, plaaljive ili opasne; b) pisane upute o hranjenju, napajanju i svakoj drugoj potrebnoj njezi. 4. Pregrade moraju biti dovoljno vrste da izdr~e te~inu ~ivotinja. Oprema mora biti dizajnirana za brzo i lagano rukovanje. 5. Prasad lakaa od 10 kilograma, janjad lakaa od 20 kilograma, telad mlaa od aest mjeseci i ~drjebad mlaa od etiri mjeseca moraju imati odgovarajuu stelju ili koji drugi jednakovrijedan materijal, koji jam i udobnost primjerenu vrsti ~ivotinja, broju ~ivotinja koje se prevoze, vremenu putovanja i vremenskim uvjetima. Taj materijal mora osigurati odgovarajue upijanje urina i fekalija. 6. Ne isklju ujui provedbu propisa o sigurnosti osoblja i putnika, kad prijevoz plovilom, zrakoplovom ili ~eljezni kim vagonom traje dulje od tri sata, sredstvo za usmrivanje koje odgovara vrsti ~ivotinja mora biti osigurano te mora biti na raspolaganju pratitelju ili osobi u prijevoznom sredstvu koja posjeduje potrebna umijea da taj zadatak obavi na human i u inkovit na in. Vozila u kojima se ~ivotinje prevoze moraju biti jasno i vidljivo ozna ena tako da ukazuju na prisutnost ~ivih ~ivotinja. Cestovna prijevozna sredstva moraju imati odgovarajuu opremu za utovar i istovar. 20.3.2. Pravilnik o svjedod~bi o zdravstvenom stanju ~ivotinja u unutarnjem prometu (NN 20/04.) Svjedod~ba o zdravstvenom stanju ~ivotinja javna je isprava koja sadr~i podatke o posjedniku ~ivotinje, identitetu ~ivotinje (obaveznoj oznaci), podrijetlu i zdravstvenom stanju, kojom se jam i da su ~ivotinje obuhvaene provedbom nareenih mjera propisanih zakonom, da su ~ivotinje za klanje obuhvaene programom pretrage na rezidue, da ~ivotinje nisu lije ene ili ako su lije ene da je istekla propisana karenca za dozvoljene veterinarske lijekove, te da nisu tretirane zabranjenim veterinarskim lijekovima i hormonskim preparatima. Svjedod~bom se potvruje i da u mjestu podrijetla ili boravka ~ivotinja nije utvreno postojanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti tim ~ivotinjama. Svjedod~ba se ne smije izdati ako je u mjestu podrijetla ~ivotinja utvreno postojanje zarazne bolesti koja se mo~e prenijeti tom vrstom ~ivotinja. Svjedod~ba se izdaje na zahtjev posjednika ~ivotinje. U unutarnjem prometu posjednik ~ivotinja du~an je za kopitare, papkare, perad, kunie, ribe iz ribnjaka i uzgajaliata, poailjke pu~eva, p ele, divlja  imati i na zahtjev ovlaatene osobe pokazati svjedod~bu. Posjednik ~ivotinja mora imati svjedod~bu u svim slu ajevima kada se ~ivotinje otpremaju izvan epizootioloakog podru ja, kao i u slu ajevima: 1. za kopitare i papkare: - ako nema stalno prebivaliate, - ako prodaje ili na drugi na in otuuje ~ivotinju, - ako ~ivotinje otprema na sezonsku ispaau, sajam, dogon, tr~nicu i druga prodajna mjesta, izlo~bu, aportska natjecanja i druge javne smotre, - ako ~ivotinju otprema na klanje, 2. za perad, kunie i divlja : - ako ih otprema u klaonicu radi klanja, - ako ih prodaje ili na drugi na in otuuje (osim maloprodaje peradi) ili otprema na izlo~bu, sajam ili tr~nicu, 3. za ~ive ribe iz ribnjaka i uzgajaliata: - ako ih prodaje ili na drugi na in otuuje (osim maloprodaje ribe) ili otprema na sajam ili tr~nicu, 4. za poailjke pu~eva ako ih prodaje, 5. za p ele: - ako ih prodaje ili na drugi na in otuuje, - ako ih otprema na sezonsku ispaau. Svjedod~ba se izdaje za svaku ~ivotinju posebice (pojedina na) ili za viae ~ivotinja iste vrste i kategorije, ako pripadaju istom posjedniku (skupna). }ivotinje u svjedod~bi iskazuju se broj ano, osim riba iz uzgajaliata i pu~eva koji se iskazuju u kilogramima, a p ele brojem koanica. Pojedina ne i skupne svjedod~be za kopitare izdaju se samo ako su ozna eni paljenim ~igom kao broj anom oznakom na kopitu ili ~igom na ko~i sedliata ili buta, a za papkare ako su ozna eni propisanom uanom markicom.  INCLUDEPICTURE "http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/0547-01.gif" \* MERGEFORMATINET  REPUBLIKA HRVATSKA Ovlaatena Veterinarska organizacija (naziv i adresa) _____________________________________________________ SVJEDOD}BA O ZDRAVSTVENOM STANJU }IVOTINJA kojom se potvruje da u mjestu podrijetla ili boravka navedenih ~ivotinja nije utvreno postojanje zaraznih bolesti koje mogu prenijeti te ~ivotinje Posjednik ~ivotinjeIme i prezime - naziv Prebivaliate - sjediate Mjesto boravka ~ivotinjePodaci o ~ivotinji: broj komada (brojkama i slovima - za p ele koanica, za ribe i pu~eve kg), vrsta, spol, boja, dob Oznaka na ~ivotinji (broj uane markice, ~ig i itd.) Provedena vakcinacija (protiv ega i datum) Provedeno dijagnosti ko ispitivanje (vrsta ispitivanja, rezultat i datum) Podaci o lije enju ~ivotinje Prijaanja svjedod~ba (broj, datum i tko ju je izdao) Navedene podatke i izjavu da ~ivotinje nisu lije ene ili ako su lije ene da je istekla propisana karenca za dozvoljene vet. lijekove, te da nisu tretirane zabranjenim vet. lijekovima i hormonskim preparatima, uz predo enje farmske knjige, daje posjednik ~ivotinja, te to jam i svojim potpisom Ova svjedod~ba kao dokaz za navedenu tvrdnju vrijedi 10 (deset) dana od dana izdavanja odnosno produ~enja valjanosti, a mo~e se produ~avati najdu~e za jednu godinu od dana izdavanja. 20.3.3. Pravilnik o obveznom ozna ivanju i upisu u jedinstveni registar domaih ~ivotinja te voenje evidencija (NN 110/04.) U svrhu provedbe mjera za zaatitu zdravlja ~ivotinja od zaraznih bolesti i mjera za otkrivanje i spre avanje pojave zaraznih bolesti obveznom ozna ivanju propisanom uanom markicom podlije~u: 1. Goveda starija od dva mjeseca te sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet ili za izvoz. 2. Ovce i koze te njihov podmladak stariji od dva mjeseca, prije stavljanja u unutarnji promet ili za izvoz i otpremanja na ispaau izvan epizootioloakog podru ja. 3. Svinje starije od dva mjeseca te sve svinje, bez obzira na starost, koje se stavljaju u unutarnji promet ili za izvoz. Obveznom ozna ivanju radi provedbe mjera za zaatitu zdravlja ~ivotinja od zaraznih bolesti i mjera za otkrivanje i spre avanje pojave zaraznih bolesti podlije~u svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, i konji koji se otpremaju na aportske priredbe, izlo~be, i sl. Konji moraju biti ozna eni paljenim ~igom broj ane oznake u kopitu ili ~igom na ko~i sedliata odnosno buta ili se za konje mora raspolagati s odgovarajuim dokumentom za konje, s detaljnim opisom grla, staroau, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama ovjerenim od strane nadle~noga ovlaatenog veterinara. Konji za klanje namijenjeni unutarnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim ~igom u kopitu ili ~igom, mogu biti ozna eni i dlakorezom. Uanom se markicom ozna uju sve ~ivotinje na lijevoj uanoj akoljci. Oznaka uane markice s brojem ~upanije, slovom serije i tekuim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti s unutarnje strane, a kod svinja, ovaca i koza, s vanjske strane uane akoljke. Uana markica se sastoji od prednjeg-glavnog i spojnog-kru~nog dijela i proizvodi u dvije veli ine i oblika. 1. U`NA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda rabi se uana markica koja je u donjem dijelu pravokutnog oblika s trokutasto izdu~enim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 42 mm, u ~utoj boji sa sljedeim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta broj ana oznaka ~upanije i broj serije (slovo) veli ine 7 mm te ispod njega tekui peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veli ine 10 mm. Na nali ju prednjeg dijela markice reljefno je, istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 20 mm s tekstom: HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA, te oznaka proizvoa a. Na poleini spojnog kru~nog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka HR i dvoznamenkasta oznaka broja ~upanije veli ine znakova od 7 mm. 2. U`NA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izdu~enog pravokutnika zaobljenih uglova, dimenzija 50 16 mm sa spojem na jednom kraju. Na licu prednjeg-glavnog dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekui peteroznamenkasti broj markice, veli ine znakova 8 mm. Na nali ju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 12 mm s tekstom: HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA te oznaka proizvoa a. Na nali ju spojnog kru~nog dijela promjera 30 mm utisnuta je, crnim znakovima veli ine 5 mm, oznaka HR i dvoznamenkasta broj ana oznaka ~upanije. Uana markica za SVINJE proizvodi se u ~utoj osnovnoj boji materijala. 3. Uana mrakica za OVCE i KOZE proizvodi se, u crvenoj osnovnoj boji materijala.  EMBED MSPhotoEd.3  Slika 24: Uane markice za domae ~ivotinje 20.4. Zakon o zaatiti prirode (NN 70/05.) Radi sprje avanja nanoaenja ateta na prirodi zabranjeno je na podru jima izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih putova, ureenih staza i poligona za vo~nju, voziti, parkirati ili organizirati vo~nje vozilima na motorni pogon (test vo~nje, cross vo~nje, off-road vo~nje, sportske, takmi arske i promid~bene vo~nje, te njima sli ni oblici koriatenja), osim u slu ajevima obavljanja slu~bene du~nosti, poljoprivrednih, aumarskih ili drugih dopuatenih djelatnosti, odnosno kada je to u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. ( l. 10.)  Policajac poatuje pravni sustav i utje e na sve graane da ga poatuju.  Ne okreite glavu od nezakonitih postupanja, od vas se o ekuje da intervenirate. LITERATURA 1. Arvesten, M.: Studija o cestovnoj sigurnosti u Hrvatskoj, projekt sektora autoputa (nacrt kona nog izvjeaa), Zbornik radova znanstveno-stru nog simpozija "Cestovna prometna delinkvencija '96", MUP RH Policijska akademija, Zagreb, 1996. 2. Bilban, M.: Cestovne prometne nesree u Republici Sloveniji, razlike meu spolovima prouzro itelja, Policija i sigurnost, MUP RH, Zagreb, no. 1-2, 1998., podaci a~urirani po Paviai, ZSPC 2005. 3. Bursa, }. i drugi: Opasne tvari, Zavod za ONO i DSZ SRH, Zagreb, 1990. 4. Gledec, M.: initelji sigurnosti prometa i njihovi meuodnosi, Policija i sigurnost MUP RH, Zagreb, br. 5-6, 1993. 5. Gledec, M.: Sigurnost prometa I, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1996. 6. Golubi, J.: Automobilitet i kvaliteta ~ivota u gradovima, Promet, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, vol. 7, suppl. no. 3, 1995. 7. Horvati, }. - Cvitanovi, L.: Politika suzbijanja kriminaliteta, MUP RH, 1999. 8. Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000., p. 39-42. 9. Makra, A.: Ugro~avanje sigurnosti cestovnog saobraaja, neki kriminoloaki i krivi nopravni problemi, doktorska disertacija, Udru~enje voza a i automehani ara SR Hrvatske, Zagreb, 1967. 10. Paen, J.: Prometna politika, Informator, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1996. 11. Paviai, B., Vei, P.: Komentar kaznenog zakona, MUP, Zagreb, 1999. 12. Rotim, F. - Mihoci, F.- Ajduk, M.: Sigurnost i prevencija u cestovnom prometu Hrvatske, Osiguranje, Croatia osiguranje Zagreb, god. XXXVI., no. 1-2. 13. Romatajn, I.: Problemi sigurnosti djece u svakodnevnoj cestovnoj prometnoj zbilji, Policija i sigurnost, MUP RH, Zagreb, no. 5-6, 1997., p. 549-551. 14. Singer, M.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994. 15. `eparovi, Z.: Stradanje u prometu, sigurnost i odgovornost, drugo znatno izmijenjeno i proaireno izdanje knjige Sigurnost i odgovornost u saobraaju, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb  Beograd, 1987. PROPISI 16. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08. 17. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, NN 178/04., 48/05., 151/05., 111/06., 63/08., 124/09. 18. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prometu, NN 60/08. 19. Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07. 20. Zakon o javnim cestama, NN 180/04., 138/06., 146/08., 124/09.,153/09. 21. Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta, NN 77/99. 22. Zakon o Hrvatskom autoklubu, NN 2/94. 23. Zakon o policiji, NN 129/00. 24. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, NN 151/05., 36/09., 75/09. 25. Zakon o posebnom prometu na naftne derivate, NN 136/02. 26. Zakon o aumama, NN 140/05. 27. Zakon o zaatiti prirode, NN 70/05. 28. Zakon o zaatiti ~ivotinja, NN 135/06. 29. Program graenja i odr~avanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, NN 35/05. 30. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010.godine, NN 24/06. 31. Pravilnik o na inu policijskog postupanja, NN 81/03. 32. Pravilnik o na inu postupanja policijskih slu~benika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, NN 142/08. 33. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, NN 33/05., 64/05., 155/05. 34. Pravilnik o izvanrednom prijevozu, NN 119/07., 52/08. 35. Pravilnik o na inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, NN 53/06. 36. Pravilnik o izdavanju dozvole domaem prijevozniku za koriatenje stranog vozila, NN 121/05. 37. Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama, NN 51/10. 38. Pravilnik o ureajima i opremi za pogon motornih vozila plinom, NN 102/09. 39. Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojim se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe, NN 120/05. 40. Pravilnik o nadzoru osovinskog pritiska, ukupno dozvoljene mase i dimenzija vozila, NN 76/97., 141/02. 41. Pravilnik o svjedod~bama o zdravstvenom stanju ~ivotinja i poailjaka ~ivotinjskog podrijetla u unutarnjem i meunarodnom prometu, NN 54/98. 42. Pravilnik o ispitivanju vozila, NN 152/09. 43. Pravilnik o uvjetima za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsti i opsegu pregleda, na inu voenja evidencije i medicinske dokumentacije voza a i kandidata za voza e NN 92/05., 45/06. 44. Pravilnik o obilje~avanju vozila kojim se prevoze djeca, NN 100/08. 45. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se prevoze djeca, NN 8/06. 46. Pravilnik o znaku pristupa nosti, NN 78/08. 47. Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje vozila, NN 104/05. 48. Pravilnik o tehni kim pregledima vozila, NN 148/08., 36/10. 49. Pravilnik o registraciji i ozna avanju vozila, NN 151/08. 50. Pravilnik o registraciji i opremi te uvjetima za upravljanje vozilima Ministarstva unutarnjih poslova RH, NN 55/94., 83/94., 57/96., 142/03. 51. Pravilnik o homologaciji vozila, NN 100/05., 94/06., 37/07., 57/07. 52. Pravilnik o tehni kim uvjetima i ispitivanju tahogafa i ispitivanju ograni iva a brzine, NN 120/05. 53. Pravilnik o tahografima i ograni iva ima brzine, NN 89/08., 48/09. 54. Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o voenju evidencije, NN 43/09. 55. Pravilnik o putnom listu, NN 138/05. 56. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu, NN 38/01., 43/01.,19/02. 57. Pravilnik o voza kim dozvolama, NN 155/08. 58. Pravilnik o osposobljavanju kandidata za voza e, NN 13/09. 59. Pravilnik o na inu obavljanja i organiziranja voza kih ispita te na inu izdavanja i oduzimanja dopuatenja ovlaatenom ispitiva u, NN 155/08. 60. Pravilnik o mre~i i kriterijima o dovoljnom broju autoakola, NN 129/09. 61. Pravilnik o stru nom ispitu za stru nog voditelja u autoakoli, predava a, ovlaatenog ispitiva a i ovlaatenog nadzornika, NN 155/08. 62. Pravilnik o stru nom usavraavanju i provjeri stru ne osposobljenosti stru nih voditelja autoakola, predava a, instruktora vo~nje, ovlaatenih ispitiva a i ovlaatenih nadzornika, NN 148/08. 63. Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija iz lanka 206. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, NN 148/08. 64. Pravilnik o posebnim uvjetima za po etak osposobljavanja i uvjetima za upravljanje motornim vozilima Cl i C kategorije u enika koji se obrazuju za zanimanje voza  motornog vozila u redovitom srednjoakolskom obrazovanju, NN 151/08. 65. Pravilnik o stru nom nadzoru nad radom stanica za tehni ki pregled vozila, NN 33/09. 66. Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati ovlaatena stru na organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, NN 155/08. 67. Pravilnik o tehni kim uvjetima koje mora ispunjavati stanica za tehni ki pregled vozila, NN 111/07. 68. Pravilnik o osposobljenosti slu~benika Ministarstva unutarnjih poslova za voza e motornih vozila i na in polaganja voza kih ispita, NN 48/06. 69. Pravilnik o na inu i postupku vaenja krvi i uzimanju mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari, NN 107/99. 70. Pravilnik o na inu provedbe posebne mjere premjeatanja vozila kojim je upravljao voza  pod utjecajem opojnih sredstava, NN 86/08. 71. Pravilnik o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja, NN 25/08. 72. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za ureaje kojima se mjeri udio etilnog alkohola u izdahu ispitanika, NN 118/99. 73. Pravilnik o na inu uzimanja uzoraka bioloakog materijala za analizu deoksiribonukleinske kiseline, NN 107/99. 74. Pravilnik o programu i na inu osposobljavanja i djelovanja te odori i oznakama prometnih jedinica mlade~i i akolskih prometnih jedinica, NN 148/08. 75. Pravilnik o odr~avanju i zaatiti javnih cesta, NN 25/98., 162/98. 76. Pravilnik o koriatenju cestovnog zemljiata i obavljanju prateih djelatnosti, NN 119/07. 77. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s glediata sigurnosti prometa, NN 110/01. 78. Pravilnik o opravdanim slu ajevima i postupku zatvaranja javnih cesta, NN 119/07. 79. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju aka i prilaza na javnu cestu, NN 119/07. 80. Pravilnik o ozna avanju autocesta, njihove staciona~e, brojeva izlaza i prometnih voriata te naziva izlaza, prometnih voriata i odmoriata, NN 73/03. 81. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, NN 93/98.,116/07.,141/08. 82. Pravilnik o na inu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka ~eljezni kog prometa, NN 155/08. 83. Pravilnik o kriterijima, postupku, na inu utvrivanja i osiguranja kri~anja ~eljezni ke pruge i ceste, NN 32/94., 96/94., 33/01., 122/03., 83/04., 69/06., 9/09. 84. Pravilnik o tehni kom pregledu ~eljezni kih vozila, NN 155/08. 85. Pravilnik o autobusnim stajaliatima NN 119/07. 86. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerenje brzine vozila u cestovnom prometu, NN 38/01., 43/01., 19/02. 87. Pravilnik o obveznom ozna ivanju i upisu u jedinstveni registar domaih ~ivotinja te voenje evidencija, NN 110/04. 88. Pravilnik o svjedod~bi o zdravstvenom stanju ~ivotinja u unutarnjem prometu, NN 20/04. 89. Pravilnik o uvjetima i na inu prijevoza ~ivotinja, NN 116/05. 90. Pravilnik o doznaci stabala, obilje~avanju drvnih sortimenata, popratnici i aumskom redu, NN 116/06. 91.Odluka o odreivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o odreivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima, NN 27/02., 71/02., 111/03., 190/03. 92. Naredba o ograni enju prometa na cestama, NN 64/09. 93. Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priklju nih vozila na cestama u zimskim uvjetima, NN 9/93., 103/95.  Paen, J.: Prometna politika, Informator, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1996., 3-6.  Golubi, J.: Automobilitet i kvaliteta ~ivota u gradovima, Promet, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, vol. 7, suppl. no. 3, 1995., 106-108.  Bilban, M.: Cestovne prometne nesree u Republici Sloveniji, razlike meu spolovima prouzro itelja, Policija i sigurnost, MUP RH, Zagreb, no. 1-2, 1998., 38., podaci a~urirani po Paviai, ZSPC 2005. ( Izvor - International Transport Forum, www.internationaltransportforum.org  Ib.  Makra, A.: Ugro~avanje sigurnosti cestovnog saobraaja, neki kriminoloaki i krivi nopravni problemi, doktorska disertacija, Udru~enje voza a i automehani ara SR Hrvatske, Zagreb, 1967., 26.  Horvati, }. - Cvitanovi, L.: Politika suzbijanja kriminaliteta, MUP RH, 1999., 177-180.  Ib.  Gledec, M.: initelji sigurnosti prometa i njihovi meuodnosi, Policija i sigurnost MUP RH, Zagreb, 5-6., 1993., 273.  Popis propisa a~uriran u srpnju 2010. Na toj normativnoj bazi temelji se cjelokupni tekst ovog rada u dijelu koji je ureen zakonskim i podzakonskim propisima.  Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2006.-2010., NN 24/06.  Makra, A.: Ugro~avanje sigurnosti cestovnog saobraaja, neki kriminoloaki i krivi nopravni problemi, doktorska disertacija, Udru~enje voza a i automehani ara SR Hrvatske, Zagreb, 1967., 17., 18., 44.  Prije osamostaljenja RH, Zakon o sigurnosti prometa na cestama je bio tzv. Republi ki zakon koji je regulirao neka manje va~na pitanja prometne sigurnosti kao ato je gonjenje stoke i sl., dok su "va~nija" pitanja bila ureena tzv. saveznim zakonom koji je nosio naziv Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama.  ZSPC, NN 67/08.  Singer, M.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994., 483.  `eparovi, Z.: Stradanje u prometu, sigurnost i odgovornost, drugo znatno izmijenjeno i proaireno izdanje knjige Sigurnost i odgovornost u saobraaju, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb Beograd, 1987., 194.  Rotim, F. - Mihoci, F. - Ajduk, M.: Sigurnost i prevencija u cestovnom prometu Hrvatske, Osiguranje, Croatia osiguranje Zagreb, god. XXXVI., no. 1-2., 38.  Makra, A.: Ugro~avanje sigurnosti cestovnog saobraaja, neki kriminoloaki i krivi nopravni problemi, doktorska disertacija, Udru~enje voza a i auto-mehani ara SR Hrvatske, Zagreb, 1967., 79, 80.  Gledec, M.: Sigurnost prometa I, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1996., 40.  Rotim, F. - Mihoci, F. - Ajduk, M.: Sigurnost i prevencija u cestovnom prometu Hrvatske, Osiguranje, Croatia osiguranje Zagreb, god. XXXVI., no. 1-2., 49.  Arvesten, M.: Studija o cestovnoj sigurnosti u Hrvatskoj, projekt sektora autoputa (nacrt kona nog izvjeaa), Zbornik radova znanstveno-stru nog simpozija "Cestovna prometna delinkvencija '96", MUP RH Policijska akademija, Zagreb, 1996., 20.  Program graenja i odr~avanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, NN 35/05. ( Izvor - Odluka o odreivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz RH. (NN 145/08.) ( Izvor - Odluka o odreivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz RH. (NN 145/08.)  ZSPC, NN 67/08.  Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, NN 33/05., 64/05., 155/05.  Pravilnik o na inu postupanja policijskih slu~benika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, NN 142/08. ( Izvor - Pravilnik otehni kom uvjetima vozila u prometu na cestama. (NN 51/10.) ( Izvor - Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama. (NN 51/10.)  Potrebno je nazna iti da je u svezi s odredbama koje se odnose na tahografske ureaje i ograni iva e brzine, ope odredbe koje je ranije ureivao Zakon o sigurnosti prometa na cestama preuzeo Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prijevozu (NN 60/08.), koji naslovno podru je zakona cjelovito ureuje, dok posebne odredbe iz Pravilnika o tehni kim uvjetima i ispitivanju tahografa i ispitivanju ograni iva a brzine (NN 120/05.), ostaju na snazi budui da sukladno lanku 52. nisu u suprotnosti s navedenim Zakonom.  Pravilnik o tehni kim uvjetima i ispitivanju tahogafa i ispitivanju ograni iva a brzine, NN 120/05.  Oznake su u pravilu standardizirane, a odabrane dimenzije, kao ato su visina bo nog zida, airina i unutarnji promjer su promjenjivog karaktera.  Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama, NN 51/10.  Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom, NN 4/00., 57/01., 91/01.  Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama, NN 51/10.  ADR, NN12/91., ZSPC.  Pravilnik o tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama, NN 51/10.  Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojim se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe, NN 120/05.  Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi kojima se organizirano prevoze djeca, NN 100/08., 20/09.  Pravilnik o znaku pristupa nosti, NN 78/08.  Pravilnik o ispitivanju vozila, NN 152/09.  Pravilnik o homologaciji vozila, NN 100/05., 94/06., 37/07., 57/07.  Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08., Pravilnik o registraciji i ozna avanju vozila, NN 151/08.  Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08., Pravilnik o tehni kim pregledima vozila, NN 148/08., 36/10.  ZSPC, NN 67/08.  Pravilnik o registraciji i opremi vozila Ministarstva unutarnjih poslova, NN 63/07.  Naputak o na inu uporabe i odr~avanja vozila MUP-a.  Zakon o sigurnosti prometa na cestama je predviao izdavanje meunarodne voza ke dozvole na rok od 5 godina, ali je odlukom Ustavnog suda (NN 48/10.) ta odredba ukinuta i rijeaeno kako je u tekstu navedeno.  Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08.  Problematiku vremena upravljanja motornim vozilima cjelovito je uredio poseban propis - Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za bilje~enje u cestovnom prijevozu (NN 60/08.), koji spada u set tzv. europskih zakona i koji je tako stupio na mjesto koje je ranije ureivao Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a detaljnije razraivao Pravilnik o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom, o odmorima voza a i o voenju evidencije rada i odmora voza a. Svrha ovoga Zakona je poboljaavanje uvjeta rada i sigurnosna zaatita osoba koje obavljaju mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza i voza a, podizanje razine sigurnosti cestovnog prijevoza i izjedna avanje uvjeta tr~ianog natjecanja, te promicanje poboljaanog nadzora.  Pravilnik o na inu provedbe posebne mjere premjeatanja vozila kojim je upravljao voza  pod utjecajem opojnih sredstava, NN 86/08.  Pravilnik o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja, NN 25/08.  Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000., 39-42.  Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/09., Pravilnik o na inu policijskog postupanja, NN 81/03.  Isti znak e policijski slu~benik davati kao meufazu u izmjeni smjerova koje e u raskri~ju propuatati.  Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, NN 151/05., 36/09., 75/09.  Za viae informacija o kaznenopravnim aspektima prometne delinkvencije vidi Mrai, }.: Prevencija i represija u suzbijanju cestovne prometne delinkvencije, MUP, Zagreb, 2005., 136-207.  Paviai, B., Vei, P.: Komentar kaznenog zakona, MUP, Zagreb, 1999.  Sumnja koja je utemeljena na odreenim dokazima koji ostavljaju uvjerenje kako je vea mogunost da je upravo ta osoba po inila upravo to kazneno djelo, od mogunosti da ta osoba nije po inila to djelo. Valja praviti razliku u odnosu na prvu, inicijalnu sumnju tzv. osnove sumnje kojim po inju izvidne aktivnosti kojima i jest svrha provjera te po etne sumnje.  Prekraajni zakon, NN 107/07.  S obzirom na to da je u kaznenopravnoj, odnosno prekraajnopravnoj teoriji prevladala koncepcija prekraajnog prava kao kaznenog prava u airem smislu, ovakav postupak je mogue promatrati kao najelementarniji kazneni postupak, a sam postupak se ovisno o na inu po injenja odreenog djela i nastaloj posljedici uslo~njava do najslo~enijih kaznenih djela i postupaka.  Ako nije nazna en drugi izvor, kao osnovni propis uzima se ZSPC.  S obzirom na to da se takva kriti na mjesta gotovo redovito nalaze na cestama izvan naselja i to u zavojima ili prijevojima ceste, teako je na samom kriti nom mjestu postaviti prometnu ophodnju koja bi preventivno djelovala. Stoga policajac u civilu koji se mo~e smjestiti na bilo kakvoj lokaciji u blizini ceste koja mu omoguava jasnu vidljivost i preglednost kriti ne dionice ceste, mo~e biti pun pogodak. Pri tome valja voditi ra una da je prekraaj opazio policajac u civilu, a podatke uzeo i prekraaj evidentirao drugi, koji nije niata vidio. U takvim slu ajevima e policijski slu~benik u izvjeau o izvraenom prekraaju, tj. prekraajnoj prijavi napisati da je prekraaj opazio drugi policajac i navesti njegove podatke.  Singer, M.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994., 474-480.  Pravilnik o na inu i postupku vaenja krvi i uzimanju mokrae za analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari, NN 107/99.  Pravilnik o na inu uzimanja uzoraka bioloakog materijala za analizu deoksiribonukleinske kiseline, NN 107/99.  Upute Meditronika.  Romatajn, I.: Problemi sigurnosti djece u svakodnevnoj cestovnoj prometnoj zbilji, Policija i sigurnost, MUP RH, Zagreb, no. 5-6., 1997., 549-551.  Za postupak u svezi s utvrivanjem prisutnosti alkohola i opojnih sredstava vidi Poglavlje 15.3.  U prete~nom dijelu Modly, D.: Bijeg voza a s mjesta prometne nezgode, Policija i sigurnost 2/3, 162-169.  Irena, C. M. i suradnici: Policijski priru nik, MUP RH, Zagreb, 2003.: 179-181.  Ib., Brian, J. Scott: Po~eljno postupanje kod obavjeatavanja o smrtnom slu aju, Izbor lanaka iz stranih asopisa, 1-4/01., MUP RH.  Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, NN 178/04., 48/05., 151/05., 111/06., 63/08., 124/09.  Bursa, }. i drugi: Opasne tvari, Zavod za ONO i DSZ SRH, Zagreb, 1990., 18-20.  Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07., Pravilnik o na inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, NN 53/06.  Pravilnik o izvanrednom prijevozu, NN 119/07., 52/08.  Zakon o posebnom prometu na naftne derivate, NN 136/02.     PAGE  PAGE 321 E )`***6+8+,/L0L1235294:;=>@4C,DFGHLO $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkPP@QBQRRRRzS|StTvT UUUUVVWW\X^XPZRZ\\^^|_~_RbTbcdddfehe^g`gjggZh\hiiii6k8kl mmmooo@ppprq輫#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk6CJaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJn$L^`La$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdk>nnnnnoo@pBpqqqzttuvxxz*{$L^`La$gdk $`a$gdk $a$gdk $`a$gdk $h`ha$gdk$a$gdk$8^`8a$gdkrqtqrrRsTswwxx~yy z zzz{{.}0}~~Z\<>ҀԀ.08:؆چ46tv&(֊؊Z\΍Ѝ܍68NPTTV #hIrhk5CJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJU hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJA*{T"܍RTԝž68:6tD<$L^`La$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdk(*LNڙܙFH^`jlfhž2468LN8:DFXZRT$B  NPrtRTֱֽhIrhk5OJQJ0jhIrhk0J5CJOJQJU^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJF<F("$B\( $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk24jl\^TV02FHvx`bbdnp$&24jl`b<>.0:<BDhIrhk5OJQJhkOJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJTv2FRdV$ztn$L^`La$gdk$@^`@a$gdk $`a$gdk $`a$gdkb>d*~BD$@^`@a$gdk $`a$gdk $h`ha$gdk$a$gdk$L^`La$gdkP<.>@l  $`a$gdk $\`\a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $h`ha$gdk $`a$gdkz | ~    (*(*68:BhjnpxxXZ~DFp ܮ܏hIrhk5NHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhk5OJQJjs4,hhhkUheYhkOJQJhkj-,hhhkUhIrhk5OJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ8  :.68jln $`a$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk$a$gdk$L^`La$gdkxzB#D#n#p#%').P5<? $h`ha$gdk $a$gdkh^h`gdk$a$gdkp r &!(!!!""""D#n#$$&'''''r(t(8):)))n***++ +++@,B,J-T-V---.....r/t//00R000113˽˽讝˽hIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ8333b42545P5566*7,777 99|99;;8<^<<<<<=(=@=p=r====>>~????l@n@AABBCCnEpEEEGG>H@HJHTHHHINIbIIIIDJFJJJKKdLfLM MVOXOPP6R8RhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJQ?JHRPVl[0a\e^eeef^h@lsv<{vƍ0$-DM `a$gdk $a$gdk $a$gdk $h`ha$gdk $`a$gdk8R^S`SSST TPV^VXXX@ZBZ\\\\\\N]P]>^@^V_X_p`r`bb^eeeffHgJgi irjtjkkmmoo0p2pqqrrNsuhIrhkB*OJQJph#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ7uuuubvdvvvwwxx:{<{{{>}@} ~~pr8:vȊʊln6flԠhIrhk5CJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJ)hIrhkB*CJNHOJQJaJph%hIrhkB*CJOJQJaJphhIrhkOJQJhIrhkB*OJQJph!hIrhkB*NHOJQJph1ln.fޑHbΒВz~02>JL&(÷ê÷êΙΙêêÍÍêêêêêêph=KhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkNHOJQJhIrhk6OJQJhIrhkOJQJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5CJOJQJaJ#hIrhk5CJNHOJQJaJ)0"ޒ>fhƣ "TV&d~ֻZ@D $a$gdk$a$gdk $`a$gdk$L^`La$gdkfhƠȠ$&ܥޥHJ"Tnp02 °İڰܰFH8:BD(*ֽؽZ\ննննննննննննննննննննննննննննննննhIrhkNHOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJh=KhkCJOJQJaJ h=KhkCJNHOJQJaJH"RTF~j $a$gdk$a$gdk $`a$gdk$L^`La$gdk4R&(@B8:z|xz*,<|~xzhIrhk5OJQJ!jhIrhk0JOJQJU#hIrhk5CJOJQJ^JaJhkOJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ9j f V6  @$L^`La$gdk $h`ha$gdk$a$gdk $a$gdk $`a$gdkDFLN,. fhtvPR "xz "pr|~JLT  d f   ( * ǶǶ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJH* Z\df8:NP:!h>????A ANAPACCDD^G`GHHIILLMMNNfOhODQFQRRSSTT|V~V YYYY[b[[[]]____L`N`aabb^c`cddfff~ggǶǶ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJHKOPRUV[[b[d[\`^_Nacgmpqxtvwy|B~ $a$gdk$a$gdk $`a$gdkgg8h:hii"k$kkk:m@:<BD,vx46@hIrhk6CJaJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJRZ\ Rx"$<>46pr$& <> &(&(8:h-hkCJOJQJaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhk0JOJQJhIrhk6OJQJhIrhk56OJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ9x d&(*`b~v$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $`a$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk$a$gdk $`a$gdk &*,0 "$(*dhBD\^սգud hIrhkCJOJQJ^JaJh-hkOJQJhIrhk5NHOJQJhk5OJQJhIrhk5OJQJj)K,hhhkUheYhkOJQJhkjND,hhhkUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJh-hkCJOJQJaJ h-hkCJNHOJQJaJ'bdfh , P4BD $h`ha$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk `gdkgdk$a$gdkgdkHJtv&(|~$&(*           |~Djvx.0  " $ 8##N%P%%%N(P(^*`*++-hIrhk5OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhxhkCJOJQJaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJJDjl~  .!F!T!d!!!8#),-<0V15:8<888 $a$gdk$8^`8a$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdk--..0012<3>3334477<88\9^9p99::^=`=>>>>@@@@AAvBxB2C4C@EjElEvEFFGGGGHHII`JbJ KKKKMMNNhQjQR躩 hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJB8AvEE"G*HIKLM2OPQSSUVWbXdXZ[^\8]$L1$7$8$^`La$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdkRRDUFUVVVVYYZZ`[b[B\D\]]_```Jaaaabb`cbcddDeFeeeffgglhnhhhjjXkZkllll&m(m0m2m`mbmdm趡(jhIrhkOJQJUmHnHujhIrhkOJQJU#hIrhk6CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ:8]^D_J`HaJaaal0mjmmnLnNnnnn2o4o$a$gdk$a$gdk $1$7$8$a$gdk$1$7$8$`a$gdk $a$gdk $1$7$8$a$gdk$L1$7$8$^`La$gdkdmfmhmjmnnBnDnFnHnJnNnnnn(o*o,o.o0o4ooooozp|p~ppqqq qqqᱢ᱓քufj..hIrhkOJQJUjF-hIrhkOJQJUj\,hIrhkOJQJUj$\,hIrhkOJQJUj[,hIrhkOJQJU(jhIrhkOJQJUmHnHuhIrhk6CJOJQJaJhIrhkOJQJjhIrhkOJQJUj[,hIrhkOJQJU"4ooooooHpzp|ppppqqq qqqqqq$rJrLrNrRrrr$a$gdk$a$gdkqqqJrNrPrRrrrrr|ssssssssttt t"t&tttttttttt$uժ՛whwYj@hIrhkOJQJUjhIrhkOJQJU(jhIrhkOJQJUmHnHujhIrhkOJQJUjuhIrhkOJQJUhk6CJOJQJaJj|hIrhkOJQJUjBMYhIrhkOJQJUhIrhk6CJOJQJaJhIrhkOJQJj]&/hIrhkOJQJU"rrrFs~sssssss$t&ttttt$u&u`ubuuuu$a$gdk $a$gdk $1$7$8$a$gdk$a$gdk $1$7$8$a$gdk$u&u(uVuXuZu\u^u`ubuuuuuuuuu\v^v`vvvvvvvvvvv,w.wђуrerhIrhkOJQJ^J!jhIrhkOJQJU^JjhIrhkOJQJUj`hIrhkOJQJUhIrhk6CJOJQJaJ hIrhkCJOJQJ^JaJjИhIrhkOJQJU(jhIrhkOJQJUmHnHujhIrhkOJQJUhIrhkOJQJ u\v^vvvvvv6wwwwwz {{|}~~~nF$L^`La$gdk $`a$gdkgdk$a$gdk $a$gdk$a$gdk.w0w2w4w6wwwwxx{{~~df ́΁.0BDHJxzvx46Ƕ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk6OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJ!jhIrhkOJQJU^J!jhIrhkOJQJU^J,jhIrhkOJQJU^JmHnHu2FЏT^JLJnp2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $`a$gdk $h`ha$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk>@lnrtz*,hjrt(¯vvvg\h`hkOJQJhIrhkCJOJQJaJh hkNHOJQJh hkOJQJhIrhk5CJOJQJaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhkOJQJj롮hhhkUhIrhk5OJQJhxhkOJQJhkjhhhkUhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJpr*, $a$gdk $`a$gdk $a$gdkgdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk $`a$gdkF020$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $a$gdk $`a$gdk(*.0F68ڥ.0>@vx`b ֫ثFHҮԮ\^²xz&(jƱhhhkUhkCJOJQJaJ)jhIrhk0JCJOJQJUaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJh hkNHOJQJh hkOJQJh`hkOJQJh`hkNHOJQJ4 `bĵƵ޶*prҸz|<>46ȽȉxkxkkkkkkkkkkhIrhkNHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJh`hkOJQJhkCJOJQJ^JaJhIrhk5CJOJQJaJjhhhkUhIrhkOJQJhkOJQJ hxhkCJNHOJQJaJhkCJOJQJaJhxhkCJOJQJaJhk*¶Ķƶȶʶgdk $a$gdkʶ̶ζжҶԶֶضڶܶ޶*,ҸԸ^ $h`ha$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdk $a$gdkgdk^b2RL&>"&$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk\^  8:fh248:&(d<>@BRT@B*,jlXZpr hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhkOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJLX @LN " 7$[$\$`a$gdk$8^`8a$gdk $a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdkLZ\pr&(LNtvZ\np  l n     H J   "㺭hIrhk5OJQJ"jhIrhk0JB*UphhIrhkB*NHphhIrhkB*phhIrhkNHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkOJQJ!jhIrhk0JOJQJU3"     *6Tb^n B!!$%h&&& $`a$gdk$a$gdk7$[$\$`a$gdkRT8:^D F !!""$$&&&'B(D(4-6---z.|.V0X0,1.133J6L666L9N9l:n:::::|;~;;<r<t<<,=.===ϨϨhIrhk5NHOJQJhkOJQJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk6OJQJB&'(*+~,./007:::::::;=@BCEJbOQS $`a$gdk$a$gdk===R>l>>?:?l?n??@@L@A>A@ADAjAlAABBB^C`CFFGG^H`HPPSSTTUUUUVVWWXX,Y.YYY[[D\F\\\]]]]:]]]^^L`hIrhk0JOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJCSWWWW[]@^a6inopqqqr^tvRxx{{{~P $a$gdk$a$gdk $`a$gdkL`N`aaaccteveggiiiikktmvmnnjplpqqqqrr^txttuuuv0vvvtwvwxx`zbzzz{{{{||P}R}~~>@l ‚Ăhjڅ܅.NhIrhk5OJQJhIrhk6NHOJQJhIrhk6OJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJLlx.0N`$tޖdҗ$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdk@BƎȎ֎؎ΐА46 VXޖHJvxFHĝƝnpVXܥޥjlNP xFH  Ա4DFĴƴĹƹNPFHhk5OJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJSΚКl(nxvx4̯ίԱֱ $h`ha$gdk$a$gdk $`a$gdk$L^`La$gdkֱ4nFHJ\N0:v $`a$gdk$L^`La$gdk$@^`@a$gdk $`a$gdk$a$gdk\*,hjDF: Z\PRrthj"LNtv&(rt*,PRdf<j<hIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJhIrhk5NHOJQJQ "$f:<jp $`a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdk<>DFh LN$&tv JL\  n p     $&`b|~,."ʽhIrhk5@OJQJhIrhk@OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJE hjv^ rFr($L^`La$gdk$a$gdk $`a$gdk(8 \4Z \  R   * ~ $a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk $`a$gdk~  N"$0!!!#D%>&$L*$^`La$gdk$L*$^`La$gdk $*$`a$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk!!!!D%%<&@&((/R/aa`ebedeleeeeeejflf g2gghh󹮪}tcVhIrhkNHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhk5OJQJjWϮhhhkUhIrhk5OJQJh`hkOJQJh*hkOJQJhkj|ȮhhhkUhIrhkOJQJhIrhk6@OJQJ%jhIrhk0J@OJQJUhIrhk5@OJQJhIrhk@OJQJ>&@&'V/7>FIWY`ebeeee$a$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk $`a$gdk $*$`a$gdk $*$`a$gdk $*$a$gdke gggggggggg g"g$g&g(g*g,g.g0g2g$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk2gggqqqqrJzzzzz {F{H{n}@ $h`ha$gdk $`a$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdk$h^h`a$gdkhhhhii6j8jjjbmdm&n(nooLqNqqq@sBsssttwwJxLx||^}`}~~JLBD:<8:HJ68Vbb@hhIrhk5OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ!jhIrhk0JOJQJUI@b@8:DΙZT@nbd0:$a$gdkgdk $a$gdk $h`ha$gdk $`a$gdk$L^`La$gdk8Ԗ֖np<>žjlHJtvDFln(N\^fhJL02`bhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkOJQJCbvvxBDB\ FHfHJ fhLNV◆ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ/:t&fhdf*<:< $a$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk\"$TV~&xl 02b$L^`La$gdk $`a$gdk $`a$gdk $a$gdk $h`ha$gdk$a$gdkVX\ $Txz02   \^(*&(tvhб۠ hIrhkCJNHOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhkCJOJQJaJ)jhIrhk0JCJOJQJUaJ?b.0vJ!))))N1T37@d]^`gdk$-DM `a$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdkhj,.,.VX.        np&(VX8:  ""####b$d$:&<&(()).*0***r+t+X,Z,--v.x. hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJUx.////003344:5<566(7*77V8X899<;>;*<,<>>??@.A0AAA`BbBHCJCDD*E,EVHXHIIJJJJMMXPZPrRtRSSUULVNVWW$X&XXXnYpYZZ[[]]^^__hIrhkB*CJNHphhIrhkB*CJphhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJP@CG`LMOQQlT`VWYR^dZe\e $a$gdk d`gdk$-DM `a$gdk$-DM `a$gdk$-DM `a$gdk$-DM `a$gdk$-DM `a$gdk_,`.`aabbDcFcddNePeZe\ee0f2fffZh\hkkmmHoJop pqqrr6t8tuuDvFvvvxx{{v|x|DF*ZƴhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ?\eeeh0klnDrthwhz{}4L~$0^`0a$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdkZ\r·Ї΋ЋdLNΎЎxzДҔ46HJhjvxΞО|~ ΠР ֡<fhڻ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJhIrhk5NHOJQJBP0֡ ؤĦګįֲnҺbʿ$L^`La$gdk $`a$gdkh`hjnp(*rt.0XZʱ̱pr46xz "  Z\NP(HP!jhIrhk0JOJQJU hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkH*OJQJhIrhkNHOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJ9PR.0DdfLN02`bdhjBD|~dfɺɺɺɺɺɺɺɺɺhkOJQJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJaJhIrhkOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ?BDX`npxdfhj  $h`ha$gdk$L^`La$gdk-dgdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdkdtvx&((*XZ\^b^lnVXtc hIrhkCJOJQJ^JaJhk6CJOJQJaJ,jhIrhk0J6CJOJQJUaJhIrhk6CJOJQJaJj2߮hIrhkOJQJU+jR? hIrhkCJOJQJUVaJjhIrhkOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhk6OJQJhIrhkOJQJ&&(`b^`b P & $a$gdk $a$gdk$a$gdk$a$gdk $`a$gdk $`a$gdkXFHhj  .0TVfh  dfJL<>XZ|~ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ<&  !*!!f#$&*.-@04f6h6799X9Z9 $a$gdk $h`ha$gdk$L^`La$gdk$a$gdk $`a$gdk~&( (*\^H J  *!j"l"##$$h%j%B&D&&&''8(:(.*0***++--..000011V2X2x3z333557748689X9::>;@;;;:><> hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk5OJQJhidhk5NHOJQJhidhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJFZ9=EBN&O(OZO\OQRXSS:TTUUXY]^`ee $`a$gdk$L^`La$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdk<>>>@@(B*BBBDDxEzEFF^G`G>I@IIIJJ6K8KLLMMNN(OZOPPPPQQVVXXtYvYZZh\j\|a~a0b2bbbTcVceeeeeee´¥hIrhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhkOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ?eeee $$Ifa$gdkhkdz$$If 4((#` "0 "44 laf4 $$Ifa$gdkeeeeff$f8f $$Ifa$gdkhkd{$$If 4(#  "0 "44 laf4e8f:f`fbfpfrfffffffff6g8gFgHggggggggg h hhhVhXhfhhhhhhhhhhh i"i4i6i^i`iritiiiiiiiiijjjj4j6jDjFjljnj|j~jjjҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷҷhIrhkOJQJhIrhkCJH*OJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkKH OJQJ\hIrhk5CJOJQJaJH8f:f@f^fdfpfaUUUU $$Ifa$gdkkd|$$If \nBY(#R0 "44 lapfrfxfffffaUUUUU $$Ifa$gdkkd|$$If  \nBY(#R0 "44 laffffffaUUUU $$Ifa$gdkkd}$$If \nBY(#R0 "44 lafff4g:gFgaUUUU $$Ifa$gdkkdj~$$If \nBY(#R0 "44 laFgHgNggggaUUUU $$Ifa$gdkkd($$If \nBY(#R0 "44 laggggggaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 laggghhhaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 lahh"hThZhfhaUUUU $$Ifa$gdkkdb$$If \nBY(#R0 "44 lafhhhnhhhhaUUUU $$Ifa$gdkkd $$If \nBY(#R0 "44 lahhhhhhaUUUU $$Ifa$gdkkdނ$$If \nBY(#R0 "44 lahhhi$i4iaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 la4i6i>i\ibiriaUUUU $$Ifa$gdkkdZ$$If \nBY(#R0 "44 lariti|iiiiaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 laiiiiiiaUUUU $$Ifa$gdkkdօ$$If \nBY(#R0 "44 laiiijjjaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 lajjj2j8jDjaUUUU $$Ifa$gdkkdR$$If \nBY(#R0 "44 laDjFjNjjjpj|jaUUUU $$Ifa$gdkkd$$If \nBY(#R0 "44 la|j~jjjjjaUUUU $$Ifa$gdkkdΈ$$If \nBY(#R0 "44 lajjjjjk kk k*k,k^k`krktkkkkkllFlHlllmmmmmmnn~nnnnHoJooooo:ppVpaUUUU $$Ifa$gdkkdl$$If \nBY(#R0 "44 laVpXpZpppppqaYQYYYE $`a$gdk$a$gdk$a$gdkkd*$$If 0\nBY(#R0 "44 laqqr8rprrrwwxxLy|z0|~r~ $`a$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk $`a$gdktwwxyy{{||}}`bPRƃȃJL:<އnp$&ފRTLNގ dfVX<>"$ʞ̞xz$&~ƧnphIrhkNHOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJTRʘNr@p0D pZ~|~ $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $h`ha$gdk $`a$gdk~ƧȧҩrԬ ޶H~x~$L^`La$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdk>@ԬVXjl<>Ķƶ<>LN24ƽȽ`*,"$xz6PnpijӥhIrhk>*OJQJhIrhk5>*OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5OJQJhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ<8^zj vx& HhB. $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk HHJ 02@B&(|~ "Z\xz46xz,.dfhkOJQJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5OJQJhIrhk>*OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJIRtf24fJDbR T  t^ $a$gdk$a$gdk $`a$gdk$L^`La$gdkBD  T  ( * `bjl fh!!!!R"T"""l$n$%&&&j'l'((((++++Z,hkOJQJhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJL^p!!#V%R(+++<- 0"0<0f34t7 ?"?$?L?N??L@ $a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdkZ,\,--..b/00 0"0<00011*2,2 44V5X56666H7J788 ::l<n<^=`=?$?L?N??(@*@@@CCDDEEFFGGHH`JJJJKK^LnL财#hIrhk5CJOJQJ^JaJhkOJQJhIrhk5OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ@L@B D.GH`JbJJ~K8LLXPS*UHWJWWW4XY[^jala"bf i $a$gdk$a$gdk $`a$gdknLNNfOhO P"P,P.PQQlRnRRRTTUUdVfVWWJWWW4XXXv\x\X_Z_````labbb"bbb4d6dddTeVeeeffhgjgh hhhiijj²#hIrhk5CJNHOJQJaJhIrhk5CJOJQJaJhIrhk5OJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhkOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ? i2j(lZmoq8tvwwwxyybzdzfz $`a$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk$a$gdk $`a$gdkjzk|kmmnnjplpqqtrvrssttuu8w:wwwwPxRxyyyyybzfzhzlzzzL{N{T{\{ÿΠΒv hIrhkCJOJQJ^JaJh3g|hkOJQJhkCJOJQJ^JaJhk5OJQJjÝhhhkUh*hkOJQJhkj薻hhhkUhIrhk5OJQJhIrhk5>*OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ(fzzL{N{P{R{T{~{{~Ԅ$$$L^`La$gdk $`a$gdk $`a$gdk$a$gdkgdk $a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk\{|{~{0|2|||X}Z}}}np.0ln&($&ln,@PȊʊċƋЋҋ8:b\ΐ8`‘đLѼѰѰѰѰѰѰѰѰhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhkOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJ#hIrhkCJOJQJ]^JaJ@ ""֓b(4$a$gdk $`a$gdk$8^`8a$gdk $8`8a$gdk$^`a$gdk $`a$gdk$L^`La$gdk $h`ha$gdk:r <jʛ̛ԞBFHTVڡ̦ΦΧ l|TVbdh#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk5NHOJQJhIrhkNHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJCڡܡΧЧΨn±~@0ҵN~޹$L^`La$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdkhj±TVfz~ "24¶ĶжҶ &(Ĺ޹~Ժ LȽʿ̿跦#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhkOJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ3޹Ժֺ"\(jlx<F^ $`a$gdk$a$gdk $a$gdk$L^`La$gdkBRxzRTd@B"$ rt`bjdf02HJZ\f<>Z#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJKdf$&, $h`ha$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkZ$np|~Hf tv JL|8:6,.lnz|Fռռռռռռռռռռիռռռռռռ!jhIrhk0JOJQJUhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJC<@"n>@rJ$L^`La$gdk $`a$gdk $h`ha$gdk $^a$gdk$hh^h`ha$gdkJDL4J L    ,$L1$7$8$^`La$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkTVhHvx24    L  ` b     TV8<>RT hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhhkCJOJQJaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ74pXB` (!! # % %')-$1$7$8$`a$gdk $`a$gdk$a$gdk$L7$8$^`La$gdk$h^h`a$gdk$L1$7$8$^`La$gdk!!""r$t$$$\&^&0(2(((v*x*++,,-~-X1Z1H2J24455557777P8R899~;;8<:<====&?(?@@AAAABBFCHCDDEEGGGGHHhJjJ$K&KHMJMNNNNPQQQDSFShIrhk5OJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJW--~-t/3@4>667::;=~?AA6FFGJHHH$h1$7$8$`ha$gdk$L1$7$8$^`La$gdk $h`ha$gdk$a$gdk $1$7$8$a$gdkHQQQU8VVW$WlWWXXXXY6YZYYYZ$81$7$8$`8a$gdk$1$7$8$`a$gdk$h1$7$8$`ha$gdk $1$7$8$a$gdk$1$7$8$`a$gdkFSSSJULU\]]^4`6```HaJa\b^bbbcTccc^d`dddgghh\jj,l.l&m(mmmn n:oRoTojoppbqdqrrr$s2stttHuJuPuRuXu hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ>ZZZH[[[&\\\\^]c\j$sZuxy{}~ $`a$gdk$a$gdk $1$7$8$a$gdk$1$7$8$`a$gdk$1$7$8$^`a$gdk$1$7$8$`a$gdk$81$7$8$`8a$gdkXuZuuvv|w~wwwxxJyLyxyyzzf{h{{|}}J~L~~~~HJR6Znp8:Dҁԁvx46 ̈ΈĒڳhIrhk5CJNHaJhIrhk5CJaJhIrhk5NHOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJhIrhkCJOJQJaJA~DF &: $h`ha$gdk$@^`@a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$0^`0a$gdk$a$gdk $`a$gdkĒƒbdЕҕ<>68 Ρ8:$&V ȯʯ"$(βвtv:<^طڷxzprpr hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJO:THΡإ:`4p~ܱ(Z ^ $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $^a$gdk $h`ha$gdk^ԵֵPҾHHVNfh< $h`ha$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkxzfhpxzhj.0rrtrt8: "hIrhk5OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJG$dpJX$8^`8a$gdk $h`ha$gdk$a$gdk$L^`La$gdkrTLl^H $h`ha$gdk$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdkH4 2V."p/Z00n22~34$L^`La$gdk $h`ha$gdk $\`\a$gdk$0^`0a$gdk$a$gdk $`a$gdkjlnp|~pr,..0hj24tv>@df@B&(tv    T V   (*㭜)jhIrhk0JCJOJQJUaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkNHOJQJhIrhk5CJNHaJhIrhk5CJaJhIrhkOJQJ!jhIrhk0JOJQJU5hj&(Z\z | @!B!""P$R$$$l&n&&&"($(|+~+,,.,----8.:.R/T/2244$8&8*8,8.88888888`9ȽȤjyhhhkUhIrhk5OJQJhMhkNHOJQJhMhkOJQJhkjhhhkU!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ;445r5566$7(8*888b92$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $`a$gdk$L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk$L^`La$gdk `9b9d9f9999::;;;<<<<<\=^=>>(?*???@@AABBCCpDrDE EFFF4GGGH:HHHIIJJJ4KK L,L2L4L>2@ADEFF4G6GHJ L $a$gdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk*OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhk5CJOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ8 LLxNOP QQRtSUVWXZ[]n_p___^` aLbccdd $a$gdk$a$gdk $`a$gdk\^^__p__N`P` a:aJbLbbbbbxczccde.ebedefeeTfVfzffggiiiikkkvl*m,mmmnnnnoPoRoho@pBpq qBsPsst,vLvpvvz2zdzhkOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5>*OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJBdehhijjkkkkkvlxlnofp|qTrr@s$L^`La$gdk $h`ha$gdk$^`a$gdk$a$gdk$8^`8a$gdk $`a$gdk@sBsXtu*v,vvwxyzz8{||FBJƒ $h`ha$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdkdzzzzx|z|^}`}ƒăȃʃZ\^`„2ھvviv^j/˻hhhkUh5 hkNHOJQJh5 hkOJQJhkOJQJhkjTĻhhhkU)jhIrhk0JCJOJQJUaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJ!ƒ\4xz|~dXXX $h`ha$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk 24dfvą68ډ܉tzPR܍ލHVX`ҕԕ "$Vzѡѡѡѡѡѡѡѡѡѡѡђѡѡѡѡѡ hXhkCJNHOJQJaJhXhkCJOJQJaJhIrhkNHOJQJ#hIrhkCJOJQJ]^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhk5OJQJ2 $h`ha$gdkd:d`ĒPؓRԔ$L^`La$gdk$8^`8a$gdk hd`hgdk $`a$gdk$a$gdk $a$gdk $h`ha$gdkԔ*,~bʟ*8Ҭȳ\ $h`ha$gdk $a$gdk $`a$gdkdgdk$8^`8a$gdk(*hj "ΤФХҥʩ̩BDīƫXZpfh<>djl$&z|hIrhkH*OJQJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ@\ж:Hxxľ.P $`a$gdk $h`ha$gdk$L^`La$gdk$8^`8a$gdk$a$gdkRTZ\XZBDnpRdf>@TFHTV  0H8npR<>46VhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJJ~>@0xZ$8^`8a$gdk $h`ha$gdk $a$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkD\dn02h>`~ $`a$gdk $h`ha$gdk$8^`8a$gdk$L^`La$gdk~v "fjlZn4 $h`ha$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdkVXflvjl  z4(*8:DF     4 6 H J r t v x z | ռռɮ՝ռռռռռɮɎ|mf hIrhkj ۻhIrhkOJQJU#jk(I hIrhkOJQJUVjhIrhkOJQJU hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk5NHOJQJhIrhkNHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkOJQJhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJNHOJQJaJ'468: H z | Vj  8$`a$gdk 8$`a$gdk 8$`a$gdk $`a$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdkdgdk| XZHJ ~ LV>HXhBR,B*rt  Xh  !ᬝhIrhk5OJQJhIrhk6CJOJQJaJjhIrhkOJQJU jqf(I hIrhkOJQJUjhIrhkOJQJUhkOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ hIrhkhIrhk6CJaJ2 2dj VL>XB,$a$gdkdgdk $`a$gdk$a$gdk 8$`a$gdkX!$$%%%H&&R'T'''-/1:22 444$L^`La$gdk $`a$gdk$nb^n`ba$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdk!!!!n"p"##$($$$% %%%%%H&T&&&N'P'R''d(f())))**,,r-t---..H/J/R0T00044n5p566t7v788 : :b=d==== >Z>\>jҩRhhhkU hIrhkCJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhk5OJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJC444~566@:: ;j;<<=X>Z> $`a$gdk $h`ha$gdk $8`8a$gdk$8^`8a$gdk hd`hgdk $`a$gdk$L^`La$gdk \>d>>>>>>>R?V?^?`?v?x???????@@8A:ABBDDBDDDFEHETFVF2G4GVHXHII>J@JFKHKLLPPNRPRSSVTғ҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆҆hIrhkNHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJh5 hk5OJQJhIrhk5NHOJQJhk5OJQJjRhhhkUhIrhkOJQJhkOJQJhIrhk5OJQJh5 hkOJQJhk4Z>>>>T??????????????2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk$a$gdk/$d%d&d'd-DM NOPQgdk???DVEEIJZL\LNQRnUU&VV6WW@\^dfjlp*,.³ijbd Ķƶ¹hj\^zĹĹhIrhkNHOJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJjcRhhhkUhIrhkOJQJhIrhk5OJQJh""*hkNHOJQJh""*hkOJQJhkOJQJhkjRhhhkU8@fhj  $a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $`a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk "$&(*xz $a$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdkzHJ*,fhPR@Brtpr$XZNP<>|~$&(*z|J諙hkOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJOJQJ^JaJ!jhIrhk0JOJQJUhIrhkNHOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhkOJQJhIrhk5OJQJ9BD|N<|(z|~ $`a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk $a$gdk$a$gdkJLjl ~>@XZLN24|~ln~ "DJLfh8:(ֱֱhIrhkCJOJQJaJhIrhk5OJQJ hIrhkCJOJQJ^JaJ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ;~Z\T|v6 z@b$L^`La$gdk $`a$gdk$a$gdk$0^`0a$gdk(*@B~46FHdf\^    RT"npκ諚 hIrhkCJOJQJ^JaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhkOJQJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ6PRXh p  "$ $a$gdk $`a$gdk$0^`0a$gdk$a$gdk $h`ha$gdk$L^`La$gdknTpd !$$V%6&&&$a$gdk$L^`La$gdk$@^`@a$gdk $`a$gdk $`a$gdk bd " 0"2"r#t#H%J%&&P(R((h)j))R*T*X,Z,,-00115577(7*788 8888趢hIrhk5OJQJ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ;&(()))* ++,,-../N01f3:5p6`7888x9$L^`La$gdk $a$gdk$a$gdk $`a$gdk8f9h9D<F<==>>??@@B@AAAAZE\EFFG GHHII JrJKKLLMM O OOO|P~PZQ\QRRRSSSTTUUUUfVhV WW(W*WxWzWWWdXfXYYYYl[n[\\^^j_l_hkOJQJhIrhk5NHOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJNx999.:n::;=0>>ABDFbFjGJ JrJK,MlN0OHRJR$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdk $`a$gdkJRSTUxWWWYZR]r`TdFgghhikkkloppp$a$gdk$L^`La$gdk $`a$gdkl_ `"`r``aalbnbJcLcddddffhhjjjjkkllzm|mnnfoho0p2pppqq ssss@tBtuuxxxx,z.zzz||ȀʀnpƂȂ@#hIrhk5CJOJQJ^JaJhkOJQJhIrhk5OJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJHpqnr>ssRttuvvpwyz{|} $a$gdk $`a$gdk $8`8a$gdk$L^`La$gdk$^`a$gdk$@^`@a$gdk@Bv DFPRvxDF\^ ".0`bιιιιιιιιιιιΪΪΌh""*hkCJOJQJaJj>RhIrhkOJQJUjhIrhkOJQJUhkOJQJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ4^vxڊ (\ fؒ.F`$L^`La$gdk $8`8a$gdk $`a$gdk $`a$gdk$a$gdk$^a$gdk $a$gdk`ԙ,T $$Ifa$gdk$a$gdk $`a$gdk $8`8a$gdkܛޛJLvxBD.0DFԟ֟RTLNNP^d֣hjФ|~HJ'hIrhk5CJNHOJQJ^JaJ#hIrhk5CJOJQJ^JaJhIrhkNHOJQJhIrhkOJQJhkOJQJ h""*hkCJNHOJQJaJh""*hkCJOJQJaJhkCJOJQJaJ8nbbb $$Ifa$gdkkdzR$$If4FX !0"    22 4af4œnbb $$Ifa$gdkkdXR$$If4FX !0"    22 4af4~r $$Ifa$gdk $Ifgdkxkd6R$$If0X ! 0"22 4aVZ{{ $$Ifa$gdkxkdR$$If0X ! 0"22 4aZ\~r $$Ifa$gdk $IfgdkxkdR$$If0X ! 0"22 4aRV{{ $$Ifa$gdkxkd^R$$If0X ! 0"22 4aVX{{ $$Ifa$gdkxkdR$$If0X ! 0"22 4a {{ $$Ifa$gdkxkdR$$If0X ! 0"22 4a X\{{ $$Ifa$gdkxkdR$$If0X ! 0"22 4a\^`bdԣ֣ФҤR{{{{s_s{$^`a$gdk$a$gdk $`a$gdkxkd>R$$If0X ! 0"22 4a R@~`xRԸ"4ʽX0ܿ޿ $a$gdk$a$gdk $`a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkƭȭޮ8:Ƶȵʶ̶>@npлһ(*,.0ܿrt |~ "&ȹ草~h&hkOJQJhkj#ShhhkU hIrhkCJOJQJ^JaJhIrhk6CJOJQJaJjRhIrhkOJQJU j%I hIrhkOJQJUjhIrhkOJQJUhIrhkOJQJhIrhkNHOJQJ- `bdfhj$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk$a$gdk2$$d%d&d'd-DM NOPQa$gdk $`a$gdk JL^`j24&(HJ&(BD>@VXBD&6 ޹骛~~nhIrhk5CJOJQJaJhkCJOJQJaJ hIrhkCJNHOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhIrhkCJOJQJaJhkOJQJhIrhk5NHOJQJhkj*ShhhkUhIrhkOJQJhIrhk5OJQJhXhkOJQJ+dDrFV$&68dTF h^h`gdk $^a$gdk$a$gdk$L^`La$gdkFT\<"$ |L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk"$ |h-D1$7$8$H$M ^h`a$gdk"$ 0h-D1$7$8$H$M ^h`a$gdk h^h`gdk &2`4pr$TmXAX,hIrhkB*CJNHOJQJ\aJph(hIrhkB*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJNHOJQJaJXH:@TZ$-D1$7$8$H$M a$gdk$L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk"$ |L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk$ |-D1$7$8$H$M a$gdkTV*<4bBVX|eNNN,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph)hIrhk@B*CJOJQJaJph hIrhkCJNHOJQJaJ,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJ\aJ,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJOJPJQJaJXD| ,"$ L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk$-D1$7$8$H$M a$gdk$L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk.BLrf8~gNg9(hIrhkB*CJOJQJ\aJph0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph)hIrhk@B*CJOJQJaJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph8:FH  ,zഝmV=V0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph)hIrhk@B*CJOJQJaJphhIrhkCJOJQJaJ hIrhkCJNHOJQJaJz dpr~|c|N7,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph)hIrhk@B*CJOJQJaJph0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph  P 2"$ L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk$ 0-D1$7$8$H$M a$gdk"$ 0L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk~N`fhvxtvz~:dfn*PìÓÓڂڂڂڬkRkkkڬk0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph hIrhkCJNHOJQJaJ0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph :vxj,. x @ B v &46RkR;,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph hIrhkCJNHOJQJaJ,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJ0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph`0  z j   v fNPRTVXZgdk $a$gdk$a$gdk"$ L-D1$7$8$H$M ^`La$gdk$ -D1$7$8$H$M a$gdkRn*NPRTXprtvx8:ê񟍟sh]LALAht=h6]OJQJ!jht=h6]0JOJQJUhIrhOJQJh.,vhkOJQJhkCJOJQJ^JaJhkOJQJhk#h+:hk5CJOJQJ^JaJhIrhkOJQJ0hIrhk@B*CJNHOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJph,hIrhk@B*CJOJQJ\aJphhIrhkCJOJQJaJZ\^`bdfhjlnprtvxz|~8\gd$a$gd$a$gd $a$gdkgdk\^@npt~Ǽri\h[Nh6]@OJQJh[Nh6]^Jh[Nh6]NHOJQJh[Nh6]OJQJ!jh[Nh6]0JOJQJU!jhfAh6]0JOJQJUh6]hfAh6]6OJQJhfAh6]OJQJ j*hfAh6]0JOJQJ!jht=h6]0JOJQJUht=h6]OJQJht=h6]NHOJQJ:p J!"#0%''()gd$a$gdgd~8:<fvpr    J!L!""$"""##$$0%2%'Ƚxxxxkxkxxkxh[Nh6]NHOJQJ!jh[Nh6]0JOJQJUhxMh6]CJOJQJaJh6]CJOJQJaJhgh6]5OJQJhgh6]NHOJQJhgh6]OJQJ!jhgh6]0JOJQJUh[Nh6]OJQJh[Nh6]@OJQJh[Nh6]@NHOJQJ!''''(((())))****++++h,j, ----/~ncncRcEchtuh6]NHOJQJ!jhtuh6]0JOJQJUhtuh6]OJQJ j*htuh6]0JOJQJ!jh/M^h6]0JOJQJUh/M^h6]CJOJQJaJ)jh/M^h6]0JCJOJQJUaJh/M^h6]NHOJQJh/M^h6]OJQJ j*h/M^h6]0JOJQJh[Nh6]CJOJQJaJ)jh[Nh6]0JCJOJQJUaJ)**+h, -1Z2~3455t$ 5-D1$7$8$H$M a$gd"$ LL-D1$7$8$H$M ^`La$gdgd$a$gd $  5-D1$7$8$H$M ^ a$gd $  5-D1$7$8$H$M ^ a$gd //11Z2\2~3333445 5555555T6V6X6"7$7R7ij|||k||^|M| hD3h6]CJNHOJQJaJhD3h6]CJ^JaJ hD3h6]CJOJQJRHcaJhD3h6]CJOJQJaJ)jhD3h6]0JCJOJQJUaJ$htuh6]@B*OJQJ\ph!jhtuh6]0JOJQJUhtuh6]CJOJQJaJ)jhtuh6]0JCJOJQJUaJhtuh6]OJQJhtuh6]NHOJQJ55V6R74888v9R:2;V;<n<j $  5-D1$7$8$H$M ^ a$gd $  5-D1$7$8$H$M ^ a$gdgd$ 5-D1$7$8$H$M a$gd$ -D1$7$8$H$M a$gd$ -D1$7$8$H$M a$gd R7T748688888v9x9z999<:P:R:T:V::2;4;V;X;<<DznWF!jhH"h6]0JOJQJU-hD3h6]@B*CJOJQJRHcaJph h4\h6]@CJOJQJaJ hD3h6]@CJOJQJaJ$hD3h6]@CJOJQJRHcaJhD3h6]CJOJQJaJ)jhD3h6]0JCJOJQJUaJhkbh6]OJQJ!jhkbh6]0JOJQJUhD3h6]OJQJ!jhD3h6]0JOJQJU<n<p<>>>b>v>x>z>(???VAAAADBBB&C(C\D^D`D2E4Eĵĵo^QDhCaWhkNHOJQJhCaWhkCJ^JaJ hCaWhk@CJOJQJaJ$hCaWhk@CJNHOJQJaJ hCaWhk@CJOJQJaJ hCaWhkCJNHOJQJaJ hCaWhkCJOJQJRHcaJhCaWhkCJOJQJaJ)jhCaWhk0JCJOJQJUaJhCaWhkOJQJ!jhCaWhk0JOJQJUhH"h6]OJQJn<>v>^DfEEFhG>HH>JJMMP@QVWXYY[$ -D1$7$8$H$M a$gdkgdk$a$gdk$ -D1$7$8$H$M a$gdk$a$gdk4EfEhEEFFFFFhGjG0H2H>H@HHH>J@JJJ M"MMMMMjPlPPP@QBQRRSSjTlTVVvVxVVVVVĵَٗٗٗٗٗٗٗٗ}!jh3g|hk0JOJQJUh`hk^Jh`hkNHOJQJ h`hkCJOJQJRHcaJh`hkCJOJQJaJ)jh`hk0JCJOJQJUaJh`hkOJQJ!jh`hk0JOJQJUhCaWhkOJQJ.VWW`XbXXXYYYYZZ[[[[\\6]8]B]D]^ ^N^P^R^^^ __ѯуkZ!jhXhk0JOJQJU/h3g|hk5B*CJOJQJRHc\aJph,h3g|hkB*CJOJQJRHc\aJphhkOJQJh3g|hkNHOJQJ!jh3g|hk0JOJQJU h3g|hkCJNHOJQJaJh3g|hkCJOJQJaJ)jh3g|hk0JCJOJQJUaJh3g|hkOJQJ[[\B]N^ __`aaaaaaaaaaa$ 5-D1$7$8$H$M a$gdk$ -D1$7$8$H$M a$gdk$ >-D1$7$8$H$M a$gdkgdk_____ ````aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaѯў~s~n~j_hIrhOJQJh h6]5hk0JmHnHuh6] h6]0Jjh6]0JUjhIUhI!jhXhk0JOJQJU hXhk@CJOJQJaJ hXhkCJOJQJRHcaJhXhkCJOJQJaJ)jhXhk0JCJOJQJUaJhXhkOJQJ%aaaaaaaaaaaa$a$gdgd hh]h`hgd &`#$gd6] 6&P 1h:phnT. A!"#$% F<Y\mFyN JFIFLEAD Technologies Inc. V1.01     ' .(00-(,,39I>36E7,,@W@ELNRSR1=Z`YP`IPRO %%O4,4OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO  }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyzw!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyzX ?J([w(=:6Кi8O;Ju!Px"c84e f 03֍YG9%mp:F>QsX(O\}SU3WhmYETӡIHjɚܕuk@ȳMƏx.Hu6+=ϿjKlޠ@ҋ1rR 0ܜ!h}-nz^iUKۋ'<AP\kV#kh;],>m̛&L ҥŪ 2BL|  k*JIvA ۟0 [x[rcx28\s. 35c،g88%tTt9s }ٕ̋mD~`=iR*%vBh֛asaZBexctPW332yAsOt΃7bUA&0jLUxTH 0v R 8 KX ~M :XXԷuwCUm&c֝1XwMK! rާ֣ ݜ< a)8Nx4V)57$0"+h4WO*CnBCe($e,܂ Z ^Ib]cl؅oA'~1R7/jVjO ݬm?xN*IϦ>nc~^!rx|9̟UܪAW㵀!-aNO8t#:}8Nw/JemʲTnE^1>TO0Gmh#T9R-OKi12w|k% U+0R,% Ұ\H{reZ '(8P@ (hfkXݞ(v%HHt"CR!XIɠ*NhvcG@5qLhya3RpqQ JJ$w~ 0z>) 8c>gXp8ƈ ]Sg5`t nFwv#M\v3"InTq:PA?l>JMCɪ%=MF ;~^xEcx5R L74UHVl:QN;==;]jRi) B{Tv2k4Ĩɒ.xR]Dz˨@AV^r?ƖȕQTzOZMQ>Mo/Q4)TE#s[*̸;{`L Qb󞿩BJhÆ霎hoQ1&:nmf[ՙq5 FJQ"?Y8~0[}IWJǜpAR#rk6 rl+t!x|pÎ(efLm$.seR ő%F3p],B4#ABIh'{D<#8;E)36`։֯B_Vwbh}pm@Y6+6vBCg9{Tn ڭ SpГ SPr8 p$:VCNE±aGz6*z(` aS y)j`9̽>b8z.m?L9 X0^>$T>\q"g4ЬN1H.2*+ 2C)-q^۸dڗآh?'ғ$)YIϽ $ua"d6y#0<ZKZu\Ks0F{s>]F S%89nHu8Ϡ"K* cRڏZӜɣ[7Ba^JlD&sm@[{OD D1l$pi@*^e_ne=J md#hzqR!Icx_%MʲZɽ8šL<"_fZ`nCen#Vؒd@νYܵZD>]'tw43UQ2qɕbeífi fGohQAюRؔQfvl-j;0؊ =;2, @iqg WZeOlRbFs?8Xn.ǥg=-@YmaӰ#O &? V^aLѯ[ Jv|[ {H]䳕TbEPfU#,Rz1ssڕŰ"g=2(@I F'`Sc,6u7*\ybJbZ̲ Ӱmyud3M@֏V#]$n ֧z4S³F~VS:$g + (CZ^Y@6s.8>@[]2U715b|Fm]\(REE=1*M=ȔAtfo{qEH%&*5ùĮF{)\n&+w>Ƕ+'=QCSSN⮞so!yDGA(Ǧ)1zLw,#4d a{eoƀ+_g`"qj,4ybˇ;l1ٵ\|1Eb$89*2'U,6'ֲ_vHPW'I;/[{q:nԎDPnɈڔ5"|?XcML6M&̋_n3T_#Xg?ZؔpY T#oЛ۠nb;5+A&U댚v-!}g!GGO)/C?_3ҝ0nlc%Q"CwXF#,PW;A)U̗[Gʁw1LRh,vb1[ aIaڄsĪ׭D)I]fܙbԹrQM$qhīnθ0OZIض߆K-V)[xZ)rݘ Ȫg*pm6ҵ݌H%ͧ*B2[fGa}T&3oTu)7uCJjȩ$ =B&4)rP扻RG[:̡E =W ېۀ'&0czJQG 1`DP5!F~P@^ ?4/֑WUT>ObN8J.6V?w*H \Ņ7`v$EY>+?Z\xִ$0.N}jΠt$(n)OrҢ y+7<7:sΓe#ij 0G+Vdf;#G΍٩BV)d 1ⳖfKx$20Ӛǡ-Xә؇o1r+8naz-4%%*9f5Bg"{dg!X(#'9A.v;(3Q5wdb@p汹(v9Ho #m8'*5Ҁ6zaeByItGۆ *4+;BFÖhrc+CV6it\s$ (UFWޓX(BoNsm-=(j&_!k+{#o.CDP47[Nӣn$T/L9$؀T~)%E$ Li!RD<JdS[QEWEr6iİEwnwRFm*A>T]A!TTbfڛ-R }k)sI]ns!,Vi>ѤsKq5ɷV=Rs97 NKz$B;?07ev"? g9[{&8?:QJZQ48ADAkj<Y_''qZ'i$]ʻ9 !>+…zMM}SUvnRHt b08<hh ȵ溵Cl-fih|w*D Xz5YDC(='VcФC:|ZyYeJ/n9mMU/Yœ8Uȱ>+mBC J5nnᴈ;Qn_|mg^͚1Jt9R2 hz=)C\MdfZRv9>B?cMc471գdlezZa|bc*#w #BKb*Z$R"/nl R;I{MGiRm3:$bѫ Ғ Tr8юcOY4l F`W\)Q^֓ؤ!/Cl%_dvSw$y`a 3nr>^& s"d.\#]e#;P䁓?:CQU rA)6+ ʸ 5)R7+ds{ 6J),*I'҆ƑG1`,P,2" 2@35MaAsKQ؊xf̎Xp/Ji þv7\#3DmQ4k甗$oEZDJ:$ϯY[Yz*28fqw&s)ܫ HLQDOQaI$QJ6=ϭ1֞sK֓c-4K  q i di,lbIwEy١vy?7OU.kvghKoZHո\D~V = 2q9JHA: (hctg|֫AM;έ3<$ );=鳽YVm8RkZjC,cVAjg)xk{|SQ|xz M^̫'T˸.ŽA^mF(YqR۫66n8Bщ$D$O􈛶85TȟqR! wӖÉ֯@"HX)j[!AV=+S3e8d˃ra6̝wVnal bsɭniBȳ8^x"ӧZ-dp&BWW4[ьZH-6\tQkHr9G`0XgM 8J ]p6 zנ(jEJ$2B)=W N+<ۘBЌW yj?IžU편Mn_%T h0&+ рxw:ͳxULj'qK/j6zDj ˵)7B#~];u6N1hD͑QYUn%dnNGB:h"La8ubӿwp*lN̯ CN\cc$gր\bY;ѨI6"?48n9Aս8.+b<?Wɴ _7͵W&Ē%8?grIqSb Is+%qJ#bMCV$D##7(۫>?>{P*P0T1QLFQ[- Q(R)w!Ya@[eɬ댑r 8xuwW"iF yt91)0e~ZRk[%܇OZVm C~WYJqV{ȔU xvK\9qf>3ŭCI $w ڳ&o[,v *[l1[#RkyXrmdGY,Q!5bȺ؀@늫hY|fHOʕCiF#18 `8\C>_fkݪh."Qu l.N}hjҰKoo29E*YieI;!JnFG\FfV2APi;ž рr[YV>DQ`Ol%7!&!Fi;q] p `<8M6RSy!V#lg󤖺##g8fCI3QJoYs8┭ڝ>uj)-#:zZj _nK oQTqsC:}f%,<~`hz);AZQZ #Ʌ5w0(,HwJ!x94;t#q֋""=U:63yuB $RL̍mkd LҳЕ""2\jұ-`cIi!jG5ob"d6ï략4"5&n%6G1{أ^T4C[5׊6ןGs[QS9r%P~s]- 6Twۉ $W?gM{ړ-5mR=ViUwnq@]1[C'deQ#fdXд 2jwKK;uwv%Bv>26<=b\d.?t,q+y{P>HrJNIŏ&!qq!-Le{۫x.sSUeM5N4cx*P"EߓR9C >aXg%`5:f*7nu3G2+/BӏUj|'_Y1xp=ceqrVKMMf?MeHd-CMٔ&ONg*օ/u܃S %LI+J#N:>. 8"!Q4ku[ʅi)w2mPig?{]˲Iy=TR;5L'=<.*]:%2ޥ]ٲ ]:X\YίjRKS,D9,eO*Ç- .Yֱ=Udg >l 7 r8ӦoU[rs38׍=$`jK 㸦1ɳfI#PJjQEYYL6ߺǓs60 :wUt8,Tz$ة,~dn*j 4} JԂ" ڐͱd(09>ECŒ70>"8w!\\(lZ 8+Ŏ0:5 D.IC5DR6#ADb ! dszR;*F3ƐTڤcUD -AҐSA ~4+닜MZ&܍G5B qtBVD=Z @oK8kW)ƩqJWv:Ox^u?ZhOGiv' H*{U)cTZPU*ltX,貑a'CRDIhjdfӃ4Q.Ahӕa89+/fƶM03NЍq%\nM"^ &>JiM&U“`*SSzj2:IMYo晌K#?r[4DMs\*-ĭ&B@B.c- E@YEK ;ƏP-G;,D{w3VtsIu$Y!~%F U%ܗM7WEn5jHe?-#c5^bHYTڍ(6K~r*4a&5v=1EIsBR؆d!)Y;`՘Lc6tѝcEY珘E-_w O! sʔ>""2+]7k/hTdSѳ-aIUaWcLokY+d 'FFuq0pi4kjڛM"uP9(FkEA⥉T=/,aꛀ Aђt^hQ_sHqY>dk+n4|[i{6ZD#+§nQSkIeSۡg\״;}L-Ďrq޻N6gB,k *Ȥaԥc*nD:UKOnL2٥$HPFWjc4C ֭R6buAg>G g֩ȀdP"ga@M!A M!=GS֩j&Ld7nq%W ñ9({ ?N:qzڢRM9l1Nh8A4yF>ƃ'ɢt/5Ԋ q|_DAi@:cʃ- N9nI'w'<Bg5I{ְd3>[|sүhMCM#ό=cKt^iB/@4_ fU15,gm͉2efjڃHF,kEyI&i ?MORxwlӣ&H_qޘ4%eMcG 3ȕ>SR3R5DN8HP}EHǩTȦ|q@aMz)Fݍi,bNu2%dQ&X,7:/FʣU?vFuw'ֈRFjU# lqxlPPց }8bH4 @pi hќv4 x84b,w0;63͜ \{Y.e(OAO.((r‹=qNE>V?:\'uV^}=QOEA6<?X?paB?ݣǰEj>rO$ h;;xgIq5JO9]܏=FYۜѫ%4xEU$/5\lv=Q"ͼ,hXV0!+9lwˈ%o^_΀ԔNqqLA@ɍ cv!LtҰ O0`Tgբ'kkxFl/J|j-f u"?*|.kUP1֝EnjGzFrċT Qq@P?:i"!XA$jT4އ!~/8q'w Z" i R[PYcfj"fMv3mOOj]Sdm$y`FZYa|#vWЩŵs68޲gr ocFTZ_|ĿJCr0h&8 <#=|*~ tGTxVѵOVr-\6wj3vnzk]r3$dWA؎թk :fڀ g@n9h:=h3@<@9MH0G4=)8e$j@Em i'j@~xIKaI ?M5 sɤUԃKQ6DN.'آoUL$ǭ}H,E$8ϠF` s$.xjAOI:uG1a܉T_>Q\>ꨣW#Zu\(ArɟNB :?@hn(=ZllO;qHS\X}bYzS &Q!aw4%(Hw£M;$+"S?6ǰ-D6]Sll8ǭ 0HW}ՎI+fEG$-Id5<޷6(l.#ՋL}0{39NCծͲy3:>Fb#jwgL~'a[QFW1\\~aiWIttHڜͯӈFX#>1k5hsuRnRO/hci d:փ=.(ʁ3؀kOCVAd'0z}j,=ՎUTFL!L}GZ6`с5l[;HR$Ny(h,MR#9#"6" KSԎ£FfxN91V/6v m)q9SYVmRa',2GBZa #>ʶQ$)`.xeh֋9`#4 }@ (ќv%(v3?(`x(lvKE#;!#|QEYlkw] Lct.V4,!6hc4)M| 4ۥ.k'F=MlVH1̗}>u#H}h FTŰ981mTEJ#W蛚xGs\S_eN ԝ?~ Dҫ4g=:VVw #:2ͬ_0XniRMZWNlE ̲|8#iS8{ۖcVbF?S8ol_{JRp]7/LKa34]4U}S e*FZJ@Bf0)ZZi9nGsEy3/jG(ҲDH9cJoiK-ݰ'qdL,Os91SE#Z+j? :NS=U%xfo@O^cU𶩥[gb1X1@v^ }k24[s$Zf́5WPca=иd\%gr[]sBV1K$g(\L(Wf{ҝ&s$ό4'Y<;  G,Kw'/XXol3XOs+ӱxM UY^o ]q=hnGGv\ډ ZIX~R[ h?:+Y9GGFq^[|=FcsD[wMIA;'Pgi+/_Ӻ U#֐ i p8a>Deq9hz /[9t{wSZNb$#598F]H-;G8?ʝoߌ}V`?h=$QK_\RT"4[iAq6 mB%*@+5Q3H11N uh}S[5BMe7~hv4N=rw-$L\AȕG氬Mqf(R(iʸU>I 52\qaR@g_dkqHW]oBS7[ <-D+S'PTu5aj`$|)RJ< ndcecͭYԕ<2Ϟ!Qy`ԑwFzb(\n$Θ Fq >FeX1RZ玵#*yϗ(^2 BAs"ͮvf:Ii_IqxU/nR;}#t; yNrI8[gvяj9) l]C)2 sng[li?pZZxSObLWr# ȩRk,s9+#RXԂi@ǸԆ%f69HǓc:UqA#,:f,7` ֝#݂ ~xEl|œ|wš3/z1uCK/)pj+V(K(wP2fT6GPF=CMQk1&<Jqc U##*L>#? z(j@)+6+@ xF jx<V 4 #ifU8 ..s㱠 ؉64 ̝Z" `Lt#҄"~tS], @Lh.(WvȄei vV9c,+Q(i͝51X_[$mX+6--EےxC98ÿ˹8 h5>F%w"g9-{W>޿OpZ~fo#`:h=gc(\˒OOaZQ'Oq0>ly{^:Ԁ"&Mv˖*#!q'=\<~4dʐL%l8FTf9@Ph`:I%ڋSi[|6-U( ( niXg a8=Yq8Z 1I-~?ƀ9FQcNĶcķ'5H$' b6 (1ERL=Ƣ=\W3C-A=&OaV_x΀0S[_xcQ}^bdP~rB.än獣# .fO)xRSjκqW=x獉>hf8 ƒ@ =_ic\@\U1+ Hɥt F Ysn;XCX ߩ ƽw_*eb;q{W7vDǻ`Vfy恆{R^E/!Qc“5ĶrF\QovJF2XPdo-Ͻ hf 2PUG.aȢzԖX2"'i'ھExE"rx 8]ܷJ$m8vUnʁnx楈r>Y`MbXm^*oF{ 䎔HE&Kjw40FD>e#ȴ~{UsI'>4s.Ohr bTEi߹IlGo5 ҳn@P@P]Grd'?zLht[ 9co MH㭤=Ӷ_hKF|S?ʽêG=~foF}: 1E-`rDM,' \ɢq-d^̵ZK}yG=_X Á@ir bjw3g/fZ]D[ؿ">k4LufZLwlG2 {Res}7 `{ON<^nr%X{՘mp@$\<k>fUn;HEY 5Rxj+"5CpM; #gzWH,pDtq֥"yS-'*lffK'',̭%I=>j9Rv4{ 53!~g:] I a#]:P(}P@P@1 @Wk 2q`w+#͜hR]aYޜnr1/.Dq6jh:An][ 'P1?t3GF6-sfSZC؍T(6X,@R4+-E ؼ-d {M14gZG\5I ؅~246I(.YvT4.3 r? 5C b6Ղ>a_=dВ)h0MW|¦\lhI?&GMHc($X1ǎI`S\*VƘ$w4;;תT+Xc1Gj.'(qڐD'{PW Of&uj˷rv5h`Tr:HROa@,9?G,C'oVI"b&wY@WKIe.)rw!eB~R&Dn;b%hۂZ3( y/ =Aˎd{Ӱ `p0*XQ *D!i3,s -)ʃLfukdcւY[ c =kBI4Kb1ʤ9ޜVf5 c !~J+u]݄8E ;S"jZL RX[_ǻӡz(COAJ ڔse{ܳn9Uc&! ]8j/fP*-YF=jD3JQ1}XYx_OT`H7بd \("Πd{bteܧ# Cq4Q.9__g+[覝2ΰC$7@>Q( T(sȠ<]941t!8p+!?84\,Jg昄2*C|ܑ3aS4{`2RFLzjWcr#A@XUvvZJF$,z$ Ÿ`sKL6g98 kvaU1ja*ȵyz/T1za CFG_r) ݗv䟥hc;tIJ{آ8yQhY5kwh$R@'+~⟅lCR2ߓp>XgD/s@CЊ.; \,/}hXk[V.+.t=6;#z0i݁?X 9>vfx69)G`E\˟EԭCor7\̒#3Gn1%'n n"ffYhlT2,CX|>(X?QZD͑=+*IqGob@qXDg㸄RO.\\<+GXFLrhO p)2^ cSF9Woֹ +Y-cTp=O2eEja]ipx08MS.Cr_,wtNDBA֐G!K U èGީ=60hZ=J)Zyl{=^*kkriOBR˞ .U:ݟC ?8nRh G./tkR3C >/Fb[;RRx5F#Q=})A^Ė@֫履" 78*h|*ƝБ4Fr],VuWn =r:iB~~!YTlX^33:TIC4mF 8I]X En{+҆5gcY̑;Uz~5Wz4nH*L6uQ|mkcBʳ'$Rۍ] ۍVl쵬gsD ,"萃M}JCK@|Ո#2QL\)=F= 2:S ׬[~s .>K V`~*HcgW dn)Xuk< ' ;ǻń( xhzlɹY0L7feqlq< (ZzԽIc#itzE[y"l!X唆ձng{dI/oZϚvyF*~Or?=IKRlXcEZL`M!8Wlm\a4tlCYN%! t/aNqBdm6M Xz2.y"c֕m&A݊ۻ/P o{p99;zg.ΓC,0.[*Qcz,3V P].l%+`b\0%`; rhE301zwLȾsK~;Geny һv)m^1CG\+1VDvxҸƹ;r3SdbҾmJ4VP8>n5#=I5 XI(5-s8 >dս #,wem=ju D?*qSI#2BA$Piw)VYi!rIH1KǦ+ ܖ`C,к-xMw0tɥ,* m)ߔSgM^6:ۓ5pJ,yf޷ncV6X8kCs-X:nDf'o,yK|D<+H4ф`xӫǪЋj*Wx$qFOohebw`WQOZc=E>`3Qp(i"oLd-YP v݆z745$rRB;&dtsTCc F}b 4r "5W@#b€j/a١,Λ'Iǻè:\A *VmXVP5KR:"7њZ ,0érEq1V]0y`(K- NJB`=1I;\ғ'b0S)=NN 2V\vnGP✁' 8PP&3@aLDr?9\e`TkF@!(H@p`h^<ڊ]F BI ct2c*$|v}QqX`ѥ.^HfCՈaGSEaͤ]=2qJ54nORNJim8b8;^.gHPrQ֐W ̃#fcDγx:zRqVfdZ%` ֣Ⱦ[' qbbjZbL˕t`GRBfE9ĝL--?pRBT6RF^r))r Kl$<DV1tد|Kܑҹ*EuBIHS9%[6,1P-`ģ,MtYXgoH$GQJpɩWr$*z #y@PGCޥvҫqsj,θ[ jg\F˩ K6fy$$A\R[¾vc0Ɍv$V# ~N*Y)$Ȭ'=CGeR W+YhA `yT#dcZ@@A.lOMVBI=i&pSbF Des $<8櫘9Jsh4"Mlw|PH"1os@qqjΑub0]} 1o蟾z nLa!/hKyT?uZ^9y#k76DQx5QV3`o+tCЎ rk- t6+<>*~PA" S*2VsDv6͑`PB;UlD:AU=s\ mV#KG#htTr\]O,>g.GeVeHcӭlgU~6$  @89;'€#'(>XEǒah1OxP 94WP9g4032M&-/;Hk9Xhg t-qҡ_S'Py~՛( B;C5wua Zb3綖.c9h"r*Ol j"$ۉ"4K`u)o.DqR2N*^^Mw+YGJ1[czRE!_\U8JGUHQz=>*KBn$NG$*˒Ƽ6<#t}[79N#])Pf-Px=lmCoG))r0):2⁤q*fIY1lIktж0h)KΤzPt\+GF3&hͻI{f斨Դ&wwW8u<ñ)I#q۵RhVXnGNⰫ2ӸI7ee(*g{/˚4 1ܑac|ѠG뢐c+_ALsӻ~Fn{X4}&i\֔dL2Y̡W<NI7>jԉjƤ!d^,ɻ1gBYT愬6WGs[]La @dg B=OIqYkcc+eFbEQ3\+ňgYH)t]qg= l 58*XMe( :T9XJ/)ZPllZkk dX9s@l0zx]W 1pnOF9'֐KQ)?*/hySphBrF*\J0[3n|ȇ{zROce$`i.c{|qq oJf2gc TD6m>}M;XI DAe#XY$:ŚpD8'c'+COof|14ZH#ϙ"˿g+F'Tp xE[Jƥ 6p8ӪG:3Idʓ$LMXNOALG)KI'J婫:)^"G1^Z!ԥIX4_!9VG7$=RR8뵎R=OҵRO Wj^!ڈ`V2lS=B.W/i6ix?Pdr+9Uͫ?|ײy8?׭dv4H:eF 7{ 髓$W0%PMR̐a\D5j71AfCኵ"y ĊI8a4ǀx- Lgwq;U&d\ \h=Jh^S3GLue8wrf?Y@U,l1lϣ[qaTBIh_&rATOFrͬf)de 5,^|x&0)$iER?hYZ($Cc[XG$$VmSFJ|ՍdrlW2ZPRq#zRP4P@d Mր`!>5xܡa U_O!噤XU(;\on~)!Qrs=U,D_@r\[ +k.3+pٜ @erF>t1+>j>`-J5SXXq<#/ef^D1V LpqLDt+aLQGwk%h"b3>*GU-l=%q]V9[&+A1@JYf>^W)X5ɼՍhiRy|zS싺Q0*Du0\!Aǡ)UfHCÚz Z@. cHh-4(ѿ׷JzH=ٓr'`84̛[YN|Mi] ہV\ԛRAS۞M+ٸ+TCxEy恜2u+?g_9^3\'(6݁%sCodNSɓ= z-bս_o1i2+'ߥs$ 9?ʢX6Ѷ׭mv%#Ωfk%n(و&n4eͲұMvSZy+8ۭfQ (uP3M!3k'汗`KK+rc\60}is$u!2:RI6g\|MkB 杄mu:F4BҬSֹҲ4w08+zI+K";Pvi"ЍV!!`Q,bE3 ⯗1XK,j_ȤRe&z[Bѫ(b:ᘈ n beJE̗a'Z^L%H6CنsJ4sZaYa08?Z5,)SOc֬R8Y(RW~82u-eq9e?Z|#Qin l&~`kBF-E\,DMj ÍϹsMFƜUbn^o8EMFTPflB]aܥiƋ e4aZᛯj""Ɍ.2WZ ѳ1=I(,98c/uYڅQ~&c.}a!A` J|+ȣqk{s$ɺ%X?1ϰBj^T:M;*?ɚirGUUb\p8bA?+}>PN{Qp/+&h4H"][%'8#+J%5 GFJәv#]}Ov>Kd>FʓmtWjX. |jWjj-̎0Ǩ(ͧ6]_+_q{0Ғ{vY ԛGGݥ'{}pxS.#z?:[J<ϔuebE.w;WuigDQ5R%FP*|^EBԚ!IP6@WӚԱ%ȴ Ŧ.%{Ժ*gclUi!cֶ.AZ1iP݁#LVG5mYd#i!>Xϻz}QHv%6\Ohv8RGD+s\Āc"D%cVrreUx_z3YdrpT9ۊջon?!fF ?SMhKEVݓ+8ғ])Rk7h/GtA 8bA)%?}Aw <{;I>j:ݽ, (34Uv9峄mںa]i,2 9_N8ҩ%sN(FkOf&^(d9mCwLbQa$*w1aޘr(i0!=2c? w2TP)ϵf٢@=+7"E bfP*Շ|IW&:*@ldRƅA_ūKgbp$QdͲD5%+R4Iko$ HBs6o&1?TC::r=|W:m5g#ю^}Qa\C ,x~(i9濟Z0\5`wq?2*p, ojM4k_ _ 4Po"Sw$*Iy Y̡0$4B:oo:?\VEk8DlZr{ y,Ϲ}wv5ceRͿt}7*X.JI'Mf Rg"LąO648ÌU84w9S 3|lRgkN(-"-N+-N1b=ȱxQm9THw+{Y-AqрaWQncuO'ueaxˬ,[t VFj(} HP{ccN[OdFhZ%S*dƕ$=SObNĕ^\fi r3ɤ2?5Ym}7aH\@jyE{l:&VMjb0E_l,SHɶyɂw Pb}lс'Â)-rc.t/rU\YJ{TPS@HLP񎔀 f0AQ*yʋꖌm#g+eD6?^T \,̃pqg\,5S@b]A R9S\2F?BN1 / 5 qnҫ\9凭R Vi"A*:RZ1M\M+:LJhbuz]0lpZ{s.Hv ~\|; $2(`J|x{VR##>S1(}7tF{"phEI#?2EɱrɌ11 {{v j2bt%o4h#W7mkCq!}o#R)#EEelX$y`܏[ӻƦڮb>vؤ{ *^ .MA\<^o0{ 0Uѱ7P12qW9淹Q0wfl8<ƣ6=2Ff9nj6!5mPDsj I\Z .OVM_*rqEen[XsrO[BF;k3iU IlsJ"{K{ǒ@O 7klN48GtBIdʎ 5~[sFA[޲b~0;Wש(t4+H FNܢ0J|Q2uf\OA5b]JG3TenXg f7LErH9hX eE> H |)+!, BPآVܓ/j&f+Q)YB]='>Ũ"\AȨ%u%$2dC) ~ C ?(=KXq}+MZGxLMyrE " rK\ͷ+#:RR^1-HĨ #`c&{qIjJ\1ǭh i,MYI| 5skOCvc=( IqBir ݹmB1ӓ2*.eR:U&G"7Sӎoa(54pvQެZ#k(;wGz1Rբc=+nKlܾ<{2#v1 I u6;CHtA-JɴhꅗW}ۋǽ5 YO֫bF* #g= pBqڕʰ'-"@YvF,b7>#_V_R\¥ )7& H+7;Z%E`u(]{Rt`$^W=>$Rq:OHp CTs@FTЏC3J:;]tͳr ic^M!#քr$!HJȤGv{P->1d/jNB!( 3z#TfVFFIʌȵo4Ic" coքh,2Q#o0 &ͼԮ )q@ 1;"1=0)\,z[-ntŸ1<Z-Q,o4DQNX Nӕ{n](0%T*cPU}w F$WwlўP} g8\CE)Ak4t:o 艨Fs*eCP 0=[mtփcUsگeXivZ-pG秸qƣմ|3$0:xUA7MϥMZyu$XX9<ffYZoY$:Ӝ 1uˉBzrk>fnƦFGfr;uMh9-^uIOWN3zua߿U`\P Ko*&˃m&,RH XΌ T{$[܏OeSn.rP %͚eoP8va\$n푚V D_T}SKAFkis .Y'wQF?7zV-jVe@1TF- > ގaZŏ.3#47nOlG_)08q(˹x% luon;>${COw']tՑRW5lIsz7q.DRC]Gs.^7;Fܬ5% wz\/E Ѡ!+JULt0=  >ac^bHssR4]r2*nQڪⰫ<"s*4`^!y@ye Q^9cq@Q@)y P2Ls1\OCS*ܜ(Oo4jT6R4A}x#'Z{HPlNVة5Է +AUtBՙL8w6(T|conSPơ4' h$,lr>#Aq΋bCl{(i^)`);"6$O r ; Lf/9@r>Pp8\c6UԨj ɢ8w1֘ċg HdH @r{P#,k{j#;ތՍ{-Qf1z{Lte `2 ;#V: q&(.$pe"RL;(G8<Zb֟r%08s\oI{{lȊ"fVNcQ93Z($z.γ~,|.YH ChxN FY ڵ7FC8;xltZvƠ ^*IN>漀>bEyDEYj\'(u*P jGb3U4 4o e- Zs(1.YKyqe z,އR]Al#Y #S*W\w9oDlF9vp>iP{9#h- l˷YR!mł;T9%c%=bh7M")8&E-1HבZ~PҰSRH\j5ZNaI'> @ c4r6: ( Q@R$ I4;uU2-VSRXvVqhbjlWM'LC6y<4<sQqI фsR{|`8FZŝ#i1I8g=AJR" Vnj6<*Q+5btE^9P#ƹMEnDiU/\N";aa,:SԟrI"Ů-wTKM"LuÎ+KmJVrDWpk7kCj)<Vf PԮeQr1sZFRfXO4B hC7YF{֫jf87qO 7A GUmj["1=yT83W8HnHy.L#̏_[Bh)Ř{QdeT9Qd+d (*G\dsyVٝX;sH>(s [strٗ/ZV"NOQPAkj]kD7<;j,,ZF;ϥtҍ9'|ұՒ0V`:aNWDVM*BʷJ䨭#V1]qSq؊]twL>D&Bqc̮j%[E«JGuf!X.}QHXj)+ '19y1  zI,uwrsJĉ1n"I[<{)J"Qmn|R9@5OQvUCoEt-e:iA2 Qvb" [;s櫭qMVHMfIP#TJ] lzHzs`VŲ7f$9,ژ@H992}gc֙"dt،G `W=YK zXqLCz`"'<Ѱʱ^.(p䑁JmhM;U ̝ <@Ĭ7+֓C00e!_CLMOTd1SZ-dyN{_2.9v*(yYքiF%^ZV6\ {bld.gXȪcbL566ۃ>uΰ5l-2GV*z#nnF![151;OpybG&e$Uk9K)NzHsNN7V=1ZIs'l0I )|_jj u3?& ZSVoB{i ,(Wdè $w.*m,A<a"K˒(JsҐLd<=(;ĺD`jg/Q!B:grzj/eI!BQCdsZŘUb]i|ȕǯCWtqeMnnERd>y@ ܧkX 0$}ίIp 3/L}i)L4brO7HS9#f;O֨~mxPyTۡQ%evFRdMv|NqpH)SKc:̰{m[-ـ?c*ښ;wV8L9S;P ӅhKR1H}@JFl- af^F20+K3~Ԃ݊(Pשi$拍 ݥ-?#HH֫t4-+# g86CQG zJdv$?3݋0jvz"ucݒ@zv+VG# N(m+Ar64ّrc(I4a !eOsZԁgJ@ 9$O`C_$FzѯQ!-[=+Z_9*5$p֭$jcc52iX1W ԃDA "12O~k%VQ'&0~JG+9 1n)WUdO>BpqҰX`Ѳa\} QtCAytr9V2nƖhmnА8l@ZWtVRn z%kd*l54넚 vQzdcZ@0Ge('ST 1y" \;fv0#RC)FLcZ:v 2aNշh[yu+8[ܛrmtHHO+'MX35? ³Yq+-n-Euʞq( զ~()lzIw*uoq/x52f6f]e)EXzN ,e;BDGnՋ=X[61"$(#[iO%۱4=$IV3kSEZ+EkP'iekΩ;"ٖXlS:q%Zq2Jd㈩>OL{gc$I=b)U_rkHE"5Y!sZMNyknK91JiǖVkC!qށ8P@8H q(_+8"\h<,w M+xo@{V1m-ۥR͟5xz%r*$8=z wm ' ֖2.Oeڌ6{Hl:A"<_QeT1b61T3ڶVm|_ꦛM-[Aw/(VlQMzFU#d(^I9ezZ9B冡?BdVV "W>dx{\4{.S*ORml /rx#V0^*hMso '5tG*YO+f(:VԾ#*~:צ8nsԥ}+9R`Ac\ru:~ɱՆrG+ ÿKk\>k< !%=GJ$&1/aB?  #YTw:-;]YpyɳUj]QmՃȑ^@1/vљLÃ=Q"QjFd]ո*<~VCLǃPxík"gc0q+t :W4B7RqlLs;VNMզu,ZnKjݘf_CHZ4d$kgdNk/6OMOcOi8$V{;`w'OJ,)BO] VZFtl:g5n׺7oTl 2A\rԠB{+E:3X_RӴ GvTzIҤWdOonؿJJRH@+E"HִLI.eoJǝĐtPax\RpE(&WCCT95/{*s^#[ժre$٬N5WMNzkL;eY[SU==x[9 {AWްz-=@0x#X=:KKghb1}&jGϞB9kNۛ(._*6/ ޳NObKs쪋,eKGhFWLkYcVOy))"/T.%ONjy[E7c:m<CqZ;+X (dМeMe2pжzE *Z' )*\ aa'HɑW꼊.gM^B~_ZDžҮ Y ?m~i DtG.7Oo\Je+ZZ ,t6xSZhn7BZ6 l6jl̥^qHM6 J}<4֫S8i=3EMZɫic.IB=UUx'<}kF<}TbִZd3 EM8"(E8h3IUSnzjF1U=yQlM؃"[vTv8QR(Hxd!JŽXdy1qi\Ȗ$ծ#1 ʗNK=Of469\UȖ6Y#ɞsE1< Ϻ5OB^C) ÀRlv4>L>L-pWD]Zho!ɷIb m,ХP_PvhydƴgAcsW\jSF趑62L~MKݧI9t^+^%[hy#B۳<x=}P \Ī3rG4m4l oԛ2]HSFYD%ewf;tmgbwLiW#GogTS Ђ2{b;_$aSh`5V-h\oI# !]"=^w>EzGt#*Hjq6>Fs\VE6w̮<@֢Y{)Di=kG.cS Y4hEnZg%^4.F%Yw ;2YzGt) ͼe@ٮu njmr1KBG2WOqlSㅢdx;AK- YpjlW~yWiܛgF,e8i`h,rpUqlcwMRk.8Afk[^۹ O('42HʈqJfM׊8PU$#ԭ`rVF9JĴd\hŒuR#HI#F#4DJrM$<$H7ʜYjm 6C3BކaT֦2,] k˫Yhzܚ=Y;Y#¹=z_ FdϮ3D ZUnQ½V;>0**M롳N3dv$ =Mo7sxBCv-]1qʬ/LVX0.< ʣ$Ehq'ڝ\kݶ20j NDjyxY< |dn͏9?82m{0VZȽn8 Zr6DjL\Ք汖#s3RԤĆMϐP}֝au-.Tc @6V=A1JqCZ)Jov5Frn{WT VMEXxdr VVE'fzz{Ek(OA;X`s]fKUʹn{W8pR|2~SP)i 'Yi"bcYZ]Hhv.'ǯxsOrأ\&\4ʑ?GCK n2 d+q1u㨠;n G~:B^M<V6&枝↴>\*)86n{iOC@[AN92Ka"mVAEJ Vn)XMΛ԰ -ඹ%I: OAۙ fdoX[ZB%|lri& ^h[D!?JIhĻJ*U܇&HZ7"27 Vʢ3p#!D5aO$$f_v.&0\N/A/#J24U*Y;eW?ĎG3hfD҉d!F.D);`N8epf`?,"sKu$_T"82ґޕJD!u(D n9l.V]L1iի9UoB;,cVz[ BlmUڀY4c$M]rxlE`gNjZХ[^G8,;PuqFt GgvGц ;֗Andd9VOR'µ@fr+4Њ64Z!UB}1ag$(-(>8ې$GluDwgq$c G EOltfCqT@ӣ"G{# zRi48^BLC'.ۻ$-zHoBjZ>`lh+z`G$EBυ^JK2ILd:{PBǷ,Ұ\B8L yF]+cךv5*ᤈ?%| ^6g:Ǻ߀>&G6rOQbox1=z{mH\HIbhٚ@kZ7ۏ9fҽJ8$?UAN2՗#2KO^V@A4,*>z[CF?c.٘$VuUi7V; lk#*UHeIY6)ndͪHvuڧ#OSєD&,9љc 03+[F "Y\|P;mbs`YkܪvHz #S>OjI8'F=͡R( ZI lWi5HKN)1Ṏqù:\>@R`hJ@vWߥ ۈ-enW&EߛiLg%ĻsTVs7LϑBV?u h.-i{2]3b5rJ}#$=R/Zb}Gs&i&;ĕ z]g'mH jQXDr{U-7剪HJPqjWAaIrRRFnqm rҍkbP8)bK5IIeb3N ebnFO$F"~iRBjƥ =1 A!?60RB"sM4sw l%Bb5VXp%C$q#h@sӗ BsV+)er]1 v:,(>ةGVYj3uqH XUYT,)n>B>D1֋ʹIQ.֋ TQ!yEq<ϯzVi"9e;#e;$!Lll%H4<= qv`㡑<>XX8'k<2>ߌѠNHD8TU:>$E% ;W=EE'fl@ =s%c VK_ q]؜ul塃 쿺x}jʹGʭu26GT*(JdvY[dK,"?-)Y YzzJ,Md\6~TQm{ˠ\kڦoDfV*`H7 ճQSuf케I.Duׄ~v!ζi^xSP bxXn/>f )MJf]F ZbJjrpȥam Qaw|"XbFӜW Vul,@BG&)܄r Z̳(h[JH^`t\:NGG(NQ9 #f#}]w)K#4+^o:D֞H?C1L-RPdc^˦!&`p#rsI|WqkaV.W4!~QqV+gR׻p?*S-DQsص'! s͖g_c`"nI<95/RW–4ЙaIjLLs|v,r.}*%B.ϥUS/3ױZ -J- Hy",W~u5"dcY +yJեZWX.:9u %AWzª&1EP'5#-3 +R9Ƞ l"p2oJbIv%#R r}0+:)K?:TN tJ7V:N+B)≤آQ^]R{ @~EMa#Kw,+UL0O_5lͥwVS4%]vɛz(I#ie"?<# A*+?7j.; 1Ipx"J,7cwp^& (s\XP-+s[JȠEsJX|-&6'bqTgEK<,M4?2RberN1 tuj.!x|sT赉$)Fi!?+& P MQcF-Ӱe]x<#枤+1滸?r}KEKRyrY9bU1F@eMfeh>fIT=IYwl`|e eT4IwsA-3杤9f'ڇpϺHx/AZFs#XɻÕnDy8)4{ Pčk9ÂqDб#ƧX.+,}jҰ*Ζg9nH eK"< LW-&p].tGpJZvMfD"aGQB*"Dyl,[ 1n[FNބc"K8潌2 * ֛=/vR",t#T&VH{ȑ G\SĒ[c*4l&b 3T"N' .h$f\3M"U21𣚝Gt:vA`8S '/{PM#lƅVUڭ@ZA=G9dw6cjI ,z q'JK 9ʁ RH.%l"T9ʐi 1NK`mIՌҸ,.e%EQiV&՞8e$s2baN6$N sD-RdWY[9<R}aFۛZG fic&I\w:Hy ffB 槙7,4 2 B EN*5)R4 J#cZ͟o5 $5z#&_xoW*ewU?y~`?*tD(H&R}9%fޛ 4}/8soa3VVvϼ ~< %#R6i}KW)3N_K%4}rxsrk;ZĭIuqXBT\7N)XQJ7OB+]Oḥqt$T !ѠE/(֦̫l9={}ݏYI=լ|b${84-L!F=k+j3ou8 :8Qo9$b\k6됬d>´d#2TAI-̥U(b'S8hjEv֦\6pa[md_2B׿,YS1G(s UU\aV( ЁyhOߒ [BhlBs(>H%f b;_~Sc̎ *}:`X]9$tnʛݘo%BXRZ:#r6Pp1NW]JP:z vɕ֘*,nYQA@2u%ߘfWKqX&*V&TG4-€I#H繦&S`r=iEݹr21) ހi %2N)m2*q@O1Bcf?. e'E㈳¿1zgLc y:@ZfM "8 ZwɶPrڒ~CzR;F2lnH9uH,n!_-:``sUkP>wͫiu4;(d' FdQ+y҄106r:M"Q_I Dј%kQװBg;Ķ3>M! <WBZPv[+敶. eJw5ṵ}@y ST6w^0D*=1"Qg  H@>/;d9K@8m$4 \¶]ԩsms$cWw N}:֪Fn2g%'浍l-'`Ea^>&D^KWd > ĠA;#`0FqK.YK؈SUq_G+ elYchAt#1P5tWrIU"H.##~`ʣ jE6y~ns.a*2yQ4Zo<V#$VH4tK#mcFv;Zkk 3KT=:eYVbİP}Z :5. 8RX ~9LDfe jC8=)Çp8>€7\ !HP;@ $l̡[bN;ҰЩn2 zV`7xBOa:Mh7cqZܖ =wp*CiqUa>SKV"FA^pZIp#wbJ`E4hrOKD,V[@>rMl[Z iFinbU#"<jo+ya? ˼N*'W0(;tQY W8z[Bm%HY$v|@0?B@z^YE)_6Wl8͌ AuZڞKhmgvn3Egg[Ei~vqת&K팷q^]$`Ƅ`jvG3.iy!=+;j5\@>uXjKHֵȭ) *qM-i7sYiO> r{(HmeYV_<‹_Rn]6nHƄHmͻ$8R8+ʖ{~᳦ Ӊʼvnۂ1I,0㷵5$6_ؗuP~0(4+!\+.F;ReiPąq*Oa RgV2Lv,C*ʎ6c;Aعx/m!x!X1%!" 4lQ)yye|zvԛZ!,};SНun";!1dgDcgLISCح[ Ѐ:~`6A,>SCnuXBq0;pVCP>Ds'!ɸLs+ee`B.A8Nh >X:LV a@ei mbGc#8š9'PApơ?6}*[) @9&V W^XqRCYm>qː)&ol7*¦Iؖ$_6hjHw+3f99䐸)Xl/ȁ|0]Nţ@]'*b.,gP3h.q;S;Ϻ{x$sq5avCq%ݔ6GSzMˑff~NA댼GqÎKU`Z`x .ְĥU*Ghe$ t}aB#evxRq#)`PH6ޕw 13lW&)]Hd(|sM" -V3V4I1gδrݒ*i2NƈUT7'+>V7t`LJǒzO5JnĴ*A EpEhf敡_K)=w.A'cU[fĊ;y T+ k! @.JIn>MΠ# yȢcndU;`;WȵX[?G E-l`E*ap?=12w`; |lO@+J72HO,FMrHKlϴ҅u<#>@"_pQK$S,EV`c9LR"9f 0"XjV* .qqgiQ= (IS49;o.s6֓WcLnԅG ;XَB NA pYxwj*ɥJc֡dz)I-.VV%l^OW#Xl]O{TGr塀YHg+USͻȷcocm<&NUWRЗs^-ʬD $o85jm.'laMЇ!P/RסZH$3#ߥF7ԟLoH%7LC1_AU{reiXZ=h@T7SbќICp>QB= 4jfV,O*TEv\ckB}a,+CzeLk4gSՙ6]vDjTMEt%s;80nJTb[  S N#N}hCZwqOM-ȭ/"`2vm },m` swP79任"ޘoG̋DT~\FL$+xj|Z6#;j, }yRn:l@<)b4 sT V 4ߑ&#p;t5f|I`y ;W.ZMpٓrZiKгqst*Tr@> iAdȋ:fH.^+3NW m·%d(;jrsҪ%K1to5yOZ n!1yI dY!\(øFفMoWvMi(ܵ$[|MfqZ!4&u]!+$ x[hV: -*i v'w 获rT*ջދ6I-*08L-bHX2iv2"Yژ]Ҭ?C5%f0G7n&2 }ڭ EW;;aw_9^YԗtLn ;/-ة%$K"ͺ2JMlZpUU-ʡJŸ.>P5R3cGs'S$z3N^Ƙ'h\9*MuYr-m)!),O%ڭBm)VdQ# gbIJl)+ g|A Z@i(bIpgܥ +;M6%Xų.1J3o1Ȋc EK)_Ԧ[4Fd &)鑊W Ws5;EO3RH=E cEa-E-!}XsM»2[O ůYrŐ>e:-X38DRw,^,"XqYnHv1p?|{RjL$.4rJE e$G+D\=NشH߱k$<"$Ou}y+\%̷6-qTk﹟ig=h,|FwLz F?0>Vˉ'hrðK1%wG3B,$(HK/z#$[f`GMO֫ZśKH{CZ'rdU 8 6@b=iID̅RH>J[tz B|SMSL : r ݛ!v3KVZ =HA(1)6 a\{.R[liY}\VƎif/ȸޥte&TCORn6 0QQɺuhkncS(v*3'<%W &R,l@ dֈSJRK.dRe0昈}唖? ,;-ؙ 9 u40DG Q XP)b$"%PcڤcHBg<*`1 |aەҙ"5#gi64ayЃBBWᦔp0.BO (ª NEOTTdfRKBm-<ܐe;lЮ=I*l_+9|[ctvA98h*9Q#ƲyV6njBlY.X ՒSuK[ls0G^{lXl#0¢OM-H,csxWʟj!'mG$Dzͺ뚚7Lckq(ŭ muT \Q/tqWf,}lmX(X?#kXwiZN%ϕPBfsov%Q)'m̫I`n]$^~Q@;G(5\yUn\gdkMnYH_+dc#֕;-`҂mMe O]R!C kLOf/oW)7hiG$V1zjB4tCl<댴 Xh 8gd T3i$-)qҘ>Ѓ`'UDP-`f5chɎ9ShZit\8lG>W$A\C#Jlsj=X2zgd洸gٳ3/J;K]x ׵R3Po ԎBÎ2hIҋB6T7 @*_;;x

EBKRnµ A i$ʺŋ#>t<4ݐCyG*` /pq3FPǠwڡx-GzmԆMLEm/ZrnY++¥>["Hq_ kk.%Bz:]Ia|zPVJb$` ǐjT_A+#A4;t4[]AnED71uM{hi!F S(H ʠ w7m[;^@):@Ռ4SԊK,tBiib. $G.S8*CTM6dajwbtNĨr8DM#hcȹYWF R P_*I"H.w;=ho !?(WȜ1M"n"en2}JVئ[ꭿ{qZv&-i%bnGCn#?0h[6#ÿք̠(=zRðJI 08? Ans@PM:)Oi1ԌUpx(9ţwzJlFޒe :U"Y%1DIy!֑D=Yr$|@kN%wn qڨ,Ih'r/'1}i2QDYG@t⮞WE'yP]f;XG=fᭋ?g=HZI Du3F1(JscXSCGסSP$CߡQjV5Jito٢a/&J3V!𡏡_P$[1tw3=3'+5S~lYQAb`qک#VJb(u8niѠ >?f)Jc@(@bk:MeԚ="٠FKxย]2i(vJFIF,,C   &-(0/,(,+28H=25D6+,>U?DJLPQP0lx=>aAu1sGr˰}h }hNS/R}~.1ɺ OQthYݿ_F-A c?ƐVm9Xi_v{mK+~ ?do֙P8:렣4R6/[QH4[tio}΃BgB|M΃C["FM+Љ3"dAu8_@_9$(vzjpI ?Q̃~zjps <>8ԃ 9r0@?pq o&^ \A?  9 Ri A>o bxyz~MÿoÕ9+''^ϳO18ÿ(}r ?!S[A?H(}cCaẇطR{w1rSfX>fg>_4}!xxӏf_0>)Oq'ΫM>A)GOğOXzE-fXa oH~#'̛w9|>='ch?48sA4]_1?d?޹ciĝychq~rX=nO/}?e8sfGKl^]wY 3BKJ]?t!:OY4.e?ghyY'n?٢]ni.(?gݣ)?gS4^]˸t?@c8yv GP˰91F˸˱9ʱ91F˸˰91G,?& .ɱ91I *?6?]MM} C*׵)]pi@I .8 5U_Y6mz}l(˸ȵa7)ě`?7(w~%t m%bx,ⅸ'n!P?'-+IQZ ?'-{n?Y/G+!G{\sJ? C^t?Y@9%MxY ^7GB׵d/G~+%?R׶dh;e)?k[s2_?|,|V%)O{10ٿ k@ɿ _Z֟  ?{iJkSM?Y-k_GRִ:l)ad7G-k_KGQյe(m{鲏j?x4|U? KOQ}.? =?jY:o?Z}GG-K?V}-ݼgkG(PF){u^|~#-Z%r۳3TO lj-ReDxwdRjG(~!9=<0C?H?혥ȇ4A`7w"q2'q}Qȃ_LqTL \Tr!s Nn܌?CtnCp.ǰhRgG`qjA:}|s1+sG`qiuR!s =]ƶ0_\i_ !=]ؾb/'${<ڵro'?jS] ︃Rva)J7ʃJ??4g幸;ztrs1P#>&t4}y`yAS4Y؟l{K} Ǭ,bOY_4Wc,+.=J%ޘ ~t}ߝ nhsI7bȤP w9=P &h4g& Rqhڀ2h F3KZLў9uZRi3@{R0!4\џʐt.}(NEqA4g֓$1A?Z?4X}91Pr $#N?(9@p9(7qPMsM04p8@}&4f ޴g>fqrWi'HDyr=yǭ.GgL.(#ۚv(4`@ÏƝސ ǽ.h1S8("vO#4z 968(y(qF1LvI`.=i\dr6[h*dA5T4Qw0is N393LP(<{њ\gQRH4GaO^o}R??O^QGfӷi Zi5B8 QzbƁҐF}(z}ig(j`#889N}iN(@RK{Zhրqǵ)9:L33EAAGzTg4:њ`hsu4qFhhs@ Frx 498J8>OzP03ր PMCFh&hri@ S@x`9''Z34Z0G^g@ (ϭ >fJ@(4d3Fhh d њ3;R3A\T L IހRgހj7{}h}M09cR-@XK|gVzhsN=(arGLPFqKaQN#ց9+h1GNM&A`cJhy`xBy㱥pA4,M+?@N)'|T9$\PFh44s֊P7g`wH2?/^E.h#Jm)ȣPJh/(3Խ@֖zf sIT@𷋝H5郧&7N+>'fٍ! tXx& x(hzғLNZR;Rwѫ2`{Q lR?0sҀ}3ڀ8@ mN?*F@N7/C@jS@ix@}(3EF}i94փzR)OJL(Hzڎu98Pv4QBC@HZ:@8)3LhgR8Hb1;4J;s@ IHNQf#i?:Q3GR:R3I3I@ ֎{(@9N΀@ fZ(~8liH@u4A9 CJ<p0 rJi[j4"9'jB@NuF}M4vQhi}/ҘR/N3bhg^1J_€ Q"q&}:4ҥSҀ=h~y3^,דO9s>B4pOiBqLP ŘXIE.:L>i<3}((lc=@fќ P:iT9B%S64޴~4 bI@ ށOopb`s+^6c' L}sHݎԻqҐq;"!dSJ0NGJ]Izw@Rc ኟ cʤAT>U+b! N-%0@E%0)iRi}hW/֘`ic ;PNMǥ.){Pc>vSNh@ _jzTP|-[jR#+'ni jS1PڐPK@zzP1zJ4 ^Ihq@G=?C@(>\Ph^sҀizP_h@:;QLi@ҁ@ ր Q,(aG"=H4:QHsG@zJ;RրZ18`Rt4 i)QLi(Rd8~8@)c ` /qL1H/֓P0i03I=h R)A.~eI?.3ץ t3ǥ)Qj6F֝8lEƄq+3QdLRyH'ZZ` /j@'P(\u㨠ޜ:P#3@(-%)8F8I@&ģ0 J;Qր% E0)@4wGE ? ғZ^ LG9f \S:(pi=~3ǵE E8u 0QIPP!3LaK(4JSZ((4P!3GjOk1Uat" `H>إH˞hTdtn:Pxn2&THQڋRNBˎ2Nf#ҪUJ^Z.E ^8bP!8hO=()Ii8wU)6@`Ls@ "\;Q) vh8cPqnS#Az_Rֽ 7NOF3zP?`-1HvaG4vCsAj3@P0J:qI`c8ڗ4}}P8a:fvL843d !b :(89[nw r)RSv1h Ҏh@iۉNh&hiN(8J@ZJ`/~tZN9-@'Z(掴~4t; 1֏€cJZ()ƀO˜ %^J:Sf=8 ? ;{RwOG@ށ @4CHH^ksJr9(`e/Ԗ)\(*4qqޔ/iN!h7Ҳ1R13Yc昈: b16}j< (z8!GlzcA@󣨠Bc֔ u'4(n9ON`3K%( { 3P13(T9&@ץT1HMZMO1 楂njג|N__ !#*>?:DҀ'Q(.x0h#hs)*`&vhRށ 0 t>P(uJ)u ޒ P)tt^O֝P1 ŠPp rh8qE1 )qHbR))QLԆ ;w$4ҀÊ?0hiQ@()JG@( <^uPw@9nߧEPS=)i>˜ JE x穤J(H= ! sKP*hn (g'YWp ؕ5ZT5KVMLM&5.);sL5#B1;R*ڕaF8pId sJOTIt?|ZD1h$T8(QJ_/dT=連ܐhH"M0iX`t#KH,[r@Pa@"!zVdˏJ egt$ ! I4Bb :SL|tq pN94cG$|NQZ8cF:v HzPJ8B}){R 8Z5>~?kEK;דIo!u4 8}99B+2j,z!sJ2ЀcǷh@ ~40(0qJ}iC@hbhr)=qޏ9hҁ);P (j`RJ:iq@ E)\R)9 B1@ttQGNiNf@ {@~ (fg4}(1K@ Pb8JOƐ Nz PY XKBcN(PFր ()(O^J1@M&1K;Jc5ڌ6r:U֕6sM1>a滋$i'cN޼ӇL&h7Rl2< Z܌H>+@0^I>Q* 1YOqYSGȦdDN>7) `pA8n|ups{SMp;yp!0}*&\S"0r=Xz23H{v 2F{P"@9)65ǩ v ߭@(8"m82zc4݃Qv67"Lg*.01S!.H'u*9 0&3@ Z\<nz`qH8h}(u4cҁ@ȥ@^I49ލʗ6t'0Q&(Hu&_,tJ„(׭9E1JRzg+nP}Tc(Y7ϐa+?7{V&5z_,H;\=9?IHa48a=q@`bA\z zcN8ǥJ\8HrGJLq.8⁎#9#֏@@N:P`8*{ ]<:uޏ$c@,c=1ր(0)FM0 k5&'ZR \^([q]k;@W%ԷШ5_'=qT&3iAz1@- ϭ&E8J^ԟ&? 9(PJ:'ړ'z^; cI kbb`M0.#"i"zQV2p9L"<ҟ^h1}.isizTwSҷ^Tz{3\'?3q;9xU v`>SBTaX2jژ=Hd&@9v h暇`J RmȤ!tڀ%SVL@)P9cѾlN5w8ZY\!ǵB8@!rz@O^x a_N(3eyLq@gO?5,cZ ζ?Zhg㚚0sڨE/^=&W@C2*B^,$gW#ލ40iAӭEY>Nj@PPҡ|+dQd`͟ʘ~E#)'A@ڝHMe9䎝1S-w[ڍ NXq݀(5jVIيArTQ\cEJ<>X['sH,yHYqXbSAM0&9<)= Ƞ^b9pp;ҸXo4mC}8ϵ4hoJ4=.)(2iH@h9ր R @3M( LR<R`hv6>AEvA}hr⬇>Zp :?!J?0?1'{(!L`'49#i zWCxq;T;hyt=.ƳɛpѳbNȑYt))+PqaZfn@  r);s@ JpR 1Kq@/Sz@/9^)<8h)'>P&!jP@1IzzjQ S7=;SƉ-*wG" T_nQI k 7LCϠ)iyxdcΧEJ/?큐 f["Z]="Z2.jCe( hM `@k^Юp";Eg3s@ s=}(HNhi8A('bV_gmn228zL4i< C׭Jb sKڐ8)=3@ -6IdVv^{C(*@c!QA`=) =~hYH;a*ڐSq@Kۚ:R~PON 4"0cp*JLu_ֲ}Ģ Tr)9'{RFyNd*}RRAb V's !pNFjz >ݹ$ QR)AO4739&'Pp2i$HHjaLg2tyARc+˾ -prpMM !jLH=iF39)1 +2p*LPGqLP1zU%)~_DU E4| Re^c91>q@M'&⤍> )rqL` ϯZZ\qA\@#<ސ#9JNb$ $W.*%`ߵnƍ*+I+bD99hv.M+J0Mv كOFog%Q]g 4fY1z]V} wD\U*bZ?2S*h{d@YI>fTڍF8SCrO^nq#!v|E(瞔LP}!P1hi,rtZ0dR[g^AG1T IaHL @ H lU)i?[<P[c4\1bxF ȻOLHh!8L, ҀN('3$iR8^Dqދ݅O1LL6}#@ %tg|1L?G4Ї^_n? q5;Vl.@= 1֘$B4 ͞]>^}10iOZ"3coa׌P".i.D80(BvR9DF 7aG~(,pjP?*C g>8!e0-*Oj@/X 4/(Lg*w= !^^۵{+\gjuӅncĮ*p=k^gVF[JVaEWkCpi5|R:hILxV)\ֳ/\YI1Žg-6L>)- % sIמd }2qݎ1㞴q7qւH;XƘfu`?q54lrh jgҏ&~6Q|AqEgڞ.##ȤQ5M$Q@\HR Lj/ƀ1sր<я^zQ:ў:RwBcъ@b(#0 UdF {Ym6 "]$)"tn=j BNpѲ0")>l=JBRr("=Hǥ.=(F4 v9)Ҁ- -6 u1@ " Ͻ?PfQzpћ/8&OL5&ŷQZ-[acsS,AF03`J|dxXR`(\1q+)ەjڱ@^)lB~lRd !`=E#%{w ÞåY ֚ z&iaTǨRx>bR00JVrYW+yjǩuvRosk($RcR1 SHy04v!"Wj<"x^sY%p;S;9 .p:qH͓p= 4p8MZ@?lc4!~WLn2ڕxsHիkS&\b쎳KC8Mm"B r=EEX 3Ni݌fh^[~mY@ r}*re9_:B8ɑʇ)✢@rQ;"t2N.Kx3ޟFGQUtf|DŽ06$T !sֲ:#+DtyFsָi :aZҗFcVisF+s:@Fz!=h@ր bz@ ގiXqҀvϥ%PhA*ڀiGN1J:P2h$hWV`fG$eU F7n ?r6Ce~l`gy) yc@2-J}jVRWIL $>^I=iR2O#`0Aa~.@85l`|z҄aOQ 1nO} 1ػ>b7J<=DHl3`m mN`_w R$c{oJ rrM*nJϭ &V0ru@B#mj?2)2Q0SԊnHb[sE030;Z,`J,pNq"Ap18ig4\8ǵb|rޤ*'6,82pi)(iCK@ Qnh`fP g ⁚vZyo0i)}(SUb)1#Z;qE$ қh )zPsvڴk=G$wOHFj;vҧmY*ň ܌#KjE \6pqkvD,`Ry#ҵ08q@tU),a @yS?Z5[qM7 hiu!r6R;W+h0@ W4Zţp3ֺq5f)A *(zvh(=hi;D®zG:gbjŷ<)=TLhHsR&<봚" )R)A!i2H1"#gR ҐDcbNhA?0;RhQځ'z`-'Z@Gt4Q@-)({R\R"%IʞN. )4=Snn=]ʞԘ^;ʄ3T؇NE4 ӷл FҠ3׊a]~1419Q( Z,"xg\(8a ! Gy2չiXO1e}+*D<li@ iSzHdA"4~ӷA;±Ѵ ΦEluj8M|'U<ֱFRdD 5őqN Z Cw- 11FQa\v)h7n)"U);АEC5[YHsD顁-u8<ؔ W\[Io!ImJ]z8(qIhz^@1E'Z3HϥIހ}M^PQրC@i/J(XXg#=1ϖFLB2@*931l 9'ڤ*mۏ軹b~骾JL{s=*8 -裵 &VU^ng pZL HC(Rۉ%ᇥ6PyXBr~o)9R{eS'#vLDq %Ie!zu nN:SXt8P7 v4>`;띔FbѱU=sRnm BceN j:c4=(*on鉍gPp:ҔG ɽJl5j10zA{jsas@ (rzLa N)ZC@ !aҥV !Qqafքץ!ĥҐ)i{a C-J3L@yA@{SzQ) (CNh H ]԰=8+g&5R@3֬DÜ⮳ S=(u13bҎϵ;8ǭ?A\S8=en:hĒ}(0Aj&q,pOLs2$S\Tx94J@Q82xh40MBI9847P~lT&<G{@9(~\c @ V`X% cֲFmV@,m"Ӗ0n'k?t,ۥ2;rycf4L&tUb.J9=d-3dqZ59zR4)+ Ӯ*zGFf}ד;FO~ծȲ/LU0m;w: WxW;П+GM E##}j*LjLPE1 (ؤ4{() }h(@"Fļk*#GN'ߥ@%.(PAk{R` Ttk'*3֤g] di.pOJW6BzJwdwH@@zT2蝳NX 7Lg'5Dms?Y;zR*)e =( M,rhF>Ry=)W F޴ІF!6F_7LP*gJC r08= Ͽ֢\:`P1ˍ@Uz҇=Ͻ B.=@;ҡR; <1-S]sLBT=iP}J/19œYB6K J' w ={y=N9#*8Kv`scNF 4ry?*#i-269Xo,Aʞ`?g7'ψav[#S4}(Q@ ((֎ P{Ou?J@T=hLaҒƁGך8'`~'Z)gRCzu=()r(N\G|1A%wK6q^K?BP2UMnG֤fR{Nc! 8"(BOJ9|؛$@ca RǥCCtM"4H>Q@E 2R̥[#Cǭ$n9`NvcҺ 0H5އmܠC:z>WA#']c iEJB֜9'zU5 1i)1zSU$PhJ`F. "nxύ524IY?QYGFk=Qq:~ͮ7NDZxCL`;PEoJWV2;?lsҐJ3N0Q@,X>bP>/-+rczJ 'SE' 8nhKۚUS thK;N=&hszl y#F 9:jJ*Ғ6TÐF̱@aIU.r8ңٞwށ 8Ƒ3avG8-NIB8ܡ@s@j9I6PrOQ ݐ)'Pu09BA#f@[ ϵ2<TzP34jZ>;Qހ֎ @y4NrPC@2܃ң8i!Jb ^3~ fĢ IhBߎ(⓵9ԟJ;4Җ!Eo+`#g^>$x_ XzB ܚQwKz0}qL-78n8dcN,F 9'On.sۊ`n{w@ 'W#7nM\" QR-r+g~ϛ Oji5Վ0JB+t@ J]߭RST0ޤR4h8i(<; Kbg%H@ 0h^(4tk{籥`1Hc;Ԁ93wCn٭G`n4Ɔ2H,36b_NY`6ŠV!TOk4%GS)! pGVaOzfB}8'Jd э*"A)rH|h CQJ\FYG=YX:Ӡ*ja$ڣ'GaMe1c!KQH˶N7mjapAV)w#NdRs&cF9 P76_h@,8S1fJhC!啀ԍfA(+NRïZ#pǽ)SJt`Hq05Vt3@1cHJB,C.9 'ڋ3\b=z9JH%-!J)hitIZ%(iWS{)M1 zz) :R 旞84Z(旷L2u^b?❸p*Xn Q4-})8j!94dNCVA' @zLr)#8Vf(4B'cqP9ޘƱpހ"xXٹȦ ֐ʀgI_€<ȩ"P=(_~@Aހ9[`sJ^y("rƽ'HeP֟SJVGvW,)]\㌚(UQsTZeR!qGz@-HcLݍigk̋sWztk&STщ/d,$.$KkxRHv6 ];O s޵mkF.RM,*qh*=^(_sޕ J$w")c;4!38.TDb#jPz) 1;IOZ/3<~G`y4y ;SFqN/پZݳi dRLk~3PpM(Ҟ¢ KP1H I Nhh#+:J4RtQL3(s@Izձ h֝u2ųB:g]F7b'cb p{S P[9JV *["۸ܷ0 z{ԯʍ0#%i$ԈC [4 q&0yP:q h! # ݨBW=SL   Mf!+!J =F?{$$.Ax |z9JzU]ӭ Q@%L*~8_ƚmQȤf*v84Јsڅ ܞ ;IlNKgn = I\}i`APsCЂд!p8ZWe4`WpzN8Oj`sZ˜c5O :-G Pƿ9ZCRP R u3)?1߭'HGրԱJW?tIi ׭7-⓯րqG40@4f@h()G_J(¥N ?[AJEK 9yȤazUggP!lUH#4h*"~~OnIB{!;34ZBEp78y"sU%9s`7ɣ=S@Zi''4jб<uˆQ`#AdƏ0AԌqR3$rM{`NQcQm[f[bHwILqPCךyDAҞ+Df*Z;"Ď?VctڂpUCrh9֚%Zk @E߃Qi4܀Gg&9[$j jRH _j)O(Ca 1Q)qFG84=ұ@Z \Q*szUFZ:iV`]y4f*^yrԌxثZ!q"Feyd%Ï^/C؈&FilsH4Y*Z;OLҧ9RUsڣ]'AnOZ76sHrOB(p ee0#>anit.-𪃓Z6PsSbm=QDe8YϠ4h)ɣ]c)T&HU 8j\cF(j)RRh0hIcsҷyQ`mf)2Oz!;0r9jA%9)I)XsZ6$\onGA_pPQXWq!c4 _@ f1|#cD^y` }D.]Tt& fÜ6O|JA  $ ;vzZhἵ#*UszE_M+ dhKgg<5ǚr3'UWgOzlHq{WS6sRnii@wojLo2٦WqNg1cچ#?}y=Xv <!n ZPyGR Rv4 @#*FWëv5>B9=~H@1ҫȧ'n#+UFV?z's;KI"Id&FLxl4 $$[s3OD]E*ǸՅI?Z++̂mGL,D%fPn]TRԲ͑,~a5+W*!A-զ$t 5j|ZHdd=HCNT–#99Z_ "/I#n_b>i6,yY_X& f(_P@=AZI$N)mH@OݍW:Ū."ӡBWqNۯUn.U~*B26g-I+9j.gػjd*Ke6mon#.B2Xԫ9CԲ|7afK(w;4 R.zgsQ&@KRIv O9b^J]@}FӀ)@|WsT"ֆXhNE26+ԎrG$z<`+#9;޴Rs#L`r9#f;K6F)!=Ee\W=V#v8 ]=)!6XǰJYyqOpRK3D,&7؊⊌1OR'#v01ڛ`UOpoZMhOn(7lI;e 0")%@ؽZ('42.T$LulzLq@(ڐրҗ@ S\ҩҀCMJb—H`i(}( (ڀh(;RQz JZ'CJ 0$`*u|8ę+԰B7JgZabN8jDFw>P;m>l/UG&4\Oz~Z ոQ(9Vɍ$DQܫ#A=k.&FO dU}56ˊH-}5*[zTڊ1NpU'<"nCP݁FsK "vibE0#~yR})78ɦq $d'=cqɠJFiyp2M!bE8拀'={uZE'4}kh6P>bjo`ȏ'i L;q|nwVf 4&?L$X9z43ҋ4 UWZ|q~77VeF3VlQ DdF:Ҹ$Ty?vT+|uNj/~赡 gyDiɏJI:RBpJ#0!=y ) G\@^-0qzF942G98Q'7<F&Nsڜ3U4!S'ALe;n"p)8=LаY&@_+QU-.Zd`M9jGv_YVc5e5rh2bєԠֱ0M)jTJ33D<6i$vʍ#5FMU}W][4]A#t#\67sI䌖8u{~W繬/M̧D,wKQl}WަJןj5)GFA})UlW,cc$v>;l! r;= 0O@f &ojs7g(4#>@=u$oӸn0ݫa֤C:SCհVn3jc5 qڐ֦d"C0}8@{ RuLj@K֘B$3)1ԋ\4bIZSSIށj?cJ@)4N(21GJR(S(x^I`#tϊ=#kB6~2*FN:u`!Jpz*&4OZN1L>ԝNp(3H($qLe皎Cց&lR1:StH94I7$@ TtG =44K?XU95en-RhNkfKes YJBz"RU\7ZOz5ut\p_i+\Ib7H[#B1S :P 0:S 7U\ִ{9 iW_ {IsZGl a@H;s.2۫W$W+dBwciʸAqTZh?thXu4<+7r\Sؕ+6[֔n~R$]94a'elg"Rz $(;=})tFN/s@zGMǜ㡤=(1Vqx'Frq@ۖS$/JIC!֑DIS@t5Yb+=Z_#4܇.=~C-l?=* ZnircT$3l`mnjDcIHn?0a#:bWyYJ281f,Jy!M)-n!v\nvHTҘxBdGph9'^pd,'Zs8` zQp#r7cz`*ƨ$'BiS 9QIe3=\H\c;Sw`]X>_J@ddfozO-wz]XRv@9ɹn cme_OJaaKA)6IOsKL0=iJ /aVnKz0<¼ږl.P0 "\4Q4lr޾ݨ Xǥ-ر`ۀ4s=H$e>ZJEߚ3@V4نzv0q@&fM "!biIL>zP=)EAE% Cej:RP0 :E-(4J^ Oz`(*dHgs"<i?uR5{Wx_CZ;P1M\n"Wo 4P:~PGZ:P9DoJ& J?'J\:r:Ҟ@.s֐ 8`18*P@cz Uk-dni5ro|KO]FMfݕ$xU5 \l۱+XZ =iVcN aE8s-*S_?R}ʗ,0cSVYu+Th\*;ٜlrUdSW=:9|6PZƣF2I;'vxTcU9&9E@e#>ƣ|0j#'͚q19e>JR*p-~%]JwgCi F  aRx1'T\bh%j6 V2 8<5黏J-vw`t6v [򤌯rڴ+eIpp iXQߞ}9^f]J`ܐ@U.I04)hq6I ڦbWV}KDg֔֐&o*SwO5#nzzU'`{ ѣCܷ81 l,- P'P%`)u59@FrWaf Lg|0#?xSQJǃH#{Qmy9<\FARK%Gi@ f #F2t:[L[[8 01Lv*o !"QzG^\FG&ŒL+=JE\0wv@"` '%pPj ¾N1\!2SR8=z``GSL.-zj:ʒ@Q>`r1j`FfA q=E9.7Pc%AqT,e~DB 1ܽA6]?EC@!AF#hG+;.1 ˿ 0Ȫ.Go‹ idz97<i/Gp)ui(qҀ 3ҀE*6{C@v4w /JB}(bqx8g4^M0ɠCuȩ׭{?ü [!ǫXxߍi B͑~V%8&@bA\R4LtcM`h4?*9(oNq@x8 @ ֐=:w{R@ S T\ n)5tRv6d1{ak|[5R6gm9#N㎵g454rG585fV$FcEM&!9uNhhffGC\yXj喎RwVg< p^a#신s(A8czyPf!c/GCWbn}(c N#Lz18ˏ+7bby,3J(?ZN+qGSYEtF҅+.T|{⮜y0/^VEI3aA$rJ(mhçp*;oz|+.HE$"H)ꌲE݃S'# TR`>BXyq&izf#NƟQ"PQ-,!٦m,X(M gb &' A`YuH?9[P_q]Z Wt+J( #C@)ZJ^ԝ;P~ANhv!? 'iRf3LaA֊\~t@ɤ(CaHh<@Q9}U(?SB5ցRkt8>)y?3c5ZW犱Phaۊ L@4h 4JbsGj'(nE&:!Bi 8@ XJr@`)(\zBiE(ɠTzHZɈGWi3O>$kK(+=CeVzg,}ke2 W3N.Z4Wh,ȥjab@ܛ%zQ}FSYVE+۽+ij͖D#1D+Q@*zI'_)7"7O\MR<8N;MR%u9IQR ⣅֓Úu)sH0X ^shi8$ƦkAs 5`>a\ce4ʒKb=)n2CՐf<"rLSDZ`P`@'eA[^i_'ғP*rpxthv8<{EstcZ`Fi J@'SIۥ0&1@tҜ* z`%Bds@%@?T@z1@ hd>(@zNqz(zQ oKDRV4* 1]ټ*"2%#Z$}vFjLj#85nbU&sC"hLm- 7}MgУ 59-H1v+X#>apͭxHWQ 3 L~&$4hriv}I!8X7oʤ].A)RSEv FGNr;Pfeօt,lq֘X ̮tTY'('&` ʏ829@piy{ {EN3Ma!sI@%(;P:{Ph)s@I>6*,o֒ Ҏ(>@;@ 3zNzRhgAZ?52u=J3]`&1bKG!зb*3$@9`LȤ(1 Ԇpz`~`@=bƒSzRc֔ :_MczU#9jJBl~n"$aER$ (cLAҗց[ >UUEdxq v㚝s>oBO"n0@9joȄ=).G(2A'fVʁj]Ӟ $qѽjreg9$Fӱaʓ׾j'vpr)l=ePq>ǹ ہ9^1IDE? '=<9;ҀKVn$瑚q Ry_j'NO5&@Q{g9}il{P6s7s:@}@9i:Oz~{R@ʊnO8]r1Q遜R`Hý!&3@=h)P z:`0$(#^<2Sk&)JPғ4g)ƐA(hELhھ3]V*X nkümK5?? 3D{~gGz3FhPz`O&@OI ')i,6)qZ0ؤd=hlv/(oJqIL^@jq2^31ְMޔ)fQWX8"K-$bK\=ZTO3#~UE8*i_jo/B9LE@@u{qSG&^)1OSNY4]=nD8HW#i݆ 8!aAP>|[*0D{FO3M4>gc5j)lm,D ʃU^ݘ=Ƹ0~-<6~x&2M>D)}otfմ5g*&h0 Б1KҐy z֎.˸i-OU1N aE0ZFHF[:Lyjl4j(P8fhOU, 26pBA[bٍ8;V=*#Wg {(9$~TڮH#0,zG&E<P S6IJ%VE! `s YXVpF Q]3z@ͼLLƒi.8c@F:/">gɂǭC+9u5S%H c=er|Ǻfs?t9XQalE+0 ff AvwH1Krܮ8ϭ-qϽ<&2.;6` ,q:4ܠ0:D<>;!q☃~2zↀlL19#L,`вFiJ10b@L980 4 gC5=)qր=9<cҐ=) \bqNV `\*%U6X@7Q@b4br(ҁ`j:xY{WT*X l`׆xFO좄3~2yP >S:Qۥ }3Iހs=(=(`Ҫx:Y"*1 M/ Ҥݜn5%"P O8րe=)27PJj,ab Jr;P"GО*T#e lZݸlfլ#fE ;G9wl Ȭ2uW>aqԻwRH!P9` -٬ܛfRۊ4c$Nč98C.lxTfTuXj{[nQw9lV>P;|׳Y~s7VjE#'+[5*G`&wcѰ A搂hĶsG\$݉k91;YrG ?ZRK5uUcə E1P 1ґ0j{F:G@=SF"yc*J9)i5{7i=j3L4 @( &MOF#+uRS##djRGѴrEj䍠0ҹ(] pr ˓0NH 0a`!Ӣ%Eځ[;P 뎇ڐ3qBpdcBN4( 'i0Cz:S!!X4#r91&l`g$36;IA|9zM3Q*\"Ѻ^FALqB"4R 'җ*1dАǬ;PvH'كR,ON4"D s4x$:P1̸O B.qG 8 03ޟ`d ƄD e&]P 컷zf6:qb/8sH @{ըoޤsN7o^r=)ȠCJzFh 4i9⁁(;B< 4`CPy;Rܨ?=Vh:  81@ý(ARw/gcZ:xJǎORG^G|A27ޓqPshL1ԇSUbHCH :uǥ4@'ޥo!ϥ;|;!+ҞomRXe ,!ll9tn{д ގDXq@8ҙBSbb, @IynXߴ7}) ]DdBsPsNQaڡjFGV_6.ٚEhc610[8SW#ѯl);!'EMJ֋$6/9 +Kg FA™I@һ)mfsMlOg\?"Ԣc8OKzԖLsJJO@)5< G[83B1͖yB9HAJI'b{րTbXA26$@ S]w&bUeJ`!mO#Q4Hsw@@=1FHoHjIHQ8;*yǥ4$nqQڹݹs\c3Ճ#{d R(`M.0S',rpqS< zB"Cn\y|>U(1Ў@y* Z @L(CFw@ pqZ֣o?IUL8,q)x8 rin!Dk l3d8Hb F{j,;ѕG^r3b4 Zju'8@* dpzkGHfڎELyJqPqihRS=ic(?֐ @ `8 WL}hL0? @ (Jx>gpgj*XƷCy湹œwe2csM@"t"H*UXb# wIiY"@UtE^S()(*Ma0]S~.0ڟ RDYvG =)x$A4b~R)9% 5&ю(!AI9kA Ĝ0OZ1ϨҘz@A@F(OK#NJeV*\է(oN GScXU/zTtPrSۉad#`]>./m5fE+T9DϨ{xP)TQہRm/!QVQxT~t,hM-I|ڤq1@G%ɩ$6rir6lH銒8=*G= /-ds S\9.k浦d)Lĸd* ש#${S)Z4wί·)pc. ǥ!{gY2{S${bjOʊQRx44D͂qMֱvT3'$65"RO,Q$\g1(۸)Fݍdr3Lg9ךk/pgbjd39Bh͑) }}j3Lm  G5&(Ovқ *}xYӣ9:S=ICj^c(~AaO$ӗ} ӄ#==i3+K;b:T2E/|ZPP(jAAR$G7vvFqY$:iL.(qM(ͪ3J1]ތ$(\xt:3V^lk'>@&p*!P&Rv%w &x; h~w!(jhCqR,3FS$RPIҤ.ZELk0dEq"jA~Yj0Cq eHt؋iwpހJvG4FAQT]mqkDxcG9F]"RzN(sEr4g9)ihPIS) k;jZ##b|Zw"B%HjT"Ӡ+)0p4q>ey4J084 o*<`G'+h݊' Pq`jl:glew )kg4I1jp6$c' 'ͷ';dhO=iFӹ(·>Ј-E *Tޒ2rI`gfqsbG03zSѩ_~j|<Ҹ L6w$vg IBgpO@C! 0 S@FA[yZmwB%ځ((S!,Ã׭Y\s%E9QJ8"g6nGCHA:Tl ܊T#*L=ic#☄A#: D*. К*vQU{=9$g=(\aށPXtZdB=iܖa4@S2hDSlg^a·-*~cӽi vTsd{ sW+"U!I =i@R;S( ;9e8DcTI6jxf ZطLzq\ʗsZry]:8_ưrY- }MAc :T,ǽKe"6pLd&;Մly G)V-4j@c"2xa׏Jc(B[lIhO\ҍzSPu2F{SK $cUpx#.;`⑗'X b,7⥲Wg#$ ֔FAjxi9@0M&HTnHþJb#U/&FI=c\ԎLl0`;gyRs8#t4׽ tGZc~\BH( SE9; @9l'[0#u*-zTG%$,N^ ӮqڋjQK3pAґ|NQqG\:qڨCvr#! c9>5(*Қc"5Æ1ڝ)1@ ziRAǃE#bCC>2 6I g5zR#ա/\`uB⎧ҁqR+r,F6jYch\A8ՔQ"!91ecץ&9u" crې ri+IDz@3M+LPPzu}@NBQѐ9WkyQt8"倠 ͳ ɨ}s@Aylaع-V-D2zHg+[HsQcb3l5v׵E*uyCS 1d(hh`>N6rA\``#jRژǪΙ˓]PLi6ӘK{5S9DGP?J`>A3#bL::K>Daސ-mP:rG52{7}c?x9\=FK:"Ayat"@\o(j[h20ڀ!of~jaCNˆ2}!"7Q %ocvP1żq21 )8 Ka"UG1 u8q=iədOUmbG$Q ?w,nPv< Rb TdZ@4RTL7vZlU5w +sP\Yg^mCg! *22*#`$gl = c8Lڽr3Elyl8$*~0$p:A.dcc?  ݣH%@8+ޔ1`rFZ2rA2@GXd0 d4ݸl-kY%RB8#4 )==*97 TpKsҋRȦUw7Z~`E! ׳SnN6@)[w 9.O=x@ԃ/E$,f3Ґ7l.};bPX{S#lDPCcwM8!N'i{n$6&SSHp9Ǩ3?VH3wW hhBHA`LV=RjZc5 <*JE+ޝ c֚{Aju(1{TfrpM !{U 7=>k|z{SS"=jI `#ҙ,~PoJ:с@ iJEhSIHKL(q4@qw#TS)p3$ b}r1YR=jN8cwoݟy`#tSΥ1}yEDe'֙ ?6Oݪ0b㌏MM}#y])܊#I$1@̪:(i;U)( fH@XEldw̞Z` rdK|%L{v=jv5)߼!TFEGHhBw4P<5+@^9/ʎayf73 [ӐM g4m;s HP?pz .AqNٿu<,sZ^U0 P3Nh{u;5*P}k^L#\$^G49NڹL8FMBc5WI >H{gk9S=13ڕ "xb@ظm<˥Ğ6JjlUm)PE)2(Lxr)Xie#6(5 ah#pօYJc8QkM?u(VBG|:40ݻҨM5۰0sJ*EmHqm$WL Y$*H@ M̈4Ӛb:Rz@48d{P2鎃bCVDu=Μ p%%١s' DU''z@ zV7|<7hS;2ߕN k#[qQ hٚWnf=j;1I*J:SO'^ùĪNOJl1)@zTr%b dOJdqVNF{`2zF!cs<7]|9jk ;B {0Wޡ 2PyM1kC"/$"“ߠp$8u'Q3`m\JBi3 h!oP:`0\~sJgj';XBR+6m°@BS÷r84d``(I/"=a,p#" 9S(HXN2)69#Kt? `̤v5|r3* ~zUW-׶)k{ւ)n3ԢnmH⮢^٦2QAƼI>* c NySC>S['k2ّA, )ș5bb@)@ z@휞3R]Ǻ=H J\{SQCxa7ɴgD&#uy`2FGi,z5TK"UO%Qyš@b1]`AȦC"j-J2mژޖh *Ga62i @ Jzr(c|Zq#0ر,lzXHLg(B4siҐP+RMscGWH1% ⤣6$ee݃\D6Af4SǥRa@ȋR&O^ci%ͺ&/͜S. XR9\Vm=gfOF5GoOzKQ0i =* {;J>gL c;=o}=VoՁ` 2p>q$>càN_qdH-r9by0GH$'kԩoXIQNEcjriQA3CSj1BF!OzVw`ʥewo(`RE#wmr :W(lĴ>F@P&fep&R$U1.ݽj6THYZVS*5 Gj\bR'P6OHyr ֣-nG5Tؔ4c{ԃ@ӭ]b6@igj+]0Y^r\obA= ;dGJϓHo }Z|1|{W4u,R^M;&_0.EKkA6K+buF)J;-2FQBLQ`GHPdzhXi30ݔKh"2({= f-k} -U-[ "s\ qkhmb aD#8Iz*Ox ~\T֐؉{8[:h x[ UܖB0SE;4w(n7 -qZdbǫ0=HřƧԢHwy7w8ڪ$$0C{lH@',ƣ;ڐ0'qiҘ"^yR ~nJfY !#Rlݔ&He؏嗽)(UQxq֛c!2U4  9zK@zu.)n0ƘRݑi;bX[Hay :cJbyI{8i)"b@29g;@Wǽ9˭O4sΛ{?111Cxk1B` V{җ`5e_NErR3{ޗ4(E(}i=^l@. ;Us]unQ)B=k!mL殔gH>j i!65Vyֱ8%zIC-NB8D5"SSi6R%]3QAҴZõ p  N^h]Rk2ALU&gaF?z Rj⫩+Z1JHbqT+9q֨:{@'@}OQ]^~\ 4yJ9⤱u'5d,= 5c;N:7A ߐ;,8ϵ *+=i[ͥT|.hr8@7ah;хٽ@ v&gޔs''qG(<܎p(P 0M2qE ˅LN BLi$n9@팯 j4c >C.{^ i#*DNґP( sZc+0~A^* p#vO>ؠ6 cwUFϻSM Ճ/EB?DZ4b2;Pša pݍ2xH©# }u$g@c10 nm1[6҅f#TnGc5RNhD\sj'rhI~$b#) dޡ1 WϞ>-5BXN vq=Lɣ'5,d1ɱ(Q2L2)4(ī%ғ̈1 3BF}# Wtˏ瑚l]eU·"L>i@mIԀȱoHb7N+ )#=33̫:8 |񚱓G$l3!1D`FojLC8 eS`[8@QKG#1ғEmܬxXc|6?)NH ;H948ydqރ"d $lcFpM1Xƀ~B?w8w6C19dW3֚L/"@2uYd*P=JAM"#$p(_{oЃs߃JE<{znƸב e.}sKJ8~sڀ=3Varo铞wK5ZG|B]!V\ϽF_ϟ۞k FZJ皡zwtR%Cs)HJ[ P:RKANQCc Q#qN9N*F6 Ch(Qb jPIiP)F^(1udZ+rc<8Q:Dwet#BO8Z@ 7~t){Θ=޳n j3FfjQ =>Sb ÁQ{ iAN D dcg#HQ*M.2* %$NYY 98w&>2S]c*Me8$;cu=&!Ų##)hoǦijG cOR}(U0O|@A!8=QUvNwO G4R '@aǽ0ܟi/L@D]@A#qR6zcV5v J?(DRg" T=) b# #l$nB˱ ?Nʜ' qCztqzSBaGjj :b$0'#ڡol S"A _Ɯw+Z3j-!ꢕĶ0|rE"xHcgppn,9 (*r;P#2-W Ӽg|ꐽE 9֚pȍLPiPîjme7@IGjCL2#G$GfBRFȯrGPhdg dI)]!Iڠޙ+ K [$tc@@ '|H1fXCWx*/#q1@u3<~zN2; CsM@n/ܢDQR x9QQ #.<˺O54C+$RP᎔ xHcf4SdC ebՙI=iqޟ@OSB8?zJPz ԥC*@I\o8)i =I!Zoz (qKb*Zԥ( #t1QjF#ڀ1K=Ap1Շ kb8ɨ߮VCv !1@(8T7 :O*״iNkGCV{& ނW=1Q*ɦf tnR@ñwu{e<`9q,o#4&iadl1ا0A6m=ɨUzБdW={x:8_Cޚ(4H"F@<:^8=鈉3ڜ2 0 1$H8oZ V2 #A9oJb.s";zXX\sC )M Wx26m `r:/4A!gc=\pT+Np>nQG$74 y)FQ~W%?) 5KmTUO>t1;-tĢ1_\ƶl1#֛o=0|z 3x(c7u qv> c\Ͳ_ 1 r)mq۽L g뚎Vfc;@ȄGɤPwq`A$vGW8(8B`9D_lg1E@0 *BO&7m#pEQ,Xjh (DR2jJzҮ E0Wa=p3Hbdg\?frKD)Gրp4ҁtd)m ~CޑH +UC#{O#+HҨ-Jdw 02#Y L C(ʻM@GFV?@V!hq$'@ԊJA4kOw5nk# paxJ6XX.e#ހ[?4Z0#mpWy߯ƚ)0)yhw`v?4QBoN}cg6iAqR=])&DW;[4 @8B0f q<Ĭ9QVWbT@@Ic|NJ a*zri#OPwbwq4nqB@ v\澮fGa21sEQ .iQ@.3R\u4ӰpO#HU\`bL9`vɺ6R2 xjqeR0zׅ~ϭۜ3m8/u aIO\<⹛ANE2{Rp1yNǭ $ZJP)s@ hCT`݌Dls(aT\ϭ+:}5N37+0`8(m@aJH.G2\!">8aje5̶sh33֜7MP>iʅ@YXŽG> xۜR[b0)0k< q2zv;;Ȅלk7G3.I#Ҫ0D#ސBJ>fVI"cא L)`FBs@eHCdj<`+%@fn@lv&-thT` =8n \B9-hǐpq#=i}ݫiW;|;ӟ>E620{ӘcSC(X͌a1AHcVU*ґP ;4ćgPcCk!M^SH#vE#'Hw9ӜǯBpq1 ;T_.}B\Pcހ"0r[֑Rp:QVNRa &@ZW+E)( ?!X`%JbDl : OXC.Ee8RƑ(rqRHR;îGj9Fdc2g%cz n=̑Ȥd J9@ =s@ 9 ֧OZ4vVewg-fuEq <ƦTaj[9L7Q LCXZDڸœ)i{!7Ps@M N;8M@(ROSU& ByC`!:ʺLzu=DzW,6{\ xRuHB›zPH.2xh!*Jʼ8aW`Afl|e=JW_J#px畫D>pH8ю)\JTTM̸azj¸ ͓) LzP 88,1W@ FűSBezrOjS,Fӕ$O!ɐ)lg)Qh9 4(~H !aQGZtN@^>l. y摊J>Ԇ Ċl$g 77S"Xq S@ &Axm)l-jƣ ;y*]$l hiR7 Lƀ c;Q7`X|AT{[poLu4૳Q@#z8ڥNҹB Y$pHpRv⋒}x{ք9+҂M=J֜,A &ReذB,q 4q޴ qzѹ%?TǃzB `c y2sP#16sޱ`{SFd0IFH*Z ";YjҞ,8Cpv0< ˂=#.X9a܀x$=~l23tǕVYڏug.#9ɰ@RN$yBi4K`c~?] F8R8U˰͓p]L*œzD恚`-1ԄW0AcT2.c:1#ȬPP)89BE1 =zRb׭&{ϙlA:UF㰣 IހPCs@o$mO4q*i0yeo bA 2eFE)jϭX a,v&-B{R%cC.0 )B7 N0sґcxyM- ~]N 9 W !X",Y׷'ޥf db*d[ґِy3=G-+đPsFP`x0>`7۸w-.4m+2`(`I @82p8[J:BҀ$^r}(b/<P̰ۦipH8 9) 9ҥOj zWW>Q)֞AAUrT֣$#Qb;% );PuO*r+Y &tPg#z`[~4Cq;Q!ByF~d#[zU8F5vo%.NUcS 6KYvepԮFT44anO}dPaRyp cEs|í4$~ad0Lgڝ#m]Y u.Bw\ݘr28! (%,: Zcr:CeD"gr7Ҁ2Wýc^CCkdÏjTc֜Jh 5!]hPWiw㎴248+)<{1qVå/j`?4j8"iME`8#4W=cҥaЂ?fk940٨'/ӡ " _0ذ.p1Y6]֗9\Vw409Na\t5 MRd;j+ zBXSBM0QS3F!9M&cHBO@)FI⣘ Yt*P } 4j\k'Nz7;hj 5YU%$ŪJ1\qib,!]+mj2I9瞔rT-B.Ҳ$=kM'`FNxjrĚ*7LS$hM!å?Nr?+-:UB(aFdrN0ۨ8$7r $LCӷ. }H3!b zFW=(He(>cڔjw 枈L/A@ o~8+1 rHʑ+VYR3({ܪu⠡G@@>7z[aqq֝GFR^07f*%1()T3ҘltksMo?ʐLE'nL|^.KӎhC 5YLDҴnvm][d+PRܸɣf+_Z7NrJQ3Q5i)2R]}3PEߍԢ#*ĉ6*uzO$Y}A']ȰlorZ}1WHЦCI4qX\ҁS@R杅q򃁓Ql5.jOk bh$c.EW-Քqd"Gr˹:7.K8ڟpy" UE?2`13$ueB Āg֟D71n^\cmML|#uUS&  O>-fldPI8n&c!4p8!4R pkE2g-"=Pv=B5(0\T1N~q@'^ zSIj. *ǽ.rG\:!y[ z v$Kd*IB܀~l})1fVv:JHP=r{P 8 Sx`tSހ;`#rs4rK4kGjVp8 ֘F}hE3+ (v97;~`=)jU!7^íU7#3ɤbg| ކŲWz`'=O/ AL|eWUPT`l#&6JԎ)P>@Jʠ`)=WJ Nu HK7A4aYHQd! 0Tp! UtVF# :RI fe__j֌*ZC.[1ZG%u\Cf,E#AXS)1 pH0E)uQs͕wb1# A=y!>&h*KsX=1J=ht"9ȿײ*R}ϯ[F q)b>]sB(5X+6e90鵹_Z]+ib ȻqI0w҆ u>(BĹi "U@BrxEnk;J`gǐx'uJcߠC<<.r mA=*dPCܵx*ޘ pJpXm) ֏7WKԲnW;)⮓U6TN$0H@jw1ԜSiZMvTN=t"ֆ巈`*pHb~R 0JG0oMsMhϓS0^2:ӢMbh }'ړj@!6y]UnQaacMtF aqEBvq8Rm%\4!`0wkAn3!+"98qpfC)CL)aXg昘1m0km7T 2PHOZзnFzVYFx+N9Fڑ}M8_ O$UL 2Ob2@lzp$B$MǩTeM0"0qYk e#*0Ty V#:S:NyUu f#&>՛VH]*0) \fQӇҁSjU'8g|cAӻTA731]ӎ"'u(ͷM"ѐ2{7lN;[#H!!`rH۷0S&pݩbo0P# "Fns\q9Sz<T6r34 ^[r>JP"ݴ61I>AN$w dajr(*i#?YZ۳ڸ_Je(#8TB(p Ӟ8Px20inې ʱ$v*)90H\ᦌ5@Ps׌RxҴd ;Mq}쏖{d}Ӛ0^*Pˇ9v8oZt TI#Ęe5fF$BI/ ϓw$VjFbBsYp$OjFn F? nPH91j1 $֓{;lhx#61ւE ކѫeg|6}4xwsM+Hv ~ZfbY5#X#$8bh"I9B'O6Ml%p)]iRj9@vWv*+!hkR;E=yEբB[<.瑰9c9E$%iF j> ҡ914kr$})| bȸF>~/7<'m&XdCfmX4K`Q+1[bbaSރBأ)ئ()1H^8(Z1'C#*~~VF;E09qVT2* B(3ɤ*Hҁ؎)BaGZ\M*jlL iT )( :x42;Ur44c'9l_z_CKgjH'kp)k`M!u= USўq.+6BM1tDTҡ,-2BVEOQQItzrai 6:M-Xꑛ1Ap@KMIrXϽ,Q9nMdinTZ۷ ZaZD@U<ъV11@T0"8+%ZfXdL/tPL8=^9VG` N? ڜUcQh S.)QLQ`ZΝr1ݚRَ;n[sUS[\&p3oa1Uz{n&Y'S€~śWu >SsV{XLfYX /13o,G $i$L8UAdzzGja QsK Ł4?2ԂO} 啾QwHQN1 m M)fvzQX@v݆$DR<Vd06}yp$-U%ݶ uHA)- PH8#`$m* Lz$jKIaA N{Qd du"cH`G>ɲWSg* %T*~ sO*Iiq|`4Ap #)TM4dGCqLBNtO1);ջv^(:= 5isA7JvnwĠ1zgHl}kglTYT#AqGn7o޴ҎYc;gRHZbjꖌWV[r͈ bAYF,QS *ubg4HR`@3Ji:c Lh0x6YCQ-pRRvU/]=oO1 EYQ(J)|7Y??ʓqt5Tӎ×!7"RjGX%@2YsV }KRPM4\4E$$Z ɪH2H늕§="wS`0r=)ʲOBjU^ *n;A )WvT1P!`Ba1N#))ޘ=Cp>QԎ*pJwEBG2@(1%)Q9!Tr 1 GRH#"rFxN++;zІ5PPM1t !_RM'oMǁҵB?Ȁn ' w:)WvCb9>h0 g€K7?0⨐G<t$(vn(y@ SCD\3Ųy ~Q!$cZUr>lqh <:qޚ yONnN7~iaBHu<_o 9; c UOq%+IN)TG=) >S<>\1$ɹ`@zR: pin9翵$jp}Faw{ңʠv #TPF8`)3`gޣE4pC(! BT mX{zRO  ^5xld `)=6NhM&DWe"cI ֝ZyqR \MeU KT#L'=(A+8Zpsٶr$K3%YϮ)$\})26L #fs@<Ӆ@#4@֟6(6DqH7F;AaD $u{1Y'*,>&d;mPzSE"À: H77GJČKcxnC] RHwclB8T|뚉c 9~X Mhg~"XrdybT3vFO6E l?ZfvfrTw4J2$7Bh v!zK7 :Z`:F&N@VCRv|;҃OQ@3K_4J[ 4mPg>1rCbAB+}Q]emOc UPE0 ( c?EeN .Ӏj: K<+=+6iAߐ杸=4fc)q=8SA{U#a 1=j7 8)ŷ nL$;{ԫv<ŰҠ85$9cڌ,/g=qrKdd LB1朋3`ޕ*$*1Z9y<@30c4m <6}Қ8#ndP!_{ U% (SXR[ ;pyIdWi w'{}((Ę9l16{Sw\|GS1U6sڣF쁊;8Rǎ4`W<S(FA5Dat xzQ N5v;dQ:Fh[YLp l-GڬDHwdQϥDpQw$`w103\ıɁ*V9֦ӊJFM"U@zWwciueOR(jQy0^k[ Ch> 󴐙C0k۝ _Q*q4͜/R㢹ڀuLXRBQLA1@ Jb%0u&y u-4E4lIEG3DzENe#0JJ cF;/7#vb70";X@ҹF<ձȠmX(%Nc98"11֑9 \}PN+У*q Tˉ&8RvƃY }%☬j$(8ϵY_(bm&1#T^9k. 0@).I)fp*1䁞0USZwűSv#q==;:RBu!OSL384&#'azQP6^!d#pҁ T Qn .lyrr}0a9(B.2(pRd?JX{;O{SJq*E#=49#bعQg 'h@.#).ȨMrA c\-DWK Wh{uHJ jZ+V3,$Uv'i\\Fb}he01`1c %Ns}0NGZ "ʢu%)|>NQB>@xW=w#K) 8hRƬi2KQJ&}y& M nNiX+ʜZff[<aD\o׿@R1RNA0&6o Xe dR,ma!V֓~ܳm#rg1T2dc7|]SfMbc+ Jjۉ?(@ i68i`'V(22FR# )hO14`u v8tU*r['4 H2Fd77cJ;c}V`3xTc;c7HE!*$SJN[b3u8Tœ3R)1zh3>ϓސaJTᱚ @xw!#jD90)T@?Pz!y;11H+sP\g˾ 悢vl1* o{ P(8g?{Ҝr Hl`Sa3p #bg$c)م0!WrH I<ޝj.Aa`|Ü.wn >-G[hsjc9'oFC E%+IdK562}(fOƚBv\1EU|=E5YCXm"d#p7B:69z1#}M޽1ڛBCYO`}*-B2àJLbYw>D<ԅ1TA'gc떞m1S9ڛ"ւB֝^yIGZ ӵ"nGZ$hhtR&r7{P2x늰)YCstrj$&؎=h\(UX̒uU~ D ,` m4 䮰€5p ƚ$[ߜqӵ zXS#{^/l1HDz 7a@ &)\TO⋌Scz5S?!{1cn3ȉG*1IdpҸcڠݦoc) 3t&ddm$KT@ 0?06I\SJ1!j[(]E;N 7n; (wΣ0 `g@*ɠ.$Pw727 qU,H&;ooZtn01{dVVà4P=8JA)RƋ;/֡GJE I'?ZLnx% l㊌Y> ɦHqM#'=)MQ=֤ &Z`_8auz 9QBiϘ@=DT0c\dW!hJp(@;${pzMѷ"kC  'E  րF0A;$ŒB@TTݎ1 wO$vriFϜ{-*aGz6~);+X:v$cދpXTyTslq J;Šxl^r=i6ryaG>v,I(|:M lހXǖ򢑶fgnHd*@8' Va=I8fE(bOzmF*0ɞ"HTn=PDf8 F)<T"T@5SWq0h)rqeøۃL݂9#!|X HiS iF݆^(Np fpOjPr03#Ji.j`@4{]EK[*gPZhȃp*A*0-Ȫ#,,gu2 r %&Aɤ3|0d+H6f#rcHY]V(x$SISpidD L, Hb?xyb7qC6R(ZCZ8))  K2nu;1(ǒ3R1*DmdP0݁$h,v$t攇])rV%g=33@ *MwSJ62FsCt9ǜN&u烊y2 ǭ<}h8 0eϽlؖ݀yAH`'EC)Z{4(rd50MXؘ;WSUsVSٚJRuk&.+RX*Zho$1E:-: McM*F(ϭ KL 'S⥔3qTn.V0ɬdisWԖ͌2=bcLl5Z#&7#~krn Oc-⧏Z֌p鎄Wf==#5肮H0}@ѝo696REKs'kY>Mn&5\4s܌)sճ1V1O4# 6M(],3 J6KY0(vV1$vD4-qMQ @p' H8LDx vw! ˖ d>rO4Ax#ϥ!P1Ai(ځXdړ291i,&⻸BG7 ch#|=:rj$u#R{umqLKN%.I)G.1¥r{`r`6 w@(an7jk!,mlGr})BNO˜ ACMjF H:45+S9kb~"/jk D8SFJҲ5;&vg\lzP2sL@i8=)Daھ26SJ2< :SepFޘڪyE ~CҐ)gA;?1#3(P@8ڜD4B,wSL˂I bnp皓j<YhۇzJZ@D25o=6 S ?@#'#x=vHnheW^27Nw4_z!e(v84,瓏AE8IڢV Le,=q: Mj4@.i'h9Zg 4AIvV%ME"NVf85FVB{ z<+';+cH=2Wʲq&cv$*2j`8Fm欑@)"8bPҊ@%ĥE%  vR+O>;Fs\֩OY+3x" 3Ój`cc>ֈ*(phZޥi +Sgy4MG_Q>qr)FAq) I€~Ы} \Xțsp2)W*{RߚZJs^@6d{֝ZVco.G.ju=lھc*7aLEe$YY,wҘcɕ@>j8A^Ft8J1M 0,XBJ j`#Zr>x) 椎_*ŹOC\?#Y sMis 158pA r)#:,zjqUJ!>kzoQB _>ӵJ{X 4Aی@ơD.;RǜwԆJZ#Q'ɂd昷#V a 8`X |E%pJ *ʱ\ #&%!!}(8s/^I0a[b ;Ӂ+ aCH7#gŻOֲ4IFi1ENQґCVUSɤ0G#0OZv`80 Ozc3JgL$]%u8Qvi&6jjZd+̋*{VGH%"{=-%M奼u^q\,Wl\ި*Ej\;MzO5wBZNk6V6sAQ/@f<e9:O'3J>'1ՙOi,Wk4pJRBeNRc dr@ w ?z)s`CpH? P(2C1ڀ pntsI'xgSsMd%0"#kH7 64dq+#U/#'g& 98;! v9 Sd69=0)'Zt7EIY(5&.:ךj`Tb2ojnEDTzD,nHp+AUZhN>H+DdťQ"JW NzE&1išSi1% ;i8 fbO5 FTuߔ"U4kOΞd45h#ʌ.gqg5 CIhS"OJϝU( c-].}='&7"|S 9XGeu^+ZfuwC*̈VJ/CAqyvu4FT✪gC4 7SM1kT)2)@}SLVd)'89Gbֳ1ȸ?Q[ERvڡjjeʟ<.oE.܂qϥ] 8Mh[ aޔGW$F!xޗ^Oi\3@r\yPy=`d&@G 8㡦UL}Z xڐF2& F=hdGrxu IQQ*}cB+3$t{l,^ f;po FBW=i2{}hHP\JF'j ~2i4 FRg5B$ RGOy7? ,nJ7b+" asvR( !ϽuzsF:9aRbD30y0ǧj1"aڐ !fE `̸k# Cݥ@YrjA A\AU]Uw17N+&{zUIP@ApH0xDlr4I (^qOp9.@8 \ATSM1 ?Jv <s@*R(^(sL#jtY01۵&Z:%KPIR 7Ҽ^$G\Crp[b~0ZXqz,=l:r%"NhR1H*J !2(4Ģ E4in298=j:zQԚL}ja?=+8izKݍZ]Etu90sؤ1a+::NDFљdח0!s0odd5kX!?ˏC^:VgWt-fB2JS%1EvPq!(1(HzP@\^Gt\I5{V`OlLgaJ!I/ M3Hӕujvˎ9fqp7tF.֌EH`7I&AhH,+ ":O," 2OFA ΐAq4"5)=i0ķUX9b/^ͱlqz-ˑMt ǭjp)!m̼qCXJw?  {1U흣8+Mp,[waC;C)ʓžR;uژI0J)&J O@9});]ױ٘(=P43Hu#mE(AV5"/$^NބP92=Jb5<|p4m1.#=S}Flm(UbU:Q%4sTĆ"`)RPQRQ@ƓM5,hia3*nUrMbꚴ̶c̞N6qYcX$ޤV0pyJUcN*9]~Ê6z֖24Ħ IU9`+)HQMN)f&T1ZCa/>St)3(Hi0髰_2%%!,s[-2E*,F4opBRZ\PM&g<ғi`kZ_*3wu;C k^XՒhȘZ&7sZM&H29TR(qY=KZ2uT70t>$2It)M]дV!E0 J$ T E7)%!lzkΤsJKȌOg>b ikH;Cܸmy(Abp79*GG._`-EXQީlH`8fkb)9ErON(U\gjHNA9Ȧn-fJIǸi;H"v4X 2#!JNw{vz՘#,H=XbX9؊ U' E1 (u襰qށuhÿ2\g5l6yeN SA4\wþn 91ONN}D9<J@񊲤c E!֢u I!dTM Ͻ)r=w4*U]|tZK~#~kQNEC)-vzfaE0;zO/^9^ɋN B$p\u-BsM{Hfu4757-"'XZ|WmP7x Nm.ʾӤ:˿1+\qI֩ Zh@y4D.Vao?i[c=MuBU-Q@Q@ E qnW֔:-M'kC18'҆Jb^fY'`G隆\M >Tp" E֕l(==DmD1*CS})L{v|nF w+:PI I*=8 $)J67@(p䟭F>r#epv@ ]Dg$ALV A@'ǝ* Qw:rN1JNT4 3=M,G"  (S$PLFzzSX*3LU9'ȠaIq@"!UPv znm,sw U 1隯p}(u36oy`emr'r(K؅^ht`+cb7mAL*nZ/i|Ҝg4"{m$f[˒5$25 @6F3֕z `JLi@&$2 Ӻ9B VdP,Z:f.j8GupׄNЙzvLiiM pjG\7 ,AGZj?!=({ʹoV, 遚Q- #  )V FNRZ7oޥ}KaLPJnW #icB %rҕI]09ͽwg1Cw@9)ךV%O+ ˕Fc"ݰ`F0€2'RnAyΩLvLuxI@Ҟ:Uq)o *N(BiG5eEK%WRJ<[Q+9Y>@ѭ돲 8TFe j F4P!Ԍ  u!4@M'RIU+bƑG vVnDE{֋܅?yp4\(Ƹ- COks1rئ3ҥ0\c89PT(rF=)!u)ݧnswlSv;QPִm =(vB ݳrSrk1ފAdsAe9XyVMĄg2'$4CewsPbzՅ\AOxx40~*T?-'4H9@!>R()SҐހ$ϭLzPixϭ1 3Rf2Ɨy\$Mx;Й 9'N9)8☃4 ֤<) E7cRq6i:2ŬU:-sČ~i/̙8;2yn}h(|NnmށRIt"6SoA@ C23y[$|Å~iWiV0àB )7m1V[w)79ReHv(9*,rGE$R@Qy۴rzzۅ'p~!G1#"Q"bQR) Lǹ`&|u) Onn ^}Re7FEI(Ag˵pl[wGRrkJw ?c?.i!h&IH4 J\PNg4j'l H<港H1DIFH׷#lo!'-^k4(]wHk5 t䁚x$3p=X3\3pOScrU$u(z"d͑Jv%gC 'k"guFaEPRQ@4 lחH~cDweD }h$ՙ"u ͦ.E)!̪9*vVԗ5FFNiI*>_Jk@c3n\}^ šIp) n<2E%Wdzs)ffsLy4P׸`ۆ9)%8)7zPIawZi8'oQUNh2[ʗPrs)!F{TMl;+PIǰJzސY6OK`z`&Jn={RrHh`'8<)ʥS= D<{M33(6v r)څڄ\d cbF(s zdS1g ivs |܆pOE n'A' 2 uԚR3'\f 14؊s(&!j @ 9IiXkG0Xy=Q=+2Y)fhFb1ꄌ7qҨ <8?*%4"7=j]֛WG!o^:d)"gZ*Ť(JC@GJP=yLڜzDMg&j}jBslrx \uXp)x@NAl ˴jQь$cn1ۮ=hXHL݉dnj z-H.lAKh0HoxwAvUU\+14>QސIc@6rs!'8jbp'Ɵ18p's aSp!0~駷7 @y˻'KpILH|G\O2c%p iZG3SRπs>$5mAyȈ ӽj^{Ҿ{:JƑ|O׆IM =zc:U\CȠ4X:iOA@zsK1 'i w2NS"r E!梒ۘ;5͵czS&Rcl>9B8"p1~zfYԦC#Urcgڀc6;pRc$m'pP=)>@ #ɔaqޔ9{ 63402GJT`qڤH>fB :j%ƚOJ8>޴952z'@<[r1 l$"+ wm#=)6Z7)OJL}^6kJJ \H [RFVs̸j;<5 !I&BԮ; gDӅj)!H dwPԅRH{ԷqmĚ c+t-"G,zWt&~様pr#G% +t)&onjmuB:+u3զ7G@. XArÊj{ lcb $tP3(@I1q)9hӨIEh]f7 MրȣqvloڢQ|P>VA&i[N’e{9W?'=+2o1\Lz-+g-AڥN$Z'JD!)`N)=ޙ'} R{ v]\r4\l8r#S@lJLUl;U 7#GjiW6a9eC:h5LE/\citsߚ Jցn~:T@1F=+F)sb%QVlZb>I0LR!zbm`z"#H2 {RVB/nE檱flgҀ dPKwFn$Un9FC`JG$za_(rTsJ<T|Ѧwq֚(ۜ@ ~H=֚(F O$G sfNg'> Yay<ўy߿*W(±#MOQ7 (2Y,n?RYCp% :Z0em9)gБT>/Zihc3[ jF#qO5 cFl 4 WsA$Lq4o\ҩAh" BxGZ`Ӂ@4sPGu<Bul9敀z.:U\}=v^IڳCZ5{K72 RBPpE46#9zgN3@!sA@ b? ףݦ˞Б28FHyN4Z^" 43vthݰbEud2Ah?(Vbe+Ș{Wk\dʽu0*JKP1sKڐ 4f HizRHiK)r>Jmk6hۍi4v=<㧹$; 6=KҭEEPsRϫCX1s.DK-qZ(t{S̛֯z|÷0e94. q0&$@2jc8c d2I@`)`q(S&R&-[xt͏] [?ZELόn5OS@ 2iwp׌H>`֩\7+}s*M$\}l HwEopRbo'9g}$g+zd.#lvnՔA)yY#OjtO@} z,SPhLVR,p:Vv5N茞OZ69N0'r8ZVS# _Ns ls5G C).;WЎCL`*ml4 \SUNuby1HJЎ0Br'59afC{z Khi=0YnvJ'ǸPQNz%i>]NO Ҵn|eS$uR$LOBsP" sQZ }ZEE7<OUhbڀOrJN !9%yNۚQ3Vt@sO֟P3;\E?_׉?4Й.)⏥82i Q`# JaDxHE<+KUyRdj`:Út;1<ױԤt!B(q1)71*8E]Ϲf#=wpgCf=5cb[]pxTj%GHwEqJ<_,0F?B Q4X,#t,)He]EȩD,N==mO0=,lT^.8dڔg=h\ 1'bsJWh?Sl8cn!N3UKy/lsҕѱBj0+f\Q8+jvVe":1(wFOP& s-JZI;qkxMIhg(c`hI蚬v,Þ5\ D|"%9bE"2zV] OZBg-Io$K]XdO-ds60>CVH1҂vydw{P;6 }j4'{ Q@V7̠ZET$Zc\{jC,G鎴b+~\EL-2C>o~*Nj0Ln)ʨ+@ 1;Tu#<1OzH,(%D)s`$R~e [r1 ;q m)NI$1iX@ es:v rms>BySր0~Zsn!m,=zU[xgh yD7ENC!kKQ@繠X@aϽ1EYG4oE06GިoPʹU9;OZhD,Oҡf<"$f{wր JCh9If?>(Hc4r:Q`Չ5e!71@{8g5FvƇvA5yȘJ#= ph* S{M\ R2sJI=쐫 [ٔ!㱦H+KJ\+15%DﭦkPrv4«!a[aF8@ w p\M9QXa]\vB6;)xe" ~*E@HZCxd#BͯlQ\7=Fe(*s-J 0ir)VlvdՙiIX'Һ \S }ȡ?*C=ǓK}"مjDm|W1sq$w!U.VP! 2OVW2FяSwm,:>ɨLH@y^Ơ{23 J41J7Quq vmid9а,jv=(v'R(fe!w=2N1sv{(TmurzfoQ@ eUSv 0OFT3:Z/$FG9==p]cL;AR"mE!: Vʖ<ҕE`H袋c(Į'A0_1a@un>挡E'#)J .9[MC̏i|ʙPd紫粺jfOcGUĞyp# sց> MF)~78'ެ+yH4  $܀δІɨߏ"ldh85f1ҁ cH}(xҀH b׽((z*TjdQu  ?΀=ḍ3^fA5⯂Қt2L i0JKt(zSY zCE_yyh*ufh&2R`ڈmlҺhP;/@XwJxV-8QwpvH + GsMp㧭Re˞ * D8S&BIO9E c>D>ɣ O !8 =i>޵ [wϵJadOքd `44lPR d 6F8O5dTcұH|[i!]ۈsaO] x+<5IH ) #fTF\wHcMU'8"^DHc^sYu&0Ny&G$6sדWKnN@bܟ׹¤# $G8/#p )Al"\sl; 0hcA 0){!yltAV )) 9W,r'Fj"hD9sϽ T*lۊ`?ڸ ZBxP>\@4@ 0 8By#x/P'?(`-[hFcZq256:a΅Vnּ}k[o*_ZT+&J̭v6T m.p2y{=W=K49AI"c(H5DKh3t~eb$95Pp` N2 2kE,aK-Qdfg3ӽK apQKq_Ê@9jV¡bqE^n3b0sFON⁈kڛ'ˆ`p0Iq6=1JzPڏrX B' sx(w;9B7M98$w}G@\dxa`0(ڙ,7`t2+caʏv\SRqɠP2Y׵10'9+M;9 'zP`FҤu #/q޹]~˗ύ~8W3Bѿ$)۩$Ns֤G$Qq֜ *03 zw h@18! 5#FiOlRFP"VfE <=G)qN\h2eۂ =8ǭ q@ n{Tl1"V7pEb'Nwfx@Z_A5cU=r3Oq*Ӛ /xyM3HqJn٧I`[y Jjn@MmAppFy6ӥ@PGKo~Rv !/9u]c!-KBJ.77ZeGfSg;Lh.SC#,G^)4n8'@D(yaix ߆<^$`7x2)NJB-*4 ڶH ]|)U+GHGc1ֹr95BgsO=F@A5l5 4)\we$2IFU J$gjKL5,Dyv2V9%lpBYGqߊWtdl$pi]ʹ t!ژ̘۶,EgzޑDn :Є*sR*7€Jc}i@+9?(J "ˌgލzFw`R*uh r) 9#@ ,/ tO'8SbOCHa8H.ք|=O' ԎrޣyHs+g*F[}p:Uh,pj4Mčw9Il,cE8gThՕ5AH vmGJ6*9!`A$PsdtTf@N#PݐqUʰ$3G@\<J|!AH@ ۂp8@QFyi,D =K)~AV7@Wu\!v7z)Yrg)%]~nr1F˹~oޓ8;t4!\rYTdp2i0@܍W_ZcP}(9YCm;vH;Q`+5*2 ԆBN:(`"ڛ"8cҀT!Og+⸎b+B1bsրOP9ܼrԒ++r1I0%m>Ƶln8Lh4UA+*)29nB*Dp^$ 2sT ֠bpvYr枒4 cB*Iht:f٪EIc+mJI"={B7L捧c"pگ(UBĠsJ[b\sC" 1G* jrI#R.4h,1}0;RUlH@=` .QS4i&Pstc&r3wBKf`rz_˕EEJ(|Bf!eJ&ɑI2n<>cUȦID8=/~dbzsңX:J9zh3 V!b ,JXtZwIlK 8)C^3ZFYJdnVPqסͻ[#ȠӰͨN\/+m.1@KQ_ޣ'44I߃@JEҎw$P0->'}jR iW d4@q@>Qڝ8{P#j,]Ӊ7uQNfQ4;ʼ'TD1Sڝj.iY'iqE%4**EF"E/4cUi#M#1j*W[m 6[ t`3K3*kcI1ʧvi2wHmSVN C!D'#5|!<#WwJCk-=Gg\)W^;P-#O^*ez(c(n3Qn(^0< =x6-B0cPք&s(u5zfQۥ1j1RI/C0⭙as+#mR|(l  )(})XdȤfv"\SE% S'=(A`q?0o RGRm 8Dr(+lB@Nsӊ".fLԴ!pHd;P=C*0iV~mR`FzZ}5F8#n` U0iciF@ )ɪ6@h CFw/|=*=*%}Ѽ!niqP8'@R 4 Yw|Ai0v)tfb@:,GL`b4(Ubs*tV,b*NGAJZE9 rhm߂0{~1֒)(=9'3M$ʞWH #9r$,g!*g(`H&3=j`s:JB69AހrO +t- אp9#EFޤw@Q|3''ȻԦ 4DL+=inT7ܸRc%oAgb0{stl:%qG& b9R1RgP0NFӵNh>C@h;P㸠EsIcNR)x$Q4Ҟ(^r*3Zlt\jNfQq,ZX@R'@J#ȩ<І1rGjf bh皙 1QSڬ$KZ`8zϞos@(2ڴEP\[A+d-B>aK,ʕ6RZc/ k9MmʁжbtZ|jpҩ#B02PHB k'\ԊC!(TBj ԑ DP43q+1c#]i0=Ap #>zژv4^|Jh 4gj`1sZ\ TRr@ E\=0z+m=FHҕL;'F͞!篥XQ@.i9& hi{PC֘sFh+c&! S0NMR $`0sҘjBGȽ)l.["U AJY7:z n+#R*3aҘCԂ@xP0{`3`!GB)lRpBb!֔? 8i y);TY?0_΀Ԑ>T#i&hdRcҐS.GX@ #֌`P1`j/J( %pTX@?J\Ѐp94zӁ$SWu;<tЅ{#xAFf K#^RFX!pӚ2zze =jD8@TqS>"ZXS@?'TSY1V(H=EYE#Oje#vOU9 V7DEyhUݱk`9 P+f G H<8mC,[3Z.ۃІ7Ԟ6'>H3/CLCr1nV_.ӟ(BXw&1]*(&1#(grqڧ4ɣԯan֒MF1cJ95k#?QVS[cǭ1yN*f } &wPH>IWۚHXpA7)d t1BPU<>{P$+ _3DIDnXbs.18@bqGJ6㓟Jz@{B y^քy$zoA@#)=)xʸqMh-?!38ʱ~D9'֖U;3#aC3K q*vbBڞ=U /P2a9#4488@ mP畤nz8 زf%hT0؇=7`hN =sޕ%Ҙ1QsQS VDY;RFܻ9J"ylqT {=7,DCҙ#eO"嶟JdwY*x!X5\r͜*sL.;r1\ n -~Gfv2rh͸!;}+P*F|4136hԣzQ!F dw$!zbI\R `3Lb⓯HB@F^)d]F^8=zptfr*?,jW*FS45"r1LrRyHiA%RӡGHop.pčh.+M711vPڀ 1ԑܺd`H} E4; P2D|*#7&2O f*'W @4qXغ`;{6 )SCwu Hqi-&xl*>' 6R85)&WVeR1iFXK3d $j'lt"JqɨL28)ҒCq֗ ~9 (xЬ3 iAt1@'@ni刾 u WbOC2֡vb950Eۚr8sjn86jk&j "\()NK۩ia*ٻ94$r{ޘSO^{S$"CПz`#3|JG?)EYyAX yp/}xNSL9ـ'ޚ\nin<`@C<݈MP;;=p>y+*v] ?*`s֐P18@i{PRV*s^h`3'h-0f%R-C8?(ݗS^(׸ѮunVURҤ TQ=*p12jtL,880N)E*QqHe( k #!זѲ6@֓ʗ xnm#)1RG ⹛Jx bY'=ko|au'O"42p2Rޤ/s@H-e{Vl=`bP=E;Zw\LۂίLP#v9O?.\Lv20 ց0%yҷ0o uֿm*҇ana]1ʒG[hȋwNiBrhH7ҷޡZ\ˑ 2K2 n9皉8T'ސ-QN%) :i4 %#4)(*I"EKh@"#֦sdҭG`R`YH*ULR:41A$;"n!87x8l^>ŝ \NWZĽk)ZTYiY,+@H W $F 7{F`峷sN$0]n? %H:l7r:S%&e#sRpr%`iހIVn88insuXOj,Ps\_ c+B"Fi*9C(AV@A995}}*ڂ# j+3v8&^rp/!+ 3J+P!>7sm1C{ҫp˓J@1fO"2;zŻ/EAu +F{-,>O!67M$irpX \ˁhlW"VIHzY|@zP7fqVXg<{w<NXʁ D^6Dy JGRFލXqL(žk" I@ ۚL~i@i-.s@ f FhDozq9=i&})}:ӆhs<{=G+WAyBei˩Fn3]?;*C{ CޭGj*b!(bҐ"MXH0,*SB%QNHDlU Ad vOq&ԭŤFN+bFÕ4D UOx~0S]HH!{SE=U{zS,Ϗ` D##֚>aڐ (XWt*1 [\5q4[ z9~u*qnxذ'(J)H?6ph&G(zڬ1J?:*XÂ2*xpO0/Bѷ}HzuBt Ljq54zR0p=)Yr$ 9#9-G{kFN> QҀDӥXVˁCvȽ?:z]FN h n2*EpQJ)pi. 0J9ɨ1p)-8.>hբ!mvB|QhjՏ[^X^}؝pBOz@1ͺH 2sQV.I!I)/֏#Xaf}EaА:Sjau 0&юi`╣_N(X4ݝ`. )4PR-ъqg$SƢr /4%]P^ibDmψ#kNtS]֨K4+~tX\݊jh@15瞔+(жA}hh$ا8=w'x#5s I5 )YNzIrSi3h.}h&.r:" "br5F<7܄ 1LVkpHiohBf-b\ίqpXžÊ@( bi"`Y82\F:Lq`J ??N8N- joIw֝%P {'G&Bڄ0|nsT'v˾jYE5YL;Q :a6z۱{=x֨N}i&p7t=a|y4l{g; c=No‹mn^_p@qB+nE%1OZ7Gc8BьP04c`Jr6:c<~T09}Z]q?1B=OӾuaOz+HR#*G| d>j` =V HC! E!q@Cƭ2}6ʥ>%-)0{oyP_ٗkЯXRchɖ|7!kDF9iFґ J#CL Wц1zU,Ns5T4z17frp3R1Kg4ߑp{Sc8gjyr4 [ M隳0HA)4hUnx0#4rݱOyKF ElڹV,m͕5qg5X^DFe*)${cFpMJ?t3.I"x/A.JߊɣDHdqFߟ))cs@ #(bwךdu 7d i94\`å5qw1@> ~gȤc n3H8j"=8x GL@mjsN#h) $s! ExhMqMs@D_%ȦjO-(>e,·lOijƴ,@L]MۇjE[;A3OA8e4gxI 8=iNlǎrMAdm=Gz-G/W8+^J%HR"bVG"~F)yɦf`N84A+N)!_ V%9' TLzr=hkd@j%J@sK8bƀK9ZKޞq@:q?QxPqRTSԇAsH` ʓ$n@S4F$L Ҁ? ǵ.s&fJc==)z941~<Ѐ]ޏ,qVCLyM5m> ϡ@\ZaabJa*1m`$ؤ6O^(,4M)an0A8=£>gLMdZ@4z}i$:Rl?8z '&J^R91ҀO£hA"#/Nկ2Xʨ1gHwcTې3Eg#JbxZ8uC@ jt0aIssy#)"Șm-y$'d:U&6H:jK]6Y"4j҂ZHRiی;TܤKT=zsM7DX=2BUxNf=*Yv5-T"67ˉ=[6^waA7khvcycրQE"Hcx9`с8$vv PI5iU dzͣq BB LPUc j6mF:#7+<zRmVܔKz0 6}j<, wE(f1BNf \P18B␟€JyP0=h@ Ҥ^-(d[^Qi(Ҟ* Efy|І*p xbE- (i`03n%̼r@Ed]{&-ES':/?xӊHɫq:tsod܆+WQm$v+m>!i hiQ 4B9\G&HSޥm֥ {R:Ss@!ʌ0"$S6zS^3SJCp ˿lIzi;Sr@/4;z9Jxhxj3<8kYKc:k[pBk֣ Z,&qsW=4HZ3@My_Q@<ҟZI0'ڳ4,Q4)ARi # @o0h#=YqL@  cz)]4sBǸȧ$]=Ag@ `Hsr:ԅA(Yv@9Z؈f$;P!AXڦ1y<Jm޾[!;Z܎5XC%jJ9ZA?A `b!@ь , ry=2H֩i@Ə@9>c& oҞy(bp9QNE-FJ+zgxtw?Z-tuUR81HCwpyoyzS#=BBrE1SQ<ܐ)t&jcmh\cb9td:qHSzЁq*}7 G@%iBw摁@ ?8a@*d*p:0`3=)Xp#9֓+U<{? K;GrSf;;R::`26* *ƤDs>g9 q0yA*nQ24*Fi@GLӝE$2'GETd(Be .5DdgŸZ#0]8 }Erd OL)$!\}F014M!KpM<*9-\+""3tR`M>x@Di:s@Ǡz{JZsnALD3he&Yx}qQA6=,Q^EsҲĤ:9aqA>Rcmh)0F\vx9m;Vĩ M+(X wVksA gD%Y8-TW) ȦAW̉(٨]ЀOe9upmC9.G,@`lbI$qLycsOS"p>MĠPOlHL癯&g*WgV6/]EmVRۃ}42J?NpJJj6뚥a} XYNGIp6\zphdǡZpj͸(?ޤ*efN3@wE0 g)1LRw@Ġs@^/ZH>B[K΁ܪ u&[C(0=j4 OVK20(zXun2z!3*y1.p(lE9_ j2(eÊԈ w'NM!ChF `z [n$>gE "78ĘsZwyogW^Z 8^vՒyνN!vAKr)ޜ˞sCZ!i䚆kf,FIVwCbܫ3bɋ(fԌM~\m`ʙjN)h֤1^zU#5)8< OA/\""`(6"l& "cX$LayQΆ 4 9 173#9G y`f%RqP3Mp=ON81}SZbA86sȠɦR P(```Ҍ$*rJ/N,NiwLgw>H>5\iPeݶX(ki{VA} ІfR[h`zԴUIE #< g{eze\ІМnjЊ,mqOkkK*߉m!CABB:ٺc`i MQ-G!w^ `b~^͈Wtݙ4yCnv*#ˑB4&92=^p;.Ay8;DR YHNF:JثeCQș(U8y1:S@sA(PhR)J:RҖk{_3&M@Ȯh7@1Cҙ1@6ހ"3dޘLjc"g'%<5Eyf8>NXЄQ@yY_z9 RphTp84 $TODXIE` 0b+AB'wSōp83n<>RGm&8 ԁi_'NKRlcZW&2M1ܣ%sҡk"iI<Щ$p%d;}ͤx/=j:" a췯aiubU/C@Z`8֐c0'V ($K9@)p9*+3l5!+ A/UZgS@Ri#44vUe=t@AF+d})y&rjZZR=MH3~>E@p4&9A@2zo94w7'qv 9oJ@7:Rntހs~û1@j *ZJ@B^^[܎)E941P+P*00jA'ҐP9T}3T1U6R{O# k0ӑ t@ !-K Pq@VW0e!iˌC$Pf2Q&0ASZBi!O1c<3ށHjk+׮hҨHOq=Ȗy!8 ~jRhzVz=Z [g>C8W[FܧrڜR23&AH˨(EeWesєCҼ] I8*U\1a"fsP b,[ x~ Hei%HCWfŎ9 ,1>0s@x({*/=:S@gl$cIM qށ6Ze g=ǽBOqZ@ pO5]^(υT~U$NA45FjɜI'@4aXɜ2~}j7&2)sڀ; Vtu|ĊF$`m r*f[f03zΰn&JsҐ\&&f/\oF=MZ4UR)=Ɗe|ø\D`؊< VGߚ@jKibbwX OGhD5ǿi]z4 bzb{(N)8?x@!Vov6օ#i6R\P@9G<')[Rhz@\T!hccQ $Rl,0&*H$d!e7qLd Sho<ӢF:P-h[dvdEl9-F*`;jcRLI+ar?*>XRUF($WH^kH `4züA< Pw3ʓ)(è sP0f @^p+𥩖8p=+i$9(+էdTrŒ)Kq :'5F1EKhNjY۩+nwHJ7ftUԴfrb"c) d+O9UڸG ښh sOa )|cz.۽DtdbL\.1,@.N+:f !lPL~ -6R@4~QJBQ13ҷ!Jt?sQ [=k 䦊D' cE'b+>Oii jr:@ܗjM1<3qhl@ҩz(y4~zȈ8nlZrj(sMiƦrH+nȗ)CA7.yzJ8Fؠ+l VIց䃃Nx@^ެ CDpIRZP(@#M <` C (7r.T {\{` yK'4,x<`|=q@dziiƂ>RJO0\1G4X*r$t482f!j-hYA,H9LHt qR4[#E1 .)[ZؚH'.s@M8ɦ2Ih0ÑE杄 @r2sRġbbr0!.}hVUx4n+Ÿ B!pЀ}rEUqB'gkN<1HD@ҴaTn47&ZEBr,V0sUy☈[HqH'zbQ XKcz H(۱BB*W)psFh=i0`.iG"]ӱZ r) ^ۙJ ޘۈ(k;54R PdPEDXn#e U^Cdސ LgRy^h&(\O8U$);zj o4qSHyZ;{(jbzө4Mg Ȩ8ۧ#(45pGZ1V;jCݞ'9%rzZD99( OL}{xM/h㎴}g:J}@n@9Y@T# sMhOD0_G\ץZ3 ȥвb \g`\2ĕP<&fR#L8NejҸiG Q#BL44Ƥ"B!gɪ2D0GqIs,fIS13BQڬAl ۿ'H"{1^Y>cr}h6b9Q=icLIFc ֎A ף@U~Z:P=;PڗZp@y@c{V ֐ .ǭ;Ǻ9+bCqP&Bݚs 8\H)byO~3"0P 1Kq@ 9e@QNʃsYKI3C1,w x5* 㸦ʑS#_J2L.:3@3  s/K`Qa)ǽ3$JbT)dPY<Ԉbq Ԃ5ezT0G84N@jqM^Ջsg%InsSE8ց` ϭ,ppFh\ 55ś.E rv,i:ö$zQ.9!j21xVE$z0W]nx">. ?A,겱i0*zz%HDpx4䷖a.!zl dʣX’s@lJ|{T{I"P4@)U 1*yJ2p(j@}Ef8D׊cځ느z>a^鑰"ݎ7t9W ]W2=CwhI 1<RFO=)pJ5 ^ $&GN]'<5Ļʦx8;+gֽk6g44+˩p>TUܒ܂I4.F=rdg;!NI nNXq@9= 0HB n(`6|Ú`T7pImrǷ9UY1چ= '^;R: N)qG@ OJ:P1zR宇4^*lhם6 TGЮz Lܓҡqgv7j7$"?0 d&{ Qm4):Q`FFE' :c4zcH8恒rMWaҀ%<ҫ>/]2RpohFfD#iTudK:Hf)8RQOڝ{TM/=I,qMi s@4Y㓊bow6ъAAB;@Z>zҎ 8uHZV&qi тҦyX:xjɸBUr*FXҐz(ddr11mzTˏP"Wn @ǃ(EdHbFzT~ԶqK\~03Fi5b77H߅$zSR6fL |Ȫ@05bzTM u!1=1^KJҞьTDmXJwbBgHn󰒹KX i@.p(MnMa@i)Xu]ۘsӵ4R6YJ SRg|P9`>:/8۟R k+Xw;I#Kabʅ$*EEhBG(Gj*!f ^(x=1;܄#04zb=Z)EdDi+mC,.sEK4i\hapJw(XpX A=iXTDdI~T1ށ@ý@ԧրCx`){P"JE SNc@`n{╆AJn"H9p9%\J[;, OJS(" ; 9`,H@>EϞnW<"1>qQa0EzR(*:@A˔z`όb!#a!C3OjV[Ӡk 3b7-\W'ugғ.Ua X>T'Qr%"LxWrU:Vɢ>Prx9Ɨ(8&(qJ:恊idP"6R޴iT?9($jY3@>RG9CT8chBW4=-H \h~+^c5u(Rbɴc=iiU<9St{$dkL|T+}*7AM7- {QZFIfUi@!3Ugpi͹9栗Pfʒ\3@d~Ӆ\"E'+J Rz h D~XR4cT`ď)"<eu; Dɨ|]l%$QS @f@J#b6ccdrZ 7h{m$N#8Ÿ-ߚ zC-tnRe0 R@;hPs[Tz-aXUWи3GI&I'qҒW(L *T8; ǓLmk 'ޗ-iQM*PbB0TNy+dƸVsi򁐜)SGR4ZIHɫ'"qVN$Ȅ 6sڀ"UBH2hA !pviaI#H735JXLEFBHf' fJkWzo&޼ 9_xnOμOL 74^?3LCOZ\恁8 hFih'l&x ߚMߥ0Wmmݻ"K3]66Flg֑H$ _wx4"feJ ԉI~sPUcrzU-Z%UQIxc9X~S"Z)ʞ5H"Jc.Eb9*c'LLHdd)3E&iJ[)n 0u@I<5f>f6@"T9<'jfF 8"@ ,k"9lqB31Kagn2qԎܕ9~qcD۔ >(8"|ZLc4FX*y*T 'Mi3Sq@\ӮҦ,viI .]NHB'b%\jU{i.BYߡ5$vSRSN #~04u b+$OM8h#T'Pq@W?h5ֶQ4t^lk6xXJEt6I>ls] ϧ8?.h@y$8&@KL!! Nl4P@GP6ҡs 1&ـećF|fijAH Jw|;Ʀ]z5 )MZcFڱpƊW# ԡMKLd9HeJLc)9L qi8:r&O4!duީoaNsQe ~uZ+i?uMLN;{0ً3ۊ` RB5 C#.1&'!$n?`119ˊ5GR[r)nlБ뎴GHpE0 N $Ҋy?էq-hۗnZ7'gPǭ(2h Iڔqy'48P 4 )B0i3aS.ҧq@b3Wb%A#9 l*E_iElZ[VQB<Gjb!#楤R׫^!8?8\`o$ + bVldJPKXtZyBbB=*Ǵ+XSBxl]"Z10c{ASj#"BxVM܌IUA^E=W-4cj{? ֢ISb[aiM1 bALV:C Py5nvyeCp]'E ƣm=~jB2e8TpzRJ;(TWMqi&=:SAG#Mג9⛎*sK=0H4ހOsP!;0q jBy#҂="glqł5+X] .2^8ksOi}Z[D?* PN9Wh({(+t8)yȥ#hBg C;V,{80B*=sHOJBy)3րߥ'4c-PǰPw% E'ҁ$K|Sja8j"Hht'IbajҊUx IKmJ7*5M 4I(#r=E0j:!å sҀNGb4 ڗh$^e)a`@փyWKeb΀tUMoeq.y`6x4 qr29 H&8L6qLW(N TQ#4\ rj@|ҏQ]sXԟe,9!mNXL?Zn=O4t4 g!ݰnC7lГp^,pGjWТP*)& ڙ!=$̧ڢ$Zmqan0NMfMxQOq= K5TG<mA=۱IF <Ӗ9!ˎMI r)=ƭҏU}hf.d1lcL,wX)!Kɬ;!b+CV{ܗNiҞd @3 :N{⦊ٜبQКXv)-B%H)10-JaB9D gaq۵]f)(R3>d[9862pO݆ HD`3Q㑞hNmw0" GF69=s zݪҴL HWaڣxA+K ,P#>X'Y5 GH=^hWQn|U`=A4꒎C xq-vjq< ʟSH\׎0%yJ"Yj:fz"zSGf})ģNݞ9vڋ 獤1y>| ^3ImN[X,-\M0$ڲ|T4d,֘_ց /׊Lc4ҁ,EXKQI ҜCY[ s'#2$UwBkc]iҹ⁣S=m{Sӥ V=Es^]yaSRf~dSU@\2|hl!#pHbO49\td#kP>W$ˉU>4F4ʷa.4]g7Ӛ7qjݥ4nGJI5b+3Ҽ\0Mit >$̮(8ZvyS2do7rjyn;<`#2X~mf[e%a3XO|mXJI+!TFC)t988<Є*3y*x5]@wKf/ x#\d1GyTH ψxH@bĊnؑɧPBE9PXIa~2mȠf\錞FEJB"4J@@\}+/vſHg/J~=MH?GwOkH!2e@jEe E?(bMҥ!Ă?JM4Fڍ8juҐr) @rإeɦ@^:A Wbr1\^(D1lS9"";fHRPE4Rc޴ ٦I8S@P`qjj2i uH4jZ 7NӬ;@[Cc$T6=*dRL Sǚ! "9ܚ:(@#rnile҆O[ok,ڀlR¨˪j&ͪH.QTfJK4$5i68Q kD#.+H\̅pֆP1);(BCM1]1Ѱx~ 68c#y+>[vh'#}0( c"hTdV3 11zC3nv04$sI 3x gv'kҝP3N(bR"2 `SX 8[Gn ʉr3NF4>:`-J-'+ W !vU˱x~(tjS%ځَؓi |HTP4dS Ҕ}h J砠ڿ(&XhX%ErqQG1)\ LD"IPP~z4@FqȠ4im0ʬ:Ee8"kHy$[|IqYg' M l.FvLW /#a%iNش3G@\JgW#xM(Զ)oɜqR2xN}i`?ܥk2Y+w5ur>=FR1$8̒M%T,xSz011 $Sh1@.xNH+V&,ƫ) kՇf[hB޹XK3{I|Zػm㠡09Y dh%J}N$\b)1hQ) hag4S;SSLEYT25SKdH@  &nT4YK 9 q%.P,GEnI5:i6 aٱf [}:Hej\oQƪ PLGZ`M*@ϭ1 =j@x7ndi\/ ipm)y!T*e"0GfO.+R*)/(UsFiE&ܷ$e:6:SJb 򼳑A |SlL;r qB3cSMvFGQH9&c m(=?0 @xmրsړ,PNlqFx3y( @ 4ց>bkWsƐfxή"3Hz3*LrƞANh: (CI!s:84 ;@Fx|z΀+dw 4tWql 1U4HRh&TtdUrWeȣ!yِ) ׆ {T`(@G]Ӌ ,LV5BGA㝳ӓi7Xzeа^3J`1zҬ`Z Rޒ=iNz@ 'H&R"3SCO}/R88h{q;7d .l96$5EجNcՁ^)ĚT e{ѸXmI,F:P:,IhD$pjHb }j qɦ:QuJ|p4"F /pGzNX?<jXH$0/\sM1`N)\(1q(ᗞ)#n͎u)>@)g\Mi iPz^[9T,4!ziJdґ7cU*PFzQqB#(X@514n!7 i! @d.F:S[Ϻӌԁ(֡KG;y{W|WgW;H; ^?C^VӻU!1gR;A5Qr,*^鑚vi4rv-)bv$Ax1yy枱Rcf@ 遚f\dɅ^h1a*N` J@4S0(C4 IxM#&lQNU*8 GZqyJWwJ IlsȮ~OEȮ,Ge]^f9=1 #=ipzp(=(Aǭ&=ivڀK Ƞ 9aHqsIڐ?7X֐\e In7Gɝ%{W3i1>Vhw@Te=0F8'֗B R wjR;lm.c^xhCH҇Jی-_ ;g.s;$_<*A)(iIJG*˂rjDYH@_l2y'l "#d#XbFy=X#ZC( }k" rjb9%_)~o@cJ}hvb 9ɣPOHSPnjvb# 9jq@u>!Z[jlAJHGWW,s\~!gL@sA"#pMAC@œMV 4(!z;zP[Jz$Ti$ P{fYB2vP@F)6ESp”J8.H88#p Rt8Lz8ArHs! %^p;P2/ɤ02䑎iu.V`EiPMSҐ8 JLEN2GJL`E0֜&0O i:z޴#[~tS yۓ@\){p IH hKMrå.s嗂Uҏ2 6fFѿ!23җv!Hq"FH46NX1O)0[ѰOH =F<.f z:SY*g\57p)t9@M. 0h)ޘ (I)ik&z &e1HHȮI{BA+1Z@7aJ$^J d8N*@lJG4 sMbG+ZUC@)Aq@ xb2JWPc @& Pc"z;?n@W`I \q[S<M&s1k5V!zON\JnOzNsFEw BwҀ$mj,HB>f\r*K]F=*)w /j 1Ҁ[ yPB&I=' zSNi4YͳցF(Uqنsˍ?.M*+mЀv­ԁ2FM!_BG9c1=i#Sց94␉F80G:zSRP,/Ju4)dusҗQ)8ڟA+)1sޖ@9#5"ri.~n)̤`ӂhS@%h.00h -T%{GyTIo$p)+?ZIXm⢉Hrhsp2i `35GȮtɆ{PIa2d{p#BC1o*x`H=)N3PzǵX͛?ZSQamAUqPv hf=i0UNfuS0+F@ށR iD sRn;l#ҀP+\nxl@ ;nM7iFG4m#0Le+Ҝp9+X}*sE!&.ObsOp; (FQLAhPȠPԑ0977X6pUv7m浖BGTnFi 1%,jgʫɪž|!d%*"9P0lRE=(H| ny`zR˰x4Hc z@!Ƽ ӅHWYU9(i@Zax23H‹_(3/{h(z'=_464: f~sMbsgQ"GCgpa ȯ!emp.;jL?홨%l3J̊o8=# Vo䤧ٚwн)Q<29)?Nt"94ps˟  S&L2Ry6(.ȍvϓ.=cϓ/i]2ӯ4i"_9i+& e\WS,nºA{!O"▽-$T5xvCC'iWBnȗ4Wehװ]ɧH4תo_HF̈??FoOHz. ?1I|H.NרğFtD i3\{t?Ft =9~$?DWD;p!]Z&4x*V`}|V-|%{l[`֖tO?.>DPg\]hwF}l y\~WKk"FǦU6vJieT=Et/ 6I?Ɯ5п\' g%h.KcdN_h. urkI G h. Mw#g 5 . &i”|?zWG)0z?wc.~"ב t{$sQvi;Կ?]0Z}c}( Es:nNMgh/\9ɤjofZ}aG{ZEz9v<5@?*nZGo>BtF'Sv0`_J<=~Ԯ?<ԇ_N9h Z/֥v>}֢9@ _H|?<Qs bZj?Z:s ֠~}֢9>8GZhW?;[M{@> <a_N.!5?iuE\'U$=Q1KQ\~]~$R=ćJ.¼= DŽ_IR팁YpHǥ8) Y=`$f}h.?G.>W`t]H7QtQ E|ihŰfxfzM կw4V}̿٧jX?@Տ`٣@ѣ?}4fükN?@7ޝ<~\,X`K\V;}֗;}Ӏ?*?4Oʋ?<}(ӳT\,Vh*Qv\,(,??ʗ˴ 4{ ?}i,ɲ=hɳx._."*?v*xG|i< !Fi<#im?+fZ2ӯSYm29#hYest?ʋݡO[`EY-Oʏ@?4]by'I+䟕ad/ؠIQ(?~T]}RT]cyKhT>?թ(QEE%Qp-qQ寠`عʍ9ؽp(ꢀTR\bl\fҀ(ohb=GzPڍ 4]& >@&v]hm=m`c]@AFj}hmwh=GA4\zPW`EE RQEqH)lhm p.ў0()mFړhJ\{Q`!_j\6J6J` I@A 0=E}mm(sK@Ĥ@ SGZQց@ ޖ Hh@ @F9 F:`qKISh@(AL4R;h;Qڀ sH~JE6zPOҁ A SEKP;Pc;:!_ᤦ1;QRf@ i(Kހ wzNRd R(SҀ'zw3@ {RvBCP04vҀti€'-8Rviޔ{QJ;!ih1@M(hP0@Hz0P@)q@c%@@ A@RP!E`zP((`(@ю( Z&(B0Q@٠FA'd3UbJFIF,,C   &-(0/,(,+28H=25D6+,>U?DJLPQP0=a(װYw^2ߣE`!S:  gϼXt @&=.?+o1]G,m~GA_MvQ_z.q?ehݺzOYZ&> .ѻGs|Rz8W?`{?t4I=G-giYٮ?JOY_~{h~6s GF˄ئVC/)wZV8|'-;>?[1/x= N-!gϏ{vaŤ-O?ٓc-/x4|SeZio4K .L(G U8[J~*m1ANU@aGEN?ߢɦJTf?j]>?; A9q/-KݿEAN5}'jʎW. ;WVvG?/]v 7X֣n@[ZW.?>%\?_pVz4O,!zlQ]Ha C'\ߡ[.~$k[_lau`s<_KuXau_XO:5Z9|밿5reyBI`_BO1_mw<Z~!/.%>)'/\OxUq[K$ki:v$?clE h?УwX~!D?Rab }{{A~>@.ߪOX/G"0/(Qߺ\Xzakb"0i~?uL1G"0ׇפ_?^D>JC_~/(A!ktQȃO598>r ^|ߕǺ|7ױ! )r!s2s!9\9]&Sqk9]c6}7Rߝ'&zO):>TeO}Q Tr t T-w\kx]cO0:8]݃Mʇq3%7I A+TetҜ~4=pʃQMs:hh>)fuVRx 9PY"t*M_P6/:|Ee&"T:~Ҷx5!r}ѻb3q)ONvF O0Ӳ}??!gw4P]w94yIG?E]]zY.MedNq~7Ldj+gsMǹJ+43Θ\<) !`qڐ b@?*ng ~T<:@t c@n 7X8⑤`(w7>]S!CPo<7Nh /qց<ÏJ<B=iCq&4i7pMpAs@6837yKo4ayBdoC@q#14ѿ#!sҔɚ49n@ߚ7P\Ѽaz gh.hn4]I&iwzF!;${i c4@B!`yO ҁw4n*vnhݚ7s@ ~֔=&{f硢!cҗqf(V(4~47j@.}RnLq'ڗvG4;҆*}*NˆNh o8E4{R niwt7Ҁ K@@ni`P;92OgրZ\)7g]g"y-P8IZJ&=(g&0RTqRn nh9Bi2sN! F@h4g7@TgLW ճ|i΄J+2n_?ZNҎ= 4(<})# `Fsҗ=zhBguP0r:Q=NiH"ϵ(8`'< c4CxxA4) P})2@[ ӊtJRs9HNz`&N)r &9"aM4\JJr|zs@ u(4s@8'l ɠhf@H9 QgSӚLt@piR@8PG֘)3H4Kq'<3ց G4Ӛ/.}hhLրsI@ 28@}L H$p=yFP B*Gݤ MI)f63@ɣ47)#??{,d?7_P8&*h@NFiNSJ`.hRg0@)s4Z撄N ȣ`&xP1RBc@;B8ni &HgE'Zq@ 3 B} I=iݸcsӁ24@h'3a^h9=S94.s)@2s@OJ) &vߊNM(n((>f=(oj@@ʐ o;LйR23@()w`w\BiAӸZC'hc)) 9)q@JQyhgGJE/#ZNzP\A 8Rc4c4hRؤz^ހGJ@)KOL C"iA0YܒrƐN}h)(ɠvp1KA*^9 {Vdž"??=zQYCuǗ ǭc8CTgր?^;L9A4LbcҔ CH4g@(8@''֚zS=x8IqA9xq@4E4@!HNM($sҀz@iI8h @@Z2NqH)G&dcހfm#Ҁ1i;p}i@` c P=)hAg<{Q})R$R\ TGL C10(44zA Ҕu&Rc={sڗHBzR\SvfP3F7 @! })9pz3GybRR!R&@@ 9SWhҜzRR1  )r\:tdqǵ&})4NESS B4dg4'q߭/QǡJ01J4L旨iNIw$tLGR})ץlcF=0:@{Ve][M\&hK:Ӊ;?-((N&8ьp;ѝnMȤJ@ уۊB@))ƘG 4sIҀi/#hڗސP8:u ѐx$u(3ӭ$R穧 N1ژ 8I@WKNܟZ14` @QӚ^sN٠9(HڀghE f KAJR1' b=O?_j!I)~h!҃Lbϵ7/Q֗48 :҅#4ӥ :GA394 #n}804tH.({v3p%G1 'B}){#zx 2}iGN o'N0/S 0_(j"XRUYtwJ?@]@0J0 S l:v '(EH'xҘ8?<gJH|RϽ0hX`R4OP9Kz(q֐3@"@ y@ :u)=8sJLr@ >ԹIt4)A 74mޔqHҌ01(-1g\dR#Ps[>Ěg'AEfYE<~^9dՐ9}NǠB/=1LR'@$uoRdP0OI&xGt@sM94Ҽ@ P^A @(zӞ4N4ɦ18#Q8  \y܀zPPx9P)23@Z1(4J| p_~:4qbq'ӥ Nϭ&@=8uN=i8.)GoZLьzPNbO&4 NdPqM(?jRib( C 3n'8 9F;0Ȥ\B~4 #1hA=^Fx⛜2 i 2sJNhqRh<LB:bɢ/֌>n4iRwI8u⎔MS9LA8>#&OP8cM;TzRhNr?.J?:\g>ҀiÁCt"cB۸㚏P8;f }iTs@Em[΀=GEdY^'M|E1`8Yx*@HM q޼Ii?Joc(hzh^: QMAHaӓM4dhgR'N0(<i~ `NZ_`:Pt9ڌr(34bu``@ 444>db)07Jfq'#ފQӚR=H990z84Z3qҀsڀ{ nIL=MӚ RjNyΔ֐ǥ7Rc:H1מhs0Vn8H4rqM (*P(c4@ NB0z_OHJBRFi#4gH2y))pNEG=(ˀiS#Z\qNHQsIO'"NSPO/Q>ȥ\gB(##)gN:џR Rp׭' /:ю1@uԠ~2Px4ҌBOQB@nqȢ3u@ ӵ'z@߭sր$+ M f iF7 qi `֎8C ucOx@y4vynOҀhg&2i}z1ޘ WҐ9ɥ zQpFppqN9>Y< N8UDF=(("җ G\sK1H4)}i $uw !izA┯4IHF0r)rG=xg4\nUr)CV?7^ֈ(GғҐ ? 8pxK'i(JqPdAb9J_ash@zOA@ H4J\==h$Ƙ"piu4hx/Q(ǥnxWF]3ԜtEmGAGsRH98'J0(4vQqKnچ=HxqK{J@zRq%-04q@} ( IG#zPdf4})v&` =Rޔle84\X] =baR8J|>@DA1LMqA 4{ր g(4c \M05s140=i1@ t%? =@#9( ?_;JcipsVHoZSZ 8J2{ЀBy4x#~3C/\Pi=i4Z1A&q@'Lw2ZCAIFzP!=i!&rIh#d(KS1N({P(>pAqۚS(tuN\VQLBc8]-޴ҤI`ޘ"$jXbR`MCeLbC:8EEJ m xӇh/yhfC!Ґ2Nix~4>n p H~osLQRf ьʐs0 zP?\;RJ^h{Q QNz҆43n0&hGC84v:f(1]3$ZC=#̢q] ?_; ~)K=D 2[ʩu(>p4`}qH{1I[oig9'~A(3օn)#@( /F'Ry(:SIz ))Kq@ nuEEM4ЗXek2=kZLc֑e7qh=1T@4&:Өf4'kTjkqZ7~udLTЅ9NS`89`vfq@ Rǡ[Ap րA`x4^Ɠ01 s::1fqҀA8unFsF(zBIP1N L'ii @hE\c=injb 8R1Y<(Kދ8^j¨U<'+Terz}iB Z@!``**l ۃ<}sIqҘI'fJ\ >:Qך1@p)pZ!\v= .=h1RS?Ja!}s@sQS:irV-D m` g-it*+pFiÄ$* nyfvn\ofHc+X`r)) } @Ɵj\;N) P~3@ x+:hHbHWJxG4y޴!u8': @Ðis"fM2eJ;p錚oQa1wtp.M-:Fjk)3XE?1D:QV@{g5RIg9rYrsIq`NzRdLӺȠ9:Pnڗ@@'zsRq[^Si~(AeMWA |y!Rq*RO9/^(?Z`&INi{PI =)0a:dRh҃@ rP OZ K$Rb#gޝcTJh9n E0Hr֐s(<@ Ҁ-(iޙ'ZE9I#sҔOTPH,aT7Rh@H[( 2ޝ* @ anE1s֓0rԜ)=TCdӨi`//LZ_FHJJE x飘^/ 'bA1 4}A KӿFphV$4ܞ vq4R8ucjP@WN_hC.'_ỻREMtndeAԻ jTǒzW&G,k] v)~aT@ޙ4gҐGB`ԹL81H&@BOK-f"( 4# SM]k APyu^@;x< PXm8ǽh)d$t拀QIH $3#`bn[ v/@ːr3X>ȸ8?Z M}9NXz^@Ӊ,͹])boa$W4tVȓvh*Ȥ)Mqڏ4 R2=J? "֌ S׭59=q@iҀ掇0qv #B0)P|(0 1Ґ \Қ >ך@Hks3ielPz(q׼8>S[5dGxSB u&?Z SI8=3L<ӂtsҀƓ6Qlx4vBړ1Hb Fxc@ GZMԮ1{t4#8{Ҏ@qրp84}( w61ڞ@zL9wGRtQSBE5+2%g#E!,ُƴ1#SGJb$M#w0:R`.ӎzRP1z@iE~zʡIo%Y#bOW:ua 5M,U}YH֚'BqJ&'4O4g1ӥ8z.ivq@Pyma>j#PWg+Lm@(杀Fk[D$1R9=*eѣ6vQv.Ese:N9"2Tˈ3O$M#(|xE\ĕ 犵Ig=j b5LBDzT}[-L9*@L@zc0oF:NॺRց41I4֠<1ڌcGzi๧80}i*:o @<)(F(A]2"z})yi89 9nnX&Js@dy4s` cրLbS0IщhoSomnXAqߚ,;3SP)NZMhҞ֘y|i r#_)G k;֙04`@I"9@''ĞNUcw7=6fkt5Ѥktg1hѕ` 6p'5㙂鑠<];t5u4X1H@vg>=)qGN?M{L<=9q. 8恎 y{0dp?J4q('>'K!V&'$Lt cLHpq@۹&48Rx[%9-YYc (l+юtesm;_qVԑV}k^FQ0Ԩ|?OSBi-RE aADC坼 -ڜub̍DDrK ։3'$fJ#&I j,"PH(<Ԋ} 8SN?΋ 1Mo`;@ǭ(?Z@tsMIڄȦ@ E;#S3J0:Z^zӵ&!g#Tg^hMU'8ZwI޷<"3EIe-d{N{ p;4dC 1Z`&i @ })#!A8`րy?!Fy }h4zv3t ҌHi3PÒqLq103@'S֜N*C8B`L<jc~HcT1C&զ#a8r2h_~{!YZ|=);r2 4h`U Oa֏1HVd԰[Ipb\I"-?|Wne)X4ˍӧR^ KC.Te8j]wG3VdC,inzM YvUP1f;jE1gsDZm<98YZ3;ַPkKItSz[cޕ~lsFi?0:JʼxM}Q"ا=piH#4A)Ҁ9@*}Oٜ qO`g`&9 u;rhAG4m/~iO!@^pF)T@SAaÁ;p(zw^' MR8TQ4]@,҅=h#YZ87>$tPu?!B^(dA(1ILHbnz 7=/Q@Rh cBj9E+ LNhGݠqR3KoZ`*.1eX]<+uAsNQH_4-c3AV$s%E>ݦu5.'T'f չ#8f9~h4kzvBgd??*~*Yꪾ),=ZqbP;"DsIG;0iV@,\ FX`w#g֦W:Jϵ'j%H( å+*ASU&.AN{Toc18S;*L}N7tIJ0i&xݸPQkټaYN;=n J]]r\dPWnElvohebŽIJq:\Y39O@Sf*oqXM<hYAROJTݼS(Cax06/,ӥ Ea}֓51kέ́ӒA[>2bb:aXR"FT0a40#np)RG ɥ$b 'mna;+͕ շ.4ܸ#ON*4"aMdCMإqn>qEjڛ0Q4AqZL`Zy+ *x#޳ذ b ԭsVdU7Qj)4ќֆD0PF?#P$0 I1hB& g0 r84pF=1qSps=jrx ֓ 8Py<) ڌ qSx HXZ`M;J:@iPs[~:n:yu})qFA4 mSLisk/?/4&88pM#0;i;=}&Fs AH1Iހdd wSe},qJԀP\`:~"#94*jv8OFrE=OVyFY4Ҋ̳;^"Կoׁ(@ChV@Rh#8ϥh1p=snZ@/8y4@0:ր= (tҞ8bdb@iq!;I)@C@iހR"ҁlcTx" 1a|qLb4r)O5~Cc')1έ7P8=Bb{~4L'}('S3Ҁ,$j#.T[tEUVV)H$ʱgj8+oGV$"lHPcS\j{@hJpA /DrnBW??yvQQ1W/A+1T}jtgZ,n߅<} Kqي_"vl8pU0ŒڎBbՍu'csQ6& P0[oҏ@:M#ibh"w2)ZDusī}SŬʠ+lHHנ|pO*N=3J`P=iҏ:)bĒrGN-l &; -~_3n𣦠FQˏzdPc n(5n-#d I/4=8h^CsӚrP>H.35$4j ڎ;@|2e9NW*6>)Gb֠0b^0bE>¯s7deg}*U~Fj799Hy4!ۥ)ICq<Nsր`pъ0GZi&(ϵ Oy?Znx/zyqN zB3H޴ L( (zP}k*};?EfQsj@M&K&wm$g֚ܮ3@ ~*^H (@ fu8=)0Qހs@Al Psހү4ϯZ`4s&"ؠҙ@ p&;T(Tpy?07'w4 2NE?J~4 g>ړ+җoaք.rzzRHd16p>* ? 9$U)qK8< +Hր-Cr+ ^;Tb`/3q҂á&б,-Ky=1B \0Lu\ӷE4p,Î})[oQt*l!c_*rM(2`tsCZz8u3NǙpi׼DP Cb#ϵ \&ZxuLvh\dGңo?wzJAp֊O)Y()\sMo,b)f-3DjGWXWoʘYNl;ИqUeN%ė@99K/H+qēTrOj棧xa+%ҩ;qN$ 7Ҷ,ױܾAV[uj+9[S"k%<s])Xm◨`cO3LB$c_(84)d~y7Gj@57nO lN ;A>$,Ds$#V5,Q h^$;NXTӘ; #˱HHͲE0r)E8q֛cH;8@~lHր'H$bs@@Tg `((! rF@@@ý81\iF1q@=sXC]UwukN"̣/_/j xA5]cF}*sN1I@ @O48`?JCz\fSk(#R `?ќ@(ڑ$qҀ#f8)q#@&3H#4Hҍq@ rs:Cz4N\ HQgҥJ`!=rzPi4e<ԭ:w dC!bҍAd/ڣh S`^ҝT|g4 "d(gv;(÷t45l`b;Se@#+iaCK4s, ۅ S--UiҸyOk@jgU VI)rH8M_/\愀vzzu\ `һ}M.e/Qh)3<)9fZzA"G9wi} WuQmfPZF<*S@ #iey4Sځךx5#4Du44RrGaI?'OLQyҺ/s</AEfQ~<5}%Mx0Қ}cA֬TNhM'EzP# t#"ҀҐuqJLE848qҀ `/lbO.3փ0)(0Iɦ_Ґ; Ѩ c L t(iVF^:Sw9iJ0 C'̓p=p!A4\X]*5c'# *}({wH̀ ǑI@\g"6$d9x7w!0|*F\ ZC'H!2٥`5 I BczL;`zv%e[xX!lQ\y3VV {Q |)$_QmBt׵PMK`}Hb[ǽ]ޥ#@#fD6E\XxN8L|b+ֳ\>"I٦اެylNL~GJ~_l,?R|pL(MDH wAu)B8U"TĞW!  _MhŨڬ}(2FnO  $'$`P1`Fb1ҮƘzAaF1ڪsP7GvbG#NMT7MUezCLsҨj)ŏSRdbj Ҥn-uʜ~H@>}Rk`U;SB2zPlbK;{Zݷ|"j,$x2{ɸh\$6+Ċ~56UsϨjC7[vvbTr@9犕r=˧d?w"ԙ- w 1HF#44 X=* 2ʋ4)栞-*/Sm3V!1zѶfQFu[f"e91ʚ!yNõWtK =; []taQY47xL{K!guai=zzPQ5oA5~R([sHzVH})=}ޔJFi dSM=h8}Qi֛BIbo<):zaq9E.9 cwtMMB?\ߜ ;Rc'⁎֣v #sR s@\j4fy$(kJ$ F:ԲL*HӰR1T!lcp2(x% Q"2p8{9cczFO'Kad; l0;T65ܘ*~+q 0i;+ue^*R3uR쩀~b(H3>+ⶬ".ϩ$͸@0wQ CA.:3h[ 6s¾29Z:G|÷ jMajݥc4L޵U#4t,a}+vǎԉe.䜓֭ ̙ iOz6qڨ|ŋuXc9jmH P!=I1܎2'b\eY ,MD8R"C('=՝8cߊ,$b-4I5%oj(csN* Ooƍ AUdcd($FR~jpA^C G9F.[qT0^42@fmjVySJX?dnV#h&x⌏ƘQIɠ6zՇSs< ln'd[4 >(|:C*XR"|ԡF9Z<*3H)nҌPqv1## UJ7*27!PxވQۆ+&lpɸ⳵W3uyѶ5ӽuRVUݍǯ45 c55OoIB3q,OJv BdSWBs@2U&,fI4~nqb&l늃$(ÓAs@ 0K̤R'Ri8j˝J:  -E3"=M1 9aOA8޹qHh0?.8c;((eNnQ`TN2'gґWeM3 bAƂ[kJIEB3sMOBF1R'0s~tHl)(QQ&4YZbw).fHG1֮"gCf{NyPZ"eg+&{+؊!2!Pzm#]H Jzr< ϑOb nV18(؛f: SFZAxA+hN~_qULqFLnJK08`7bD׊ @sGBYcH€2x;77|rif5< c=u&N¸'^vB:zԵ$i;W!kR@4) |IцxAV2abdqB3ei[;y?Jgo_zCAֆ1@2h84ܧҟ6 @i-L[R1q<БWb=)ŀ>  Ve,8𾭁W p7 1A(OJ 08G@OAFIM qA'<(x# 9qSǸx3^(H!h#&8< N20ZA)~ mj@R IcAېOQ18@ƺpޡ#]3l=)*>)_-xݩ0"D̹=*dtEj[$[rH5d QͲ?p5Z[>INv@'qzec3sZ-͓WjHh0ڞ㱛xA ] 6*ڐMd3=[#^:Te1.~n+ ?~T 6Տ1X}2#.!PuRQk Z3j56Q9ܵ ML!nC>5$:P3`JxJ<LR*GORx _qIHԱZǷQ0gpLgg c,#`r0n4[+ TG-!vA"uL>vZ||)\+fqRqV5"Ԣ>3M2TngHOC2GfRIFrZS,˻M&;.Zp;Ԇv$+R9n .R@vɥx4XbP61Nr+0Ґ EB:{S?28}F4 qqL<Ѐw^M\uIzQN)鎴v/jF(  c˰8G pvkKStɓx0'2-H#=*NlsKpJPyZEfy X^sޅ >XR'Ҩ~Yrk.e!LbԌ9ȠB$#<1N  '&=˓o6Zr_lOXj27JaSCZA@* S}=(*ڻǭ$OzfQ֤փ@G9J1J`@h"(Uc7h8,nGn?x_E)àRj`{@O֌dfqG )捆(qF?*C@@ 1J֣=3@'1*dMwhN)iӂ2}($JҞt%랔+wI M݅; = h'2&b{S3LB*4E ҥcʤ)ȡ8}MKea95b8Wl+Us0+Ip1yI$-l$#oG"<҆\Kv1Ȥڥ& 4ipm.U$hqShRs+"h4ͰhTE!@ij;XW!q qZuyPE&4ix_Zh0[;>I W⯝ȑM,[9Z_؎b ZN>KS1 *qC,e'23@ұgCo4Kfx 4L%Vc QH:!Rx04OJBfFpsLޓ ~4 Lȥp(񎴜Ix78,NRM;ǥ-LuH{ WLF}g4iL-"ݵj).(ۀwc[dں-mv4Jp!x'.phNE s!쌨= w`V9?qD9X6AU-)7vO֐r*J֏€9N ȥ@ @_,cCGNh1|^@𮫏ja8A=ɣ8!})1ҁQ^J=Î=(!812q(}h4z@!<Ӈ?9T,3NgJn(\DbŒu[=i`?J [RHɦZ?ۂԁ8ypQ}i ǭ09 9s&*•VI@Qzޅ"`\*TU\ҡo 'sHD^jEpMOZ \-pZqzn樳gqڴ\4"8Pz^S`޾qZV?{Ԅ p*r1@p #`aVk%[+M14xԨ1 q5` Y#r4:Vv;_t+ R7t⟳gx^L F!\ ӅIlh jT L6zRm8UAW2(T~f0)\,iD2z}jpJk`mMHpzf)s6O_Ze>'b#tju3 ߥmegGH BbsT<0s+~(2sz0 "3ZB:P r(-8c0i GNqH#[mdaAMDp\ݒi4Q5i<}1p$z ;NN=hGj|?⧱$-Lg+2?xOUsxoZkqKV@qJ)oP8 ALb{R !Nx48֎Z91J? @4q9sLd*֙G@ ?Ґ=)4<0?! 0*.sACKsi$SB_<ƚIX5\8RӴoZ~=fhaJTiN&ܯJ5%H~Ԅdڠ7JwWS l&IcK#iPmJ=1f 3r蒼w42FlazЀH!u{}i9Z)jZ@/By8u9#4O 0)q0 92PROZy* p0FxdSӓ~tSi*9'|rk86i'tW#z '4$|3ڦ@IۜF恓'vx/JE*$U+-Jbh~E i*jhLhc*wJ vzE=DE[#T֣f5,vrFsM$֐ll;Ԁ:zLŒ(@{q]' >(ϫ&dQJ* 0|g"\GBoaՒcGNh lbW9` y Oք摇qB1G"cSA9րsJGZ'N ~Ыi9M1 Hb;ۥ5#y4krzrM!aL:TS %,[  bҐ!SKc < (C߁H"2Ozm$㰤DP" $P<;t܎qɦ2L=)dG\b%ΐ롲HPL0F09ɫA2*/lPy*>[h=.vZ,5Ïw{" PБ R(;/6#pQ:Ծtg߅$ n;4z EP=@"$ոil\W?J Z`IwO[җQ+~SN޵lpD=L q9Qݶ"$u8JwsZ NAJ6ЫyȠmSLJ:Zr7گ؎ҁ'h \#s Z@()Nx)ڤ bKBh`>MW1s]LQ֕ ~0#}xYB oYKdmE+hmAjĢ1);E(%P2}1}Ӛw6aJiĥ<^[r*Lds;yf4="9Ql!5~K hPh0nKwHvL{5C׸@ϩqҫKmFAp2*ьC0@-ȑ“ֶ A6+TA2x=M;yB*`3i'#=i8RC<(RE408Z2H뚙E b^ܚk j0ƠHX1Fh8cN'j9# FAs&;( 9\f1J8ߥ8 v4w9)Kqҁo ={A4{(KUX¼8t=:Ld4 HG^(\Qǭ0;v6zPuH@1ߵ.3:Q逘wC Jɦh4gcm"RwcctPOԈ@'g fF:sCDOJZ`8t48H.&sA8ғO=@P8TnXfT2@lcZURNXԱ=*;e'5kAz@c,p B>Aj Qx50Ց|塓TR ] ')i >oP`f;r3)S% UXX'J_ցoL\ tZ}ʱ0-ZE\ԙ@ 4 q8x]YXUFa4r3]3v=GJqw&\baM[Abڹ 1C-٧^zp t9ֺLV}wqMNtqLr·tKȢaEi24SY.B8Q'"E59gm/@kT A h)n{>dl$ p*3ލ+@V+C5c cִP?!HTcޛ$!xdyOV>UCON`#=k^6;A2RF a( $eV}ɌjhHݳBFؼ[jNdZȔ//tmÎS.ItޓC}I~էGs%}c?!E(J>5 rhخd`k68| \ӊ@h#j@vO\~HG4\Sv#OMvjKȟ*In1A$lǦpjh(qGA:T>8LpA'u 0@鎔'rxRs0%])ReD,1`I8 d8wMjf]qނ >1Lv=DHaޥ}T37+Ƞ ȥ!qd7,cnpq*,IUC^*R1Pw@(Fj&99" z0;a%q'o7 /׵;;> ^F3]7i /4Ts5:?%3҅t9r1V@N"9f-Hh֛4 ҂i7g<(H f'8!r7qޕh(❜Pq֘ȠLP A9S4c CsIbOPG@MMLAoi DQFnw:R3$)TBǭRDGqPpiJ\zzN( HP1)sv8HaJzqҘ xM=)\߽=%u 0#Q^8ǽL0.fkj0 WS$̧Pyvf՟6w)u`lڝFn$˒>M\>g*FHF4H bGOd;SwpTƸԚzƳF+4qD͜9ɟӰΗ?8.ߝ rrN>'STH?UcsP"A4u@gc6pn|aܿm{t銟ۥ<ϵ++H1`qԟHaG()X|Qa}3Q㺻 LliqU>t#It>Iɬ=V[qlTm̪ڨO1Wg" 3* PIHqKI?=.8ON|q QyY=joրQ  €)3@ ֔w{d844oր,E NLrqP7'!=L JLzLuhT]-A'bCD#@4,5T Oi01(v8>:"N9/4z 8 pNp(;0&3C) CD|v4ӂ>!xqߜֈ11z ϸu P2{9=`n4ۊv IҁԙL1XE.=@c<Hq]?@Ӟ~3EG?s,{)~d1)݅0 QRӌu֘9 ^(qҐ 1ހ1OրMcs@X`J^;R`});`87{c=Lzpn$G(:v1UYdJ8)1LA=3K IAuyV8s_1<`H\R7]A,n*$y<~tqT 4$d(@ oғ.zR:|f!ǥ(tq=iSE>sp+04Xw)94O~sAcbvG֓zzt8^O\=`9[ڧAbY9<ȤrS C1ޫɀsڐ1 ! OC@nygmh{9#QXzP(;U_ݩb2hL cn(f@{SwvIh3C8)H֜:S&Lⓧiqր)g=^ހ G֔=ig>Fpqڐ8ix=U0)@:E}FxB,8h(=3`G$>o_HԝAw:LM{}(*Nf0i[qD8Q`eV''s;P CJ$6O\bsJ Q =)G|Q`+[J(E( (Q/gF1Hot2}8uީ @G`S '@NOz_lPsPp}h$qBΩq;ShCGLT.* C[Cy;BsJc2=ELґހx㡠uTZzmTEfYE Kы^(Mnb1iz 8@޼sZA.\ޘ4C:Ӹ< Pw6OWP22i!};gށ[WM{ QPQŸ1kOoazR}*IE7>zZ:`&ptE()t8े#C]*3b.x7 fO(J\sLC iܹW`KF>n1*@1șPڀ!fg҆捀q ?)SE8``g4p}}) $ysPDfhkA(*Yq,n`mvT0ȠDBr1CP ,rq! Z4403)|O[Ah;_CG ojB@lcކO*vh*,4q}i̬7gbɷ'8\3)=ic$aUV5Xb ŝ:C!a?֔ aR *ݗ8-L KLD| qHyށb¢RA88&yNNh@9Po鶂5)j*ŃR@ }M؟!BOQM>HBgAl܇p}c=9rBcK@[I,$q4"C.%P: r;Q{  NC \:`48#ҡszZ x2zZLg${< 7{^H,|ng_NO0}֤vC^ ))iQ*m+af!Ol)N9H|iV8%.c8/Ͻ>ȤGAu U{%&= o#BÝr>=J`)HJ/'"z( S4LlH sޭFqSCX8=*GZR+ɞ{UgSsRn1Q$!G8t`/=?. @O br3 >j3zs)X $ Q,m V)փTH9 ܀O`C]s=h@0y(x4"1G's=GZHXi<3R(#(Ҥ`Qϰg4#4(ޝۭ0:ԛ@&y8t@ ֖h%;(4q"p>lj0xP:RƋuU_'8_0ӭ=D3 g u9 ]m'!Ar18$@4`Ⲷ=i?z~Rzw; Gb)h (˟zz G^Զ 19%|#62d1AFT \B8[1cC@6mTi;C21S2;Uszf Z[3- e9™$aڅ SU9a0qڥIaC CrjLpMq)6yڴ .jae1Hh #i}q QeOȡ0`J!#]BG&~;s $?*gۤFqH,8^6cSjAw|>RHNZܓfrsٻF=逬Doc 2 $EsZ(DHHKTf2R)~i+O`K"J'|uEC3c{SEH$/C08DxU'iap*>aJBך` 7/ !Ld sWÐy4$_xg[@~jV5I-"1vsKdg a)\PNj` 'ڔtK~cSֺ8]pjep-ޥ>w*#dz"wHi#$R s@a;4HǑJ8Gp)iڍO827d{Tw]ӔJw}`F៥*> OЁA$h I$ɂ8DF<Ҙ rOjB4qQ7>I!Fȥo4g{rx4i>r~8=9"]FFzPƋT_J{>]y\E9X=yGZtw4AnX6`tl1HT߅G=i1Hj26jb0eR>=A@­6v*g'zR8EFN$S`5on()0z>J;D2$Tn?:lhAx&]g44 X3B! ;{Pri44WW4=Ǖ'4zEAG1? qzR*HrCbd^npPB3ր!E)c@۪RlNڢ0.92y'<# W@abȩmY8!Gґf<|c*<R f@2sI NJ ^(ȿN1}GԯJ,2a mxw4*DNs@1I;H-9!@B7 qN:8#{V"M; !.IRvWAn44<֘epaS$RF_Ҟn1?;SLǭf.,shAe%Cސ.ǀ `F;Q#dߥ `h kXߨhciapO˂=~uևQ?.M.#_X)NsҚfr!4b'4JF;RB`!1^nb iN1޴$gXg01"1P=Ozb@ސ :g/]١&UgE* b8Z@$*LTϸ_#j `,Pi8LDZigƐTot=駯Ҁ6 ZL?3HG$xN5ԡC⤸J`45:=+t♛qSvJЫnfjMj"Tsy+tR.sLR&#=x)}j 1RFcP1{ dSO`) fp@\df$ &IkVeǏ}/M)"юDӵ/BA8J\@9<*P{ =QON3mU2?)ˇD#B8L'&$Rg=q=9=hqޘx،ѝiޟZ33@ >~lc> )眚h?ʎ1ր׾=)84;ǭ!9@ Sژ> \1ڂ=hzGNns@/#Ͻ(fh SJf~ϭ@(M;~tl+㠙P^J.[?!H.(O -܎%w怺i6i~pZ] ]t=i\w4L zS,Je$@jb})duS҄2A$dg>V Co DK@j8%'ސjs5+"/sƁAf@_?Zs2qWFVVy G#+7ќ"DR>s҆iN /@4j'qg0zԛN Hy9~T#s@ހ/HHFh4#\/_LS[A+$tR pGZsB%zzzbNqxP&٘tn`heʼnӓi23d ʙC9EJLp:8sKc)rsT#bjY% z`O&ʓRzڞ(9'ZS[،EY!iNqڅBuJN Qv& 'jLQ8bҧS"aǥ*'iH4906)wɧ@#zv8` 9ĞBK #4b$ rO4>)8M MNc<@$ xgqP=})F:NP+@ 'FrxbK.EqO4c81vӸuFCAR#h8Ȥzg8G4\LzLN𠌃׵(sLt+RAsxOiz''^1(ށ\^iI ''r!b#֕] aҦOCNO>ZvLyxԃUP1u&ޢ~?LzQ=L` j,:83(f.ErX]zxFT7;xf4SNOkS1k%iԂ OiY>▣ NRhA5N2hn3q@]zC ik Wlz@Eƛ9 ơNX Ŝؔelpd;ЌB-0j)ȩT9 n.“wJ' qED9}xR!(>8Sʤ=E!2Jix&)? =uEZn7xd9P;!XvёzP8(4SU4p>}i6OސT azUk*E+j~Sm'P ㌊aig::zS#ӭHhZnylqL<j@1SD#P@̙ fc @PH8(iG v">:'u$P1 1ڐ0HmS(恂yK$fޤgŹ4ZW )08h ՘v)}y]V?_^)}$ceگ5 smNTcڝ'Z7?>,c;RJPH4qcFU@M=y> GUކbq5mb)F#"1= ‚ j <)CXcӀu H99dlIv RQLq"2NJj2y楚欪☌}a7x\AќA S D,"lh$RpÚ8$4pi0Sg랾D'=q0Z1Ò:T12:Tg&1@֔*@r2*6A=Ig\2U .L0Ѱ` ۦh 4u4p)UGmF)ք!K+1@] hnq0;~X ֓8P+ |z{e\=iVpё&A?J͚l)XР$V̐1nI a# EA3ځxi aN-43KBp]D:OGfhmVTOQ\mf%TV&[(F1O|>CE,**̏)_V3?/֠oGJhVcM{SQFуޯrF2?{41aHzc i&4(5<?넟Ґ:`QYrR7_i}ڌPFPzS3 i6zPż 79Iw,C8$J:CR "ν6I9 LVQRHH4" s`ȨA<ԡ皡 >zP{zRzu4L'Qߊ8ȥHzP8?1<3@ N$917qޔ7?)`׭'A@uH'J, \II>0=0JUR~ $J>~DžZƄzM\i؂_!G\ciX.81 Bt)t tK<.)|t$@ A&CG2MJ#S38Rnlӂ 1spI04h&h@5ZsO՟SG3O@qA92:󩊌uà6d(U|Xh gip0;PR1ʜ9g`@b0 W]Cr[y$s2EŖC|.lNe5#gޖ,U2Qh@RG]rcQOna#G 4'>⋎ﰟZvȇ54NI<{/@ V“ Vn<;r9q] ؗ`MT&Rpñq%{R`Ƕ!F<Ф ⋡ى@:J(8b3N9$K+TKi?JjlpԯKsƧMKQ+Qd.fJ/2T}t$}믞z3ZF=bI!\E Ic4ИƛM"du&ޙ}Q֥<ޱ#&4Κ2@_hB1T cX1ڐw[UXsg5J#@RqZFBN|PFx*nc@:dcNjlTb{(M>h}ƅd6ֹI<; H83Vx)Ҁ*p A9R86.3b cizbq3lH`8Nj(O#n9msځ?Ȩ1L 49xH[Qg'E+w/ W#=$?~@px80JgQ'Z3@IA?z^⛒s@ Iހw( y4R: gNEPE֤hhV8=0C Aք!wv+w#'VZ#+2WiL^;(wD@&t\ @*RR`/A=z%۴Tg@ >14q\cE+rO ҁ@t.p <vj>R2h09Ϡ_ΐPp1HNsH< &@4.FzPK)ri=qZQցx֎M )LCUd-ʿiX|xߪ\@;.Y2V#;fUvNzYhwbM90>К&F;zѴsL'k'4 E ?(A1!y;C#*:QBJd)cN8@8QF{#ힴ$4 =h@砤*?Z( L.r01t9<~3@igCA3z)AH`U}c`FހNqMew( *4' !Xx&h f#1ϭ' zsH܌TS8qKr }Mtd@"uQGL-xS_!,2!2c_vc$Ѐ".z:p#iamk )˟n jYq =.a#U0uh\jŊxSj[y=3@(#vM&zʐbpirOn)Z #0ݪ,6Q2V+8"ZEr0y1(׵1n?N*@ǩL}- =aIG+#²/ u&:NV 9J=f0 ?"␙i1@ ҥDh ˌ÷5!y4}qbѫ Cr2bSXc!wjQ^0PZ`;vx@jq7Ґ pG.@G7`S 7kJ AZ!4(^< Itq*L¤:R@96n:qL@cNc'1029g8҂ZA"w)(sxx]ךps ='{ 0s[-p٩{ZQ8 Bb)1Lb R@ X,MpLzЊ1sJwsT!R8ˌs@!FE>qIƲn_D?$#R1L}@pԁ9DP3L19(#*?((~"eUM 4SNjii3Jx!1;R,yXҁ=yvhjuj7w41Z.0 aG֐ ?)ghj@!JNO)lP#88RtM.ps@~`Q(˓Nh} 7i JLQaUB3h!9#N;f0XirMB=8/ QN3ڐ/qBװܓ dyx#>\`S`S? O$h9 "4HI PTOI)iZ( Hh?Eq(ZFO8N8gҒ3L(*9Rsh@)ǭ F:<; <OJwz <'Mp4X\~3J ^ $eցA$icӚv>n)@SB2qFqҁ̠ާF̒6~7vxD@UK1nNhC~B֚qTHs( 1ud楂MP21'tsK+=3Eg7x)[QVsċt %IyH  |L_ؚ=A&n0^j@>eֻw P\N0⥁cjtIe^L_Td2t@|K< P&i(Bz, A9⍄v63[+ӥN2*T2E=\(L6OJpLG't<]NKS&;8M#iKA jC8ށݓF잇p}@3zЀp)v;@oj!UNe`M0ݣ5< ~jBg}BZ((#d:8DFހy \py0:ӆF8LB;{}bg?J6 T{ 4iQfD=M Q=j5) ]AnҲƁJ<(C,ja58E4:P4 cʁQ!4n$N݁@F:z&6T@v=@XfH<@c)2GOCcZ7B(n#4S@+ǃ@K pOOҌ u . ?;P}P\1K`(ᑊ\ϧj*J(Pǽv-<*KJu242(iR4S uU<9m 1) 1t5DA$N􌣥2~T@8- + 4 +R+s@i۠%[zr)V\q@gނ@i&ܰ8*TG<|g$MP92̓Ɛ'͏Lcn 97I(8Rlv I4ONe{Q\\.# ?ZIئǜU|$]#|LBpy4aȩٸ>Ċ쁹$NQSދwNuX9@D1S"n6sޤiد4E(c|)^/q%v0N}j+_Ψɏd1Lpr)1 :/!B:$ PG ,v;z=hsj)4d i˜j RIR0W֡g3p08r3Y|M=Q7CY2,zf9ocIB9kb!v!M~+r`zVe[y{ӎ 8qɦѻP!=`FFixcFh-MhBNEP 0':`czURccxGZb`PG~()E 3rh02([3@P@Nx=)#(\v8ڔJ@498s <(\Өb$Z]Ÿ..= H(QBcS}*@O/Ґ*ҨG##&W[OnEr49TPC  {(ߞǵ(bvyFDxdb1Kܵ:KL sz:Hi\'^<[F* ȥ wQcD]GwM F`PfՂ)_J_W=d3Il[b<7u+ch pxU})n2Pڕ 428`E4~Z0AJmi!!ŽWp}~΅sҥi$w~`q?igqH,4X PliA41mϽ j(4qjthNl~ƍ# GjU*t1=zzPAB3JF943i,hIHaiY2n9 }O?塰=L+2CGאj`<95iBy qOcH"砦@`T0w4i,pp{ΙC1?сJHǵY$lt43@qچ'(\P;OthqHjIp=i M9&vGJO|R=zԌ1HIpܿtuqIP:gR@ 4GEEO8;y  $3W1 x*] ܊RL:`RP3P~;C,.3 6wP  ǐ .'4'N3T9E\Ih'  PriTG4 /hs($'@OB-2?IZY)h$e1];GyyLFlnԮitwVm u5xDM.%_}(s_56BzWf)[1j )0dSOe)ܴj={F;.9)ހ;fi *sڐ, Gv> B8(eS( NPcѶ`h$Mҋ 6)N,z@c# Ojtg'igzQBbEk=BGAPZYIqyjX.Rc\)8i(Ôciҫ )/2ք&@G'2FҘ1P 'JN&~kMܯI{P4zw6,LdVk0*ݏ}榋[uCuEn=jsߥsJSH@ǹ71h` gGQ"v8B ;Njk,{Uh-J6Uf 94ќOU1zRu42p2M12#^TH@  lR T` LÆ*Pb"`*)>^3M fH01֥H5#B9m Zf0y"(?v53KHSZ* 9x`ּN!=(欁}#1QLwRxQդRʃLlKfmJ 0}i^A$fQ4a8J0z\dM'@zP>sA!4@>@H( >sJcu`F(HEwDxr8 @ 4(20N")Q֔)$@:cZUL7zH Cқp?bX^vzMKA`1! xݎh\gQoYǵ0[xIw"U{m+z)n +0l91ϵ4[3)6^NcB{g;'1]p9!.8̜)D0d|qIFJ;zt cq8.2`SP=iNFv=i!=6Mz>(aN݄T%?=" AWRjMxYZzљqVIJNO֋ eGC tz y'D̃o֓̓9˃GQH[ħsU0BJܷړl"ij% &6C8kBz)?џj Lxqkh[{(?*mhR.͠.&Cӏ0hΟKx&\cک3;#E1 iw5irӹdgGPS+^#55HesPҩ''YI?Βr3Mzɧ $NW}5r n) g hmA] Әe8pтZC2㚖2nv0OJnv0}h@WPHy")=H H'j3Ì B5c.}j#[#ܜ\$I6jt}ɃCBZ ţ2֚Î$"|sL#*sT L1 =N~|6fЖVeă coԚqG~jj4 N Ґ=ir)(&^E z &sM@ 0i?j=h?J8F' ZCOqKҘ\ 4sǥB@ =i&r84 Rx*Q9@Ȥ3jTB6}i5 UUqHsm}@w L%xQ;y˓iD )pGq4=T.}i ARRc4 H9)qM $U{ `b 掣Cr E`>֩5P?J(yӝP4axO2c#zc\]R :Ej'hj+,}NDV~(LcC疿7SE}M@RFNzS@]n+gҗ\`P#JiQEb?$"2@c]zJ[?ZaaYOOUu^Ȑ40\:͸4\Nv4?-=a?≇=( !GylRnؙ==*rksڲt0cȧ&9G攮In1DPNYcFG_Z`kxr!6hMtwE&."Gr{TH+E;e i<Ғ)"˸K aNړ#8[iG9FLw^Ҿ$cV!AZD110nGқ0{/ҳc aEIʶWIlmLɩ5&3j։"$RyXn5C¨98n}=hD]~ut1ֆȣdžG|k[N#{ғڬ@GJ`qOP0Q p:4h C{Rԑ@78ZcqJ=)&}:2{Q1;r2ipÑހ'.;çOʐ }qKX0'?(ڐ9b 7&=h =(gNiPlaV&p 7Ȣ;8*HI(\4!©4`O=Xi_A׿ji\- '1X4A@i'(VP HNs~ #(S\:R*[! D X>'l+e ۲FhnG}O?ѯUUkCKlFȦh]OKE5t9V+IJ3D Oas;L*@G $bN@'NQ{; H&>^G44HqHy1`Fͧ҂E.6`d4l#8O@[[Ka=*w\ p)ʘ\iAJ Dghw{gaM] F)]Pr0P @ zR2 .1DMdN + OR,#>!rIrX4ݤgq-@HD.9&+jt(Nrq֐̍XROQ\c(} S/Z{ lҢG FeI.ЁbnQګmZ1cڭiawќlhizd{G:\\pNzblsS$qRZ3O{$F~b $)xȠ}:`#XbFFF $ K_F2q]%^2A ^NFqR/P [juŭU^<ĸM7zUH$(Ev`pqha3@ 1 {SF@LCH뚉V`_021xP*c HlJ*E`gh#lj9=3S!5h략s*C6ۚ^~4N$P+lծfZLhx,$ȴy# 4azYA 1{bǥ0 Hp(T'籤ǧ4G@å.IJnIާҐ ')h݄}i1P0 i})Aϵ'8r\ sQ;@Ǔ㡡er:ۂO!db2e\ǵB"(Ǿ ROR]lE V"ՅP ':{ҡɦ #&ϭ&D.I8"O sgNE5Ș9H1 \F)BMFzi0 n9igoVY95zT-Z3@M JC)^_gj|!hTNәxyL5@KvjGs=H1E13``+ޏ- ̀xJ9p#$E8g8c<{G"yGҐu攐H SUsަj4qޞq=(  ~Rij4Im^0?:~;v&8L򔃴*3 _-@ݣvO4h`q)kp{杹[@ Ҟ0 \)2)2 z@'4dlP8WAaqSS\c"$ʣR2A Tz@CF2 &MFI Y:Un elPLrOP˸ARV,bzhHanƛ$fIoR>D7P`wݩu4wfFl}>$`J!8C3րT 9 bbˀFEAqTW+$&Y ] Z`swSLX;`0?#Ig`wH'XRFҰuY>Y6ځ5 l9SUq@{c()X*>R)r85pSNzUqLeR?VVlYgh#> |U1-1:w#]r:IZ\M SD^;T Uv#g6U4)64VH̳q??^I'Tw֐ : _zB}M9it=@>i3ǠGC֕BsҐ C8Jh^j.CIcuJ4hO#1@.vZQy8oZ~Fs@ {c=GP&vdlGOJg@ @"&g*.FI)1oE2b3iY:8U;Ң,9$jC$֪W\އ2Tp08=UXUtRzh 8?hptM+"iA)sFð͊IҞކm8z,1KCpvI=7mN>n3HSRqԃ%\aІ#Bʚ79z>C tq,5 hbڤSP{F)0$2fXqB6JkDRq{c#hy("#yK 3 c8@t'7)0).U(9#401*3ښb+Ƞcڱo)G~$'3,X{uz뇋#KANYȩ?S`qG;dqI Fu:Qpcғ1$,ȬGA#ƗfÛx_?QWbeY?f?0#P>Ұ]Xs*>T>1BB:F}/ʘPH0+}E ?SVp@$t8?8֦eBy41UcHݎiʙUFB/UR' ci"<Ϟi@B'h>v8/Қ@Yc* Skr7eNUy$-rAUPsRʘqN2@sڻφ&wRڊ̳"ɫɤ@#4欁zQP\=& GiҀwEG8 Az 9E RdP4GJ:t94sIrH1IzsڀzdQ=(H\*@◡@(fh\O|P!H ^LTtcGQX9Rj)?a:z8ž=껰Uɉn4k*{ziw38d9iy x~,=je; w$*s?Z@ow΍D"  \Ѹɞ^]"B9,5P0WWx thcTm02ڿ) ,g5,i_Ew=Nmm(=2|g!7xU8 .sS"d'zAq b*P \$;j=iɏ0Ȥ2HOJ{0. Ҥ+nڎʹץ/Tfrѓ+sZإ Q,o"g(yϭ.(]03'҄"JԐՄт8ٹ隻$մփ&4P MiHF1ZLd\/Cu8 Aӷ~T.O4ӊHc9OZe!LKs٭́AjF.( ((1A&6ˎ ȡnR٘/xhdZ⤜Sf kF`޸#.p#`D9ثtv}(R .3.>n#phLi 19xI8*X?w*RcE[Mgn9' g !s٥Xi\6&D87 0"1|?!GR(=#1^F](sZJdև̣z|'A&/1}T-5f- FkѴ84_SNVFPf!4m:ī<~^&iqN{v4 %U|Kw$VNp=hg9)CH=N;S $2Drn 9ixSmf,xRj 2N (O*yGW1H#1GJPpwsKQ:JG ]QNg] nU.{I/2H`3Z%cE`zR(4 xL (fJ(+:Bԛ71sW=j88Ґ-blNCԲkqҲN)ܙ"DJv@cIɧ@\a*C{?4{g~L,@5(8N]Z.bS麘l"լ8&>aA[ "/Zm;8aheD€j˕H5=7sڇ{ӗ$@F*YsVrVQlNCbe*㡫k d䚕zԋ~UR`TH~zFFdMX՟֢l!;t~|IĠTw=zt58g)?Ip{ 4rPZ9q3IȽ C@XS+Hg`sދjO8vrE8^P\_c8$ u "#vzb+2UQ h\zJiX.v[|-l#Yrb`rNJjpFeΝqd&B*Oj1a"j=;>nc=clWT*XŦ <Ş$KhpJ5zZPc.ǭ>KGcBW`JWUt_isSIpEwу]{lۑEX5C>hEGsʤ_V`ն%I*.rq@XNOРyDЀX` Հg5{!("H#WB:Viٔ,p9D\g5f{+āLaMQ5HN:$"m*\6UK&Kwr8EF)8wEsW<;O֚sI8$Aךx>P n)iACKdiX)ތn=iz 07"ϥ ap \.(#4Ls(l=do(@Ԩ2$)g#m}(`)H8t@[FI^W,zqPC3Ҁ%A?ZMdz 4a;kS.\P9 D</LPzP@"9hc9"%e=}XiSS%[) '' w i)Unx{bqz]VHKv-((mzER[,з)l&,b:a ےG4SyEEV#$sLajE`ړ ydsҌ 0Hǐ?*FGh$$1NKp$$}FwyKrOQ6y@y"A@uhL`!p8*}pi9P!si1(1@oV iK?#E'T|r?`ru-dfq`rz4WR`9=;TOeP PuOh)j\Tn5 !p7޵ b\_ tz-WԎ^Ul8 MC]*eEȼt`s"G5FlsBMcׁL ½@TwбEnR?Gkl2#k T6  8 c5w4V gPRjH @G=7l)xv[bB G鎕q29 jjXq]G3Gu9#Ѐk*X MuʑҐ=y&[Kt}?;N(9# 6/0) (8$ƅ-x{v9#֛!j>}LѴW2+C+E3VlFKyp{z'@98e-OJNMR%B@cWj&Vt<rOJr͓֙%&84ﳮFx4Ș;S֤3Zh6,b2:UԎ5vI q lKz<+KwzX#_j$Z++g'jwB8zP`z()^{aZ@ԧ&49P۞ցy׵7884>ݩ}sFJP qr`yP eG@6@ENhM FH@ asiC4C=;d[l¯PkFZϘ b\˗n&TsszD}+ nn$u/Jܵ j0*^BaٛI|TzխHkPǧGCi\փz@7Rr~=o\r)Mr![ ~ijOy͂U({Ldr4 e2n7=oId0|nyK)`@Y"RGlӄ{bs"wc4.ԉ'<bǭt]E&L"#G$gԚF08s =hQ׃m&nm."VP[2{ ƼuY3D,iS J2PL~[rT/n֦&CrmCG|д"L{UdGc,X`E7jGJC9^kJ!h(/Y`mIXo#^ד^K<˻tGx3I}>bIq+5E <Ŷe?\v W\~~L;yaU%#aRQRza'iHRzAVJe5`:ͼuĀ-'XOzi 0iTwDb[#hI-UPsp=Li61]ÿ??{ nzȢ,>'q?)n=i1V@O ҀqKPIi@܎BEssғ=tg4 'U FE/Jc֛db}@; p?2On)X&>ry 2F8ǽ8`eCzi$"i94 sA#z!=jxб&bwc#lCR4teنn$W@y<;z Ds3ͻ'.<0csN=jعZ;&DfZ\{gfV26]q[#֨#$vɥ<(9;?*^q= $U% ҋI26q I;P ]x{Q4 xFI4'l+_J*y'KsЬX զJdW*4T{Q2`ڔݢ5mCKfmZFr2ygHTZb$L2|SLv5 qThR@LaC) mjJ)8ȮWc`n^G/[WE=3P+`Wʃ] )!]{^G$0vy{vVan/TI8QޛkFANX#Զ(+"ִ{g%Ij;u՚E'?*!8LruHQވ(p]TyynaVM˅U;x^Hx4Y ҩ GB)dZt 1&=iFpcR ?w9q1G(z ٭ 8=h9Zp1y c"gN*@~__b(=Υ` Re$lz+qֺ-: j攮ΘS(qJaI=۔h@(u)";UеLg$Es4OƱu>mu'5M]W~ o"6!9 VS6sJ9[NAHF}oƀ2zZs}ǭ; (@F;S `D~}8Ǹq@n0 '&xLmA9I03BsրyZsq@zL.:ӳ1 cwdP! Rd3H['ҁx '=hwu8%MH$_֣S* hCRi:@?Y{K,ҳ6EI$ PЙV+jE_YGrCn1L^FIQr2jP~GPM7?Jv4! pA<ёښwH/ Qr>Q3nS^A'NԹE2 XIU||xbc6zkƪ65gfTW-rH # h-ľ-֞/;~Z:vk}ԶR-E-hRR${Xᔊko%B0UǼJwsމLˑ`J߳o1PTU3+mWc6*sP}RbbNN ScyaTI\P.irabH]1VʤKEfIIxQK(joe=$6'*\4l5>Z=܂bCy{w G5/cj1z+28N ޔ !L?BZ4` 2:y##4^)f1KӞԝhx}(⃏^4<ԇrx9NNzs5qd;P te'' 09CPqУq$cHhѬv9jŋa#Xo ݂ 1ojqZr&n9֔pkMCwqwIB\9Aj_fے1Ni79~+4Xy%'NgkE{އ${p&1 l msli\dM0*EҤTJ.QnKߊyT WG3$Tol/#`689n|r4;qJgG #VR'֑>2=jd9a@g=hҔ.*J@ƒFjpyD8O!YYd􁜆}y>V8'ҰUYn嚳#qI xjC8(:Hx pFiw'ԂӁ ni1ڼbo{TJ!aqMP•Hi( ~ݑBq'PṧwS24습qV'k6*|&>qWDBҠii=0)V Up0aE3_˸u. ™P1PN~Ze- * i= gZr8{eکZ%hkR>=C̳Ƈgt?^YH48sZ`=i6ML 19CqwzMC(0rNր$fG OLRXۋE ܚPy&#" ZKV3989R@⩁,jdu\]D{cG`8kbd3Tُbscc1d=@[SF*)@V7G?6Y:5Y 稫D;:Hإ{y7)ǰq#fZF$;OL͹RŕҰ鄴-2? X\БIZv/c4ڇp#b <{spRQ$Sc}Ԑ/#[lpGZ󶍭|$s[Q}zpf}h nx0DJ 8PG=p98'JJGHW`1j9$g֟P%۸\,1֘O:SN>ns(Z`!>.8 z@2s@H$47cJ`ڗ9#Fs'<xcqiby;9Jx[ڋ ?p3IxT6Y+@^j0В6T>^>_SMX~TT0d՟:p`jX]laJo(>Ӱ\awa1)nqOtic5"MZl06u@M8u0w֚GM:PI}iX2'H=*ƛ_3ִٛB9Ģ ( (p~>@I幨e+گf;҇wLcLwkw&jXX#5F 9sQy8D*LpqL5;@52c3Znӈ& zt47ܬZt jO2vmؽ] ڕO5b 1k;8+02Ib5 D57#VEt[/My4bSҪ9 d^)8>(iy^3?8Zf2Pgj$*+SbpbjǓ}k%F#eQH`֨frp8/:le8əz`+'5]OjзI!H8W!DO`H~ mʟ*X4-.SeGe1eS ڹItEY P+>X6JT-sZen@f${֛ٝ-[h+\!fuEu4Xd}i*65zXn0YbC"|ǨeR *nQ*1IR1HuS\lDE>Z_M )1]g0bGjvw}(p2ivNCdXtǵBlڋXB|жLJMvf7)XѷkE?:i*HU*:H U$s@s p1LO9Bw)@sQo\@\{POSy(@ZB0}TF<ӼO(`qM)4 B8&ܞhN@064+s*G5M: %V!%'*$C1G@h(hsq@C)Hgʠ{&$xixTasU=x(CGUز.JǓ]41\wz0(lC$Py?@71'GڢO=S\?Eifx[YgS8ԀV8⪒I7y4H(Uҗo9& dQ9&X>oxg>ư$mrse%f:91w'je/gQzm'FRr:֯~N=elK p@03ϡQ {ƳTI {1 j =*QF-b3ҹ_)NPC;84#ZR7$T+qB F2ԡ,/U@7JxII3ң[ЫcaPwU 1a֩ +a2Y[F_)LHlJ2oںnr{ӒEECu7)csXP:Pzc+֞P6) PHSԺ d\T&bVlHAtɟCr9#Vs})b:sL1Kgln(V:6y pGZLi~u  Xba'9뎴\|.cTl:zNƜ`n5BLcRx'80 s4yG<p\12sHP zv\{Ydgڀ%A Ԋ"mœ5LB:g2zP/3WLbӣ̋,8  :5mKOAEQg~yjVS7V@`jH#4[WGCu.GsW cq=LqZʹa$c֯ƙ W!ӱ8ҁJOJ\S"T0O`T]*Ԇ4U!y毨Gs*}QfOr9>|3G1؏C̣ k'A5 zS[eZ9>Q4 ތ F/AL=GP R(AF&:P0188f0qN q=zRcOCc$tJrG&B03@GR *HcP>Ӕp2N}(ǃڟN=i04t3!At!}c}k)no]߃k(ld $g'jDLLfg8=6Yvjd싎:=W%#oo0Qҳlثj3PNb\)q=pzaͶ0&ZKH*ǒU@f˰䟭,A':@m$\.L|v6Ol̎9;֦hHm!bdRdNzTO!qJb)vi1w 2O^)9hKNc(0i806O)HZXm.nF57-DX'N1ȫY#=$eFh}*ic]R^0-[$֞*2j[)'=j?3!K(2}H)`?&źv0AZH@'4g1q R=sL{NO4q@@hdRqxc@A `/A4!<zsɤZ @r 09=z8i,q4+*Gל TS׵;9G5i$OLR>LP§=p;ړkd}98wfcL91d 䞕b0AӴ2vp [rt[7׳+* iw20)0nyV,TjV!{ŰJ8z!Jʢ{z#S8q`\v5`8ZBOIUM!KEKj#)[alާJ~d~UҶ1kQt?G^:aF~W#4ʈ䳶| ldr~A]"*t'*<=i?4曘Yq)ܞBmôy*rxDD(ϥ=3g`;R NjHVs䙼|/z qUK"ZiGT?zQO6~5W9>d+ _% RX X.{%d,rR4V8GT!0:g#ƀ v 7"~8^) ccHB܀)[~WPqTXkh1FMRmR0J@%Kp))ǵ2J{00y!Ƞ?4 'a܏y=zPGN6cY01 ,ni`qL7sB)dV PzS|j߽̓vliFBⱩ=h"&z6!⨑ҊzRhLSqTQڤcMD˚4W d!F2V4G3sX瓊>&J-N{UmzS6)vNڢ$i !SbM'q @)nzzG-˽nePr )k6p3zVC'+ff#,p:r0JNĢe8G8WГ!fn--5{VraNN{@9瓎*# wN͟?UI=)1] wp;[;85KTd*nkWB6WȧDާ B jkStDZšEE.Яp#朶/&LzTaBgZ)Gu拂ey:Aֽ3t jmKr U݂⹶fq?Z\V#VcL%Ƞd #Q 5MO4CIv) ni5,dN>#)6 *Z)i2~xǵms\B?4S} 88Z /qSS-n~H؁)"7 1pc9+#vc[^** qrwN09逢G^"K&rtcu#jeԮԆ[29JùfQ-#50NF ~hCS esNx">XAS*P\bxPbfć?ΔxV9+[ږL @E/f54^m̺s\KybA"ԗsRMF<8n1O:}%"C6{ y;+/8ⓒl.26;^n$pE;.k=Vc ;0ӼX2G@M[yOO<ÏXM8ǰrMu-#Xj=Ht7(Q$>7Ά+{{$_zOZfK(vQ@Uq<J0,06Jp,zI#Iyaw@GX7[*_zdW=7N( Z$B:g4=3<=FhڤwE4!N8SAG'Ar+ IsrMXcֶ35CdHK@?ۏh!1 /q:O5)&)ڭ!æMM&srziMaZ)JMlִD [w2NmG:S֡DyJ VrAgn8uԍuTVNn`YG"guclvYhLRE_}9:0 ar=j?0 'LNNߎ:Yy"5lpii@ڬzS#I!c4c;P!ZC `Q(=iĎg&zPE;<(p= NO91h B93YVkے1Hzkb[&7OҺ8+pZR* QI ;T\, )LR/%0d8}bٕ\l:So>.gB1%x Tzbid2h* WI)hha,s|žPBkSF1ʍK&@g"Zض-lcG_z61ڴ{ YoJ`ԍc9U-ILzI䜏Jv;ޚBoB9<⩙HBdJH\7 pEzB28>-S.B7qeIc w8_JǢ*ISܭs&gnj:HOBM'YonI=I &k=lr۩cH^`Jcot#gԮM 4Hn,ILo]1ҸDr-jxػU>R\>TpPj ;Knax#=)18-6>53BDJBpeax\P>$..VB|+.ܬ)ksM4+>')—}ChY<#~!M7-GuzYSQc9뺪\isiw!&cKR OA}Čv zVJN7pVǕZ6*r1H%`~0@%Ɣ;$HG4dYbi$ydgsI4Y\|>+i,m[KB/$T(HS_)zKyyZ|Iv4 VԀzޕb#7RnVni©M,`jp-\LDoGc*xjܕ#`q \#jFlUy>yS@\Ygy"_\a!6TU\Wu)yǥWBS]$b9-FSPVE#֛$t(~TH # ոb 5h ѣl'QԲ %9,[>r+NI"ZK ø @DE2ky*z2bFT3Y|N،yHi;ؔw~4TyC7AoϽ8a1Fx |xRwBur)O.2(&q Kl@\n(րn)B~.Fm(捸<pBq;S;ђNq!Tc$fE@t#q{YQv %Eqޥ8XN3)^I#Fp(棞\5>yx)rOVgt][la9'Vc7 /&K JhP1I$T"<^6-!M2O9 :Rd1׸[LC9 rG>bD2X&zUlJܘlYw7NN'=KF'zT'LU1"մ39%;d,`O@y'4pdcM%I uG8H;fLv:zv~o x7Zd )": c^qAhѲ/z\#/7s'>-VۻfZ"4'*:H_l`"z.Y\yD78u mS)3L0RǠ@u"pS]YDtBTaP_Q-Kv4sչZb;qOM--QP_[b#qVGSGlLe8ߒ2}ȩr\ƕ`3穫xwfK8q#\9 }k.Uh^ z,Y;vQUuQ ں֚~)u+Qvp@p(WfͯH!泟UR}V2]rs*L7x9j[@!^zؖWIä@ڠ9H !*vӸ:\!SSof>@{檮Ί[1 Z?AXbTdtGQ,us׊dS@>X╣+;u ##aC) iZ$QHr9Qw2+0]8[dTZU dօ>T&.sc۱ԍ1\Ӗ O4&Ou FhBrSS&8JP11Z*nx& ԞxWY^F@ih#幪UnzT_Bh@@U+@IܒiEwQ$< y|1+|M'rX!ENCtn3Tn&4-AЌW4蚁?J=t,󿊿 "󊨃N1T@579>_8!'N _M$cN8HB03ޔ90rNE;4u)ҁ1\R{fsژӭ)?:^Fqހr zP9S@","?E+qҋXeR}O4X@$i1 zzBÎ [2N@ШM'yb:fjS++`[J?v5OBVL&\ڧ0MbЉG?G7Y{CѹoBSppqT%g]wjY_2}iۮ\m0jC=E>2¨%iА}+vE_GSB\Óh/<8DθAĕD9%9RI4+*<2n&**c,@`qOUڣ I޵Jgh)Ur2IHCsaڂ"^dоь1yW*+qXWF޶;9[rJoSl4qN"bЎ2P"[Ŝrð)xXC,?*`։̚EmAmTr3Ӛ١MHE%՜rZXb/'z-⨝ ;;ON(? 0𨸧i&(1j@vzMyrbWfՎNB/!Щj[1 H~_ 2"p)v%\lbjL֓ܨqYɤVzW"M'4ĝVeuTL^lyUDzU>*sJztzqGj7N)G S A#@1sNEPsҪH(>#JH394[X?@}O<А1Dn%Ht$+ :qjOkw$CfÎ ゖjQIm;JXNeWO3]%׊[)V+l2i#*M ;hG9sa-1V6AL7BTHf 3pj檛+p6zk\_G$Uwp:dR }(%VbGONE2X6F}1@$c@44s@HK x9uGlV˸d޴kAc<k6#x7;ΪR-&-J]YܕG8=Vc'"'TzTi x\"6V'OZ\\:#SqHG.y9Z״֓/DU$qCf2W7iMh~([Hʐ.GNֆgG!@<`#p=jʯrxlS☉N!E9FO8R@\`E7(JFh ǥIh!*1ް5`,w94\Ӽv9Jw) Ґޚ. Q4?Y&#Jy+EW) ӣUbZ?4 愀6[ʮJ$#ޙV#qZLzRC \\YZ(nIW#[%W8ffmŲ!TI`(= QWjUtBL\皥|yqڽ3P7ފ+29Ŗ?鴟 ל09@#JSҨ>!Ҟ h!$b3ރb2s4y9!:ґR1RCq֐84;fMO!rE A) Lo0W֘ ސ @7@2s6gڪqHBcΦQ anXL4X͔8xZRFu ?A9Q&d.0{XYsXi[#@뚃A~<`.F;vDIu \d9HQya,NjCZ[ۂ2=pVR҅tnU*ЃL1r@_5d&hFŃ#摯PZ%+b]7zO~}*P6.GQl qPK~1=2yHLUv r{Zv!1Ңzd:FNxsNsT+IN2~]R&69c=$܁FhtKXL-oGylq9[qѢ& vh X79E94[Pg9+[al3dj}$}+mo;EWh?* ru5En"R­#&b٤uQ' L>[.QƂ[Ԥ9'PjquKk+).V^W~r51Қ]ɓ)ɤM2AJJ(;SFsL.';M&sߚZbZR{R943@(ߎ OHLuKvMZ`.P5,hdmH K{@`dքh8CV,WR/sȤZ,F6 QՐlG8g!Ad Zw-H8003\:2jQuY"& VcLIY 0.e=xVyLiͅZ{ VesW<嬟kX hOa4 U>3RC\(u!yn>u9i1ȣ'sIғWN`c4Lr1҃Jv. ph) P!zT\{T bʳQOOD T2 GGQִEwjĹv'5=Ke=*֟f*[M++u"cvU,FI#iS[[C^u#'a* RXO_@n!I8^ 7PڗEFנ*MƧO yBpHR]7~jdMzI@;H!"R䝉mJȪwC*9Dj,Q$3{FN(4 3 ϞN8"dQAR)b 彩n0jHj@֝cq֤)ظ;pNgK)11HzԴPTf֣#(CP-MkqlUa yFk<ߠqesޚd1IBb7d \! y!\5S3#g !#|rsS^#ǥ>P[*h3ڤӓAQB1@ӒGJxQH bY6 TT2y!_[1MrN8+FDޥK$Y%gҲݛH 3Qj ⎤4Q9^vN1Zfդ`x<ݼcjf5fbGz-mFIcuGRrqX7\rpQu C+AjkFX'9H5d(2sQ8SHK$k-p ; [RHA۠J,%'5*/c":r2{sIぞ*Q}K_i85%3 &wvworB qjmH8i⠚Е-)Ҙ7c]wlqTˏ2 pg?`cWyMҬEp"QԘ;M)1lCVc{sFO2@1rxWԳ!Tzr;’"ަIIn؍G98e {TR\^GՇFR 5x:,[NO@W)c@2WHK}(@{!VE;l!\ø| x .q۴H(tŃ+{Qza@S@Srd\SA#T4P!QSB)0(`iE+ 6 q+ 22֢n*YH'^JB;(u]7sY7j<4#E,פzK9>bM O@ivGs=*^+f%r "OT\Leq*·n.ȷQ&@Jq+%l7|UҲIt[$*S!;)H; E lAh#?7JҸQjhoa!f]SқhT9ܧ4E=űƉem_Roci Hw4YZ$C =0@gsAoqaړ$is4b ~ {ր4E43Sr4["4Rgڕ+ƾXejB CW)hM1u?J+U?-%ԩZ&OGҤ) ѯm jU. nn3eJ0jW5u=fOTF`sĀLB;~8ҕPcKܚ1=jROOµ LF:w EfHʽ`EE*w|5QW% 8Sn!k4j cH9qRd&=eq֕T n)w]#Ґނ,HȧcB?`Z+5;4.Ѓ=) =;nc1G}+2՝T j֌Pfh踳7U{x a4 %<֐{h!t^F8 ,x7?jJ(IEh[rIBLʕUgf2%}RvVDPtQ\7&Jd 8Ad*5 $ SY2~nԞenx#ҫr:P!v)aS,nEv+tnJJGHe3Nv6. ji$ p*qsGC5H## $Ҵ.0 `z+-vc1."曌cRۖ'πy@QܞgEV [j> XXd@攚B#H)XLx"Ҋh5Bb%4M&1cTYh⥖_Y;lOc i'vvSq49t1r= V'H? P(hf!Cm1+Xndo'.jI\a_ڎftA?pk'I+{xN8 ig#JړF& Qwu gfԻ ;Ib+(Krfr3V-Tޙ%$W[?U]F($?ls:C{ )!HAiz)d84 !24nݏZ;=&8z#'\A/h"qZBR#asֳ1WvB!]?/6eB0zL~]お?ID 9[uB;M:aOozVb,pOj;T493{4{qYGT9h9w*I"nMo!\c*1Ey'JjOSvbEIՁ TdW=5"#H.\v#5a!Q`,Cmzܲ(6.e@w`Ҩjȃ5lȺް5-ĀռQw0/Kg¨4ևa2A1K{88!0zT^iy-$uO>q(K媯UO)wsJe=`ۗW,q㎕j`ޚZZu}*x!p 4} sX ʾUH-֦sn"0Jמ)g"SB'sM  J5i#ڍnǭ)2Y1(67vB*.XnP;$!dVa6g]fy|'֫sjWuTq[sM1p+m|9 [,X(j^B3JZnX;Sef?Hfn=p ku%yɭ e0*XKjٙbE7ݔm^T^Ґ80)q@s)%<H5j ,K4ҩd<rd{4KxW=8K[=85GEK %I1ܣR9{^ ksծ▚zg@Z#^&5J֐chPb*%ht5'k@H94Tx)p43@Sí8TG%IAGJ`%4ԌcTLHe"FFjNMIh5&Ԍ ]R jv1(8U+v搟 $=޶2МaN )# mLjg\pǚ|#b) /8$U zg<Pӣ$_HANW,˻oñ)%=ELZȊ夘W(95nIej Ch$\?quٮH?*{04T_G+ϗJhHEY?v:! d@4 7H[*~:74]#4y?.17@a+>E8O=(rpiX`yzR`$" `K֤+>V3n [H"y'8sV137SޓNd (,:)"EjyC#U{G"XJX杮Dz!Dqި6cyl6@{ڬ6GjG1MkR'Rܞ*PZAOY@ L Q0UX›@YYqUE~oc%)ͬc#w5sѹ尮e\_ In [" Ȩ2zz Dǵ NqDF9aT[6tMǰ]G&JWH֠v%-MoaOQV O/.D Q6TV(\FEsȱH/85cdžb;U=K(Ond!U=[iM`ԱEVw*Iqg>o0؋ut=V-˴tɣADž.ɋc+Br?RҭVF c_0;i\v(u 5z _3 fđ`(%5:hD)Mk8?q }j@kqzlN+nרba=st3B74! +V8_8]v\*P5 i1_ ٽ+u6}:rz7vvWF) s[p81% ;ҙ.SE!ޟrUIֵ|tqR$Py4 P!sPh)㚤&.j"uҀɅF¡Ĵٽj6hg}چF5fp}=TZh$ԡsȫ` HnHIfkVHs[1ץڴ;~H rRjɔU@Z9 M c~Z!XVH"G]:B;H?pQP%g 9w ge`C+f.0WB:(yŃΒ=+ρF=)ހqV@fi٠4Zw3fL@9"G"JPGҔ'&O<V'rH9ȥ2gy`A'vA' o@ǧ@ap3kmPsf?ZK3FH4q#֯o+ *XP^(@ơr-һ1T#F輾JtSU\r#j9h$.|ýS L\RBQcBΚؑx3= @r0;S?B4րJ#jLWз}:Aam9P5ŸD~oW}G'N+5dIVkǃlha-[vgiIA4Q_xjvqIEkȂzU9 :Tkҧ#hbٍ.YVbSGA!Y4ڢlԎ.mjd;Sfʍu@hV}[F㊔hErg"}66T)ǡḣG0́ҦZ艖!cqJl(==h1)dHpH*Y4zSn$RO>F )߹64N{) joM])a&ކjs:rVaI\K9c7! V_JeķrWd GAPޥ?ZͭMP$pnM[OgH})1L)ۻ=Œ5 x`3"d":3#JppOVE ~P!qJqNR  yCH0ALsWzCHӍ@.iKcBV[TuX`=ÿCm]\d@C*@|sU .qe?_Ss*I.x 0vcSv jkE+.84+#CƢP~d?{i8- :)Y &tP1F o@fަН #Qrl8 wZ@.J:R%MƍBƘXҹI HISq5 D@-E6#$csPtSơJ⬃p*)6{Rg b\Ҳuu~Z1-WE3 rhSg5 )r1@u3n;|dr9*=3Qz}j!8<k{P&F!z3֓)Wx&s?trU'(ƻ*kJAI 94 LR$bhzP9AHy()G^(hQ4d\ɣ<ЀDZ=)]}h-!U8bYH}GO+<(\! 8=a[IeG2A;UdF~J^$CuRGJb 3yND"**XTd~֞c%kDKw9~R1 >VE)c`\q$Dr>+dFh#֜+oJE ]H& jb>s 9va7wkr)2X:9P="a28DGOJLM_#6v b%Q(V ABxAEUr)Mja${6ըrx)h؁ZEzjKVA\Rx~TwC&EclO c#s؞*6֗j֛1AFGЮsړʳigڧ܌qF<欟]tZ6Ҡ҅F'km_ANhP+ uJn|ZBgЊl;nF{TQA;3L,BڄtaoJچyF})n1>6\4ˇWi.gj@ܮ rx8ȏ 1d5cJ0;S;(41 \!ӷU39[RCqMȡ%cM4Բ75 q֤B Ih;"F玕ɨI~8ic3N,1ҤW S+ H SoӚO5Һ)a!)yV cZg] *B=)TDT30܏=9&ҩ b-G}!Ґѓ( p٭B}<aS%} ̚ĀTmɔo z14?Zz"}I21cDmrf[q:EdY^ei\ TS@4Q\p3LԃC@si:`;sHz␀G^`Ku4gh3J89<0Gz!4x@>df94$p(idO:x;Rӵ pj1X)l;חL?Zj} vH5s0=(ݖBz7@?w%,I5/B 5RkU H)K WT99֫r@q)ǃB2M8`VBbԡG"4/="E:*HՔ$gPb+2s]Nb֩ⴠqCe$_H1ڳDRGf]'ަT`Q|)*j&3IEOjtc)\lնelZek"[mԥI?ms1Y[CKjUc%eqZ PP2ƒ3Y'8V Zi4!Ƭ VS"[ʲ6|N*Soe?TYF4dR&` 1ڗajs.7+F I-in4Lty^{* 8T+}E+RY] 1NHNq㱤(fY$GsY1ԡ Lҵ-͕;d~䲎zW<4UHJH8歙@x?-*k8){ jqGN(;Q@44?ԃJϭ'|Є))Kp֐NÊ^ qSHB`c/oJNy"n(ǵlP $޼юx!pz3ޓh뚌0/Ƞ -:]cwԑCJiӢ3g# y970`1iBr+dfS1{GK) t%sr$9T=Z L~NK8N: OZcZ9ښza[1Hڪ bq<[uIهAEp i`L,GJ,=(/C1*:^0J)^^Mjv@c!ذvaj.P1Uݶ;+>8@d@A'8N\nsP(l.KP)%T(ocrP­iQoGs23By[gƅk29Xc<'˓և) $KR?/¢:m²gr&مJ.u;6QͲ*Ho-@ b톗!ђЂðœM< P1& K} t`*א: vN[{ƴ"G=E={c4$4MUʏsQFs}eB`kU$r2sR8)\,RW@F#>Uϐ8VrܤME)HرQӰʢߚ 1,.nL)ϙzchѢ D| )n"iSFH*FI b⬦rͨ-&pqR_?;E,ŠĤoWk;X,Hp2dqJJqтEg|V3~Oc@S{ϵ.;Bz9E0F:Qq 1!jQB A@h{gʐ#7iҌJLc g0O;89@kd"1'`!9/F y-1Ps !n- X\H< H\ OK CW) $ޟ[r856db'ك1c֜-HȢ!6igjɶdvG8ZCTz"qc}*x9Jj=?j;T4بV՛V%ڝ i`*6lw˸Ry皫q)e$Hs+9ϑ>"YF>qYH^kCOE7K:qClҸec+N̢.=JDo8oXݥ]FڛZ^R^3~v^ǭZՐ(eق9#8tnTx9&D0ǭ NHA9ނ_z)/4 n%M=y41 $JQ@&NĬTzUyXlNMg%cDa}Abw>bzVV-cJR}GOد?jZ&2V<ƚ2Վaw6i$#U0nt(BMSXfhA zV1{"AGWM`8PҘ :JS1Ě`0ҡ+@s"/LiX]=iHp9@Ǫӗc4H;`1!ޠ2) Ԍc0JLb̼f#2rgɭLTl&^~?MB;!Ve]W3?OWOʠS@sIy ehZH!w+[=*(@0)_a@ K@@s֓Z/(րۑ@uM. q@穤 cn)7'ڢh@'^1Rޘ\,NҧHP,$JJQECe!p#dyM +qUzU{y@s-9a!oƁʀiz# Ӹ'hP} b`vF?STI][Y$)#۠/6yGF`6M4g_i6y`Iꢲ>f3o;MRZXMC>u#+\Fт:ӡV|Gr7G+ErsOf[YQ[gw E'cFjAnGRӃȳiP"k*Le&M͓֨O1=ǥ0lc̪ݓKdy, ͖v*! 95Ќrho@Jiv*iHFMd5)vJGcWqPS"Ry(4Rt h8 ^iG8p2X ӸN#֭ C}i,oJie nj&4 =jSb70BTW,pGjښ3jn[A`2LvUjKS46s&U" GS!i=wZ^Bi9 UM  >V4&$bdz4ҐHGJ0\#479hۦsN=Յ]2*ƭELrXfJ峳SA#;j7ՙknr#P\-~c޲sX2Arz"i e8GT&cק:O/FE[z,Ӵ?+|`cҚ{RsVAjqiYYUd)dx. a( Oj6tHTێzM)rE'NO֐ q3Iit f@܍FAhF YZ;yd۔<;[@zj OYKmrLd}|)(ThL|ت'BGOʲ.grOɮNOr\ Bd稤zPh, 5A(rOz6.ŎNI+Z/AtШ-NqS-f$^jhe޹{'U:B$^`a L&M )ެ OUTsE&!@P! QVKq0m4IWE4ԱlE"zH:Ivxyԉ*kZz1ğJݙ ,4;'bb &-.3)˹Ph2LuQ`)GTI>5^ez3[b k]6Uu*L)V:j*Dy_oB`ro`$iVA4c4.)4 ]zM@EOqL9QH, ץ.#v=8k3@!vݍ '֑h0@HPH.&s{S }M @RgV b ɫ-Nu=*I][GM==TG+:zIhW"BF--xC\@6zϽ 94RB}4?bHCO(Ch(Gֱu yXӎd?X]>P0Ɵ:Xl|Ys!Xz|ќaQt;ijvw i4ކOu֡k Inig/jtfDFMu_j&QnKk!/&OS>Ы幤v(1X.gDe z`7j'Rc3ҹTӣ _l\x Zk3FåDσ1

eyp BQ={GZ\[\DMKqWs1U ?ZbgH\"-}+@-Slb剏>˵\FAYWk.RQ* Й-XP)PHiI"g2YCvJJD JQL4s(jb%_ȨYd7wT\٩S^ ROJ#*ݫy{VȨI*F!$122HR6zVY^_+5gi\v4?-ImnזVǠ$rmrP1ɯ9 Ȫ"8`mZL+\9w<ԹE.b"N7~Ku4P~(Bo+3C` PlRqC3 54h iBX Drs@ 7Tp9⑗e3o!4݇vZ!y4uh,@oilrǿMYt4)ij5;$VՑwb|'zc8[= c ,rxhq)֖d &ݑp՘_IU鎕DŞJV6Cizzj7+JB@b=j;=kB-v!%VRk,~&)J(CEZ,)ɮ lZwhN+ tHB8c' rM:lCod%~tưR>J!ő=BS.~SR%߀^TA[Q1y&l+4 988d\N)3jDÜw*x$jXwKͻ 5tqNue` 7SmĮq3Ydy:l1w gD9"K{7,8>~1=iqրqRȣ0*_3cFEVXP}B J&)e}\ V^cݵ_mD6L0ꦴCT9k[܁A$`wi8E"7E0cRVV%A41?)yq]tFy_΋h'6׃i~sȬ۱V'ocYS,4po5䐬_ 0 Zp}%L6j6 YT;SVE5 D}Eb]BbY玔"Z0)so$-%FB=hƮgVi;zWe`D. Cv)D J:ȉYtVl$ҡ1[gVHD֣M=,z ~q8 ocXT2j5V[~O֫[c"wQE=+1]b9[d̪ɜֶGXV$Tl6?i i8)LB9Bl"Dn9 47o!k/I5JV4)f]Uv5a$(<ԙBʹSRhm 7c)@=kDf#xՉ E ; Vr7*ݭ_QS4 X dm!BA=RFB̬U SsR5`oڣOzC:hA]j@oP @5̲Ros1F u8W:#B[q${ڏO-d Ed٬bUk2+"qQJ4Z&}z8 )\yH>f$k<貖=g?7u9g|V8Դ*'}i{OZ0 zPicT&PC٢F T"b? JȆXВ?x8ERЖWЌ/`*;wZhp:S4gwZ77a[}sAcՑ1R LϩG*`Gy۽P-l2O$'Qi&;f+gOjQQqL5tفmc2%ҋ[\cm1*MƳNa8&.x1ߚu2g܊v2L"aS&P/uU`@ojN%3nUd'6(309⫶[ǭK }*ʍɟJz$KLsVŇLucq'5% lŽY#dS18QSt˴EDSza+Tfbv\-Y8EGVPb{~F\=@lЂvבN*\:Eĥ\#Y?+qU1%-OBibx/燍ďCZ_y+OT-$[Q>~S'Ec$jvcF3Jc8R5-!gi&q7Q.gnq,@rxc"E3nVȅy)_Ω!aK?1L5F΍2c= ]j *jQW*ihW=EUJEh6»AVc]*q׷--o}f6 Jc*w65l9 8CQBԆBPUNlƗ"cShol ?=lc\mA%ؒX(5<omG|rZDžwHk+Pwex:&&tрY$4iA;4"16gJ:M=) aTMԲ fȠ,d_jiw,)F5]5H1>RR]ykڑim8&JSljLR1rqn4@ @@<E.=h`E= S!4#ʃը4NfY.[/-C_ܺ$hx!E-VCm)>,˓R\G#fTOb[.*̧T,$е!Dbzs^K? lHx*߽4 >Z"($TiBn1ڕiS=hpRhAi109G‸8)H@ EHARo'<ڔ;>G30I R'8$')88iLşwJzܑS,1@ =( l)B 1iݹ`d=:R$^2d8bjp{ӗQedERڴq$h(5e6HpDiB[~o~}t`4ʧ{ 9RF12} d vMn7@$kyEBٸqA>VUq.=حoCS1M(aUېG) yt$+ȀZֱ$?trE"rvU}荒0z'JqU7 G+^1R(63PƇ S1~9}Kl-,jch5L, 3Ԗkg.}SQBrӷ( Yg$iqUwJ~*ޟo !&pޕt[(8oL5͔R'<ޢ#cl9lQ, DUj* <3\M,db3-9e [i U{0lړqSs 6I5dڀ6sN$Phd@@-IqE5 vhDfmQL 6fq yoȤfd41s8ɑ€! ބH.]p(}֬-Ғނ}sc˖ Sa#>Lw) C U\V'H9Oc); FɃp)فFK??JV31J/F稢YMfE m0GJV)IU YV7NOp 'Z17birCuȲ@Oxuأ`7 H>ݪ&o0=n"K[8lވdG9# v:x;Gb+~ T񌚖;c' VWX-]qҩ9Yc-=+>b4)Y~}j#}D%@3]2Jܣݪz-F9۳ii.:NPI\?;O*/\cdqN:^@!I;!EAG|U͐?p 4 R̹fx5p駱,U'i8qE9I#(sLyQP) D b544Әr 5e֣ه8ϱJPMKE)!zcaс'JC`SQJNڌOL1 e'^zi@=(qҘ`54eaU6 3C w; 7:A`KҤ3}) 4 怹2j$qWP ,;J/'8]&3{K!a;PzD5+f?,b;D#5~BFU)틒G>՜VF壐=)cq 42X71Y2TA[Rx\m"XTdTt.{эԚh.v ˩W*Y.v^iҒ+ef}U=nGJH8.zUtX BǴ6j$(Ii4 N)P}wO:4s4FTs߭-HGqP3, 1C{1:)~a;nSA"ިV& F>B#зHz(/b9\eeay[)85/BpjDĻ~1(FR~*@0*eHԀ|T!0#2B{œ/aqNjéjrv[)d╗!V@ƷޡG",ЋL*̘Ҡ0FRI*74UPbⳑ<Ω!pr_(͢D$Q['y[L jwF"P8`t5E FbU"X}iKVI#4YЀQJR3;i\q\D4y5ӇS*K%3dI,LswJv ci,59B:jsWs1 ڲNs;˴{Ф).hD ۽qZnll#Sn[n' 4qd>TBײEQ)7\\8 S贀tNj aV$-Y,H V{PC:SI^iXhp'a1UxM?*1EH]Qx*䫨DL.aQ-ly0ad Ӡq4[(lVtB:`Gb~_ʋ/HgK>#>^#gJCTcAM&;|?nrK(4roǀ)!HqyJKr<1i$SnWTB` nRأ`Yې Gy'#si%[&]V5$։ ޛtHsv=i'CFR H]e$H٩S);f`qXYwEإ#.D6j{K';Rq&m!`}E(>X" s6Q^]7̸c5L~R+7ܩ4OSؗ3_Fk n&ǽY(v=kȧt4X"F}k9Wb>V$2G!Q@ xP9  gg~4ug}9Gj /T©1h SJ m"@P\[*⡢y5'$短w[9L~"[HUș6cs[X H)1O@ND=І-RQFOnRCLӬq<3Cj_NykҲz4,NJ䳎8mvJԌYZMӵQoqv-_XXwjF_S`Rɪ)iԮu lĻ)f؞n?e bX q\V?j`,sUOAMn+$p#V=sLI QI2F}vTsa 7 i|pp)FހsҰҜ@s"ht?ݿ5{QYy?ُKAqp 4~pizՐ[I=c8ݞbp4iGpȪx P&.8ӔɦZwR9@q@.{PNzP$.GqH 0qHm'CZtS?`axiR&Уbv*?+=j\S+ 4[#K0Sm8ў)\ oRe"7b0AR[EV<=P Qc4ǡc``#6(ژladZ`SǬ MvLVMFiDs- 2fXsB)h4FѸpjx~20\D'MK|ڔcI V)=;|׊A]׽\ɢ~&aFR/`oӈŴ*wU?U6'YjEAS ݜt1/SM2|4qʥfn( +@8# XPV*zNQ0㿭e4N唻uڤn4LjKv* +GO^j=FސTnh8&b8K3OjS9JrSLB:D$Rօ&6tٌzU?J˕KKr,}H{{EEpE-2}(,caABiW @ [q~l>y'=j 3inMWmW(Bj^+`iKƫ9K`}RRՇ3J,V_*jUN@`OiK`TTs8$TYX U>p'6SV0و%I= 4HCfyQ19=ɸdkH"$27m3SI^xOBsMLpdaNGqQ$fm}*sB CAQ\4T+bHllQW-gd2A h TY\ T2hCsr~7j0O҇f1i6D[MU+`r0r)vi1q<@nyɠ' 33?f@ɧm81R㠠Cv`B֚VLCmKahO9ZmjELtR+R2gOX},qB)6pmF> uo&Lwqn}iLUFcZw2J¸w2Ly-L0!ެ'QXb~*Xnү'Q)4;Ŗ RJ9UT$j 4>SBa΃ljNN ;bM'&q[Q;p 9Ri-n$}hNB`j~l§O\( @$> l6bFk7quWzq-fRM\Vȷc$RT#4a{-eт*AZFʁWLXޕKT'9n0qG{V |t2g ԊIM"MμE #+9F%YդoCұ,xV㴌BXEvl1FبE8MTHY1XdS dvh! T`1>Q_sU/`" /Z"Z0JH= Î }).})<{QpE†@"X2ң4ƚu*AH 4R6ԠRPUIR1ÚpH.{T) mGG0X!aUb^}عJR0#U a'M):t649@nF`l \ ʇDgң,@Ȧ u'+ _+1Bry aP[5D S }*oR -(` 3v,ɑD䢟1-@etoOA?ZTh FRbaQ68ܧG-#Y?rcQ2(;n?4; ?2E'ɞԕ7G_Τ 8 ?Iݓ n4{p+Kp5X~qaY1 M2t,mqV]oEdH/$)u4jt>N im_e]7:'jwaTgY92MB  uu`QJ7۵(' _*"xh QM6Lx?4L0,23*ň[ceZ9J}ha^Q1W慸ބizԴ4/<[Y+}s 18Փv$:ERހI|K:p{\9%zUh׭k[kI@sKbLaVE2O3i xzC%YMLD.j@♛CZ@Zկp0y'˂mW(G;(9Xv%mb;AG@p@ҏjxZxQB% "H5͹ a\GuXxpd< by5rn 3ތRCNAUf|Fi3HFy=*ɱ@zTRDO<֯KZQ?ւ7kvnɤ;~P*cGrYRXEeb)rb0gTHb. OZKG7k9)9Y$tвOQF1/ <FK7(cCz2\dRaV,j|؛ zq@5)H3@zRI`jcSN iᏧ=HJ4UbyR]qLCҞ9$ rI҂OJb:N1<)LXZC%"(<%8JA#Ke$(<J b$SOȤ V cHvc[잴1Zv3Hc)ةGZx Zx(':J(E!QԂғSQpiuQPu*jm >hb_ʫ8 hج9Rzf??$*Nxj>EG6|b QN9PӱD+%emn[KҔƚ#vHqrJ2c֛C"%Opj!y捜618&] $>/k~&F՘q͘<=ԹfsT6j^CS*1>x`ĴhF4Tϊ?2E^=r0h/CVA,GS5^Cv†❻(i[1Ӄ\B8+v@@1TO, S/A֘g=4.}*@0H)@!X[T 2?$*vQQ Q^9Tb:wt\U&AtSK+؛BzRlsL4 ~#b<ր)>aށ!9o¸ {HE>6Dv,~ivǝT HN֢m.ELG*yJLY)(Tmgp hCIŊ ~{c1 1JTSK jXоq Ԇﷲ *Td^w1")Jf pIԉ^ӓ]6)XwDV~[m) ,Y2vc֎x"[Dax} @&Wov )MD}INFhCob?+8Ե(irݖ7/n~.:ʼnѠlJmOWZVW1q8>xqu~n)9[ ҫ4)*qxo|&<0z>PjEHsHdGNH➯4HiH3)A&A;R9QR1Ԣ i1E-!PKHaE.)(qF)KLQ0)6=)%(4a >Q %V,>jB o[v} BOvRdAMM SV i7j1}BW+*Ԑ#018*<>ww<P9Ȧ'88<sR zh.~2[ȤI e Us_0GdC#RvnWrh'r-+)N?}E+4;6ޅ~ ލ R1|S̊AX.J/S{RN@~"SXucS&/yȤ"'>bM*E@qV 8ցHHXR)jϵ@RC{qք%&]#<5KU<ųnmEHstTm\_4aÃN rN8BPi4ѐ8KE(nnJKRabPf@('bGcUrl($zLS %NYA< RzЙ,dS7$`{\V[:D|ڇmqS8` g`#bǵ.Ws"3 yIF=ಿ/=rH0I<_¤R09 ԉ8Erei^ S=5h '?A}r׭m C>*K[}(|5xlE.HEHljcm\Cjq֚/zSYwCLC'ҘN T (-JOt`S79<BRrJ Bq'ڤ.% Win:T9'C֜nqatCRI&pxoSNؑgUJ&^ 2UqRy}Vlw}MBT'@Wyq)hGZ{*+.OaE< C ȮEBzTs: 7S6NP; 4#!LSsS~TlSM0J,M/Ob1Xxj<ܟZz]c0L/H5W (ZĂjQx4JJF3J#`%K3R RɃ|GvCrjm ".j@\њ-Z(aEPEPEQ@Q@Q@b1F(6MXi ªj6T@\-P>ncS'RO۾Nګ' ?t>ƫ5"o:p6;TGDC& k@U'!MBWY;NtDΝao›*c#i<AT^;S`g"!8 xiX1\\G})cckRq$[?*Uӭ8XBr)1g00 KD89\DR`ejUq-ɧױޯ޶tȄî 1ocUahlDzF=T(L K%v⩽# ϟꣁUlR[smdxW*E:=8&wKn¥or$}A? JV \78~%xǴc]b\zS@x U9bwBJ^nZE.0('#aJvxSJF14'y CcȦ<׊{ ^? B IvxF Upbiss҄ zvNJc\҇5HCCRXu4\4*HlzTzrGW0JH]C./E0׽#j(Ϟ. T|4.zx3R4XKHKO&N "ΤhH&)P—uM;44.hQ@Q@RP@%PE-RPE-% (0 Rb 1L)N&{S @- 0)Lke˒ h H}\~k?Eyb`TID{M19(Q:3G %OьejXlX?)` g5 u4L`RKsˋmZ Y}8;!J#JuBܖҚ0W8aT'Tdm 0Fx+SeN}*6^O(j5UlAhF2iX.1sژmߡEw i: Ұ J7m@S /q@y֕g# .;u4sN1L?Nh. 98"1A=6cin㎔8%Ry<9ـLSYM:;>éu5DXF)NK`z `#{PE;8-O<;\ir-YyxTbgxw.#H˞O\6ֽ/ [?ZobNb/+>D\~hC{jAӽQ9!:H>SG4K Ɛ4Q\qMP`sH:@xpz@*h=} 8V4zuQJ`/=C@ Sր8&j pA P'":2)h='ޔ9 ?$gO0M(ާUphx㌌{Աݰ:h,=nR}Qq$Kt؟O@'~juNxjVuGvNO(.z5.#2_CwrE܆Fs&B2ji>ShƗ~t=}i[A` !öt=i{Qa!3P9zRG&0:t$-sȩ$='֗( 0O&iX.7pOloJM >`Zn[4vӥpQ14-/{(N1ڏ0g8p#+@ #FC+jԮJ;^reb{gsV*k^ /z\|1ֳ挨f*Q2ҽ?v?O57NTxĢ?*+ \jR`x#Ijbq@4iA"yZQL0i16ߚ N13áƤ7 4&>O+2ʜ EBfsJq(b\=Ã(MH;֘ҔDVMۇp2N${WZs[dBQYͳ8'O6{㨬ܭI6Cs30H׊$x@++=c>f>^Mؒ5R. (ژXе.Qc8ȍ }*yv+188m8PC@4* 9  jtȂYvefj#*V;xv?Ωe龔Vc<[IϊCq0=) p4 H(@G8LP@@ ރJ;R i{s@ ztǽ)sJ3!Kt4 NSrHE4)jB`N=i͌v191: N1@84r*z9gޘڔd&i8J`*4׵!Jf g-҄~spnpy^(LOh `zz]b$[julrpjl$5XME9&]U*e=ZAܝ552#֡*ɫNgtƙ*Q*F{;/pj\5OzvSazhQ@(PEP )RPEi))PNBis`7LL5HM1 +L+RW4¼f`4M#z`7VkzLيb42zSҙb#h=)1i50AE1{~ [('ig y\Ӱ\ 9Ls)Yf?5/<.~C|摭Y\Es 63oTr0R^)8,7Q;p]CHчXg}ft6AmJ(qx5^~usZmu"-7pOX֤YtޞͮLP35gG&8aRMhc;gZ_k*MWqĘ w-~Ccf4O"<5|rkmsJpڜF $Hd;z[ !je*:6vVӟZQ"?T`H wAF(#H&LcB;aiԂᗽ=rjH o<ҰH}_XPp@ SaܰzMQjW']PTpSCޤ]J2~O ?B?ZpTt.F֗(KZV=iw ,Qޕ\f4f њ3Fh43E&x4f☄Ȥ4JoZb4oSMfDcqZVZɱu*RV4ȦdHTyCkY:66Uu+o^AHԞfO^ ;S|û#9lg4^d@GiV_je`1Ҝ&[_8Ze<`h<pX V'ޥ78<Ұ\i~|Gzpwwzӆý.Q\zj=jA7Bpir!ܑu|qj.qVR Y}i:cTZx֗ Cޥ.<^Nhz\wKNB.Pu=|``XoXpp!" FbM!4MMšZLBy&i diuP ':O4δ+ "׵0@4޹Zbcx#ja1#qɦhxuӯH@& +搌J␏aHcJQHbJoXr)|414.M&4?(,.#LO'Q"ùc4¤\BaqJv96i|/5rT+JV.GzZ?,4XtAؤ5>?NE]_bth(/*ˀG>\_ `Z*Sr2O0`sT=!h"r)^7c qҁ i<Lc 8HN 80A;HAE Zwqю@A#v'KۚB=sLcAǭ(N)NzP0Ҕ @ HiK1h=40=hϵ8 p#ⓑ֝;96Z .O<4 @gߚb8@ ?*ϥ4G4==)Zx8@8Lo7E.:]up{S4 ҀOP)G]tߑ>f sNV'ho43NsҐߞGJx+CB8N14Ys\R.8I'ǽKZ<ݽHHa7Li< =zP._0NQqVu4|iXw/8jn" 䋩>:TaTGq몷sRz 8kriZNqV9Xuƨާ Qq֗ \pԔh/.@﷮:=Eq~ؤgpKJn֎P<ޝ7!c;A')CK`3B2:7w)nq4FinMn(ޚIOpM0H0S061@ `G`0M!n}r PHуҙ@icך;8&'hP}ƕEb4qxǡw(3Ih`/@@sڂ85,c L+&qRM# Uvz[QH\ת?=dPgOEfQ_mhE`) x&2'=hs@ M/J J_=⛀(/9hrh4r;ځNԹҘAB;4u>0OJ\dP&y8$:qH3ހ:4K7Ro-1޴A'}i@0)s@#@ R9`zR Ҏ94By?19JGph^iIOd'i 8ɦ;##)K:0)x:p})9柼cި[q&H^}j2t-0(, ?뤟e-GM֊ȳ~"u+=:CZ3ޘ? P҃@Ӈ"!`({P19җܜ@c8N3a\RE>sG84NAXoXtj>q֋pGډH,4㌚,/phPxOҸXO4HX<(3cdd֙ !pM176W 'ҚO1@Xkq5P隐MhF:LL& 'nҳeg,A]$Ѝg-+"s۾??V _@ӭ'5dAK1L7CpqJG=ipGA})r s4zG ZkRnq1bSAs@ސ=J0 6tA4dF:P=M'AS`tqNhM# > ڒq *A+.Oz{ i13K)3J=Ru8hXp8> s֔q* sSCb)9]@I`94PqP@["b"A!Q(ilҜghq4sQph =)w},(`O)c 9zR⁆}ANAl;ѐJ\ Ɔրv8 p# zRP҂qȠ3FOLqLǮ)ց uh)y8NG'041ϥ7'җ`yP@&2P㯥N&ޕ7 E~l@NNQޞ#"~g=E;dJS@[㟥.wzHրy8 ]C|J2y;v@94jN8bfP ԊMO=jr=M l@;p;@X2E(nO`yȣ@H杞iH)g7 NzP0g4ኖ1ֽ{,GMEAg|B%vOW?4 Q5Fb0 FOJ`.G4i+81 (4JSҐ{biRr{b8 Nn(h3.8Pd(\P0Hs1G=)!H}(`LZvpyLB@#@j8hz`4d@ NBt<\u9?p):R玴\s8@Od ''Z`.2 `wi\$*ǚ44qlsޓ zLS6T=܌'i>9psNJ@41)Y94hAG^0p'=)Cs@3pgf&bM.F)pH?: 1JO~9ݚ\9?J.JVM`H P!2÷Z[ Rҩl3x]7z~Tz'(3@sJIw4(֞[@aIցltNq@3!niMS`w85``~sF{p\g#!o\OqKRʗb׵`sZcH)prh@iw@ zu<!$qi ( IJ2w4f 4qހ> !ɤtI4)(PC<֎3=qJ:PAz=M! tɦ)G?J@ڀyrp<`I0qL8Pdgv{L)Ph hݞ(74ixAvH9@iQ) qEBsҗ{R޼I[@.h(<=i9PHZ 96sE.GN)ǭ/=iC`GI@qҌ;#7)AsHbdhy1FybxȤriA(0-)Iq >04 ^إ &rsޓ qE Ґ~t\:~9 sHOj`8 4N6g=F7)

_/|$c4J\rxP30//zAցiO^M1 q@VuBgPUsGS1;u;b>SI0Ըg#RxHy@qޔ)uR; \u= ''QS@H{ 98h'Lb1ҀzsH`ސ9H4 Fzqր(\BJ1⁋ iHRwn(<яJqKjq& .>\ي: PN :S Ϡ#aHKL sN"֜&0)N恈9?Jp8qibhP (3K4 3( :Qic4 wK7Yɉ-lCSL@H\aQ4|1t; ln6ȗrÈ$MB]ϼG]>x?J4EЬ=oʐi'X(͹?ƋJi?nŽ`w\f1} ?zt+Ⱥ/59'((nRQ w?_wgQq*?& wQmozwh[)W_#E@~)קopQ|3{k. N qW}N _ϾK3Nh9|+|ק+xG1K?ϰh'"wI~—%?Hs>?@z_E/G/?ƎgZ ?|BE1\ϰxB?GӇ/!?Ƌ?oQ!4eQN) ?OQǠ)WC9x2?wQ@ v7)G;E6?GOoܱ\&;?4A5RR`xtG 9h =?՟Q]"OtQNÇ~j.?zyjQi4]qxYI($._@<xҏKh}/ uh>L}Mϸ|7 S4(fg>BKݢ(z?}Mǿƃo_@~m4s6JOCKދ9g~?>B~ic$Z/xcx 3O0װ|4_/4??@~?Na??ܠxix+%ʛgEŨhs)y?AEQO~/ ~?(j/ ɎdCl'  G-Gy~ CxJhzckEp?z'ZtLzqEo(_ďEj/!֧Qz.^iGm['KpBzIZwJ=qgB9LQ`?=]J_D-`׸Z(F$/w{iҔ6̎]ϱ?wj e'M5Ur _BAQt+1 <)G!E/S !^RH%jq[֩m ĀQ=)iw}Kb@d^h6$qET>5ajz}OE,}e=;R <)b;?hӰ"K9.qVѣ<3[_F4J<3cu9|oM?~t7ϸ'#zo{MT4\9@xwN쿕;;}\9G OG?9`?*w&>Ts*k٣iFb??f_VCcG3TV@-3"fhȥu4s0BE/-|>o~)|9r ~T@:D{QÕaIR濕.f>cȈty,ɏP`*.dDcDyAEجA*? <?*.;!|_ʏ%?*.)Dj{ W {RlS@X6(( Ph&=)v(E66N(֓h<.z Q.(c.@ w搭qڗP6@=yPE&h@1F3@]t@}(/=7b;Rq@ Fj()~tb?▀ J^1Ҍ4`PF()1HǽAQ03F1@c`PiP0ic}h)@IHҌb(`:`g.aF 1F)ڀ`MێmJLzP?AҀ{ۥP}Oj];PR(NPi;`(7;64H44Pvw@ ړ% ҁ@hH=i@bIJFP A@Ž(vcozQրZ:)H=hzъ=h=h=i;"j;S{PM@ >/  څddJ;ihz\R ڀ K@y s@=(N(xhP!)OP1i( ^ (EP043K@ E0 Gz=i)Ҁ((E0vQҘ AA u'JJ =hhhց)Gz(!--{(h٠FAE);Óx*4ExifMM*  (1'2iFUJIFILMFinePix6900ZOOMHHDigital Camera FinePix6900ZOOM Ver1.002005:04:05 21:27:08 T"'d0210\p     |̠0100Ģd2005:04:05 21:27:082005:04:05 21:27:08d,dd,dN ECFUJIFILM 0130  !012NORMAL R980100>F(N%HH              }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyzx! ?봫 1EBɦj4eqe!-e~UR|kM*\ƾKpGkse"q֎]!i` |qC;[M4G1p8ǽX_/ O$ $Qp@I47;uGcv*b_+Nk, uz~?ξgOu*H\vBOyA|YVRJǽ|t~~Q<qk0A<7gE,4W[loRi;P{K]7ƑynuHGq}ktOi;{[nkirsk(:_ *{JKR [N[Eu4}>iH##Ԛek;yǫ돹s3)$US>ZR^ftgj6&TC7 xUǮ^k7R]M쌻xio:ĴhԖާ׬WW7zɴbfQyR1ȨswI-E/ŧ \jideڄmaL@%xaҸ?A4mii/ՎUD~]@㑁rr8gUF<,"'y|ڊt䚺6*MݱxhFwTi4+ZSP7\2=} [\-># 3Y$%nFze:׎k?G_\Ȥ(ƾV UXw?E>$KUZv1_m]#jEaxH1[J߻ݿrxN8֏ln di@6쑶$S^}($-$uWFęҪ2Q 7WʾdM@gYǫ;S.g#?:SJ:"}~ŵʠ$;c[UKuBc@ [gΐggOCn%>WRk z~ȠH%P 8kfjMB-ʧ ssqޑ*Ij5A?+P%V壅Ns~+t%:I-l c'b9! )+R|!)5;WUi6D9iW m`rQA0Oj;=>-8Ɍ OE'=[l%EY#bV_}sFe y KBN;2T^3S7/4 qvrOn6&payT|Wxmh"KB+yop>87&UNU!'f}Ga0 tj8)'kv:h+ R,=:XW_[j M'U9ڽ YZ'xԼ5͚ ]xCW6)msj܄3o]J죒c3aU&}:iV4[nvJ6'\:83 XUt zIpPHs7uU$oYF@$Cӿ unAMQ SL|I,|zX"DrS(M1Zt닑v֖nɚ{n-+O [f+*FޟNtgzR?~xKwue4"+@GJz-vR BW9I>TNGR6sH8s6fk:=ؼ y#~R9q4]ʹԵ ·ٚYH%5 =9ɪi|v3Zw/|4ׯcIڜ8dYsOo~"Űl!fC+'h1=;~G6eE VT(Xp<r:dKdߨY 0r 5iE&}~%ƞ+Y[xrT $^ K#.ryۊoBYHmd*O+Nӯ;:wdq RMj$2A]=Yf1۽įu#$:%J0j>kQҡ'<\ `F\1䑞Miš  n0TéTn29zT_9V⿄$ мS_I!}|V6>R~]r" SBԷ?na |#*áx%9n/)[?|c(nnLbUFzrry~#'GB)jjCtp8YVס1+^;>s#ͷjP\4J3瞵N o޻ "qTesZ+F6QۀeKrC,Hr\ A䎕QM&}5_ .CL%k$"1:zoxkIЖݝ_ynTe*H#=Esa$Ižߎq"ZV^ GC麴xHiO*ky^Xd 9v$Jse\1"Kn+D{{Xɮj M'w*E<>c9R8?o_ko_MNKX.e K`(`$\nm*Vg~~YV-|Ϛ| Y z4DR@ A;T23N!ukJ$ V8- 8Fq|%cJo[U煊Zʮҳ,UPku8I{-#uA&4+0 ߎ F嶼eCϵBꓒ}mvُtFN||7ko<-7j1Wˉ篶}P~mZ0G~{zVGIzPHFf %ov܀vdEbfƚhY=mХ&oSi?Z5Π $_̾YUh`A geODh2k֡dm,"KX7rp z{K9I $֩W FTA8'wN*V.mqq ?V~ivqOY[CyoVF]NwsϣWe^¤Is;4e{}t{3=i`uv2aKE${:oO.xgM|~!ߟ'|2DͻryxRq9qջ'VJݵHuS 8K%ø”UYw(F.7nnS7^O>o,46YEմIP)mJ7u ʝbG _x{>YXݠo.- b5cRp#S$gj9[, &@R$#Uo-07O+J7 Bo=jG$ le@~q<}?ZE}ҵ "C Arg2;\Y^Ej}Oq#Z4ܟ"V |F#/I hѦ[yltπZ. fԲW^0׈4J!i"Wd|.'so_g h?.5%K3mrzi3ou)3o^L%uQ8OκQZO+זKFY" 0UKwvFr٣.gӟ›.eqM-YVP2CrMXDUI&KOKzξan_r[ +9X:`ǹA;'V4I4,(NK"TJ㝧sdίQT?#P)>s\9ϥ;lēK_S(&m4Ȧ f?Ǿ*t'{G 4etuҩEEq[SF3s_-l4:0 6GʣsBCU)ŵ{;ɣf>*.@E6r-XP:q~ெ_(h}9״rx2$N q  RmO/jRIA-Z)l_/(D* -5>c q\9!m=+18(. A#l}8@:/ ;8]{O\"y5wDoL&IHt cʶb9|o$qBdیJ0 TQ}f%b\ƒ)t<%y ^2U!yqM5%FT局9⠗BVa,r1wqKK#>fD? ƿCkdi](wtu  4x]ǃ@'vcSSl:s) 0mF=-u Vճ?g&>7(]4rGY_@һjځ@Jyi?t 5R~km|R>Ɲѽu'ewq6+Bh޹VɮHI ;2¢2:sW Ae!5QE 3U7G>֢ˑ +݋oӝ̒yFJ׫v cC77O["2]IP;AǿlF(Kg? FWP| z~WÑn(䓟B}Jk-g^J [,8j9`pPN>S:rGqrwRCu#t G|[L3WN*v~_8vEz`̓z|4_z9|?bq7HwK){})ʧؿD,%KޚvOe5i_Y%=Y,9zg As~ Nӌ{kG5I_s.9dŔMP$7$' 3WnTKmyʯA=*M8%d~?imZ_tyGǏnow ת^d,CA 䏴78Ln4p^Cʬۗ#IbJYNۥR%rDgrPIuY[[A2K79?Z>] ״Ea IGUs?CߥRѼɖJ2:~4 .#.x\f_ڡ%$Yt27<ʆ-|=[{<˟"`ry^_KxU/i"Âbw`ToEOVYKuʞtn:+|+Q_I~]S>ld1#_Dz43p9a K/ 5Xbr8;OcסA{DpTwz_84~9 2#! cb{ӿi롍Z^ZVyPqs߷AVᛋCjG%,6OZidv/vߌ*k=1 ϵ\dwO๱"Y 2 q(Դlc؃J?doB-B c`S,W#G>$&玸--ݗtuםd d K:{䃒>;Gjzxs.aii0f9*>T> 6Y/pD݂fZV<3-g8t* wAp1#glf#=)$5's4+Cm요ި9?:_i}$fy1vOF8P=k|ZC;5xy aU| 霏Z+~ϱYRio25T|=s]TVZ¥Vg ;욌|fjlu9;W} PFm|c:H#1+F1u ܷ3(F   !!     }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz! ?܎*.:5w#LIV0(]6 AS! U"")rcӏᧉTW,%$XW Z%b2'[$mepF1U-,hy=iZ LV?51\I$V墌z6F9O*ʮp5ԏ)IJ&C)8K`}k[XXҁtaT + v#H;bd&6Ojo*2'quݼ67"0YʶYIdL0܋򏩬'rW{G]z#(jI Q&8'kv$ OBl"^[pn+znln"iEJ&[>Z145\)nضXȑF8'k'SiRx,)E96yI#|E:i>[NTã:noCn}MgrI5wgtaʬhXhZ(K;I$+ҾK.8A<ֶI#T4[꣞&_UONڽsH&qRFjO`a%ri"攐GOֽCʰ )FǵXh<\GA6@7ߧAcE>=M"Cz/DUA>"Br՘ui)'r$InzΥK4[{_#dOA^x2YI|?4W9BM-WK 0O$Mrz4Kcg0'⻭ݞd7n5Ydbp_rrM Skzovv+ Kzl~IE 2gcV;dTf=5p?а8 <GBrkҭw,T][d}xCF橛F;g-KjDď~w#?Ѣ-Yn>LP>Ө>T]v?cVQE `݈֕"и'$cUa*C#ģZ i˚saѠS$["%c^B9+r]S8O:B.pMV[>?<]v+n<ۢ@&F "ܛP@¨V]a` ə »ej%ڛ秥ahO4Z $v甬q{Һ=NA۩u<*%5;_Ե{ .΃}O^tn5?)czCc_x[P[nɯ2k-0Oj䠬>'7vrWwoecX+1d wF*;7^Pcz& O %kG_ʷg=zD-[B`TR<}kg9#)Wc zIA!* !sTV\VV+kzXUȍgc=*{XUci~I*bYA>\gR~ii_jwx8;:fMj{4)!#;wtף8Y$yIWCWU,na턷j]JwD鶃)oZ $ocqZY"?.F>Ml#޻bvjT#"{ytNKK=M';/fA6Mˢ՜.#Z"?$)UYnn$ ^VPiTwn*oc'jMp9;Xՙ$2D}55 hP#SQQķr3: 9'kP{tw?ӬI"yl'FXGsAW~ljeo.V'`W=IMĞtMER+KX^D|;'x-X[sfOvPD䓲=W3l\G5pR3sLC9>I&_E5l#VRc=o+IN*s$IX\hև4dfIRPi4HĞbm r/+R$N z1h, Ucl&Yc{;IIq"+ZWk{[^{Vt‘"3m(.] ;7Mw4=*G|x r"fL`zq;ʍ"= $I彴AXyn$V6;/8T禇N܆yqlp] qXvcxg#-Mr#R< RF_Vdy[$c[z?eh?'AɛJ #^j.rRuؼ-uQh:-a-`Eh|QmnUQHE43%[=*dsVK?J@%4gtJj\zY iq8 |=3#@T7zgkM/4r "Yb*y*+[t$y^M+ RJٻX•Mx5]O֬h!ٜp?>[̜,(_WMt-yY,! f qXfrX׳)^^B K+sii"[* ;g5-Ӳ+R/TV>=@ߊ;XC6˖"[L Tޫ)OZ.Fc:Tyz]՝`kRk)͵cG px qB #LҡhIUW4>GJJ[IO\bxIӏ&OʥoP г>YZKx@Q3gEFErz(L;>*Z$+!CQ@H +(MAriZͽJbxA7օmq_cWsZLV)4pN1u=eX^榵$7w*)%ٱc=xekԿ1jrM}!7Zdս-wRHde9;Hϰ} R0TtWe5r5TnL{VM9u+c~UHϭO0QUsǰ~+2DuǩSWE&̇McV#S5t<竹 KpeD#Șts*ZD.j@I_UL3G-PvzX,=a;s.X:Gú>C"kmgH[*vU45aMB188YWv_RHn54¥Ks7Q-,JP)#&~)l-,mh1p2QSS?0C5 NFz4Z|Zqu#4Ÿ#ݫ}[8DYYEls8,"ϱB7CE şai jG<➌[蓍EI׮s:V G+k\-rѝ! xNYު>BWGI 3.0z+չ!<# 57T8џ1KQO*h$w* Gkyj?.I":r qTGJ) &?@D_;Iy>b-W xhAvмZ]} XTٯG=-nu֠Pl y5yQ=`ʦ|\INTЮ&7Lvxڝ5MgH뒹TZE+Zӕ3YRو e=ooν(dyRwl,3> M$+XDND.߽(Qr%r_C2#JaUoim<4"KRNhHWvBi}W }3PvI`(w?+1і>Y/o:GI2mɅ8g=)I!*˻t1"ZI]\>ÿdIn^G?j~Kb,&Ie}I*XIx{R؋?,Nݻ?Z25BY8s<=l:HTo*ǻgGؿQ+2sqn.cwGOӴAw},+IܽٿhB{y5m8IOI ܻ*3q?R%$G?JN(X@E6)淓|.JM;yQqh|5*e鸚 7XmV{I2Fy,Jss, gws*q1#WXo*rQC`78`SZT'mKqvԣK5Ѥe/>^]F?"؆ϜԇY@ 2}g5"\ZZAfY-[cȷ PJs( мCv}‚kX$zV!'r:wڅ̯if&slBNDQVOfs=zT+>^ :JWgw]i: /hӅXb\wە[XӄjkĢR.7ȀkIZǕ-Ȥgc8n5F|"2{T{, 5ڱP\;)&Li. sr'Efz7T|E&u&Lm^k2 Gf5NfTP 4^7*!8 3GͭbpNK*r+n-=O9{徹NDI?Ʋ ViG5V3Ь\sb~AqE#ۈPbA1=vb^P2C}sm j:MG6*z&Mk ֲ:vNkXDq(#$b{?ڞ?!J:uV>%ߜ>Zb"HvPm1X˪ET1eA$]h*O0bxor?x=jsYu%mM&\  2wGi7cիig qZFKN*wze~=9.|gZ!M>~ }MZf? L{R +ºI$WQt 께5puh)"b>fni.⍺Ni, /I IMpsH&J+e}HhNho '2cǵf(Hx8;L5TJQd:.);"Wc߄ȦU ZBFU BÞK"Kg;#5PUb$3QilMv2P׃]|BL Ƈavq\ϸUnu4B影a;C{A UaȊvY;( H\}i>)?4m s\Dݦ>kFo ƽ--$6AAn-E8F*d82)%MqEq+梸ukҴJMbHeb@sl^$xZ8X߼v4mV8I bX:R%odbnYu-Q55z<Ɍ4sZ6Hždկ3;Mz ~HrkMn+n;cӝ= v!{nqªMeu3sd#UZ䡶'Zvi$m왤"e0>]-Ym<^dZ0\8,U&fJEˤۍ@jWy,Q9\$I37V/)1,W?:4}BCUs1ZmN2n\mWMy\=Нn sݵɕ$KGL @qQO@乐u*vՇm3kCyzk_k7V^ӹZml$rF>K#@6x=)U-Lx=u+I +dVV%^6#>B̗@lu`zF%e ' j{&GVV,gR@TmJv0SC*r2~>Դ61*Ǒ'YG㰊-+:^c:$'ʭH̒IWZ&^4w5A!3,i_S8g_rRvơ۰?ilyҭnKoh|[%=Zhc;3[+|֑[?'𥍊 >ᣜ6AZVpKuB'΂Gq᫛lڎ>.xb2ASҔ/' N]uoCu||!h#5jei SN֕h$OߝUsq"j%s̺ glqM/yPƳ)1 8G;c2Jj☮"~Uݒxҋ Q\95'>䉥0GX\khJ/hv6tȠX?ZGPoD^Iq, !}~=G%Qgf3dW$ mK{m.% .y$^2KN]amYk9`JX8P8pwڭ۳'&M)Q,MhCXϠ4G6 c]S}$y٭7g7yO2Y"kU,[3ɎkX"e;i_K7ćvI= ܚC+2}v8kFrB7N1^?_rB;?u"hS9RCH5Nl\ c.?2yQKXgn]ر5w*5FӅյ,qg]>ͼ,iY$4ﱫiY5ۨp8Dzմ̫rʹwz1$~]|BdL*3>H~֊v89y|JA;e'*$oXvLFlܤGC!i[A5.5f#| {k$n?Wζ k#?u;Ln\/IȭO3w֡O𦝶9Tmu+HhOQ7Nvd-⦇JFp5 /ŏ{w8[j}~]{K'*SnmG2Wg5bHj&R)?AD}ՍZȧ8H珡,ׯrV|k^]NՊFK98_R}>fM\4W,:kk.ڦgQrV,׃vM.x_J˖YHFo6MidNRhZL-n'_S\ޭܴtʼnSA>w{t1Xax.e3*)#?ajSw +K;?fORO3@a5ԠcR{Dn9}czmg^%ܤnyIF f sF?n*t#s>"/+4SC(?3b;+x!JІGtf"&$av'G_æ?2Ϸ->VvF:jZ 7DM]cw9>‡.RuvdOFA|ؚwڿKÒ۟OPf(}+5]+Js$fT(On8ىx/ڀO$\gk1RnrE5Z3ֳ 2ۣ)X 3*M_ vYDQ){hq'ZVFcUf̕.Aj7-cԃx+5*l[S9",7 vsycb4{HDf9RWLHbXd9ӁP6Tij2u sÅ >$jݶh/'ROЭfݗty}2o Zͨt#ʍ黦yγkk<2DGyX"Z3|z%ux՗*Fk夹15Uԩ=N:oC񆫢ʨdilz}+OkU}ۨb.^fx.I9cM$}qPI8%Nkõ$I=)sL 4Y۝*!_ASaErPj8PPXt|=7Ta.baߚ[ it?OEQ=92> wy{>w:^{A8\1 sɨzᵩS~f_CX5Syq#k2=^Ӣ.MJ`>g,*[q GFMZK6쇾# ,oFSR Rs'E /`3SPROkS&O?J[> gWRN ]e]ȱ2ЪԼq]:j]F%n  Ң7&n,bgi$#w}YPEn-TK2íf뉿G/Ƞc2mQ0RV93Y "c3I I?Z[J3#ch4_U{6mo6a?=ABOشG黓UQ-W"|Y2qȧn73,MCw1Kb/NlzKv}f9҄TVyUY=Wuǽ*j7D=ܰ?*RƐҶe,JB]\H`ԹifjD [DѤh[ ^1M}O'Ww갮Ib譌mf?IrMi) YhSSQ4yx I;"Lm J:v 47 Qz᫪nџFcB( S\5X9s~ !s4JD,0o?a{@ybd Sv*V"dV%VƔ_aqg96T^?SY4tK'ZWʫn#)(F˘cfiխŭHAh)$#BLO g5ً}j#!nO#:9߽cЯ@$izUn<b:"֧ ?5Q2xWcKvqedFu\Ċ$7*OY6zcͻ@O?j7رV%m=TdD`jxk^<cgI#zafՐ)N0+q77HT -T5 F͢齻VWM3gl+DiWv‡YN+<7UW<5KKK*ćOahv"UеM"gHeL]PgVIY4]"/22GAsT)aj{3KOaVv*'tRy 4?kFk%?Ā;qUaYA%@4]!Xbg'&6TsRr .;X}z?C 9YT.Wɹ )5ϱnP?('lQbyCB4Y7K WnR<XGBH1 zT C+)=p[˾"q]j;2Z?MDDZ~*A}Lti֮g.a3{72??QGcjl#a0 wƣ^?'#yVmn]z삧z(ua- m ?’Og-ގ.ˋʰ:& 3*ٺf@"q]ʮ+e8xZkErq]9%. ?S 5f^/#-'q4"Gkzd}pXu߰9ysѧ.{%ZxZ A_4ӦφLi9ϫ*8z]"LFM yj? Jrt?(lcl(@Gn+/\:|#&Q*QG366ݾfȈ5GTA0Y8敒,&mžʴyr7 qԴx JmXZmR2jvE W*Ҟ…8E$GS 8[.oa o(*9,#6;j@)sTCK]q'b6i41`w5xwji#ɾmYQLhx$f!CSindFa-or)WF%c*wzX|71?XöG#<[{#ء|le݄9c1\V?Fus-haҫRbÑO?xgh}^")kS{>::/a{|f>ioNl&,= 7UX41Nkv'Qly5؋U1~#2~_i.%$dڵ-|qk4~N`YGk,Jg4T&(j~$RJ߅pum.G:!Tar'|NIB^l)#4QOlU(Hkn~ʯM‚;U\H"(H@;y*8|M6ss_xx\$]܃?2Vݗ=e-t]5!Xz<NkУ )6xFsr-OK* }Kf_A=S R{f4)/r⌮DZFX_!ϛ~t8??VGiN9-s[S%3u9+AXIXӄ$x=GJEla6mD_AV ,$ԃ1C-0* NXF]/"7:2ZxR+COM+7hc6S~x*K.HT骛G*ZKcVmd1Oa.HI{WW FVn4{^a2mc5OI:;8~F5Qtp0'Tɒ/~ __S}X֋ g,|?>O dyC>7n/+qSF}p3DK[E7e'+:*ٝpPq/ZZHN-J}ndTRs.~(֛[,zb_jQqB䉇t=9j2e u&DҠ,H\,-VPEOPĊ$Y1mC(8 QQIvY+t.rmMJD|}95M2 3`PMJ`Gplsӡ>GC,-=)w3RHcUcP ~BFNtaNE,z7mՎy$@dKȕ0..nfq"#EǿMmN늻 %[sB%͊٧'b©%bEj d|GQmӐl`7nATRAQ+8=[Hwy!>10)?%s;2ytC*C8#ic"-֜?!'ޛHZ1:Ҙ7Scx/ҘL#rSg.?SW#""Gj?O?4}  6j7'#<w<Dxg_i򆴹<<~T-=?rO[_j%x*ѯs$ rtޚ'Q(و > A$]V7w4lbb EmGdPtB[3QwEry$)یk䳹e=劍L~WSQŭ1$;~8.Fs.vΙ#a͊Ҋ@P85)YTX{Ǔ/13W&1V '?9e/Nkksr!Eb,^)XN$NܶG`)L؎V5$ވޔ4ԪVI2wFsS]TR[+ ިX{s&g,rǧaRTtH&K~ϗ2CiyHTZ[ ߩ:ns}[W*xkC_^#>N bo@:{Suω! .DH?pTOSuX֭Դx#AF6Wv5 dH]gx#EӨFb횈"wa 5Vy69{͟+ϸvȊpEU3h6ޜ眚b[mI#ޛR+fIoSx_Jc7ۓG^uҙK.HNUtBEʋsTކN-ġ֛֗@V"OZ7$H }9JşZesl"HQ2veL^*0~lЬ@tү8sJwE! 1W|1'KTk}Z阬hN{Wi##@y }]47i#($h@AX*s+-v<^} >Wf|EG_N{U&槷fGV;֒eИ'kd嵱9  5dž֤=lL=7Sپuxr*(xr1qTMȌhmn#Һͩ*R *hUF$K)TY m["95?< 9ЮQ5H|eɟQJ3w"*.Zqghqlp"0ihNl24=.љ7bVdžo]$<9SV2<7v)Yiw0ZTa*l! 02zTISv:S}k"3ëb?H Hv=ęUWeIYVsGqLTRMkN l? \[m*8'kD3i5s}'Dy4Yݏ-5ge32b~Q֑٥Ao',!֧[ ;ht+#ǝ;}E?.fD2垕yw?i3n[0\2>jH|(*rKq90)cpݾ\ZĹka@- q_նKncYaSSDxsZ!Vaִ:$p528j[rgFӛB0G3Œ꽷tiדɖٜ'85F7f9{YZJkqx] #d$}kEvʽG4!Q#_@1Q696U9@_Jdz5^XohNkD-!ap@agq=nzҲ5r:X7CRȘZh,UOZ1(HRioq=2sـ?Z]< Ujj>oƍIHz M FACױ,c&AQid++iV> .]0F;ԑʦpGա(d)lsPfWOJjs]zfyr) KPho;Km[;)cEj}}ͫ!JVͨ2;zmՅhGιc#+<1YP#I뚻\ɟKeV]+"w:5(#0ېRMJ.l UJ9+]iŜu4uCjOVok( Gj9f8PMu{ $[BTCYG1:|H+KtU eU~e&*~KZd-kkR?Slq\oKԪ`[?yQ|5.,GvDdeQ nՕLDg%gOY^LP#mqduiۖ.4L>`~1m(S'݉O*B p{VMcT%tLLj𤋮SܚMaMys1s[fr*'^y-2QMW dRq<M?jek!>D'@E/ArK|!ol[,?W$ 2hEݝjxn{#P>ֵ2iP^Nr8Q.ЃҮ XOVec8dB\#d)HUb9Uo_3d^5P{GJⶴمPzWU ^$dQ#`vg\v<)h]n  c$X2w$DͳIsG랪<n8[ çzÜtcN~- 5]&lq5[H&VEy؄sס58r}-J0F=*T\?J{2thsjR ?1 }EOC|V#hq А\Ҳ9*E7%ːSżj^u0`UۂzWݟEήRBƭc9v$I!w}RkBUx7dY[Xj0ִ~tS$s ;Km;AJ)^ /Sf2ӎGo\eHw6Y{[Sɝ]9Q=qQ$T S˨$ S,F Z?=괻A;&85n[;;Hƴ5IxP1 ۏ?Zg,^&絅虁7*aԑӒh>}YS1I5jS'C{'ːJp;mh/t2F%k2ymkO1 H gd&N3gL`{O{d̲ <5r]o'nkv3m<1+90rx) b 8n3E*MD6G5/]?S~n1O#qȫl9^c'YhcIV'9i"m`u(Ǫo>P(pŻkF?XJMv`V'2,INֲrdeSj+!=)O=+`l2nmY ]:+mAkīG#pFs;%6)Q\3E"(Aq>?5'͡{&4 o$#^*H)\7^Bsӥl)4 p8M ͯ᥹uw*zrCǫ[5ihzjdTblȮZH|;M?J[. n1Zן(hȻgR SRh7Qr}o-BgIxqJ:8 *T%9MnՍ͖bBzE9 3c4.iɦ +Yyi׶mG2$ڨtFh *AD浦]c*1!'i64|5ć' QnǑn%W"]AGD#vK*Q"6Ѡ Twt3]:݃DXIc͏ {L8{3fCZýγdE6?*ƺX箞+Bd^YIV)UI!<0.WXoX-^nIxϕީnfDm?ȾܚҵzT%"[BZ,]Ne,O6?Py8.1..!kTl8'3օ40Sq l?pZB($PM1؍hȨ+Sv.z֛dUvwhv",sғ21Q}`{LViHQV84E!|vZt&ojN@е*<qRA~bǥHzQ{G?J1B}4=(~%i՛5/m#*["}ev-UE=,"V'rvQLG7I>F皪F0ED f=68Āq69Q^N!h}NT/W>ӼQ.{KJB2I8/Z K-PJH~ۃ5ezӕwŭ?DΩ5ay}o\N*ch&^׾|Dfuo,%d 90F1}ݗ\c+lyy~UyCͭ ZjCغkSk@"uqjbeIezjP2DpXzgf[[TJs3o;qҸ#̝:gkΧqAqi[O%|Lm({?3:JX_ &_ۏ; `;OZ7~.WPY V܉AlpMMcho=60*TEIÚjnOkk#Jy Ԧ ۧ~o敇OԦn1/nk3Zq5m@) j^tyOk*QFZyyO a7UV.bJ(IzjmTͤci!&3|Ad,|)ޓǧ5%Fp<:cI ]bլA߽,s<⼚;5Mof j\{E,#M_x7\%g$xbM%za Oasu_ͿQzВ@sУwGF57{wHZu9d[ ;.\*@=Yi(ѡ$ riG1MH|֫/^6i.]&@.AweNKmk׾iq}O[ ~I$<|IUX˩O"L# mj^F}Qlڭьf8={$o|ܒ}j*1?Ni'/j][1ىsAl)XJ,_i23Cdhl-*ybp3E5qE9E0;ozp‹ $>ԟè\GFH-sr?gN]2i|;cUk*zHE4X,hHca[Mڗ+XӠ p =)i~.ӥV)eEuvƉn]jz|PpV|ɭQNIQ5ePxت?*o~߈s-o=C̍A|QAN©g2kFI=*nâRɴS[xg "226@#o<%4( ˸S~@@4Qb-3Q⺽3@%Sv#$F͑4:߲zJ eUЌ3-1Uo*-l sZkN W4NQzMV*$M ҂g4 ߥ;srø;+FtyJwZg~~^ZM G&9pgދGnmg\6 @Jd,\t֬eڊH=^G#S8H|6 cj^g*(^b0 *M$6vk;I2@8E]KRukt @={{ezkS®7xgWzFX>=> $?E}YЁ](zB/$WG<+zhƓمKLë#.w :I%6SH\m#[~0o$H;ܞ<1Rl8?\bwZg\7{-ls_±[o/=C [픛_dbh2J{6X"!`K}纺8 4嶠ֈQcz,)TL w^,Qwg nғ_[Y ojv>gv\\l1#ȍnMhee cRp'+iϥhborI"6ᆨ0* vҍжbM"Yױ;?Gg $GȃW5nRaߓ Wr*\&oi|B# `dʀTsO[ $kQ^k&4q@@zWwj6ךT2v k",FN]s,G*p?|Ma_ ^Asn%-/\m:+x.B8]&sЯ|w𾩠jyf9<>On%N3Ҷ4Ok6&'[d`ןiVYX u%SJ;Moڹ[k(<UÓgM \JvOi#Vn%M4EqvgS]F|gzg`g>ՙDo&D$1dJ!R3~ӍNk!R}jo+c>&$p[79Q9m1(8$RNN[X5'%FȋE5ҬGbzc>M5f;y"㧥fBZHVA$lÖ\`jZCl+yˁG?£&\i7MJichzEK`c%^2Њ]ef!GG㒃( 0uSLel䃚4X# ?VzܽyN[4C^'{bJo)-l$G>Oc_~.fTl/[I2 .u{2ҊWg|C(ԭuMf݌W`=J=ÏxN4[kUt53]Ac1 GQ*鵥 ݑ:TIk cW5}ܔbhY؜3*Y࿆.oBg71 ^;b|?OL>8xmQ[jRA'8%IY7zMrt55&񴦷u#<1B]·qZKKtrN5 GW#qS=+?{F7nz߼-%.PwGW?yCWj^k1;Q%?fma:9|{!utxW ƪvE03d>]AJn&<osU$d't-FU[co<``.qkƖe<7 dHÆcn񦒫ؓ_sZj*+D@Tǂ 9-nvNU%~浨FX~c=-\7><{ba>QھuXxz_mbS;W#0@ \x֛q gz~|>sy[NueSW,Aauݷ=Oo7Yi7M%#[:*P{ $;_|t׍]2򯹮?A"qn+4'*]({IH8m3}*S1$+I͍Moޣ$֡E"ZY]^@72y+>\aw3#3)5}~ jFHA֞PLҸo;%sEեτZy&CqfMI{~z)BI{1EЧV9=m!(: clfx6fwa.8fDF7*O[b`O^? |@9I sJzS&^gY8 uٷ'zVmI'#q'ڮi j9EzZ_@cw`` ^Vt)RGzQˑVzwh ǏH,8cmZEu6sg%+iTwnUCOЍJ&I/KԄWC5FQOV=:;הօi%Qc}z_ARF2Fz#t`iƵt|5N6=䵰i%x5bB=)ml4?LnG>cgu_[V:.0rF65k]A]ϖ);ECo pwJJ*S6%fvCʼe*q\?J2hc'N0MLgXiRfm^{V擣.&_06<ZJỖa>U>Y+U0)askwM'NnU YKaB jRVZ[+QEtpQ#k5ΈN`exӑ+eF!])hps|3w&=ŬrX׵ y:d}ثJr_nӂ :Ȭa3е-sNi6Yy;@+/-+$Z+_FZ)%kQpW;դA+)AEYo T˃^i)hʀuϧҳ$=}Q7}۹fUIt#unUh3VG)bs>AȬ/Љնn8Jb@p** A޹KD[[/j\[D(31Xjb %3`at4|f N"hE&*DgknhW5(eY-hq,6m1v<FdOYa6-nC\ahkhq#Ӱ6fl74qr&MsJM:4+,# sҢMT3ƈ { Pvl= fb%'#*A$r(9); \TF<&Q(i k'R*Yu=.8 ݦ ˎ+g+QQz?-kYV}ĺ|!v ZXx7/3>*o% Eyeo'Efw?Z Kv~}~z?z]ǟkѵmf97l{Kx\+#ޱЩ*Ǡ1(ӟVcNņ3m~7MaxDuB 80YQ<(*3oKvl𴶉ثu6Kg[azclm#N~\7t+ jYk%ͻce,(S0kNe%tDi+.O|Udk. S<ұdLrĊ0x?F7yE\z SxWSgg[.&Fgsj! cg;M"=d_x"n䑟[+KmfΊT5bUSl-M _Kv~^qhj\6@Q־/gZO.hUݶ6#f昩;Tk|9U,KKEI"Guvf6XI4@BȭQ_)gS 8Sa,3LkZb{w"TjDP4'r*.Y^bLUsibL{R!N*\PdetS?TBxFڳ)v qK 79~^=n8 B3sq,im#61Hr3 {p''@"Ċ94\7UjHeoV#76*m @4Dd>Q! d-g#qZ6%Ub>VVԊDi֕_5{#Pm'Ҙ$5uB/a;dvЕϨ)Fӓ֑k+,`+^:q0S?8.Klk%OIqv_eM=Nkg#s+sL{IgݐgNμ\k=7ƹACy4vOv~Ǡ3Z($*lڴ6ЏVѕsQW-XS10jѝ 5 8ǖؒF8?<# B'4JG,ӈ D%ԫ{%ZD #;Ucʍr+DFl0C#9^|]9e=~֠SbcFS?ϵ1-!3Jێ2=ij&5osa$Id)WsۤPp[|5]t$}Udf+!-a񯤄T*[+sޝdFEk{ ` E$Vk͹I#%W?r&t *?,5Kqdd]ǜUy%JzfmjgO4FFo= *e԰1%EV!Zw`ƕR0ґ4'}@k Iple#[&@=iinZJwZ$ s=*pKRџĶx~<".D&Ml*E2QmwGlGB(Xn2R_1#:hDbbJќsҀTfr!4BTLy3HVi!VLX:iܑgFGkSSԳ`uWa9jGb\Ye_?jQ O>(_Gu󕓟ǽ8ʡ̸,BҮcz#}+Hycm/ C=:|K0bvx;\+sUd]:eI`->"@RyK7mINqAPr&v2z 7\.RX"ֻOZxF"m]0cn=E!rtsJOlXmT|ū=OxN1p'vl+{OF#8"ziBn MT\g ֋Pz"&;Vv&0Ie q .K) q]68?>?]4>yY*1^ hҙ qq;qNzW?M]VSC>9Q1U4Vx ڹZA#>o-} ijN* OCܠUM_:v$<}T0`A+hF嘚t$OSKgˌ zWe j+9#DJlѴYA\Ƿl\HmEbcUxo"$} M~\M$?Z»$ebzc9h+/r~$|79?S]0A犆+3mޫKaGyֲ:7c rÞ;K K.I $Qa¯ZqEn6Uq5<2IUX6?h . \MT~L Jq]1R$n? HT?BƞkC&9^8,Jq=Zut?vP97iz%O[AX:T܃EIdg95%2\zT cTspAPZzБN ~CqJ;i%qDYO@,+,FկglKʇۚڜ_S{x^YqTbĖV'k'aծ9tzWn~1tIJVyBOAҹJOIqWl478T[8 n?GN[ΦM͋7tX&I~Z/B[E:JHҝ98YmY*)85ֆRg\!ӭB$,bIQ{dx93 N-\19Asf'9#fp3\ELj!@ %xqO]UGoRySD1$$#ӚHdˁ=i;䐱Kd}K=?4.aUE{S¦E;ȃǚFv= BA9 @jnu9'@ ,DxWHG>'>Of2rF[˔(P#9n?T@ S t5̑{R☮H QKbb$ s2>c֛RL1ɭKB8Jo`,9$ۊ6#rS,ҥ Q3ɩ,yQYؐkv˂FA^"̛ǭ2;ryjBשi`d\4C(aR@Wc,:5x?ڙ3DyQ uu R@b0bof?O։1 s?./z ݨo#H1z*xSgA8>:z\.F m=QIZ^Z$SO 0AH xqFݸGT&##8#$^@F0۹Wا-b`vu96ّ}u?4_=p\` [eWڬҕ✡m#4;Lz Dg_ZkC 'rbyq?LYu 77R\0<õjE;loKR'J.[҆QoF7iCJ(c{vn̲F ';ZƠ.K{p˜DRVb[hܓ6I,h#IԹE1v!c$$| ⶆ+Ik{Tf8hJQR(MX H6ĕ"rsT+6R8ⰱ㺡l!%FhJK)Nj&L|Ң1@jb?+vt|wNɌV5nan*!)85 mnJ@)"VQi1V;~54e ?T$? ܅9Px !&=bwjD#>Ԋ? G֝rOw&VBpA>"Xd1?)n>*NJR̃>#,/)+z@Tb'ʫem,4) "<:ecװ4,T`Ŗu" @Iza pyi[axػܥ o?ZLnP5?)( c(v\\ "d=G9b+r3M6HV HnG$jɬ,#S4(z 7A8S*`1VbQ:S?#m^Z[y?Sbacoʈʼ+󎟕}P3N#cj@ y p2y30B9mHQ?ZnU#|We+#8#8+ ip… ?y?w$?qOTL_ V}Agʷ׎j(kb0c֢6}Ųh-Ȧ%i= ?,*j1n$j|c<؄mҭ@@xi" |֪< |C.:q o}޼ҬB4$r;X@kp0 qU"b$3*7;uؑ &cSfzn8t"o@+)GF2T'8 rޅ3JT( =w܃ZSw1,ЌlSOK_23烏jcx''ڕ#4֤^FǥKmh]px0-(`ƥTw})I"ᡵxPծml2{O~ Bq`3R߯pP!iww|3𵕶"ϫ :dx>MPpI>LJ 0ڹd,6JkHhCw>QT´0M46M0?UI梑^+A<6&Xd #:Ҡw:vE"qM1I^M68x`c<)pFh=SU\DH;ԪT wq?҄d$jH,+ڦ;OQ]ʐ֬  X"ki _E$eضUA3[P +Z*Z̞*9p7ʹ " / g yrGLR3@?KB?晁NADU30 =MAsb`"{nL*9^sRQ|#oGsY sB1@H94"Ƒ$峂i|HXvڢuv#Jck> 2HX 2$|ГB%LD`$|y5 *G pr=^ÕoRi6ib@:ՉVkBp>dsJWek&2R`g8HIŸp[ڙFelJhеkIp6MC# l"巅^FI,Ǡc^ᏆRnTrk]R^ocakZB;٢WJѬ hfWdF[υ*j^bsUvF%ruY_NxNRnf 8b<浏䙓ޘx\ƹŐ;HsMCB@<2X+z;\X.L?Σ'^*3X SV5e=i!vۅ"`^,hS?@?@Un)VOj+(:S#; HvjO$ |` l㸑X19ɩhz/&՗ Wp?3Kp&LIOS%EV)ufcʎ?҂ @;O+2lFc,w?,N0 cg??΁Xm`>>(<hX=6dÞԟA0OZ8sJ#qd01m؅mv֦ɢIc*<(#ApljIaWbm*q?sN9  ǯM3i$" ?DWrp?׊Hczc'>fIbHrQۘOЅ7qןiS?ŸXM%+gϧ*aH9*,N޽~YR~_AvROqN6lU'| = 7'+̻v)6f Rc"͒qO/iNqF8<ȶ)s* )1LaC$D7F9-g` MD%sT7Hд>FH MYȊC+x*[A n#\c;2U–Ͱ&㎕v( xU w-K ݧ61juUFz;ޗf36%[1^ǡxWOb܊力_e~'Rp%} kO.>X1XFI$/dWD_$|Qʐ &YP+]y;%nc]zn'Uum?>J2E\"~XHĜU億HT< i FV8䋮ݜVXg'A1LDZAsEmا'-4#=N8ܜk!#W4&rR޹'ҞKmR?Х,(r⫈\qY1+֦n Zi+`X<Js);R,9#TњH̭Gxp^btzy,9=V4*FNI 41ʏSHLS~@;@6vOoO6Ҥgy a[ >J WNfAi5 7Rx=}i2,Ea$"/_JVtVJ\1f;jW-3SbEPHd8qLD8Áߥ=@$i s@8`MADBM0{]8BE+;sPQ`42?՞X.&;Z4vYsppWLkq,gVaUyqO$֦ؓسa=Jh(ضЯ55H`{C,,KH?W?eP^E@AVV}%=LS=R7R{B7EQjU6ڵKC J{J#C!,C %TY\n܊db=٤V `0ުsVLN+KAQu+5Ka D`}#icMPgFO\BƐG_zW-ϞqRl0%T'eb^!n0zTg.AՑobfCaZ-QT(,9+ 9񩔮Ѹ lGҫpgBt& ݁9FI6@Adq*yme8}(2FIe=Ofd*6!Gӟ_zRbܔ'K^:: ӏF#dnzr868ϯ4j3ԑ;B"d*2ʑP xRt"AR86 ܖ8p$.Fq\O?(դ_FTRB/?Ybl >_1@_bsKafmriqw\g!v`\gbB?*  ͑:&*XC0/7wc13tA=yi%sⷤ m±2ig>nTzWR:;yBlflg2HM-s<(Ż+|5[%TQNjvz4#ZgZivqo 854+jʼniX%D%zйĔ>a$>FLgCt!d92۳O_jIJkxFp;T7FGx%cXcD 81\-;Sh ;W eU(\ ;#"Ns5hbI#b&:w#bSzXXOnc觕YK\SXcsע7&[~ n#CGz~U͊FweOk;ɤxZJJYG%i.qXQ׽-X*[<&vY psLpKu}"(a'j+vaTH%G%136>]MusGQl}a$jqbXG ckڢJrH{ hJ|p=)?·QP p> ~s8n#?3h÷qQۥfX +E3!p=hc/Z[<`q,(DHukJ7w0.h?NOTxe99F'қe:Vej"fc]'.ilμ+{> Q2GJkKM*H 0+X輏̫G wH%rȧ .Q1<׬xWKDJ>uAnGZfmHL;[#lK"ݾ4GyNH."+1UsIO\Xp{+3֎ܕ+zԌic:оc–54~d@ZպZ<+vcCFO_˃DvnJ}Ի$(Ia6eTPR.0}LΡHt$l2O(x_H:WzGg$8K{?z֒V1;̤4\ 1' 9*gHEJ}=+RrgnYxDiK:fXH aW Zraq캕g}Z#֦Xѣ#^>xj&qڜkenǃRp&9拋!vqqn̫̒'͌m$1øZvwV*+FpWsyx`B>b=wBJHGЖ-~=8?Ҕ9?EMִ<5[g J|FRȲ\Gx.7E5ϖhѡ30UƼLγ^4c|l Eg Jo6]n RTQ*VS-K${ "Fg[֟.{P`zT"qCwY"̙泮5`p+XC`^" ZdG=I}I!ݻQj-L4x5&mȋ{Vldewpҧɵ]4.ӫkh?Z'L,$ʭP".O.56hU2I=J4`yUԖ(ї$ WX(ްf?\TńG49g0PP  |NV{3PQVXEO$S{ܑD!1^ƭs)X.`I'5KIb2=@R~㜐v3w$'̽pGc֖<Q֩V! cJbE#|ddT[b'NJRT~ B =97+sNyvG\zF"9%3D%\?pD~T=; 6' {~##؟ NGYc r;I泹Gxk_ Mnzψ]V_ƴ-;sql[VQrB8ibBw>lt'̹k=s #aWA֜{_ĕㆤ??/I%e*GB9Ejc^iBp{Qq<ѩ|*fhvEKwУ6mr w>cc#&H'4zgWjR"w J/s޽ =7+RPʉ@aMBC/ bNjyLeR ~NkF7b7As4MՏb6`%FD z *%8vG:vW42nN0έ[܎[i?UXօ/CSn:H XXW8]sMbFVUss@0pMW$3N?XqdVe/ƞ]r1({f~Q8#@JQ .1h!V $&"$(^+2ruԅ#riб Xڮ) GPJ=J枋Uq~aU}?wNX}jaTYĀ?:er$z~0y#*8~JH <z7c?ʼnS]>Y}zv=jj#D2Ñz:SEP`!;Iq4ԍ\$cZeybr2AעXv9?ԇ19`8LevmZ קY$ȧ`=m1JrNRǙ!l{zQ! dzgXIq1G̻2ZH$V]ĭ:.Yzwɢf=ucxK ԞWTnԗSg ^ZYY~{bSU8ֺ [ ɂ1 -Fٮ3x5j!\ϽL)ld֙'sRm `RMJ8#5^xynRbMuSmg= uq=][8Ү Ҽ[gjy#] h^Smi%=3ZsB}KCne72OڭOʜb`)Yes㎘;lC?׊Ho=xCc1\`-g>lz.jܓRb<CC\sVф9g46У9XY$̹'=O:ktj[ F 8ve#< "W%V^ΪmU^Қ*0?ZQVnҟ{Nsxeךs2>Ԯ&B=jo0z)0Rn4|ܦHPH校n0M$`'9#Tv@8 (9T&9sؑ:u˸QjX :n43PAfD~A GYh[2cA]c'+ 9?"H=ƕʕoTdwb?<6!>(FW9?CRb>Vw:|֑kD=C<׵5.Ӵjl's=v| ~i̻dR)>?iPc܏W/\ ?za9̇ P>^#Hh93,u?5 hXd+zҏ*z)35O; g+_jOבITLWɱ.Ik31Egyu}"}e M8/"֓ psһAm)^Ws;b?63?ں!G5tFtgkWj죑߅t* H{ZK'N7gxd'=5U|rI$DVq K?>[v!'$kFE!|l[iYҔ۲c ?Fm n Jɷ2cO_ZȞֹ7cN,'wŸ91`#$X h4MIdbnQrҼq{3bhXX$o_Y=g`ˑ٪7b( 7S[1@00FYu-\"qo4"@p93&.$*%' S!W8azT1#m=*),F?nFWV#% Aʐ[\[$0ݏ1n 5?bpE[lenk;>#0#ި@!q)Xzv['4j<~*[+bhLrK2 ~uzYErT4 hycYdQֳX`Cڳ.]2A D)^zB Go8b A"~6.߷hSH q$jYN\ӱ/ ۸>*,'2l?CRI8 {kېA2x֢ET !g+#;IqLF6q:?4xInڻD?k"c+ĞPQV{\IXzfmiS q*͢e?zЏ]OIT46YUYG[="H0ؽ=?396sF\?+-f4'5R+L!R@[r I#q><G6rkXx> ӭX )sP2ǁNƖ?&&:un]:V\.@`+*ogjNN*.2(LR#ԋݴh~QBCH'2jm*M$;Ǻ]_n V=A% fY |ǯLɨ{J,XacoQ np㹩 %=>#㠬-ƨfeo*%@Xw#2s6Р(BchRv>m;zF󁟚c7᳃P; [HR;uضd QӔ]ބn&J *@ O#|`@ zJc;05Ό$G<-Y(0⠹%e >lqZ`YĀ, #rZy% z0?_bޥ*yPFsCQHbOnJiGՅD[Vh؊%sמ[LIA;`q\rx}¶99jP W?4$I^^1"H 0RGqPUY+鞟CU $1=yM .qqVlbI9<؏+ &_Q{k=$zzvD Jl~HnAѡVET,_ҽX|X,ܐ3)ӺsP2uշ-cXɨOqxHCIr^$cĚ5Xy{3 |?v vW"r[cOF,hQM[Ri->յŞŴIxIR38.Gq$?;늣O,\a'-O.VHYU_Tyr`s]7G'5Fܓ§:DJ+'pMݘ7y AN \m;ܒ̸i] RX\lIF<̷ Yq\Yɸ`1oy =.5*#'*'QyIbUZM $9KbfAR,OBñP@ySRY$n$=H1`OR=p@ DfI0b's5dR1׿AS[ nztܚmZ\m[Ꮓ >\׬ iaJ}BT_gqgo%3v~MYnsZw%?Z 7Ub8JcK =1S q$r{W($rGQ=|?ӭgIŖ-^ݵ}ŏTIUr S\s0vT95ҕ>x\ei4o1.>9i6׫- %Ș}k.OMKK! ҥfܘ=?([U m9Ut\z֩ |L ;|#SCljS&[} pF$7oL0GjdhF1g# ^;V-!p >4 #68.cSɬus曅u<x&WA})7t'= o8gE8##b%1q fQ͆ pتʒRs.T|ge.h j#;GzgIGX%Jj;ȷ;ApcZ E6sswpn '-G*F;qU"6$n,@#wcHlt6B195AmO#marvrH0p2:ҢA_WJ,KqҘ*JWitӚTg[B*$LF`zi\ <tk!7KdK0 sFі a4Ǭan t_^=*Qq#dpz H&J-'nOCשӑ6  5 3썙3c4t$ WQ M eU~p8l~ՙKl0NWNz.- ִc'#S~av+ ?yF2qޝbrߍ@2)8ƠhyQ[gҰS8$B":;rIi!R2'TyF 4_Q؂]#69f۰3ߞcL3L8@}mc1=IyBʓg>Y]@+/֛A֛I~;- Y\.ӻqWnYx,y8ȥs]w-'Ev}aaƬp*a'qߩP6!,PmO^Y)קqI˹.bsJ tJna.O1qJRЄi坢9۱a gtU$yYqVyqHʯqUnaXI>Hn&XYڲu/_.8-NyW'w#Γ`c,Hꦿ5V( 6HQeyv3m`s|)}kԷ-LCשsbp@jr:-?Ӓf 2*rX;:w2B SA8 .CZOvXg=sTV7)2c}Z)- 6?lZi)/lku"N/m88d`{T-Zx0PȈjc #aI<*I drNx#q I1ps=z3_ !c[)?6;YL6mnF $:` }K)!#EAn 5HN9M%)>rOFs+u*?o6o =I3:FNd34[\apC G$֚B(;a\Jyn@' z 5Bx‡/r7cɐO8cXLb Cw*5e!Um!!%tC#$jm ^ qTA$'O9 KGRlWJ~Pc h" r:`TYqi*d K,e\Y{(7/Sl\p~c=E4 P0UEG2BgM?&+0#(OjH%zb2 Z 4fOn{F4y Hw 鷒[⥔PƠ:1e*^ _O1`dj36A ^j&m)ʟSM0K`m6]qǎٌFAѰHQi$#*nEosFHG ztіwpnjԷ} ppTei ̣=pxM0haBpj 0, ӦwcauaC.:WksV3+j1[b%x6_q~}aP853o}f=oV $np{64^C[#zϕ[̴F8jyZLH837nri򷠮Zۂ}iΫ3ҥ)Ys,W9 [Qʕ62M>$-5W,!۠9+6=gLY7F<:yG)<ڶkOSh#UGucaLa pCtP۷= ӑl$6q*œLH4#6m[Mٟ٠FPIT-.v!&E*ExifMM*  (1'2iFUJIFILMFinePix6900ZOOMHHDigital Camera FinePix6900ZOOM Ver1.002005:04:05 21:24:59 T"'d0210\p     |̠0100Ģd2005:04:05 21:24:592005:04:05 21:24:59d,dd,dN ECFUJIFILM 0130  !012NORMAL R980100>F(N&HH             }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyzx! ?1ګ5ǂv G5x;ū20bJiMݽW% qq[떺ǺM1W$FW;t5f}Rϩ^E?Ix0bW,y'iB?Þ|uZ=t-_{ύnjoAlr%W8=b ij"ndyJUd0c=KsA;K"QC-5df~˿=>?²p6[1"icz7+U;fۏl8$ҡw"ǜ5.[cnc# zaDGSjx!ІMo"HwpJ9u4m5Öl.AYøKU:jvbxeGHdGe>(x]V' T8v-C]LOQX䞕OPQAo/DpG-;[lʆHdMVSʁ.lʴTV?[E C@# 閿 me>f,*zcT -%yg t ,j6F>T*vH 0Ǧ~R}Tþ7$s\]4Dldh8F29ȫ.iYls Hf *H "*lw8$m^_ n5|^eİGSYbPngֲQwW4rw&AJй #oỉu@$@1}:ڍg;e:ؖ&hŽqfV0d3p9+_?o<#. Z,C\8P76v@lƢ,JJ^0̟Qw !9h2:ɫR$^z9'UnlI2lsqJ4{E]CD7 b3לҲ<]GP-vn7)G$̹~@0zI{W_y;le'?OZ-[ \nO2EU U.xjV+ WYӪmqkwpqs,s*Shus:'cᾩ+w+=$r,@$+ }Ad+S#<02q5im_8aw_=<x}|IyU[iHB.A7a:?SrzL˸BmГ u)kXjWHe+fYe?3]Y2LnRc'bܦO~N % > ޡKBmll/! Ռd ,>Rp3Q 4=ݻXHUӋoN%{?x'pHUij cdi>8K-ejp5~.;lSŷ[]A6sj5Vb ݔv2 rDܶ"xIg3qiO@3O cV/6&@~#!̹%{q?60UI73m9]G:]j&R%'r嶮NyׁܚUQ7.9eCU[X&hM͑P2sC &ׄ>;n!ԝu{UvN8NO\[-w^gEX_ M/4Eo-đjWh_[u;Ѩ>W Ty==UZÙL{z`~\eR {wnm` QH^DR=6VM/[ i0FN6ĂNr<Ts=5+s Ug3r9q1΃Z7kU"T߻*DeG\۷wO̖O.Im]Xz:N**Y5&W[vB@Aݎ0yzWUFf^GE9v `ˡy3U_.OwС:ғ~Z}^6piX!ll`'$Չ4oďP͔ `^:ҲKcƕ$>+& 41~fIT(Ȕ tV1i.UtZJFFגx;|/bԯ:2ӮҲ''rB6_G'[d^x 3H=:dRyЩTu=C?|+#ZkiobIC.29?~u sDkLv [oC }Xs8 𰹅\V%R^}S% vNwtתwۮYcWK{ xc{=BXa9` 7 xZz:}~[@;c:xױRB_s>{3SQjYC-LIX\PzW6E|>& xb pA ?ڻƳ:} ݕʲZ6Fܓ\iξ6ۖcקZ{F~k~'|I\ vqӴ_JO%֬"F eL!z+NZwȄ0$bԒNַN qxx^+Vib+B O; 7料C̮x;MjTmU~`1'&Sxo#xRյ 0{t剂1"?/85ۙҕjyU.?-lxUxP畯ՠ*qٶOp,٣a{;Wttўz VKDS(S^¬||'j~)h3ܣ;c%,x2zpe* OqVeTaJ_kZFvÑfk$vl&{MJnj3B!b>~Fs2z>ZQJ:&؍CN<";qznDsqmD0 [q_SVjAlZޓkEn S 0tZ? 5]ᰴkX&{y[䞀<*2Lu++#*7h쏅5 [$Ʈi'ċ%4,UXDSfRĜF:d8Í9s RMA_|>!̧m`y $qq⹏w:p<Ж\guEP(nRM:GR&l0$c'mh!$^W#$8jN._u믋#%\ylyn]6I7𻣀#8a'=h3O.0X]@y= ts3IDvZ/(3 vnkewVB摢M5 !K 6 UہȀ19oSoï`I9ETʘ#h' py_}g+?3rOO2Z;9C$ `GW+7[IkK*{LBsϡ!O*AY__/BNHt,Xdr}ӵGa.ka؎9p8&VMYiG Toa:Om yI57hU c>ԓl%.{42M_ _kHڄIm0]0| 9lwtR\wrO#~3Z:_.ÚdK#0BO819 Xt^9,qs)'itՉosRKymu`9<)i|eSAW(qBʺc#. 9˭X3\3cȓ/56;bI4P3Dϵk"g?ҩj#n{B倍1OmYO}lUo .trW`?EU^nW<rN8KL~LzsO,jM*팁xsUbr3o,4kZ4/evtYymizan)X-""}),3e}o*mo?i%t31⃞Rz{~yi#1;F듏o^sGL^c-R_2;5O [_&svrjm_%&kwL6%t߁Fzߚ?5_8?Y<߷Iw<3 {q*߷:/(2Wm;Wk2XD/0 ~(LH8U?NJɊ~)_L[VCa!dֲ~DleoE#=\Ϳ.q3ӯ)u?y w}>.;qg֛ɱ6#9cۏkDžV^<'f'q'm#wCJ6`  wF2>:zI?Tk{yotp`")}/^%0W*X33,3mwhin~@Լ-?IIF1Y>$fP{7t6\ծ:O EIW &"'WíΎ?=+\?3eeiysמ .^fגOn4-ᧃ5[?xkvz׃l4Jvi!9//-VO?mrPQyBGY-^8 uU-9eٵJ.JOGkm=mw2W'UW?Ycv7 5ss¡ 決?0B?+@"*as$R?xt% S/ {ᚁvqqZ:ȯ_+o28#8n>9dVlUy;\Ʊ<}9(S6ߚweөOk9RR:e?SY t;X986 91YvQ0O΢keQwI5HݶT>1\ |xBkZ``xG*F!8r|Qi~oH{@`cf ,:1}2~3Zk]?șfx8my~_p2)dn& dpYs(.sK^v2 ҍG`{ )Q@Q@y™"0rSU6]`%XfqV)^96JqOGE5SFU]kN5F0R_وꖥXǺe+ ۊ؂cEf0"#qK/u_AQFixm6bZIђAf&$(հ7[pCkV[Z襙Qi^>Msb2 vXӛn% ;vaGG:"S ,WSz"Uv<{%$_8 8sVkT/8 se+/y賢@ӵD*0WZ WjPڤ6.ZX9MT?%MWr?'bĝҸYrsKO:l1ѥ'%\z^hk=A.=Om*sׇ5GwwxkAR5zKo |88sN~JxO+z׷tTZ٣JW/ڞ g9?+%|;{ڼB1wd觍OF܂3}c9bSM|bЯ/G%sD6'#t;`1S,t9{ZExgr>3j-PHt*E$o<78Kx,o$JY֑} pwoNڈմCnW^{jxeRW)ze-< 6#éj*jcϡkыw9^?Ȭm'}N{Xa=3SֺKh䈂3{-=M[YKC qr:T&V(*AϡϖjӼ4U˟FcCE$Ҕ4 sPs$#qR;R}3()Ri ցXӴH欬efI pN{47?c=1H';d)E=F@ rqI`.S4X]dMe'N=j&5 35kL qd랊:[5"C.82_8Sǿq7nXǠiu9/xBD Gj'o,rz0S#2.s X{ M?b*+W $םjV:bgo2PŞr{fAZ-m"+/jBq}=qUgp^IYK1&[܄F`ME3u⫂IT5vUff9ې)X?ס"z4}i"/SQIrS'r8xO9)D_mQa⦕N 5$気DO+j'8JoI9H 0=kH52Ԅ:z$z%ZIjKVv2/?:@Չ!/} VSE&hbCR2dҩB)M椴ݠ3 2\\(${$nUs؎Y5Yr$JJB4;RMr /rݢC{qQ==h2D2O%4 $,?qL6+@sf, nڅ;OmZF``}+!"3^7L36ѱAz( H$2g9 ?Hw`W"<HY'=X6 NzW!U%e ԯrȁ#)&CZe \_ZeyT<}Gm?^Ȗڌ Ξ!\*[3kһMӥZ¨~^~WYHw[iR(>oKnyrfj|ePCT/gi*T:n8JSGUv~)Y)Ĝ5奜+!c=)ZW9#wLxK$̼r YܩpKddv:hwuێL;4},i,*kC֬! rR=3Uޠ˓9TBEDZozޡ  ?^6~aYV`RyB8lSdr8,6;gc/vOAW/0~e=oP1I(V3yϮhar27d+8O~kH@.N˚`$Kb5|_ZB9^y sNI@=jS͛[\|ҳ6yarW/-4JK7A[t9fgl~8H7a^=8ܮeO\ul.Ҧ8H6ަb9esj12a| dzSX.2MR  sn\RW 3gܚi(g<k{yˮQBd؉`sC1 I+b dTUhn!{4j;$Xs  + fp~UIwք;V :ug޵⨘w?H~4Xkԋqxa4%ԛ%n ") 3g{TU4tiF$o|5-71ozu?%28Tj^71O^|. + 1o%32wrsVu?mC̞̕fz|'}>r8KcZLVLMLr+VJrNzy$2!F ?} ?8EKZMS}j3 ʍܝ{fv%K')@F 9zT6884"${M,cR^‘d)1P Bׯ,RGԵr~s摧w4 `Rp4h[2ZiF Fn2)%bD6+ (~5 Mp[ TfIo=}z˴E"1}hZw8FMTɉ#vzI[S/nۺr?L--EksfڍS-4ݹENs#s{ٝ$KdaAGd-z{ӵnLMsִQFRŶRw2=* B3+&OE&4-1vr4d*|rx㌎Xr5I (EHӰ\Oz8#J'fb5V1 l0M ;k: *w(yiD_GIӇ8?ZDG? hP0(wvF|S) LR)RDqNM=X}j3y#]>Q$Fp1IݾVz.yi08A =NɪZr_I8YNHrl,?yteLo` akrxhw-D4W9Ԩ\HOn95;^;S;9ajR-C528 zXX5H; *zH,r J7VRB)(k0VmY=)7ڮ<Z3+ v>0=F'<8 e=IߊaaO2$B'*Xxe (ݞ.8VU!jɰz梓bHf.㔕T؊5/Z22E; ~W\N;UÚ64>I\ߋԕ4}eAKqt:l[05>*2D!+tgdOjmqqZ745ܼYQzqI:EʚͿn5ˑI=Yy˜|{WDbBe~s(Fc)+{Sڙ,$ǿ4DR?2#G)pVƛ!yU<隈)U9 )^8?wAVn64Nm}iRNp§̭,=*KD6U s'1Wo%9C%H 3n:b7[9hv?昅T].`Vٕ~cGJX^oʢ#=;֖,E :(,kuȿXIUsKMjWu;Y )}8g*|z'*3.d xѫaOHq 1`r} Y$sg1 CCEzFu\rOq;*DQEW*,zB>9!STrt&\z]R ==z\6x8(hLV8 6g{"$#5_~/kϗxhgߏX?rw[3CQ}+4Mռ_-9e}P\`cEv N1P=HVLhV˕].ɷ+Va\ש:1<衋٥ &i=Q$9QO7'n;jֻkA["߈z7|b+##ԃl:rh~'ѵ2+;UI=δeIS!<xcVZGbx QШ4$3MAi 0Ss5)j3D=i:~UhD.aiـѯ$g5n3Ur4˝jAq)(كg"*V< ]M@1Y-*3leu1u'5Zʪ)9=}KZ6;,qZ:!֥]hu1[+?>&U x}Ƕz X )a94HU[x!84V]J-xۼۭ LnSBZ=&qS1¦d\M4jH_讱8s]P|1&/3!\~矨69nVԊK'ָ)r! :POV+' ƕ'ip+VbK)Xnqޕx 9X.;ړ i'S@fRs6=j̉#'k nU/;&Wz/h4Jğ~S==dE3,cџÊMV7ҡ`KIz'?ftYg޸V餗9<X/VR9n"L3@>󞟀^9<9ʙH&F&s>ǁ+]p08R\£'l1r21ʸOLq&ԧXGj?4!ldF[ңk= MI7?*Ep|'56} C tQA[WGy}r"B@ֲmGd"8TVw5^s- wzeeQZ%dA,K})=kQҚ.ⵏ!7jw|c7}T֣y0wط)y8ʃhlj_\L|S$ Jc?O. 5Σ ΕJ)U>baS}JfX3Ӹ*YWB+Q֟)*gΆV=n#ulc*7{R\NWpP\=-gkVB Ojw51=Ii-Fw94gxWVVTBx Aϧz.%͒;,Qxa+Ԙ+ !OtƬl9Uq]itp/W_j."q (m +n0|֚cq+ +&_3?(89Qv+$vBeh^Z$krhɥTbPq3C}c AOL}wkX|}-~غzטmihc7zWuҗ4\{/&XA`N.wAp8U̷IuXi;ʽiؔ{ 1RG"] CPL`jD"a#O2+<_Θ3Nj 9'>¦F~Bzto`zSBxܤb<{('Xc;~"Δ Ul8U ~'?ߥƢ"c`J]Jc[V簫4p``cD=,,=۟<8Ҧ׵+仏}?:ƖXҳ}d Kx cB^?V]ʷ8"#8Z)K.I"\ `6G&hR if8 ⡞rjd_{7Eaޜnf;cO3K\ri&1:.KiѴs>4(boy{梺#Y2} mc@;ޡ^Fy)%KT">0m6fffTc;=B}nk0gdw؋-ÀUY7i㶝;Hk:wyL[6e:v?K5[(L-d ķ~yʽJwVof5.uOU$v'V1ngtBQaWF֍}BŀvPpCs]N=;P@?t5G~v/Ii 9EOA]Eλ$K@?Ɯ-nc?&bCQ)Q:Jvnʖ.;ԑKrzMQ4Xib~6˩a2g8rv{Wv ې_L(`.z |akce;{QYԋi rksi+0I<5Zؗ'8gwڡIcpQT؋Xhr-F^NZOo ;rONk LW/d}SsMu2ZNoaf+\pC c8a O\s RnqOTw7N zGûxRe?}SztU'NrszϹYWyC]n=h۩NU67z6Kf+|r1#4IAUeb6?vub{}h>w\ M/JCNẼ2֏@Бn!RZ$ݮᱎl貵nkh-ΙBrJԵs[-̑PڑQy8BgMfKFC$e(p6sޙwql1ljcA6/t6(5fq!8XCH-Yv[.u :ƕds՘9AAXҧKiHP)Eiv3ꤻX|Ue(M'ZlG֮IՔ+:HxG c1%y Ǵs]ݎ+tex{fy84=KCRN֠(e%֮AfYxWֹEx\P¡QE~DJ}+CcM #Vo,6W|cjǡ\07<9vg7 #'ҪÂdlk(2g1}B.e9?*HZ-*䪺:1's?:kc54t}q('?obq*9H 9YUUb[ kJ00BYݦq_B+\}*GnF8i hzFsA*"*4ϫi-,{;ā>bV5?~5؝8^W ǑV4IQA,܂~~4qv[DW(ُWm}b=K ^˟˚OSPC?]io#ikVg$wZq;_,EK[m9|#wRTL]A0a۔T gˮ mFlAnަ hWX#G$T"簤pE0QGDT昖]EWޛd;[w0Z@sJ^%^W^&Is:+oz0 eN1]|#Э}n$\#{B-N#Bމ.qFJ%?AR4(&V+s"- SKmv?-.9ꦖ3{0c쑶oj1l#␇ |~"Э ʚn7Z2qh}SOҵO^1֝JG\|ǩ' j=$6z[j'Y2BCҶ{yC2:NxS(OgjJvLdDqj8&]QWQȡ,|/S{7uRwbʈ1P ߥfRn! I#a|ځib_"ǰKNE=3MF9VL r4O؀^rT̪qF? )K=IQ-9 r2I?Zs^}q3|Tv}8 9cMK[ԮxY FDqA\r?ytkC= ";ʣ?5]B Y62XNbǕ卌+.9#]̪ e^rv`.1NY$YFsxʸ*)k}V1LkpJesI$=S49^OrF=TJGpWiIthKL0"~* ȓ?J]u87ڊ7R:2F^); 7Q:csSU93Enw:hHR0B NJ];ce1S$A!#ˊgvwn^3BJ)iMiԛQ@!??#<`qJ1|G ZۂG*O5w\sIمsV_iT_grBjŕ z Z1J&6x9`E$`b![}dhLUa?V5mdbElk kԣ+{9_S) ṑ vAU'8Q[8TabHUœڎI >2<<ǥ!CʕCsr {˴vXgkSӊKcws''4ëiJ\;INڠ[ȒYdw n@'rc>{Isc7!!+|-:ܑ_)5gc)OFufd#^_>$ r` Vr8핌s) (?6MeuXݢd'Q͠LdVASg!\ϥfl;['kR$@Zr&;ǘ) niܝ-1DS9Vq~Jz1QJQ7rXl/$a[[3lY7B(5I&V5IP=j<"UE&^QGyI̒tZku#8=JpgM)e{.]U3Fނ&Lj/pI'3&_'luɩQ[ZAmEasE8Ȃ6 KF^ϔLw?WeF9$ { dY@CF2XNfo#pEW6Ǧf'ҝ&QI)$ ߝ$D,}NTm%Io块8RxoVp-`HՏjrm&V ))EKaӫ*oSJc6 U22\cԥ)\>_j^VWG4->ǽ8.+ҼUirn{0gTnuJ=)D&yrVv$@ris̚,M0m/ikAGz^( JQ{5Hy{' 4u"CǸ݊V}.խTԶԥv??",8W#$+dQk4f}XX}?u>- r{n-2gdt)x%2 loWTcI*ʙX4?!!d'^yt] [؁-ǽ#\Dz~5$Tum`rpڦ3%(۲.0Pv,''nJ3iwm>lZ 58#뛛kuVb70q?9P䣨F-j^yKS~l -;W wjՕq= {CB̘37>?Ϯ*[Wڥ!d 䁜zQ;@$+N? uUPe^踯n+xaź8éTXRZ[4KCvҞFsVn Ӷ؝]I^KF#SR(\s \D+.Q2 d(N K3q]Ȳ]MEp+*J磃ºӟt1 >ՙxzmBF28 W,TvG_MZ+vnCjZdK{z}Zx3 rq]0gO+Tsn$7;$[#:X͔RE3kpqzj9WdcRfSkMl[ tO܏%gWfy= 6ViNa^l՝vmF3">{p8.?*gaLC͟lRq57qi{T;}ǵM>dw0,FYY&kymCGX+$ 1@b'b9Z'5-ksFɂC281`=T{EݻbS{ ")%9?zUJՙ:3M!n 'pn]m8>Х'v<=BWM,f ҶZӃQÐP9FFwǥe/m,e# 0bzQAGqY-us~g wu9G̨6# RAUW;e慮#Η^19kۼ/ ٮ2TWt%}FQ-ͥƠ7[u>GT\坉f=Mtes⻟20ƭh~D Xg4ɜH*1ĠHǵi1ғQib ][2EgsO9#dQJrh߳thn)\M+*_񭝒Nvs%r|8֩_4S kqW9q>[lƯ;{6l +] ƊTG8j7?JmZBh!8@f7$IDưQqA(0iAoU,r:eZL~RkMB)±ǖ`1?*eiR4$ rlSQj~,˺K\pFzϖbnk7iH&iqҸAXp{Z*3q⛒9=܇7:T1Ca+t(턅NxI;ˡ9]>X_wWJŠJ~b;XtOUR&Rۏs_Rz|VWDt0e#hPWp t܎j:e/g.U_V--yez?vWw k|c2>\W^Ԓ}QfM5g~ʷLYDz7}˰ o#n=8+JB]'uQ6r_OZ$@W' 5θSZHI29x5N.NufW̮3ic냀+ӧUfxA(8Ι# ۝{ 87{8*?26˚M0Hn}h?u욝:9ŁS$iNW*d\ZG[-:9UWP6n4H^"̣zRZِ.tflolIpV$?^NnӵbimnW3)QSQm{ViY-Qo,]_v9Pyk 0վ]٭d0ZPT2唱3> !G<$c S7:-ق?ӎkciVj;3esZg *fWLu~?e#ֺ眤hVA[*99k"$9[%TJ95V#g{$- ztI©E+籫\sĿjg`4¢ŗgvyٖrqg=t?Ƥs~VqWboKf5y^:S>w1+Gaq 7V R,[[uZ,ml8)8iyHdl>I4#4;Q{^Yrr$VtE%@ӲК+>('WU2ImaZ*4-LToߖbv/8Lz؉iā'H.oc+[1/Io݃ w9KB媴pySt՘Gr_r\sGAQn!7'9⫋f|C"~PŤ`x ?(2tK1"b!W=?Vdh U KKqSːd9;bvȖ@LH߻Gc*s6 ?FEIaG"x=?d. XTϷSJ(KV?&+]f`cBmIfla Vz~jN(%~rm\G㫁cfbby0q\$MpP!JύΥ|G'cVXe~Tʻ߇+kv܎6.t7I=;nՎInpzהkݽ/巀K䃆cqQO#Yϕ\ᣇh;Kq0+٧MAY}J'Gfl'Wo3ky7!GL*p>{dYTE>`z N''jcd=Aܛ]/nWù 93IZ'n%Ҫa0ۏƺWg'?N~ 1F lr}#}R(ER:w*U(Ӷ3E3uw9tίE s=B.Nnil$o/,#^kfioa|:Ng~AWE<o,HqO5u$ @W+ztREXT BK^,G `V=Luz٥Mb}ԏ_Y!֚|ч17QTo ~YLZ k8ԴռwS౑CoS3LxZP^L\CJȠWmD,OǪ8(h IhʳFk;n퓐ܮEQ4lGGЪEW+=T>Ϧp@f2qǷ5SHoTQ0夒>Lêxx)׿^~+G&`cR@_%WxcyF@ӱwG}\|RkAV]# )e)xƪ p?;j˓rAֹX+ (Sd.:ag;Ԋi{q[(a7 c$;`w?m_,RK0bGJ\(OSbEmVn}v%5egVi%D1 i,泾7s3)ܬk#=GIqiDqir~֮j{k^Yؒ~*SrёsZ'X88~fWm*\g^eaIG'5D33;qR$o# }lC)!A(GzCFJbE*7mVrd96Al O =+[ኲ<~W?KXj9"5O·CQm[kc#r=LפSv[L"z>$x_6(e߅d>)گn&Zh cֹ+P*=l6. 7E.٥ysȌ1?\ό麜M6BKlg;Oꌝ z4F2T/n|A=wk2DC5tL"@]Np@>tң?mIJ]JRT+2坩-WV$6A?z C3 [c0 :aڻ%VX'1-+֒0 L<=>6GwKB ~_.uc̝݇i=~%[˽Z{!|Jc"n:]tqQ}jZ; !zRGh1l6vQP%ocP`yӰ`yU,͏ZR d݃K[\G%@6p}G H'\eW}sIjه{H[z"9_ZwRKL V⢬27&ܥycwd}=6J$Á`U}lfy( 7sSDJ¥ec8z-g~c)RM3TjK S 6s1KOMnȮ~̹5 ϕ6s= m]XkdX'5Q z.z#WAPrqK֛O ibI'< Ӊ-9%!c(p_JKwY'r #1‘CC+ibN\,Q3r9c+vhV!#SA%%zu4ZlrwQb“Yu6+8np1^)b&O־^T[&mJ?2:: 9Xg'ʹMEJ|ka_\8򯜼I&39 zJ2'9KfkBDrAo~֨&c߱J7?-'u6ry#KRܕ&"@S鵂A*2sMRWԇ;-a刪$pϹ.2'r(k@R[#Lr+HDr ۚriّ5(D¦F@FIݜ6Uok#\3DzMZݖ4`%r+u#@m{Rnȫs;VVXSZx+ӮYxhgmloyYPᛡ*x5]L2YʩB-О;p,Sv8bkA/le0=>/ЎXT-ˑO'V,R3g8cUy",/==wR~nU!45,DBv.z`l'Z֊ >뚪]ÿ>џF&/ sTă hcM(!w#nTǯ];Xc],\zV}GJ݊?zjb˿9` qL0*6Fw6qrOCi%\8I9}o TAEW\ *ykS:–Iq8Ǘ׫IĜo*l|8/kQԼ;I(f'+3/bwsҩH Ӕ{2L!Z=v{%F9V=\5iRh޳20 ( j2n^=Z. \>&5UxҸ' }- 6_9 }5ӥLJ}H s jD'$Uec)#ˀ nPh[6GMNHg1 [۵;ȫ#Kpp\=̷(z5t&]{*z{Su82 wVzDb ?J-4r0ؽ+u+#cRN2xH+ lVm-Hce+N>"NMOAf? VU~B_Jj|U(c'dDt h+\F6f TЍv=ʠcs@#:ڴmMZ5uf}IV?#9q}y^#&Po!K(!UG<d[kB#iv![gw?者 kOQ&YӶk^iՒݟY"McFzVn;9f?h#]O& 1ߚ{tҾ JZh>8>QvTgvb{dVk{EϷ:Er@{ ݯdK1?5hWKIl{ޑ!AHt\B'VRǽ$pYl9@2v xzM6%rU+h-Dejmʜ1$ ScWE%%%>+p|nԐ8ȥY YTѣ_FNN5ZuL($ĒOyn>- c-(In>#$OeA],w,4ۆ[mõE%,pBKys([ITBrI9nqh9e zqy;*sƁ%mOdtueۚH-,Kt,юkSh2H1җo1H>[T$з+/,5~El= 6AF:[p_6̱$m}hJ?uY_TkNJȸu<#15׹pHk+[b=ҳpobIwANpqSC#rNOMsecOIYZ--HQq97& T]iwnK;8c&ݹ1% Ih>a=[ ,)K4M]m\u5ʿ˟u"7F~ZH$w#ŶFr[ KNw6>Un mOcQ ^ҴL1erOҩ.RLѭCZVSԞգzj9 UOԋ`x8ػد$H,aMMt6؃9j.mÌw4Iʌ(Of##tUw0\~gn۰C AMnCzi$RHV)T'Z,y+VfOzQ&$,cYBdT:㌚Ӵ似 e>w4FڱC{j;R*$G>#^>I&`Q]LON:wPNXXs,AU%@P:k;bX˔a?œ,]-}6ĭs_(`URD2OZ5إ5:нwЊ-Ą1rr84™]քQ)f#b3 &efp(Wcrp0nO/!CtM#e'vEKo%N֐+Psx&j8wG'k?]L{W2XQ\?VHT2}aKq1csJYI) n'*Et@T^N=bzPSsRpJs3I'I =S:Qqt?Qfz†lbOBlH0IX,3^շ`Dfw~l:*aOM2(V,sZ_R.4t;%Ęszxx 1(ݳ0{p*=BMD8-ڪZ2UK&芜<)ŰqC,L~rIURyJ*M+$%,B=X1[ o6A{ n66H oY*y>^`cZiͲJĴz,/nT;?wDHUWld }Kw4{VƻamN9I3qx@*w_Zd/&{ca-ø+i>a֭RC!䞤`gދ=5S!Uw#>=+6-Ygcb3J9l֬xLф瑕V&N>,ma)"%3_]$%گv*5?Kx"0JYhu=)2w㿥+14gC&7$V Sz9[KOH GAN*-QMxr5}N[M`Bx<ӥTvv60In6}󬨠F0EHwXA%q~}1m`hgb?i- A2Eb;)_$nM1Fe8aF?gxȍUa׏֟-HaE<}fs"[k_l0s$Q>SV&a"x8B/-.ĸds]s+m*e d#;WCf+B;.wsH'HP<) )5VY!R2p)[P<r#U`ÍuGdmvjmʒ?8w_cT5ƱH+S "-Jk 8w)*;^`ŃUCre#_Mm1Iyor,{PӸԒZwC𨴟L[Β494Sg˱qcg]X.SXҡMЁۃXW6-B$Q-KwW3_nV${ַLYHT' bJwXQA-=ϭ-m$8'pvEOo.g#k5^3orz je'aeY>ZMi[X< c8N`D8y52m'wmkm)#I#ƪ }%Ђ|aiUbG;dj>.]Ip{}qmN ?Oo[S [v%Q#zGmEki ^lLf^ďnsԃ%cXIA65uvLq^[ aǷk[^k{X@~#Iֺ5 4c:ݼ men %2}9-rOK>c8$2!1.|@cTƫV#}AEu?+˯-UNػF֤ =6+XCnتq[u$"`ATRXh|2yΊWRfHAU%wb$3\PG3gw!l08JmsR,$sQZ}JD=@#0HBۓcV<$qqW2оhBrLޤnD&3 ۩~69T혽wH^] X-wSycLsPVW)1binXPW9ҠeDT'Q@m6fܩ51tTyܰJ(mc#4\Tl]c*)f8#w=*ŲvVfh'(,b()`O4Y]Ϙ~<ּq4vn=#_h} U^{1 c;F~cڹ$Cɻ%zUS9h2nc:zQk~^H}y`2G#5CLaݔ8lM*\ʧ\s*ՔUz-7&Hf)H=S쥤`wDD]# m Yqӎ?+Bdlvt5Q|·];ԑ16BsHP7G"ovN{Vڜt'])Kp 8³cJ~EAM=tFMee3;;4 !H?VhGӆP-OH&9'1Rdi'Ҝ+R.d.q˵C,N"$`o9II<֓т+ipHUi"?Gv>wP#,}[޲٬ʬIr>zt-#Skd2%g0lj+0vL/FP ۸)-t.[(A'S?5goQ]g"}w]szg5^*Y{P65\T~|` F\ ]( 0GSverűמKOrP0XJw13̜WQج̫+cˊI݂7lIT\w6?26g$(8.-Y@2XOSVrY#Rɫf~w?dyfDm{R/mw9Jr۬O ֒tqԎM{? v!nUr-qޢHb_N^B]<cy)'ZR7hV6 IYTwY]>$`*^GDp!MrsʘֵN#9ϩN眊}ĀKfv9֢yƳMز@ҥ=Lby_,O ѱ1eD}OW9 [M Iy#j~Շn͍5+Y%<+Tf7!ky}2jX[\s&h|+&pq |͎ɉTy#4[$+ЕF?(#SYLb<Nx^㠫pWwGQאGrY{]c9#|{bPI U<(t )~|lfY1Ad#9 mmX]v+ Ҧڇ<1c9UvTz4]gQ;ӥ02|'< J7HNgܰsP(6Xǵ h80Ud1>yK\=jq)%Jk{?O{s\5=ԑ,2FkZ#N#ҤhM>"HrECZV J@ҋ+rdAⲟcHە\B@ {S-$BY zZt?~#t伄ۙL+$Jg'*Fg#]u/$Sb=]VȵtQwZRl1}kE~^}WVZl}8f|hv[@,_H۞3\گ($rzjTSo|N֒6!rGc%fj{ZB u UKa~NF1ϭkf ~HbˣH4gd`zqX-*بɍVH.J1{1}Q"3=;x~a#sJKK;o|x_uR!L2+Z26" F0Od&H [.inFW׃k[3N2ʤR{=T-6*+\ڪv~<}k+ӜŃcKy%[U fOmys]Zܥ05,ET| U=U0sFu$Iޥa̼9EC6~| R?M=E-۲8 ,c=ܮR[jD*F1ց"܂iUc)b…vhjTNy<[jśCzՑ;J{f\Fّ#+r;"Id sY3OIͳ 4z`?3\+: ;;T\1p7: 5.66Fyu,xC$$ rJ`c'>՗ވd֎zlJ#T5 ]Jݑҡ>ZmI+B*t|ַ5C@SA"c;UѴYrU=H#u] Xnz_CNA"8z:ֳ7IϷ^+\PDwi\ɐO4` krR=#N)?pwֱ&i9njbߦie$D>W%F\c;XE5ٌޖ,%䴌1-i{ej؎Ato)$'f ɓZđeҭB'p8"4Ni;zwhO I'`Zh% $^(x޶f DTZU#L=y?gk3_tip}?1mjFJCIڥl!&SIT_drc`6z1;jD"?a%J_ݜzя+cMl.IVHe¸=;ҝIn#L3Xj^hQL^0ƧoEtܹx6rez iJ QaHJId >{(-zWsg#2ElaKU|9CRo1㌃$PqzT̻{(!dYirIf5'Ugj=-ֱC|)&)F;W" *]+d]Hqs]1.̬|;z'zTj]򃾇";qju9v93V prn߆֮ړԀ]iҦؐGSrW[^Fa8@?~V6r? ZdB, A㑞Zik#Ϭ䶃Sے sZO) BxWTZ[I>p:U(uåw1\1Ed6g]g[S )q']:J{\ PtF u gia K!su5^R;espiI6އO9UEAVM]YYgFxnpʅrySYSUh߷ّ^K/qf9w2 2ЃYMJPsrJ-uKY?aU.9hnbb;#8s&]21jkBẕmܤ9 dciB)&_=B HYOquU~[hJ'iQ2xGq4n;ϸLDfy@_qUWm`nb0A:EC-M5\jocu ?&$dhZjSr7lĮXffͿl`5zi$mK1}麰zfkۅ7Qٰ}}~N:@pvGR-ٲ)X]?[&8BaG\VXQ"D&bHTKY.y4vxRCY{Eá*Fdcԉn˜;zSJe`p>Y$ *[ΎXK >5ΫJ{pW"9&|}h=hnHO֞L++sS%~=b/!{3)ͽQns. ?V!1#2@q\iN(A!|ƝhPKMv.selZYnv${ue*Q}nUiw\YݽJ€Cl p#GPi'J \KhʟݎBHBiH䴍 s[Ie5MXspu1) DBBlc-sރc9ițO81:܌c^½aa =Hyi&9RcŸuqjRiل?+0ƘmywǨ&hp]KfOMzI͔|dt4i8O, M+O]=zK|gm#l6+CI%G\R}; r*VR2IUG%[+K蝐tPp]N?Ge2'V$K AW)%`)\k%w$1 FT6}k=u13RI.6FA=iF.W :w2c(Unf+KMXfN.dOEi~ǁ9E(m`S؎4F7ؤ-*ss"y#y5n-6\ T>FoJip~_jyF~?J2?Hä`0p~F,:)>cžUn9& X˻d[NMQ`Le}9dH·?쩛i7y|sq{ }1 aؤr(LVW}4sj6ҙЬXg&N}*G}OF{+8稔4٬H}Dl69;F}JDo L\O')6~gCbOLuk:u!*}O ϱ9AGz&#XH {h^͎MpGֱaRrCTAc#;IFÌP惑D`LM=mig}sYٲ?NCu6qޫ6l8c1C)s3W99;)n'PPv~OB) #'24i nC!^=0lOqsO'cr9p*gHʄ}M|(-Pz|lM)ltzh|i^׸rܒF.$xY'z4  #5ʧCtƋdyIM$j88uch{YGio}1.AѰ+lG:mqi?Ӈ =LV>ׁ-{4%Ɲ a +){kӸϰO0hOvTˢX?ibyao869@="tUAzAb@hzif=i[JI$R+;--h#&{&#HTP}OZjLl9L0zt-#-;3MTbDѳ3f-2*iG@5d}1 P SkphǒҞ4sJ7|;~NK|)p }b&B}څQgO0\0srzH*B ֧pb=rBIZm`{8wt8%Ƌ;dWsj};>Bx?N!kD1 9?C(MFR`G&,Si-Ҏ}CَM05$ZLaIi??f `c(f+g k]NԪhcЪg#' =:2ۄY&h O2?3Gqб4{.m75Z+Zu(G͊:zR=yȉW؎ |̬t/W'YAcUufJMf$Geʻ\0>~kؐlRzSw)>X8G)W8pE#ix grri$JN=@D[;I#SO}IS#CPǏniAvӘ6qyKr{W9W9u2nt-~CNFASGR[phhҜ099+)9L[Y02p)h˝|IZ^ }>Hԛ1뎴-jx_FWRͧ5yZɈ[OjEyU1,:^d$qՋ]"锨HΓIZV4UFEjϹ 9-.>8βm PxfL$RsxtKm sfXSژ^O}Uӷu"W*K =~nO*q-s>e?SL#XH8EM[? u?nQ_;TI`@~^<,pIZu\[2i;]!<:| {ǂ-B[`~ix2mR Jsi0]ݵ-<'J|~sUnrnIǃoUw !c{uE/lJI|'q yd~ Gl}X½*H-@\rx?i.Q$w t;u;S _It>aSIÍAGm\?ҤZ)Y>]D]O֝ P O[mqC.5,7SGjZAU%_V?;No @AҲ8Ib3q_&}Ï,>mJm^FW &d9|(]f@t@:/SJRݘdkیtρPѐssK "maF0Z l!ݡ_ }Ն/?O<4%˾;bQn6*j~x#N䶯p{ami95 bl]^r2f,:}<{{I-iQiI?>/nrH>PUH&/$*9|/\$ڦtu$RG oh$j''z'TK1;=F?FJlq_zBȯDԛ@V5 fѓԴ] ESR: M}^;"a5Ƭ}mH^A\/?*%9teT3+ѡ9=THF ?W;_W߲i0x:H4L.n9oUcZĮo>oC-|4ؖ#mȯSJ;$S6 y綡nP[o<$[wpR~P"$c Xd2oRհe=9B0z0?N涝g-0t$Q4Tc_ rN+s[y5xn+Mתf7@zcֿ?OٳנZ7Bs>>r͖C#uǫ8j)-O}xn7OX_bsR:{do۠npy'5pVjw"֚˦vX[>(>t-K˧ܥR%~ΟS '3H|0YKEcOuDW'?Փ^GPUnFMOS .Y`j-y',Wᢰǧ֢>˽'->}Fl?).?h =OS{pOs > :?O` ZO)ٸ~ &:<kH|NaIir$ b³w2gB uH6G*+J$G)xp=}7IMIv~#sp}jX K(dŘA'Qx Љ-|B *QUnSʓ:aFOG?uzu+/>to+MPxInS#Ӿ ׼[QmI7߼q?a,sWsڏ쩾ڤ~f<5y,~[Ie^E *q27gW'Mr Spp-EOLwDۻZᗎ\n:!N_:E% m?Ʋkg.|OaU#{3,~ KjglN_xnSEppw[)`&,*C(H[:?xhY*xxǑu֧"Oz/.cO1|";O?Wcij^O_1jOSV_Sm\oZ ݋YKmoW>S)+']G;A$b}e`=~>1[*6wkpi yut}Xw*$}7?˜ /wx?…6&KcÒ.o8Z#/?.d V`6SJDם_cb[?L*|1~+ ;aYwGoNeﮆh@°ѣGGß<ƿ`~*{ʏ/>J=O8xy7ד)>m .<@eR~c[(Swpå HRÉNV8 On?~k5koo5ƆTw$jӿ[995s+V>9?l;#o$n#WW}śoxR>4%-j^c 0Ð/ x"No xpt==Dz?凅<0sX`@ _lz@xOG x2Sghzk(c0\ $u&"W ov"y9˚Mt_ѩV1\V 鏎8Zs0T:>iWH5I w, 'Ƥ zWq_xCo4h%68AW7 ߞ<%G:1*QKc| mѭI(p*3S3ii4a$ei/P~ֈ_xu *2bY;uH]GQX5$"O)e;f*tUlJD"Q1xu|hG_EniO'yƙ3Kp 7erxhOe]Ñ{PpBq_Ҏv>Can&OTqb^KGZͧ`Zioֳ?5.m+إ܌ o(i?=Vu-SrhbG.M kK,ϳ܈O<אw(_`G¢m#f=.C2}U3HPll*CƎXsOI`}UƮ.XUҶѐ@5rC]OҨ<9m*j@%{׃&{J1S0[S@sS.Z=In˄O@;;nS$+]P#B8j$20cӹoliX/S`6߳_9,u(L/P XqƓ?NAXs5fQ^|6q /eEm E9Fr?HJou4ah#>rdV *fO-\WC=zG!yM:[Tvk$sr7j{J#g |&Mƌrjf7^͢˪\E‚qB[~ѩN>w'גǤ>j |LMT` Te:HgmsmC АJH"OlZĩ$KZ\ECV"RF呏ҳx/Fo?<ޫg%' b1<-g?0HҮSSmfx+n?nÝNT\tEJ?h꥗}  F97 j[0\U;dr=>xSmw <]Oʟ[om]C֤᧍NfƲ-Aߢ_[BG1lkXK?,hZ.:ɨNO*_ .[w+⥲4X\wg>sR s6>+aVc3SQY䪎70ߑBx>[+d|8CcK~&B0.'ĿHi?Y@X+<ޚb-_tbmduwC-Ok9J>e9_^3%;s].&&o#--~&԰t9r൒ vB"7Ey1 ,sP%^)^6upy<*]ϓ^u2Y|%e>ޔrjY>jnUEkSZs[|-ٕ׻ަB2o\Rw+VKc7ڴ~yWFbli"HmYxcDgȌ@%U"P?'>L%@j ~g5,GR-j2tUOr_[0VCq1%l=AҨc{O eI=`~x``+EbmjusY/)%~hяCpY?kc%/~gnEG<5^w6J E a^}\ѣϧՂ⟇ہ[4x{Oa9mʸ ֱȹdZi&*eI[tUx (6aqpbx)GE, 2HI'-gkS= ;Xh|Dr ])~k$?Vៅd$>C_<ʈ_}riscde[`i>7 saex? |)9hiŸ eqM|q##o~o?_/?/Ǭs9SH~ 7,O_oBcKiG4<- d:?ȏ\|XxU:Ys=~xk`C:Ip]LR*;͛0!"6iW,PXzav%OpiTT¶GYϠU{?hxV ;3nn˰K!?QR3h:Dqҩp~Akf"h\srqKo8Om6:}_6Si+&NrZ1(At2Lޡy>:œoi9'[c hX pZ! ֐@yx;"-n )Q@(((((((((((((ȡ(R1Y G94gRIn8yW8* KzI7cZW)I8aP˫鑷%sԌUF8zz" h6k~t9|}5G&h>GQ!:i>&_~1$lcѐ59.:^E&[Oi$ .sd|U_ *M0Es\J?ǻLG͟Wyjr|^#~]*Z9]؈\ ~ub81:f]Ic/Zx}z+! TYe5aoxN/1|zw s&0O9bq]sma_ƏďGb.tF_+Vf]Ŏo&O5PGG-[(:yC֌?T0cr.)cbR2K)ʍ 7doǦAX?ӏ(u!Hxqʲ|,kV`O ~hVOϬxm8ڌ?+z_2vGm?3o?kA?j-5A-o0q5G5֓ϳØDń4Gg{TV#< 76zy7>0W{*}1PmiN|<#"-G_m}~ײ?r[č20Ij?f6pg&5}us=;ڏ,G?LǻSPE^?%.s} dǗm,MVW]ѾI^jMωSLToz(xYL~)2j9Iʾm:ߵ>_Ŷ?f.IMmrID8ojguXڋBbz>p3r9ju{A}ѽ/9i&f>ܓT&$w/D(5Rb3(fe5~A\LE]~Ԛs-5ʫnk`F_ڇi>^ *ߵ_JOL77~Gy}C¢;ʠK %Iϋ/ioj}jyAmi[d>o᧎4h'U[T@XM[+ Q7u'a*MYSbX@Ķn P?'HkkXz[~sEi)äEܣg°/>$|8wľ%:`I.XoU_z3)/Vc ?h71?xſ:ޯKl2}zvYQϚw<\95?r_>7aSpeߋI#n^X19;rكRXd B&t8n5cӹ"ϑNqkn%+K&Ұ9Xҙ;T{xDZߡC:qW+] r(H~.Z$sVJۥ N^K=FPMyI\KB r]j| ҝGEhR,1*[C k9-3DƼ)< jas1QV 9|I )@ßy ҂Nq/H}=kZpnإFwCOj@A+ CC=1Wt0;3~Á- s+:8)\7q+ɮ+Nzw#ў*xt@V*Te-KX g,vA9ջ=JT,슶LkIdPIQkQxjO&A8e.LgieaM@W MlM;T&yt=7.I.GJjczOV3Nq8+JAc-LSն+t;$E0dҒ;iR؛bxߚH}hI#=k(*Hj\7;~ƔBF^u jBA'mszi 2ĠZ(e)j$fdXvr*3(J:"6Gh{͆C>{hנ1+TrG烚L,Qރq֔MNVM~ t9DΡQwsFV'%{]*6cn3R+ =h㩢v@3֝(k,K"P(hqv$;hkWOS6k@ c*) MJjH\^+3Rn^4N硕y.x"Gkz8i:k@Ƣ *U\SèF vԐ)cl(zS9& 1xT<|uy.>5Hq̙#diQ &裪>!`QȈާ[ n5iaC^k*w5 !!MP9W"M]0# j\s'{>0ҸogjMDW$)& ;X5L?Z>8' ";4| TrUMnsڡӞcJr?Jni?}Ӛq OB)if DKNh@LcM$y ϩp5r \4a IѰrZN.%_$S['r+ci /Zb3/P)2ejvzT?+Lw C7{j5 ֟Ҫ<<i < Ӳ5R1HCHXqY.¨Ur;:Erxz)cH#dOc 3t5m$q(&V_2OoJI#-fܤ `sS.kML%Q ÜMLEgRv(( N?F椵\V=:ѽD$+iJjm'˰y\ghN]HP%l&VzRV|ϷCI{4Jc=D,j)Ojd`vJ幰R@!Oғ#G Xt&Fy~?#ր|60n)  6fȠHBq)k49Iz#~tӥHN cTdҔuߊ")u@*H0*9 hǒԱ׸5њSopp}iɟE8g3H\{)\xt=H{ 8Ա/|PvMPjV=brx5&ob}kV擷CP䍍F?Ռ{W;2mf򣭭hϓu*IFYףKYY&jXk d=Z^Ս|9uO.ExiN@dJzk EU|拎*S/YH'֭u7Ҋm'zȫ Zc]; u޵ᩬ"Q:a<֝Lz0ejxH\'t&`AinW/{u Y#Z(*60a =&ǥ4RUXsGr#u8(A6'@s;r!>sf.0(?J@4&PwҘiJ0k=M5)j;'&azѴz_n:1\%.x 7(-(( Or6= W3V7䐏OJ%MN==M)j%f8/0&OSQ&ku+^}zXHP0¯5,j TGJbgj ##lu[. Nw`v\sXa\rVV.zWf5fiT1uqZ^I 1TLF(N'CHH    "$!$ }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyzx! ?->Hm4r"HI1I99\'nC砮oψ-l6/6 R6`+& g~9'8*j?A}nP"O Oo& >?oZWSqB?W!Լi %À>z~^՜#SjY\vP{R1_@ ֵE]i3C"6cB` cQʨT 薭h(YO]x$52Tsz"D$2gޯwj bx4+&$ݸu+JHvn'*\w~FTny=Ew%pŢ Tﯯ":C;6:p x9c׿L< qd1ߏλ|o^])D 8=NcU9SХ7{/(żpI$d`+~4} ĺK kiw%p珘;rST[:֭ڤY˽;VY;pO_JwtNKk++N`ͷ' Ƴp.w_Go6zc/ ~v*&ҋʬ08zҍ'PAXvYRX sUW.kyG2^kH %L- }`>z/֚%0%+R͏ W. V5Úz8ʽB;+gR# S>p|-{+(M_LҧoCدo똜+F{%ҧBjÖVV]ί ÷em"=qI'p?W`N^*&m{t6x$Hս!ȣK->۔c]>߉cs)R|],+A Ly{Kެ>23py"xcQ垣[dYJ6:N0 5zӒWt;ҍ:r1V&= C]3څZ#u۶oS)Հ;--n=4}rwnMد$ScmY qӷZc2iiv:]ٰFܨ\3rAF5f͛_^%GEȸz~i`51eJq`kΞUM5h_L~(@.Gn[_m[lZ}>z)|I?a[L[^д{o> "8 etACc"X<hiov#zUԫ(Z_yB<ؘ"†- 2O.ıΰU+p>\^MJUk?:+!TE{|NJ3ls`dՀ.px9‚壽]-%Xw?]eÍwMncXuVlF1g##s{t+XRbI  ;}:TJiÕE5rpzDK*H|gnG 2$R;g%m[P~ FßLZ2mՆv-b\Ӡ_.T_?Zk:N>]bӬVIr$\4~a;_+ߌHUy/ ZtW+c7F5Uŝ/ l9&Vzdq_~Q*i;t#ASWOt[m,Uco {Z$@岿xME38ƣ6fܠoAP6fy䃟{ !卿+y1MM~qg_[}RQo-"D 1s2nI]1/ ԶܛL;Z| 6nʼaRl爦SxKL[aro5ыoc%>x# :Ȭ]q\Mþ0`#]J+ ƜJ#1A\]7y^]U[qM0M U1@$ķ*A Hh9,S;D3*Jpy/ď@R/WQp$ Y; cgҾvGgk;S!Vwvvx5#ľԓ!&_RG1A_4]]K[KxC@)8-wv"8hUwzRkh\;kkxkt+Ե"H 9WhW$svr}SԀ;zXbO$хz4k7'c &SLԭ0E`sFw w^ ό5ɨ5dž3"Snֹ*`aem4tJ ~%|h׼;L0-~}gU] @rf]x\N8Nʋ*dP<# 9ygnSe`Zj(-d2y WО?W:=Wx4!Ht i^MzjZaoşEYR^zʢ}O>#?.4KM\4f-*l#6zjxPL/o!;lgC>B |6pJ[ _?R\eqv~xY힝>xql@f r8žՍKqk? ֥ YCh~ӁlW_ <$^_xS-mJ7$d޸qVkZZWWkNQzvO|ekT鍊)Uf$/OE#]dL/,͵NH,N ac*%it]Tbbx?޵nOjv$VUd[w#ьHs<*Vo}./FUq;)SZg;6b,ڥ\3RZI4x38;I5̢P&Wzyn,W;noӯݭ{ijW&u@` 0sbxX[IS}O#9&7nzŝ3Jinu`3Hƹy.0T(K埱`"ho'UsG+ "1%+cTcKRsv_X>/sj ZG!C#BFXVzxGW72tRDK9JT'4 57(Ŷ/2o9e!D?j_ X]koJoeP- ]zx{Gcͼ2k H"⌳c9z L YE;GE]_jXMGY~i_?r&> 58oS }q_LX>&P:Lѩwc4ލ+/6:*eҋ 9;']Ol>xN%ᴍzGc0+V6h-G5Κ HeT`Fs*>g:i޶}4*4H<,<){9 ϡo1eT T7מ&jZN>4诲x߂oPs:HH~2OCMz\c5ӛJmjM'v6tSZ%R T:wF?y?]k&{(3^D 25ӧ*'ouo (Fu#N/ -/c~IVcۦ-BɏYι+yc7~O|jo `MfPs⹩ko \ n+ c-l_\[-FOHǥkCjVNUtI=ҧ [,BTK gs3\1ӬlaLMAFs޽}^Al(t)('~c𭥀mZF^ߙO4u1Eh}uW_. 2xFqXDJ[㇉u'M%yo(aʫgeC߭aC-kKI_\G*ϖK1fZӰ? }f^\j3 oF(v1P2;^|%ߩZ\.6uȩ_}2{bim楥Eh oC}qct>{C6 J!%h8C&T|m|Niͷ%iiMmgSD<U> x{׊t;/9zZ5Z+fV^iAtTmzVW qNDgkb(l֡CSЋL}1^ cp{HO-WW0cˆz`ÏWU#.9*Ϩs_9XGB)SMܔ>4z|kJ42$"r X62v e9(4?G|}?/!a}o k#G 8HߜB6 8]=k vB]q 2GҾ9cayi֏m=Sv?CVmk&GԡѤVEm,Nqsq1}Ljo~ ±gBo:/͕vrO;r5Vqqj}/I5Mt2#u]t>NG;T>@XWww{}Y5+F[UKrprg]‚~'z}ۇ;{_*L'A{a0#16PzHr+/ЧYϿ>!0ծ o>i7[0Lz׃-A%{%&n׳Wʫ_-]LR<.I5/ڰ)\UXM%{V`#U w~AnA8rQ^J?ɻüefX[yˍ*0s???>kf_g 3M>h#**A!9mz -`7¾X)ɏSGDhH'(ԝ8›Iɯ6¨>}%E֗suVY%ټ-y.0xo+xYӗZӁ$\iy^F2n+O??׊)(??oc?xB&i $#hb<|'W͟|N4mɩMlG%?L L=MhE?r"64}RA'ES~/$۠A ]Xv+?Q5+u7+{鴛rVU0H!_Џֽ 'n^6ꏩ濕    " ( #$&'&*-*%-"%&%   %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%   %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz! ?NX4:TE0MBR_iw?QzK~7Tm1܀uʇNJ^D9<ߞQ}PGKh0ܙH G0cs;FqYcU)u +0m0.$e+It>sOqyv?OΔ]ch]Ysv:\KқcUz/k>/~tPhx>/Ui(ߴtD<\]chWɺE0n% |K] ʇ%ڮzq;WGĿOصR]FBzQuug os(7>v_yF3_ SZQWd{մ|] }j^]pwCUDaN ߇RoS6S|IHl08`nG^'><՘V{.m~?8Z0~YTyN׋h%MVOW#GZ%@jd5FlwZҿ q?UL/՘C' Y)BBt^*: YҤ7]7&5b,jA*l~+ݪ<ӊҜ:]`TbQ#5(Bz+BlځgoibEL)0+HZe M #gQ&v㚩nѺr+ilE6kv2v҂$w?M4u˔gV-犦b~~ngy s"[@BcR'c2knVt[Iw)K" ǹa#"a'dsIӷn=/%ݷ<zװMyhĹv ŮYF}igk pݢ{7XerMzM+:}ΣIfUHkޕ+Drpc#3hWߧ-jcԿ(0M;,ÏJ^1.+)V?N:W̞C7.ÇO^nZqbПօtͬo8|lӥ$I֭ⲓI]_MMj8q|9_^ZsN-,C:k U3,N&T-nShrF`Ef@{|1!uZ0?sa$9;gATE|X+~5]߇5bt^,lnb>cmL,I煜u1z; 5Jz0'2qupk;p:ԸvQ2q~~YPiYsY4j~YW:彪 GZW@f%OZ] Dܣ,$`ak6]ׁZ3N׊?`<($TmW{%Oq ^4ZBU|A[wz 9w{ա='TS nw+"ސĿgE~YZ ~Rm#u<*fR@BJhwsI pOj ^п/ҵ>{>ߩY$`.Q'Ux~GݩWu>P F| 2 I+v8 7sTKbyWr}bX oA-5rcBj#JrIqԯlJ(2JJf5`c*a?jO3?@ד? c7W?uOZѵŬ)1bpRN}Vc^ú*(i+p(?;Te%^F[BL[Ã<ͯnɟѵy໕'fO\υ/Ǝ:s`IK0*Nz6zl6T VSʑR[^YTI?QZv}"y#9IOwqb~B{XԔv4! _{kV^+e?ϩOX5_iŮJpybb&8W k'#4K8QtGCY89Ո'ڦQf2V/nt)ոW$ڱw,&Iyp"XK#*<vU9"o/-YY@FIVkAaJϥ鋷q[N`d^xW(}OZ2RJт3% ͒wrw1lDs$Td+&TrFrvG2?q3 RjCj+WOKδ>X %AY7z䭍0:ia>Ԏ "85QWͽY(%"f)wdx' #mö;ZFM8viuԭr񎣸 YG9F׮ *k8٘=_V''&9L:oרxt<+هkխ?'ƽ]l1e#VȯپaYr}RG?'7XFұ6DrT{ԥZCI0k4?&h ǭ%p((\Ɛ;:Q,{ӻN?ν -O;0hITZ?59B0@ڶ%M;vHsl8F/Z}gYNS=7aW'EaCF-ZpbT-BVZTwC8-NI`'?ÎSα|1Gҽ*y^8ly!Xy-pi u3pi\ivsҀRYP k]df$P35ZP[NrOr^#Lo!HF¸j`zŝ5$6[1j>Yʘytz0FEW&zq֥ssZ\c~(ECWrzn6,UAd'ڪIa:-5iƜo& w6PY[dPkI;FR˲9fY) 8jk(nz*j̖Y6,@v0f]Ƨ *w85q3!j(S^Z:Юza5gkֿ*Zxuh}hλ;Z@c}MuiQĸDU¼*TwgNi hTZF΁jeWXɏ #U~w `{.tjw:u>LΡd/ނg?Gúg#W^_k;#{λWIKqBMIGpEic[։{ScOS,U?5_eʖƂ75b7cY3DKSn⍆5 z(\v &$}cp}G|db3Ձ  ?ZGe aw<4_GECEv6A=k4MGzc3}W *}<,%^`y|dbKfb?~+U%dlUmf =i =)!ãzbVQzRhiIV4ޱqjSP^bOʿv?aOr-V5Dž,+.N:hHƛq9>[dQk֧1O˗&{ށ*ቄ|ӏCͼpELk>)+B,;˥X~\Pѡ 1gNkjTR&uB~['Z6a]%5;fm48AOWF#cKE4Am:@5)xåSULJ;~>UcM7woβ.5(!)( {wIN8#@R#Oިys*5<<ȮV>^k2;4p{?Ht*¯%/j ɳ%(PQ01*Ђ3u4}wd\Y. $%cV>.&gfvJ=TZoi5 q*k4tS.,5G!#Pr^dOC]4ݎjSƥQs\ɆPդɟԸRzF'2 } qZeśU7 ;MgajoӚ6wޣYsښ@pZ@=9r@&/''? 3ދ_7P#R9 Ԛ>0?Ur>ևEj1GWA_a)*TcbjZs/V,̒5z &?$:G8>a5 X˟8c}?+[X~圅5JI6JD| YjFIx.IL֒^οGD !'OZ 5ɫǥK)QG8kxeCVJMlkd94;)FVEDŽt~DMҿ ] ;ra5/R 3^?ʓ÷l&6uޅ*^ٞdJ=Gj~d""l#݂̱]5˅&c+I# xh5$z3–(+Eha*+Lv¨ڦ }/&>Bu+2?_.np,LIm= =+5\_cع Sa`L>XZ Rrʴ(+Gshҝgyluv^{M=#S z ֕GvzХjXG A\Ʒ?/֛_ퟱM)՛Jm"ZT53 M1֨ՁoncAb 2 #OS$bl0ÁW|6`|;&x7ۃCt[(#SHҸ ,-B 2Wd?2XF%R+s.Kg9&/3>o?:;~4`y:}Q]GClWngPx> GZ5:_J_ΫA}bSi>jJ|YhժX:/oZģC:5;}nx1?7b)㡧21ӿ.ʩ`f/ij7c' n[ 5@Q?NS5.vdzA\+rU'?BJ vB}4݃[)׊;ҿ haHlE}ZXf] W42ϓ֬+ɩhS25 n\Q~ a4m ֘OJ&*4 _LXt@&P:q_hEɬOnAEms9;@}֔vQL2'Z6"ɭKMB*^?$x+>yl|]ݖid`W-cOCXF>@(*9%!(5J)$ 9;#YGti^:lc|Uj;;tBwƲc?(,nx=Em:F_DtT2zHͲARaLɱ|}~O\sssgVYҾ цR-u:Pϥj_(o-^c-τE0? Lѕ.>ce)'eseƠZZE5W&Ӽ%U5djq5Dʸ~\ w>q,bF__53Kefw>nfj NM.د^TsShlWB[Wڌ^˧?f{X!ʍ~1\Ԭ|Ϊ7TvZy$Lzy֫\enх7OӨmM]JnZ~iMⰓno(U՝7i#Q՘ [rG^|=o C^}J|ZVP=Mj HƟ92(w9-R4kk)Ҕb]{(%`d0~ݑc#'U: q?ZRoFp!sS_5ˑWw/?KR4\F&7Lo1Wyۥ}+o7JBZ"Hi P[]<4ޮ-Zo#c@ ](5WeYG:6>IY:RB ; k:f\jn>sXEj40aϯ!ź+nQ9¦*WӱX\(k<^gIy+n :(EYI֖?{50+[?W 8xC,z8TϭK9fAlxEjUzf֛&XD$d:Kک9 ڭ#M#oqkp񜐧RQ{+lv3G>lc^ku 7m2G qk{JkN->I[?T^.rc1CS^Ҿm=ϛ =?rש촧N:}ѹŤѲ' a]>&$oG ݱi]ۺrC?c)K `FB}Oযd$T~[/kBgpՌkV9U:u$u<%sȁ$SQ=SZݓ޽-EZMѳ>'F8;z#"NvjT쥲9+}ἵ?[ȳHn)@$WcD6Qd~~j+>Pn-ilonֶBWnoq5\y;Y4sqmSO?c-CdPJ5RGxq\'3 ;O>F=Q]{?;)]Sq$g ,՗!>8-Af?4#lƸ*a$Ś)$ÁԸG:)֪&iGv8aV>œV.JGh,rW4!2_nX܊ٵEjw 2UGNj:^-;ZLcXmuq4&ʤ3tgTf{ Dw?X2#YC$h_g^ ~M%giO'޾iMݽYPJDV5Gx\זODkL&alsOZV?T+RW/GJF)'HXL" ְ]g %"BTQ7sq='XaROsRKg(Q O& ?K[ح 9'n4 I]+En_Y]wJ71Srv$`; 6]R l]?3>׬Gcw/I U<ªv\MӖzm.c-߅[bN2Y_%cAf!mb'89?ĝQb{ԖwX:BH_r[{]Hה*O8`ԗ5"i׫ʉW#y@3eV''U7;qԧUW^gO6T+8V5\4Y4}Hчs6mK>8Jh<j*jVkFfP$b1u{SRqeĥE3cs]OmٕOcF䞩a\_cx<|g:\E~/ۄ1}+F_^ާQCI^cX`S9WD8Q*}}.[αN2Z9Gf_] jް類GމpTBmK5ֺ$t?Cn˃޴Z",sȺyuҟbjUp9,(ϟW(P: ZAZ*?UuFR.S>f_azWu>=.m.^'єpEdíN Y!ƒ_Bnaq-[hrn˞G$i'*y+:q;hOT̝N{ >؆;I\0Q2d P*}mשݏI?T_Z^Cp"T/*15r\CXbT{πD>经#u_>j(M''G6QJTgyZ>W45{[~_,{`H:Jz~#Y}עٽnrtWB'tG?QI8Bi)>::r>j׍Ign1l Yh-¿'W7?CSkp>*.Z9״YBH'hxJ"XE?'ss^j B9oֱ%m˩R89vV][F0ԃ^JЧJ/ş9JInxY̺ Wܕk,KބgU̒Z1WVϱ_~+BF/z*;~G9WGg2sWSoz%Ԅki-JI>ugnp*R6i$F0kVjVN66#NXqW>j7Ιb dW4h*kzZe;$_fy9$שh֮$1U".jݷxb9mwJym3W iJel&FQCkŴt5tRN,ͧd @n5.wאG1!G_fٞj|c\GN7\ r86Ƹ9>h/ hr]'jVK4ZkIg8n W?*[nF>h5y-3?Q>A uC:X^a+=foqѝs\8UhyoOoZon35_u ϪC+z?_7>Ҧ:Ee+/C5krVoO nm޿J*ụZf]r^WmƧF>S|GF+J*<2@-`;yrSTQOD(bDZKo V>5&e 4r*1 õ+j]]#BB`A zx[op?3U-gcr=Hy I.u^sWn}JW)YyP rb`sM3CQMQKMU u#7^ \FmVy0??RxbK1VX.<Ec}v}ɣo cKB~gO+F|gLOLhv9!m j;XWS棵ݽ/Q6_٣42S*_qF r+OG.?:ht7Qyk|F)N> ϡ<1޽j1yoџ-VwՃ96'&OԫY^ץmTH<$?)CTGUduSggWj5xc*3xpT]Տ->R(Y&a3rW[{5kcǜZ͹mP@z>ϓLhxndOTo`?"'[UXgpK (u$ϏRnEIVK{I`A~ _:jRo;.V"@A?\Dk̩8Vz ^Yz=fir#ڻ]zkߓ8Z/uwoK4ԶvzNl"a\=I5ШIJMSGmsO~iaq7UCTb1s޿3Fap(ޤC*6e#s>0ћZ| 8pN+y;ibaWE28>#[ۨ"nDdnpOYJ%FjEo$TZ񕌀nwSxڰݳyt^gv/KnϡȭYcdq_Ƴ٦zQL7D TƹÔ.~@*pk״ndAG1Z4w F^kse~xj-mQgo,%%L2uoAk)qJ4>Y|^f^#p>X$uuxu0U V-ce^}tRH:Q5#Z._SOS:tqP{ǝ(.y-sZ3|бxGjԤ);jL,tAdMs:#[+H386կQmNMg/P~͉?j8^9[iQ0?51P]fW;୼Q 2][χۀ 캕ԓX Ub Rp|yX2O4`vXb{ ``+E&8&ݏ3d4E|e۽wL2+{W&25e *r>C_wHC sZӄv9cRzjmQ43 N;֞N@i2, ;V\\aTq־)w(K qD"Ꮗ$ZEfHo7ZO!R±n<'}5I|*W:MTw?/nJXzP?:đ@1&ÐIV5ը6}cdlG+-W:?YMǩ7'$ԝZSZc5wgLimMVN^jzݷ/)"3.+OX7zWRpAǥ~I+GGb9$5uSo U^BW'+[hsk#?q>2i۰R0?R8{DžuB1sn.Qѽ0kxJ5,wG!f[oNaҁΪ׃ 'f&`l/Î+Qpzijk9 ~-A'*\2MnF"u*xvҸ S0eP;ZBn&!U\-kls#(Tџ{8J~85 5fRms'*_W1_r^LF3.2Jkn䘽±pF`SdE--mkSykRkI#\VrOR'TrىâYB^,0*^vJ4 A_i[ 1"lլ6W1Ikf7=Ja\mݙIh`ӟ%i)5]JFOU2==:<:mv6O^x;MafV9'*nJ>x{ϥHVi$+ٶʩ6C/W簨۸r6'=`DQbRp;cm {|c/\}߾ZFѶǡXjEC$C`漾fg_.hIa^ V&!⑜>)%P5+1t .;&?νwR9T\= FcW_Ok; 0c< *14Ӝc瑁1pxXKeH[МwG&/J6`K~A*-;*uz6. {XǷ^m7^Τ+2,q^mxI j2:JrFr|^ǟDLS@-9lոӆ. lMat5䬬Q'/W䖤{G^rgmJ_iEpXwW]}(P(rQQy"!.eq0;Teq4?jh=kؽ74<""Q{:R_iGouK\ΟMBxXݔ 5aUu<*Oʵ[72CєדMf^sJILN~k>[֭[21/I>a<h>.G@&tG̾q~˛U\aI5IΊD_H"m5JhpJ׆2ם\y$ۀdm_wb6Em+1uG=Mb2!U" HᛧX6_,~dd=oh6 3RN:64t]Z(^Wx0}kZ i%T>Fj{sL>4Ы?d}OT!d=G⮍|@Z\X'M jg\(ZEjGM+40k8hJ:UX߃Z:˅JҏVR9yPSwnv4D*`rJX%KS_Lѯ8虃xעur? w[%_%(-:jp]q$s5o"n*Qp (qlN;jWZSS2[2"+q\iӪts% OW=.iZ5]?4}MJdNht+"H턋ֿ$p|?DIZ io$2v=A-úFǾ~V1^'ȚW9ZHOUGPdSt.s+y;ȯ:lZXZ$\ZoDىq½~:%-܏^+|sL.T']9nIݎF˟nᦳ}4cږ2z3Ք_[o\'5b+z$tʜW Ƨj}}xzxJI$+#) |~u ǩ7<;O<ƲXxȟf淬}m:U iҩW5]Rxl}\2` W674QkMZ"}Cl8Qv mv}0J/ ʹmW]$} sQTй .#MP+O'bU=?儜aBAcZ- ~¡?SW^u )X$(rU[T3Ojq}vV 6k.瑎穮V6ZG %-.pV3BH>VNӭxzKw^S]Âm2yrFeHJj)u?K}(a=1񬉡N9 ec$WL Y=?Z:>)& ъ'(k|NAF&nߑ ~[iM} RI*׻jqx+QZwl:vvj:\ZYUgcGJ~#I-('/־ٽ%T9MObUɟoRsTұ]6I= ?A饆}Nj? +!9ku]UK WDPAl gjmt,ƻ(9]iw'I~TLM|Uj{COm̘5F+}VZQx]Oݾx=9DFwBH|u A?q?+gF!U%gF@70TۮB͊ W,Fyi~/ KîwЋvZ0eۗxϼgT:]/h5e_?>)6 )ұ__8B[r>enq!#f#5[+jZPƹv+׳]TXɧ8?PA H>/mF)-9rm*nWM8 ?WŶ1$n09d8;h~NfcӅ{W.+f5Nvώ5;=JQ*H9A ZZ#qv/C-Zx5o)`Z K<~ܤV9+]W%BI8*yөb1Le+SֽAK I.dh,we(_Ļm.{`K>޸*'f&qǰҾȝ~xՔՖ*w5Sost s:7]0߆*ѸGQ{- ۟rR vMDH͸JVY;Yfv$+8Jv{i"к+X{W(3bG75iC?* +\MDQ?i"]QpTPN9&1PCMuT)(`1,8 9Q_0 CnSeѺ[Yԡ?o+V:}Jgw>d]#+zU;U nyU?X>0x"]dſ*a>Wk1[Ǧ u4spOmR:5}@PO mh1/t Z2.tiFWS_K$0j9-GXL?Mb~нfz'"]=o.d._{zZL kU--E|_vWNʵārvOE=y'w#Fԉ_Mr$3)gR|4nߍcL7V?tkcwLwG[_b~ER'\r]_p+ش+ɱԷ֦QC'6`{ҭӯoGT}bd3`6\և+KTsO Lgi\WMx^‡}5"Z*-2|4E"2cs-qWs4X3B8q^MZvZ36\i2`>#)''aʬAݎϟY+4|ʌV覐<ƭ% ~an <\,iqбn4B$f%-Z'^:i#u%AW3?O%E@zg۵}-|=lV볕GpVywLt8w?M o:V-{3Aס3ÿm}(Pv{o4//˝ܿm6 cOֵ+t HՉ;&!cIt ?CUx?/VȜ[z{vG V8x6{?տys5.]oǂ pH.\rk,;o?E^h8-`PăҼ*@+W'`ׅEVOe~ҞU\ bW+oRsxx|kXEՑzF PI WI¨5b !(]-X]^(\q]L߼r@; 1+$#pN{V0CMuft |#bTE8LFSV]`CҼb8~]V5kpq׊PExQ$z4?MD?j7$9=nF߽`΄;|¾r\w݌T8mhd#xPQ_r?ƵQHǙvUEKǶM&5c{;\mQOI^ q+,j@?RMM5VDl݁Jѷ>ƲtJBk:>˩\z; ҷ׉mQvs<>KsiaYdCYH3¶eSwr~xz>/DV?tJBUz*kSץ5(ag?V(aOVg;l -+:j(1T9WG98;yWv:RƪT'B:~8+%ZQѣ|?pǪMr#{pJ*~C߇}կ#CՂ:ukگ.-Rj&h?㻟N5^[[Фx|k7g=kB)k}NM$~(կueܴb9~2Km6_^:M皺?מM#ZpA?^mᡢi:yrz?^h*mGv~NgQܰoCי$N/r^ s\'ċYLl })^_ cr:'Q vݵ-JscclvɖufUq|db\htu)ng`MN9:F؟w?HOҡ +4vBEʒEJ=#f'TE׽yCлdS\ A8%d٢LSy&0/󨄌21?SYh\Lt\;GzJ7`mO$QpsJoDd ׇk܆BfoLګ=7HŇqTdY"7EҚ&ԁ}M "e䎽iQH1'(ܒgZB~y>$Q^O,Qɑ*$ϠQmw$i56V6^#3V9}T4hɍO.kq4_쯆sϪ _bҍ"EsX |E]%1+mbaRqaDϜQ=oi&h&#m+Aci 9H'ʴWwr)z #+}*M#vKlci5Dž F+ǦOSӾjIf}wT"SӎA^vWVJU$GrKi?5/C鮼4=դ6 8uV+ Î # P}5QO s2.;UwM4h$bxyO rj >%1'N.?g kiNм;.οg( ;lfP׏Kߘm{RyN9?Ҷw7+i4du߁]ߕ '1~>?xqx1VTq:aMN !o}+ N%i:hRTVpk^FEw˟ܤ]ָFG6r#]T~8~Lh {[yFeDU0RA>ȗ#Nu"?|ŗQڢtFkkI׵. jXd8^\XPsb*~t}ƲUPϞZ{WQ<+6[}MV72>A[)]\,/c+1^_Z%Q#ޅ!ͱ4ﲷұ>5U˸ic"?$a\]7Ҍ(ꊮgf<5MIUQpV)i4[WfFѧ'Ɵv?*Qx#OPVN]]@4SJXS(-cf|0ZrmB#/=_ MRS]h٤}s%p?á3卶<ew? I+0d۟>F29&CIUݒt{TEzlf_N}*є+GlǣRkn| AՐeG%enT3PY[p R?0:n:XʶR_HVm5tb4f(I[7sY ngQi Yw1XMgO-UFp=dG#cx#$qUQ qPHO??Α!~d֣KyJ0qc֢t.## fY-:T8X[LX^(~ٮm+f r8ƿyݮclu -ɟc݃mQǶ2~}FK(a4vWn TUv% ef3^)Bۀ>?>fR}8fGK< MRqW]WgxUqN}kV9=kĿKl=:8 ʞ=I{2}O$x 1 /i+qg+"Er?~ʜ r~.JXPqXHbf#LIrjnac: Uך[n&hY=|󤏦XpqQӾ?:Kb_a\y(튮c.EC("~[HǵKRVvGh^F?},?|˧#"^#&pJ=@DiȭR3J}yRdc[SV;l2 8ycgR5NI cv覾y]}D"'[I[Y[#,Uꥱa,c=uGb~U]I2]dV.sg^#ؤ%@}F:›"7O:4,]C+|Ck:V]?czgdhX.]zg}Gǒ: R) ')[zmEF~?k􀰎F2j5TM_qWUNu%'mcR{_>eč#;8ZJoJ94RS,C$y2ZZoRX0?ZCpҸg}Ow~˫l,.}v?Tb+)-d~i,xz:䄔6}7?3myz a7isPVp>ueuCan 6kf')BwMRd3B |ϥg\^5tW"ZXŒ+_E~#)|1`-o`6}`~UKDvkL+ AUuisf.:ϦjI+ܧ޸G~եl'{`!#ûMW<¡e𽣯GLז&U1!ê y\ԊrST^!k5)5MF{Ɇfq_YC 74σSjw?u;$ןs>fOKcQ'H(P*5Q%PI`=erO;c18FǯJ=F4:H[]5 SLQcW\Zw剼" gፔk>3 "w+f0;7"1Vv.ǪG?(i S$ݱL(H4jVbUf8-~f Q\MI5OYs(qm<\?V r䚛j'?ޭ:#&YSWw=*# /MIb$O2kH㵊h,q EQ~iM670i_Z'n<[⫭V[GH.T`0sE\J.N3vGSi:ޟ!x[IҲ~08W#}Z+Lib.Yh`S&4Ӄ8&+ly~Gmjrӯ7-~Ϭ1g]CHг`?'  i5;;<y;\-უ&Їgʳ3+88Rv)\SJ翽[0{Cb=ORdeԛͻ6d!Ii]{OسzUŷrDz][+}Izο#9/ )ed8g7"أ]ͬpؔsدDLGPG}jBυckVz?7zʁlnf|H ܬC*4ЁO fO ddqPj>==0r*%VR 8cw>m1pFjEҳzcZ,B폣nh i0g?IL{^mnvOdv#~75բ[kFbr+_};wyeaa204pjmQc(QŠIG,Sd!&QTLU#9'?ts#.V`3n'nN8FrH޼sP'S T cVNlZ01Q\!A3Yݳhρ(8lu +lx;O_٧ÿ>;LŦv?_ckÏ^+`#,~l:wh9c_IimC0ې[tbo䎈# p~U#FUB[&;44:z?f{\޾<73 "j|, l!YrŞ/= qX`[ %G C Ο6~_ǤBEj]r WMꏆVỻ ޵{ "m! 0|kJzE*1ûSY339|[ %JyӔՓZQD?( \V<_ m"2^|}3E#ӴKK^(Wˉ ǯ+ү~kguw\5àIV=gztisOD஼%͜b(òyn+yӲ׃WéRbf|GO^a('~=_ߟ>ÛNG~ @.5 a|i7#$O=kHEzm_vx_ \^SݤA ݿ!'_\FWO7XnbYGh#D z#Kঔ4υ-k];0uV2ݰL)ҿx;[Bξ*Pc&e\VF^OݸSJIaz7>&E;#IS\(H}lmtb&؁Z1'*ek#Ry_ZV/CpQ.K bGZuM5350#'ҾO}O4^O>1BZ\LRIZk531PKך݂{,”`rnrҨĚHߵ=zf[0j2쿕Cqz" NxMp:T^|)./B s^ {.xgk7%VIb\ۻ;}+M4)t7V՝p$4B) P#2xϰ^ӝoPQV=~Z Gwsq\8ǁnF{{,DmGt@C׵^-S-Rت_OXl, f+{c'Ke"(rA9ҴS卑(9;5xq.D܌s]ߌRLӮ.vT(@y%ϫd>)M)EQvl%ijHw`wd $]!|T_% {HSwn%}W!RM9cL!Tc\nE8u!S?Jd'*I9n]SXIFPiָj坎tsu s]̸ pZ#xXYy kJu.sԬ_a?-jfrrI+:H f=3_O/C4l~^O=ǃ#g/X6u&@1s_s⽬9Dxؼ?2GA]#v+j* 4ktYI=@_HтOϯhs|x!#uu3ĿݳZ1u>,"Z]ϱ7C%^~bF|7&/|~br9)wMR)[/v[W?TD)98$QMLGDb%OM:"n,O; ۅKݏz/lzW7`5<ϔ!#* xIP|udE2)4᧺r8ubP R``NM~tBJNQz-9ھ#[Qv( JpSrmˬ5 xz淪kXw9^!>.A&Xw%oީǔ}kV.Ϭxi4zI7dՅ&-OK(.wG:> _Uf"&SJV8~ v>Aeo"U{}O{_o ZxPxQGҾVRm-J-u 3Zr^늟XԢ|3y@q_`gW^ ̋nkm.w4/%ũ6SXsQW>ҜҒ!.Wx6Q@$|SDqP1~!imsq( }}kt[H9YF>Ӥq` {e,:fijFˡvcҴ@byH JKXfQ%Cu^ԖZHβw=siw*qcC^c8δy|C~lGGrϢi F2 ~J?-lֱ qVIJnI#eOQC? ޏ{F[>?_iCZxxNnѺR>3w- a/T?d%`#:~&|籶áXafv8UuhOEd 둽IZ?|EsgdYã8b t]mÉ&a> T(GIӾ*@=+Db{~t1=Ww1=W'tY?Gi᫙Aӏ󷅲\d]5 i&~k#Ѯuȵ9-BDv܍'I:\ᬱPpo2iOi6z+/IӎA{"߄9OֿC܁H'♔xKRB~oM|m"v+xw%r0qx_hxNοwU6Z* OJO hOcک͟6$n'-C@㊩=i:_;%d9woVJ]t5`G*ӋѢ'MB1kd1T2i:]ġ~ʓVLOhaO˛,Ȋ Wi?y!-#݌n(UH8+foOʿ;Zlo (/ dʱ7 Dd:_?h>谹c,O[{*!S?²',[(,XγEoBI{U'Q *~G# 0).H~FbWoaW>:ᇇ`FGU B}$_XBUR¡[P>)')<i|בc4tvc@Cp@5{2IH1 YOԗm5Kx 9Xu,cʡ*J>uW}Uy+L'MTOL)*6x@ΏkQWasΝ_??G*uKqa_O+,JHBT2:~S?AOSr_M[ֳX'CB}W  _zq䦣{L˝- ٯ=K\s\Lj%M jE$-?GkL, Τ],jfW{tW|d#Ҹf_6k䃹c,*T][$*݂F?1\w S T_ 9{ω~Z?,GҹKRX[$u)ݷo-~Ckbu;hԝx &~SeCSR W(O ~|+? 4o)4K|>X9I3%x~'u;jÃ9s]܊>Lո!x^}u Eڡ+;?VQܽ|=+MWN'8?ƶbtVJ'Wik9*hF"Ѿ"HHU_9rI8 -kSKf`*?1ZdMk;J-Ѿf"eyVoO),d JT3)}<:ŏ;k鼻K)X'IBږ0~=f%wf_ٔ0{?BJg,0ͣBؕ$v]5h.اq厍5Rl; djZXG;vm}uJҹ)Y n 'J~ F l?ʔ҆>tڻMja%Β=[f*3f+I屧i#?5Λo7G+"q|.x6(ؑHv`_Z659F/?M>Y7@Q!Þw d=ONe !KAKCpocV.%eglc_ssUhcڔP3q iѡ'"\ԓ5Y4l-xP$gmq:]N7Q+Zk[A>Vr~Eb?ƹ5!>7kF54>ysᄆ9v(vbTrIZWVkn%r+TVBt_uo@/uc|SX:vy{ [iL<?…6?m _U՟ROI5 [ʕOgT|K}UIv>ԗr_ h5iǰYn@.%ޭ8p;p* bfSW.ecӃUxρ,4adg'w#l346?~_(.y/'S!m=F(tiuco$5 7HK] G)%sg M|\bn'm?΍c9I$I;#M~bVy~gqF0)w_|sƣFs奵+6[_I>gy_KncL1^nkZ뷉 Pdں0tFR=?vWw@??0U46,?SZerL[dcBy_prkpyNۘ¹9aUR9]4R@Yv=Ҽ?i:Dc/?yJ/skacu?ikO14_2HY{bej0>j}~Jxs_gFq?7ҽik{;> 'u!x6sR%Ou{ƕ!\E9(?5cEꤏ%4'NGR,cj$}i偍N K2~=O(J PbwqOR>6RWm{|#$$bZC5$TWw` #:Yv?2穭 !ɧgҾyB<ƽOZc!0T}k9;&tQW><84b]BBO_.lj-Z:de鿹r hT߼92ovv_3ZIu>_0]cڭid /^}Szz%wWeIp8r&<m g w)[ 54}Wj݄H [Smq$R 29SW_/z~%㹦^+ܹۈn5/gjGiqvs 7Eq|4}j_/T{ןMIlZ|ӽÉcM~ ^~wënWXY[raAh>S v_ڤ"!·eFIڱwF{,V;V7D2 {< v=oG# j_0;&b%ks,Qh()R5V9^Ykh&v5=)tWf= ?OJ;.2H$?>OAX\w?)#}~E)k{Ziq|# <+:#/͹uߌ;>~&(IWЂt~2y6l™˃_.#UvNSKL[8/f?n\9Ti%M۱m' W*1^}t r9޵Y֥H؞t6j̝|ۜСbQic)C;V3ȸ/pZJՑ3PJZCqNr#Vc9A&kD/aVY~XJ}+珡&䴍K2JdoqW,S +UX+:hYGhQ$wOGPhd?|5^t_yهjTfԽDm񵦑 e, t_?H|iE#* 3H~h0 Sw>`sq:@c%Ē?|[Iz8/SԾl ԋi s덣løWCִk6? S?Y[JHd~8}!Cj--]Oե5l[%.F?Lj.h4(;IiıhC Wʞ26~1cgF|W+ɷqN"!/ "1oSñ{GsfuuO2ߵ=RË8YukXw8TYq^-үמ|;۫ 墴+y!ug`5ѯ RJ:h|.# VWS 1J9>󯗥 Z~_F?gK\NHL\ " *ZZghV:T&B4Ȳ9$rk\u[seb%Lt5E$7%ӊe-igA'̢!w=,lJ4ϑOQZE*-#ЃVwz- SԜå)@'~)۵ը+S<ė1Ik_x'k`q}+f>',jA dBOȳPz@+Hj!hC=S;񣞧f(ko 0`O]l\4OXKv> ;cG׽_LBh]2R]-aao2xŚ9ɺ_en=|պC-Se"LЗIrsZ?PW|E?0{1_3|OĮj>4o#G6\m(!W_F!P Jp~ */~F4[wH3sxen~VvG^rFڸwS̰0G"sO j+GOݖ'뷟ּcm`8|_%*rGWCΖ09W#E}"-ҰRo"?|gd~ax鶺3Y6)|#y|3?Ǟ(Ѯ<=ZKUzkG/Yi1в~ 4ae)nϒ!:V%HJmb?_I1*FqBI28*cA`ZG $>$DR8Yu?W|ga5+{c"VU~SZAb&}ǯҾ(E1ܥ~~|ur$lv 2L5/apG %gcXJ+&MB[hY'A:5RMo^s 0ѻOKK|3bƥnsW^*H]YsTon*б亦m.NE{ׄk7;q>wzW1ڛ (*eˋ8^y xPnzD7s‰ҿ?jO5k;M沕vb(h+E🆠GzMٍ4xx9CovgTW0y$M}1V~mQ&Vs!l ٦4㰯 `r1I$T{#P>cFeOjJ' vc޳|RQ2{R|ɳd|>Qa5 SzQcHP#9ksK݆H\ 3[-Ա85|ϩt#Bk"4YН'S?F/& 1d_N_Uk'eryƍs>#mi#軫SW#iN"ԱD>FjIsRR>Y/i9(ry>??hTɨTMV#^in!|.JhZ)yf4^a Q_;h#jv}wOGk}-Ozr*$x,W1Ҳ&u!~/z%>?1'R`!ck(/ϰ̿ݥ(F=jM/Rm'UيM VyӋ~g{Y|>NΞ!L T9?z'tR%,hx0[`ʓq=Úji4o nx={5M:rCyW~Ϛ &/]mf}\gykXz =%9j'nĩ7]!b\w)ĩ(o sfgƚd$H%+ͼ3ϩa9nz_vSޚu{éū$01W ;j%t%ty?|k<SUS&tνM<85W߇/-,l63#@8g75 ou{3T\R:~Ѻ’F OA ~5k`mA5Eh嬯xwÇͮ3^)&u㿊Ϥ>^{pbSr|3piX||[OLcy1f9x#6=| Au R?f4/)9M4 |Oxƺ Rlsr\ K&?q,ɯGc^NGRkH̉>Yv[Fn[fZV=){f}HJj\z #_43:V3wc`)4y *yAMkc gf>3L3`ŭntŴ^tK_^#_ 4!HQ&?~glj+RMd6Sn߼|Ai!gZ4vHT? \,D(AboZ?)!;7-q]`wU2k{~.-'tj2>7Di(fU2ʓ[YBݓ~t{*]{֜cў% "@Z,PwQ)Qxyssg{|J4EAd7 WkiT*Ie*r] ɔji9=d'Jfj"'reV'Io?)V4-_Fw\Jʷ_v?W~;?앣;7[Wk0Gf~glf4 (nB #N,|Um lF$G\ބW~ENlyzsr~I,`O'BKmC$6k| ԁj~IUV|vAlv GYn??7O>vN>d_QIXϥW=O:l+1+zBy[YG憺$aQ.V|Oz#ow#p8V׌ldW]#1ǟG~ՠm~J?Gіk]}?o%`coEh@a[*)\3*Z{NƊNַL5c||n'3gjy5og?=4 <, jN{Ao T?:Qtyn>-t>H ORlqRbDPXN;5cߗ5׽=@w$|= <';q(li3hͣԾ H⦙ |r?9N_MZ%ԑMqȄ)R=3Jf"Zъ %XeQR9E?xnzI+ibXbq҃Tg8 ~3-QV#ᯅ ?r#vO(2?B&ڤS> x{̺ s>N34ѣgn}}WZZvu,Δ`mu럶E];p͟Ļ͉' ݿ;~g u.-'}HRڧgM1npJMիODi-_<5vnٷyFˑ&g/ylJMr7^v9j| Ua-%p ?5%K^7CTڳF2U_P99GV34Hɭbϗ5f<5p-|?6*Sgw$ReCׯx[S̮$Bdgm~ƓYV$g,A)s빍VY$toksk۠TWcR9;7sT#2Zmp ~?dhGK-} !zݱʫ*zӚ%)Eƻ}LGC hs㽻I>~*ǀN~@w4_^[$jFoQ_u?f[bB=+#^lxjf@5OFU>|{5n:+?#_,NWWCzJ/E` Fܨr~^Î9U Z \` zoq;X[O)ME'$4$pȯEjA~d5H ]:]?|˿}v/bk8G Ősz |~ 9l\gso>≯qUgv=jՙ[sҴfDr!>d.;~UuM?==zoCٷAtCxqW[ijzK7ޕLDۜaNR}' ^[}8` r jWt}:e@hew:w=G{_*Fq#=$Ń7O綻;]vեөQ,57|gc>ѱ];fUl~-Z3`R˞_y=N&QWhJ/μjzxxEyͳRb*:Ʒj)ԟ_?TLهaJGzFt6|Kj1,v?Δ'(vGŻvL4 RNGhZ\A/"D*^mH;#h-ϓ/&1ѿRA _a-O]6\ݩ?~ez}P~e4tUq<㦼 7G묌HGsWsIer0nʞR y]yiIis,Qx0N#ef )C Vi#WBƩe%-sΓ~|]vY d#pt)vOwA:!}*:|q[Dv-4M?H4T;#]] M:]y*Q_`ίh3IJ!EJ G5[i[cp[5N2fq˕SSv~̶$VF^o( tSO99FS^*OG03gb-~yev\zڋL<ֳ*kîH^k?-zU%i՘<3ഐ\ '+xL(ZZn49Imwd{խ&mn G69C 5)"<!cc`*JHae}˫h;GT3DolE,@ &(o]cֺjKvßiۿz7dK;A'kz1<?1\ZSף#>()Q$u3\ݢ͊03WЉq5lumF+PF>\` `V|H>iI=)M\p*Ezm#TS;C`P(,ORy2J*A>w՝T%%\nf?}5 kdʊԖ158/"ua z Dp?ZRۙ΍?]ySVS.?|<{Lt.k;d?E5?|#>?LQm R@*8yTg9'vGڙwck?jX-¨J)G6.N!?⾭&pNc*>gNIӜ}YƪkSgpQ->Y2l[R+UxF@NI y=O[[~,y(?F oyiPJjHcSљ5 ""ؙGR}u,7q,T4ds*Q/{ȉ:+cH@{}^RP}G}8PvyQq3~juV#:yl`O'ᗆ9y2U^CBcXsO~Qq+Zs;b(F%O,皌=9X Q-jC NNi]6|zl󬻻VI! avGw"KSo))mW#jVM^e9_拗 ,2 ?SfGY+~tѻi}ys=kfc ¹=vPR'̞V?3=*:Mv>/l4[=[e8.H_W&9xA=>CXV[sK:­9YY?hW#+z? uϿ̨i|| KG¬?3/V SZ(_x湍}~O 4ߠ*O:B].֯8F[h `3&ݏtW?X|T~Sb}5lOD0t_I3N/2&Sƒ{Y wukHM>x207 T|"eKS/kY%uC ;x9?§Ԧ;\VlrE<1|D|}?prD4M&~iy}]5pJux{ĵ `d㩮#̩JO}:u.x}Mޣ5ԃbºMv;C`@|mOWy\*՟O)LE:+B}Uuieam]r8H-lx?S ٙN\XF C{ـbNLmcF!yC޽2]"3_I|59itMI&]+n rza#5HpsH[ 'm?ק81erCUY8nYL (U$k>*d_t>5JOJ~4MT'H}_mQg/+gҤ2~'mM* ~nSSd]T:U}0[FZ1?[T]@9g8\ӣ%sVSʵOjqe ZhVlmt푏L8MDE֔[3qJfl@T<)5;eoY3t.jv޿gI C*oc[#ҤyFl 7MR>%^ uץA[zNAT?zsEN5hJLc572>rM{+6Ӛ?CɕevMsn2*4H͔d}IӘrn. F,aAi_ t귣:[gO2[ Bc/վcDo'ُ kD2)PV})O=K^Rw8~5] h/gSOb7դ^<꼺a?%6:Wg?x׬urgjEib4vI. ɚ$9j5Fy˳SBπCsO3C١ MBұj\`$eUV$zr?0|j`)_v?l(mp/?SֽlsUr쏛ΟwሊڳzVo mW2rʯ~ᩪWm~yKv5޿1}Db9W#lf=O$f}*pq! X9N}]ěOO.V'ݟϛnLFg`זɨY-:}keVNrgYu=qЪxF| +8Z'[N;$Έ#9- G^)嵥aB=J|Dӗ$= ~ۣ&͠99 綾Ԡ}l•e.&-1y \FqE[^~ќ 0xu?ЭxUɈJ>,xxwkuRSMi%g1lW&RRp _֨36.< Yzyq&#lBTJȱ2s9 EH p ݒhsM'Kf_72%zwg]m/~a~_=Vî~{Ν?rkj[:O(+YM{'5~Gk'[euL[kג ݴg%dfSHtq[Kxyn`Lo.YnTn8KƳ9ĜP506IˉX:Hʼn8Do:?e7O|Ur;d*pڽxu>efTOnp@yƿ ^''L1o gU0k{<\5}3mƠ?|PnO/r<2~,ԫ?ş/H)ŗG_Yz+F?dk̬0 -sH@Mk2xejv9-\گel}Mt{8ds{Y=emd<n;CWP}6`*ż$Ö~#n؉>y?.~_eՏuN`'0I| s&okεoJsiwm 4Fuiӳ=cVcGғV5!D^s>&̗t_ӡ(֛MZ1,G"說׋&pRntOzUd6=cW>kNOyaե/_㎥RA#p?_MV iއjHʲ93ĉ!v`wSV@fF)OYe]⼡Vr*pGn'?<__e,v#JȾl?"ڞ%u95'WiUz -㋫6 זVp%&>_9R?=n|V&s$|߳NIK#g%,V&1%jv 9E1oirdO5U-<~5L+Ͻx7'bh+2O-4XI)ZߓLz$Iir]/g5FG *zl{w*ªɏ:!er*J GK1G8v?1`iR4`L~X#M gbǖ?Z\V[x75i*{hc˾$J `uT=&m0€^V"~V#Ȕ{$sߍSucMx6z׳NRGd)x Lk55)k = I1WssZM}Nq)?L}`GG-kxLWwG|aanipaN}M~Yv-ze jOGF<+,7~f~xbn9z_=gb݇z2g3_ ^d6}FjQw,4l0OrrkL ?Z$*428H+&l&R1H L=CEMڐ* 2¼rNy-P/ W}?뭽O< q*+W,vYWIzib*#VL떥O!_@s ~z>pO ΀ח,Ƙ}kʽgxJIL^%jL~c`dON㊈;6IgT]p =lǵ5 ƢVAtMg4ۿ vʙdS,^M]2\Y0:4k qgh&*J{NmJso>Af,e GO4mYP:+"GfK֫5!QqWi_v!Tլ.ɉ#W˒Ĭz_zQo[#E6+!% q]pU๖q&- )&]{0Ѳ>Tt{yǗ?Ҽ5$FCs]\L|Uk^nS%f]I$g#˩kX|}kA|'G5UZgyH\쾐{iVn2>bxkCb`~[,^:bV?:h KD^k,7~dgÏ/݉e(+c`w8u?4yf_ē1C%w^;t#n6sz_s{-302Q?8O^9R+sA& RKFMYW2rIT4jϠ5~JS#C5D:Q;dMk$xy+8k#M=MjWZGa.ݫgMAEmKs*3\MN@'9D]*c?׈I8{Y6>g j]0:P.y X=84 9g1a`85sך4cqq^Q F9so;Z955'4rf4?8 s^]R.>?4HޞUdSܝy5aB2Bځ=Nr1%NcQn㪃5jnkF*LIF;Wߚ 5ZDq_ȑUuQ/rOU0eecc/p=V6l]ҿ-sGSżcUSh .}Nk-vߚ0WKޒֲ y ޥz:nytuF?|?ssj ;x^)&3cWb꯬M>N4A4ze R&ȔAhHVv5?oz[M>&/H%ԴU󛰧KCLvͰ/<`&Ǔ~+5S%SS%?bMf3f GWOrf|E6+qZ[*1Wߋ:8rW/S˾'Pp۽{9*G,qJݿVݩיdz^ыz2ަciqH.ưz6֚C7B%2EԻ]"qNJ?4T~pj&:)+HޭV,{\~UFC:;w$燴;OM!I\|][{D7/՟G;N5,"c޾svpY@U?BT~q #AQrJo?9\ W473Ogio:Fr?|?Z읧|&`{WNQ8ʎײ ?³&bxu:QNM~ ~@$rMJ;h=IϨjnj8je^;3D.s_ϬRL\sNV5%pˊ2E*R?1]ZT?f)'}+~}+#$1?Ցj4CcP0ۗM}'b5>~F;>1\Αq@{H kvq_?\^5vg+䯉)ns$-'U@X'!y ~k26xؓ29?J| QgmmI6 `x /^sm"=3+V3J!=NjLO\Íj z i\m|''/+IOi2z2([yZ/5Ҥ__S"׶s#~u8侳?=<$?aJ}"Qj@qA$Rh3e">g=*MXI#iN!Ld5a6m LIl:+K+|URc]={/:fFRE7Hܴ JqS|;rxywoF:loW=rGz3Rn^z;% E;*EMǥ`(= ?/Kc^yݸ;Ӻtp)~5% ) qHH:q^kؘ樑=دԃR1'x]q޵ ''ktS[ٿ` ̨V]FMXrxK`6?9e|S(-Nl:6VO+ s)\kם|DJՍ P7/:<|>J:isop\`~~Ubz"q7u%f%rvq6˴ ^r3î+c>)菠EN~KiM{LKMPlGI|mvٸI=߅VIqRO1(7s{Kr@_#5Z|Ep낧WpSĵi!Gqn9W}E.')k)nv0?6mAԳ `c~*NۖMQ{m?Efl#cm9ySR.r;`KIk(mOF엞Pm؊^WظJ[^?9:Cy{bTGMƬZS>'j>xgE̤|܇_Ut!%ݟezݎ^2žA ?K0"!N |3iO U*j=Oꃊ8dWjSh?JI?3ޝ?g?z͞ ޢyKrGY7Z.w?bzoF2+ƴ?]ԙ-Lo<CFTίtdl~뽶#q\R~gvQ-_?3kr7hIy=XzHיs"_Jxv4 vW*G=lخ=#hii7$xpzF}M &vM*|,_֕Gϊ:lc֘IQ˱ڲ{oe %pҜ=.ml/=ԫg Wu6u/8?ÚlZ촸XN::IAe_}DyIkTgX1׃~Z]6FbsrՌ\ZZ]+5_ jcv^2WݞxyC߆̴lCqkE(1V-IsjvWj@DǠQTD}=rKӵ]JH$($\$1WM+GVmҾ_*SovӦS[|WQT96xWƾ vf;>X&9ju{:w{Z."䬿?zH^iOx"|Tma#fVgN/S2hxC\g_f.dׯl?]gRr$95.~ug`״]>Ԥ3[4j>GqRN /fʐ=+ۣHթ[.e[0DPpxv&Z`-u7|?bOBևڥ3Vfk\N1Y1mȏk;"7(s^WP uT|/_QTIcNjsRѢ$d6LsK.3"?cƔ17Z4ʏ8lռe12,uq+_KIsګPP#i4=k=K(z1zg-M#'ZDd,HҬyؔ 57 W0iM_¼|s/K}4~SǭKmkA}I?5ҵ}ճaw^@=L,W4;6Gk[_B$IAV5#kȒiٛ(r=QabDhV.a=rr4 ۞(~!R~QE|OznT)95F C^Fԟίk{3/PIχ։e $k?>,6cTZ|2֞{>5Il s3jʿ[A,Ax]>j1oYQ_0lʚZ妑UGx*Bqc+uV$QrE]KpkyO>ZgxgE$+hpkLXi%\{WIzɟf S#a&GXoEaޤ Y;~( [I'daϝѲcU.4B UM+[IY3gרb;\ Q]r SGe? (ea Qvfc=.t <){ w~Dz|BKˏ^ |-C!IVArI(GPDDy HR<qSb'ayUcD ޓ+0E4 (,%1w ~u^vqec!#ox5L&k v??rWS߹N-S='0[ϱLק^m_B[z2||,yht){fnyK+L猚8*AzJ w0 X?zܮ4dC|4>T˩}_gS/y?Ҽ)Q^U߼emsfam?a^WN?4kZmg и#LӾ%u /1)/ Jn WO[O -Ү &9^A\e}Z [;9ׯ?VTQw{z/!"Ā(_^{WW{([L~8W'FGfoAhqW万`飥I\  Wo[.\>0_?#YzW7|<ҵHf-T1s7N/Fy3éII=jԹ@w-׼*_=+cTsS,cCJŦĘȯl~qOSLT\jdlȒNJȚR:$r*`z*8 7|J.+TS- qZy=+ &thXv6^Lk׈|HTBwZr8#{5<,o?ؤ^9=OjMd*\APzQJ@ßJQ47\ $wAސzP1g֓ c q^AMNaax;=DIIQ6; i펝l UcVzfcڀƩ`1~V+lpi;zv{U#ҾiéDufSaܻM|v>B'흘Ϣ0[sv*b?"$Cյ[mJG;O*N*{Gi sN)i cv?5:/ #`?ZN[ozڪ¶џ*Qd)QH ?1H_}H;Hv]E \<C\>^柚2.X[<RWmjP-+o[KW rJZ٦=Ɲ'oC dtQ"7%d mG<֨^DZDL3z&8ln*GsӢg׊NpLz-< .?@?1\%ā~EʩaGxth_u8^}OZҲ9POZ9yU"FWb9fJ9^N7g~"c %Q{WߺްH޶e8t[4Ȇ+\|~8x6T1HMѽ4WpzxlR,1OIл?843DߎM&Ua\Rf4!5I+&2?H*pG"NnYF8~5Q^7?O4jti2DlGkn>$%.ӱ _I-Hy_S&9dЖ⼓xlX?xy{hy_T5ȈMYHh_0;d8:dXO@^x{R8, ve!G;;`([-}U1xgG ld=7[횛?\|OFZ^աtqqFdv=k;&m_Wf'|8C~jH*zv!8*%iOO͘;sOJ+IYXww)*#&*N$)BNզݍ^ ]ƞ$0Ilfgqھ+J-Iku}ԪKS[ﮛ/1^y>\|׉Wᡵ)wsqxIcS3ve}z3w1is$=?´>"Z$ͬQcׯJ؛zG=P ґЯ k6\@zյJeA$9 ţTKwVؒrw֯?Ӷ hm&+JX>UF~?q7{6w5+2_BfiS^q  R*ma^rMM"g騐vjv4yj,4(oCKZMc41a4V 树+Qu&&HG^@Z'%9C?L:hIEl9ɮxn=u[sk^Ή| /#㯈ƅK_l eA!_u sW/uF'Of#|5նQxۜW:wJV5r8ym8g~\ZLv7=kLJ>pIc7/a`WU*+{3?:vtk02Hu_f,<1avTƛݢR|dsSDFMT34`?:!Gńi )ozq9'5OCQ vB3VJqYZF9W? o!~3ԇoF??y՚]9kr'ݒ:hx^8I`侮:h`ZvW"+b*E| "Uui|њLQ0ZkZC!CʺnմLƮ—@A5w_|~z7*qϒ5Y!$Z](i+<0Mwf^摱qzLZH~59?4v !%3\@ٟU46qMv]3itCDT$^wfť}6j,ҩRpkjФpH<PzXr@sg3=Ң" qg*j<Іa9v *"g#~Kca[G^-c5ueCZ` ˏj\i8b=+:vEZ 5,5$A|АlGc͙ \ջZ{>%{!WA,lmlUBDZGO̺E-5)[A .O5o#k{r8p2NkѺ~Ir߷ϟ #T7^uucky:/gWxw6rHSUŦ}E'|O8'w8> ̕{"t\j¸+jIՁ^4Z"cT XVߑ߅WɟעOAOs^_W?c#hh_ǨN- TT&5:qO3#i6j2xgצf ~"~Ji<vz1H_9gЌQ<sMkAɦH x5pÜգ9󗓨@}Y~VGw*~cTW1hLJX|HϟnhokӐcu(f~|ݫdzZ_l4wj= _ ?QOU8}=)_bd (#҄LhSmS]W<p*>O5HR(nJpœq+:OjqnDIۭ+Eg h=My{!ӛ aJeظpKHWO%O«3{uX A֮|Zz5OU4?|ukQV\H8=rē^#{GLf[y+8R\џ`Ȓ鸌W= vGpN~BV9;AvP{OjoQ| CQ['R)ٯEk3cGl ї~DkjJ۫3݊ Z!(WO-lk>ԯ;I(f?JC+.}b&AW+Yj#އVr5BHFuY vw_ J "KV#u䷥cz~֟~ɀvcG_}Z+o8QUҔ:.?7qBÜה@֫18U3 N~&?J$*gFh(]šZ-L5htH4 FqU#9ҷt)=J}r$(c Aw& envS^krXʼͩc?*ot]vKjK$烑\t\~iEzZ "kv㑊zpPZ3&z;^%Bia= r%p=jZޛv7"$mR\POPN(H^91s Sxm;11j"gfwՏ4ni'ڟpOn-c␌u!3h# 0Mhe~?nxyO#_~kNx#@=+)sVKϤFm&^BCmC֑Abm>a 3ҕ)'>5Ӽ mFk ǠW2-z澛 iEy\ri̵:/ O~Azc9HG_!V\?uQֺx[ĖzWԏ#c")mjDrsY5Ԣxz+)D;خs]8%*5ڴ{W</y޷okwD y_M+m _D#+#_B*1@)b:vpR4D-'3^R;*yǭUdzգ&1N?HLrJ(74P)?4} ~/szS= Ld.N* VѐM"N\ WcI4m7:k:4g˶}[~؛wƽcNpَA^::'FY\;y +E]xy [o { pPw Z?3&%(0֟1@,O񊴤}df}K[#Ԁ ?)Ɐ ^,KI@Ե+.aLd=IŞ9)Ĉ@8 W]985f;%azdPcj.;\Xk`3޹+J20[Q&8;!UYN3뽈#Ga Xnoxtn?qnykY'ƾ.z#0复Z~x}'k.|/s,IbNI?k夗9Ww{ZuO^៏z\^x_2>џHO⇆IK;Ԏ~W_½&o_S|"J=[MU S }R\3iڬEnQxLjڃy3S9З=6*$ӭFBDO_n)\#پoS']wWE=tۍ}%hF v%lDŽR;՝[U?DJLPQP0Zfo^ ӖE5@DKoA|œdlajrH&=ve=F3LHVn\va7pH:ErBǎ+wKmdu[:uKu9@ښGj,mޘW&3i0O0P5N~Ԛ%2rjNEi̥LtcD0'5fN- -)r=EQ,il;q$qJzqR; #!vޥĵ Y Hd)sY)vUpO5an4]R,'4~j >eHqȡcۥ Cqޔ8~@`Є?p<nhI4'1 ) r1ɤ]>ԛ;!7}h@'1cPI&‚zM"l7㨥a2dqLߎhBAIg0 R%HHnOZvxap=i B@8Єt⃀8iѓƝ۷M@=:NOJ.J?Z@f rsEŨ8;xT/ZFfn( Z;}3Fݸ$T %0i@\R ;죂ELeFV&[AVSk$zrinXenN'R4NJ `ژ 7bU#>%I)<09.X t M27A^xRMUiK74T(€U0Ejf_} rPA=:YTrzyKNCx&sgrl&iT\e-dƥ=u?elD뷹vKgkeX1*( (hfPE&qX>&Nf^dnh{.fg,sQtlTIR-zNknYS@\=4Q1ǽ$2=481{SNAĀTl2:ٍe [+RDri`Z*Rk"GQp5fn-1/1֝4n?vG^ho4+\w ߀xC:ÑPRp뜃O[zڥ2ޒ5anzVN&jE)rO0{R}i0@8h /u3)4ܜQ{J +n0@nǭKH=}h"@`qS:RZLu&1pn944c⟜zP6&S ϵzޣx`Cϛ 0Px4NF(~_z`h#7#I AȠ]e9jgS@XwM"v TEZjME#FH%ғOZЋwn@ @90) wPrFr)DtCk})US l[8K /_Z2*'zRխrU6y#֚W%+xDtT`&kյkm&e tW2[T87|NM9.Vn%ذezM#=7Nruz+X =sN.b{`tWDžFx9acv{S Pu" Sx#kd`МS; 53F@&c4\C\c66*i98/0{RHcqL*[8x3f}N:SJOq^{4Ƕ:P&3Q+B2M1]KPn@c`4VɦfՅH>"mdQqL'ynOG@6ZԜdqQ=g( Ȅ-c&Vں]w̯0a=M \OCK$b95V@uEI88s1?~O¸2H] yɥ8,#ȭm3D_lwn¤G.?{(+HVX1SPE@ JLNHꋗ (MKcF +wIqŠ[˃us$ǫ4u4Cړ:? 7И=7nɸs䰤hHjhIE0c!꣜>t'!l:BFB 3tŰic .1I݊cށ ;{Ԡ=h`.F1€9y` hgJ1L6TsLCdLީJf' ns)Dnߗ ~VVl'r?cۏsH! ja@2@Fd7EgۦOaLW=E𝮜,ާP( zHXs׋ldV?OJWw,G(zh _S IRX=*26v>gmx'}ӨA]6QG`*@PK@ ޖI@ E(1B8:Ȥob9\F⻋|S\tTzf6%I*6kh6H99r}=tױ+I;Y2tP ( l)_+d=խe s.z\;sY͊] _kpWh~ƀ<+0͍#B1=1MVYF$4S)IԮP/WuL+&9]p(?V8lsdVDs >) @U+TLn67H뚶r5ާ[d%sVfQS4ԚbqM`ivku4Z(ɪy;Hb @zRR!(E-JBќRvk\ʣ=kռa,jq9i$ɑj5""wZEE+Ss&խ2A8YTxv8S(w^T3i"Z^lI@(3uۦٮ7.j[};vWR3}7ֲSU%Kl.k-Bm؝rxNH2k nAB#5kb^Ʊ\h0S g2I4qS犙bb$TFjL#G{kPmsOeR4ƘpiYWh2gڇ qha8)î 浌g*w_J`hP`vzW]Kf5/C(4 sM) sF(hcJ)6gR v49, iJ2c֘Sځ(h@r) ~t`P+P}N0Rr !gS_`Sighu$JBˑCV6H٠\k6ZFs7:LkD2i3\pnP$Җq;Tq O( qU%^A?,CS$NAXuɃ}Ks CphH = CJFGq7`Mc]@ AM1?¬W )zѨqQJT '<8_5dbZbDY\ $N{Q`0OM3м%s0pbw=OҽM|tǩ=M4Ce2M"5*nNO0Jzpww'cRI%6 fԮ7 ^jDBwfOV% q]Ht)(S)h !4wogyTx՘vEF78ٮ\3sɪjś.\R1ک֑&HJl8[n#F@4BoI׈#n^=Z ˈ;qZ3e% ( J,إpqYf!g`0Njlz+Af=X2y9 Q!>LReȬ籥ARM* dak V}98%2әzr*9 Vs7LpE4Ch6e @ӣ5zWB[c L#5G(90:18W+ظnJ2q\;Ii{M' R vr1"Q׋, ޘw/Ta$NnvO"Jx9^JT}-xWf>ǥaSsSM#&n9`9҃LbTo0p)8(T$EC4R-Ա#5(7"v㚆R zv ! (f=, uڋ{A >wg׽(ӓ֐\ x4Jr(vցy) {px=@Z^hғԍ1226OCMr `@tS=y1'⛷<SȨ5-f giNֺ!91ZpLU榙]jr6aݱCmr{ W:l6I2TZlwe]àWp5>X\ M42DDx%[@ 1ǽ4bZf0A.)=opKԵ"`rN9,43@lwJhM.;>^8+>q)CdsؠٹRmN@;48yZB Ҹ!W)=LO9DfH SHÃiƀFiRy cgx[khDL;e1[XP#; O6vX~-I;[8-#UUCYeD^PeM \MoWzhɆ.YU~ (kc-Ä2xFCߝ?$Cgkkcb8#TQ*`-R-!E- 1[y]QGrko cAsծ-q+6{vK$D[<-(48mRsRPSUUh8D 9֏RVIu9 c\ScIɫRAI@ J 9L#9. 7hݢBݓkϲ1k;I=+ n')#(VwePíMh׽0twj`{V{ISr:Jc)H4;qMW#1]FjZ CҧD͝K`z){&E'b7j.)Zroq嶰&e.A=;⇠-͍"-L; xQs+D("õ\s@Ƴn8p~~! [Hbdl܌R 2j 9T/!)vzaap;ь#dQ_+"TL@sC}h/cAށ FxH9Ƒi}h7,;֓Rz('0$@hd1S[<(CcJERrsU{(MۏB 0Q=RDDmH. =MWZ"coOW=rFk #k Eά2ѳGJfu nӭJ`d]GOoLƶMy]0yնF[O" pǵEbKԎ3DFu2275c#U;e2qTM jCX_sMϭqR`(9"B4yOgR7Y*O4Wf)юHE%N~NVqL%p:Vg*}2eH=kK;44z҆Tfj4Gr14rJ]BG*mv9f jd'OȨjLuwo\ՈTv%-`TUnR4Nxp5C0M0㱦+$iqM#9v}=3@ 2z`5~^i H(B X1 0h@?֐I'ɧ҆1HBi oY9\({{Y.c<mC^X]ŭq"š)4`T`kZLe% kuD`Ob~&s,ʼn$i{(2+OM U Rgh ,OGDQB4JZcJZ` ) 2IR$,1x1ڏ:OQPi_C/59wJvQUrrImY <)Ka݁Q21Q=$);(uw 7qPTuqvූD޵.4odfU2t̗%gzy^+av梗&tP!(2C'ڄ&q`zU?lp/%'ֱ[{:Z^s[~LRbjfhlMHƞLFm0V+*!);ozУ)sb۩kgQmCGHsҸOi1B:і !E J=yҐr#apiaZ-mt85 SkLd 5 ֪i'YHcOJՉ3;TWW8R#?ڤ^y<Ew,ʱSl/\sJ|Y8\L58*QusҧE$n it )px7y4 )9ɠI☀<` Ha88zP;aR;E+-d\A>f ]4LRHW! 95)Wiv , Jt;s)Ǟz@0&΄Ӹ 4@aZ9ZHHk}HC`$!K uʞ>4Qcz!`gjlV 81I'L4P2)F~ng?8hnIbu/AK31OSFu)g91vmtt@Z:sJFO n_z ӭ49O*g! t9`46zir)\sJH +M:ĽzV]Hp Ȕ `&̮iiEΧ"ooSWh-L=z iuΡ @tLC^EE%w5Y0?xt֚j:&YxM&RV@xiRI)0g[x*&/~;Ec @ՏSBV'sGmC Eb (k:8WŖ9H'Ѹ siO 4=4kd5]!Q01EdB֪y5g:TCӠPpyզ Xc XB\]ݹ qzIWO*c": ///3A*I"c Ȧo.3L5jC|٤(<$'lss4OR( (QHbU U5RLƜ٨%"@?xK`bVVg!G:M(zSk[6_q E@@ ҐBՕs[8 WU5drV݁y#5`bVJ { -cWU=:RdS{(Bz eScƎRkƞP8<?f M'40 sHNW=X {FˏAMIA03MٷB 4@R=j:TdO;,oJR:4\4@jFO.)[H$> {YAQ4nfN,nJxݎj=}28"&Qapb 8P9'RO0>"^A֡1Yii3 zQژ bllp:t&.;w+'SX ~t ǥ(`)[\OOZi04h౦! 8#tG.fv̭.In;vT̜H":sHG8%sRp{HhU3@ Ex42"%<!+ßaVMɑC bo ML.>EI/CҴ(BGbQڱp&5XBQ@%YSDY 4&rp*.2z5RCϐU!1Q!,&kkv ^,+*uӞ㼋V7Jͯq\O cBrqEm/l=O5`VǠSh#8ϵy˲֮;3x۽b) Dg GFQPH3J4sE( ׭0M7w"'Jwj0ҞGB >-ryJ\J҇4'PgkD c"8 #cӜ J }T)RZ x"k8zթ"d gPgLEa$c.6zx~&ZO>1`?9#VNp 5-1O[p @R}HŔs`zTr:ؽu4`O;@ iBp O L8JD!|jr IAnMbrJB Cāpv:ڕ1 `Kbu7GZ`)8g˜PkZhmڐ  ÈiL441NP;)8◂= :MI㠦=Mi{iu5@֩HDc*MFҐǜVܖ9%9Hdڝ7wz]yk]9P0m'´8,眽Nu%ޙ95~k&sH/\PnNGJou+Bc-̭#=()weO€7qC.Yiʱ;s]֋PQ>X%r[;[[8m"XQ@XPҰ@P@ K@ E0!`I]SZh+I/VvCJ/^Dc~XBKټU#<`ޤ)LCP" VI?:8a\{ѽ1N i?U*Xm坶D 4+>u㹮N݆ˈ3nMh۹`Tn* ɵ[TFuI;\4`sRzUF iR9UF,7 Iǭ,pjR&2-X^WJ#Z{RvvhGE%J(VNܠ(c+7_8xSz sw$(5ͼQ؄45gچj/=X "N=7'MB[iulpnUBtb`9 ՘#U'jlRiP% zW_CNRC"PJ櫎5wEcC3ۚxHÌE}VU6:069pNk[+4;= #Ң+w\(#9‸NpJF8nӎg'9o4n3Z(pqL-M{S a8HbQ;*zhOBsTسLcԐF;UkyG3I'ZeјF"}G[ Xqj$U0=0Q'g,}4nZbYm4fh`K. t&WkS{p:A@=a8b ֛(Aq#OA $sѰ (0U)++K:R,rDXWIFS`T_aFzOl#/wam1$-.(Q@ I@ E%Q@Hkzj4eh 8m_ŷwRaMs>I$SY7voh>JRrj BēJ9^OJ^?wmx hRiۡ I'*y`&H8* j 9q'w:ʡJԹ*eQq]kd+Udf-KbSHS])c 3|M8Hp Ȗ kjNQ"ͳD@<(\[n\)\mO+ؤ~4mru{kצk&5Q% (=+ 4 YjL/e`{n2|ҢNtUkx]NM$]s h@OC+KCxтG>a@0UU%"jAH ^g{nj5G#J>Zg0{iMܝM;)&pqո3 sI/H$ @n.qNg8=(L, !$4+ Z`9M.C XgIFs *3L n}1HA۵0 wg)3"K8upRV%Id)I/~U$S.SRvB'_OؖAϰ`yrI9&WDuԉ" )r34*zzܺ+yV_,Zп "p đAv[#wQKY?_Z欭#hlMQKڰeRLn\9CkrfoE\n۾hbBs*hf'>J SPp})sv =1QIPG#~~W#k4)d*CW:kş)>*T^ixj3A90_-#p!$QQ-n,sʇԢT}QަSb~t50ԓx5 )l2T:Vv-1EzzRLw J `@N9N r41 ` b9#¤z>JDufOY1Rw813 r)I{P1F{iZb{PFі4FeH朧)!K Trzp=(H7¸`W&+e~LTWvx^_Ϊ0%1@C6Vs]ʱ; /RmKJEm j` wT]szp1[;qö]DnXiok b8cTA(= \Q@b>PE!8K\T(qn%c=Di7HMg'sX (QLZg7hNPt]t.FFH %h(bXT)1սxRQ ~\~)v_lϐz($ QV%b CLBSw\㶎13DߛE(qAi!Ey~}$О>))^ij3FmiMxH.&{*r:UQ.>Z5Ɩ%,K6sҬP&e`UQJVxu ! '54nĽ(ݲש/F'5L%05˶FϭZT}qXSbRHǝr;)=OZΦւ4j@AkB~l@ "BKzq@?7#< pvÁ=zԔU=rCuZZOI :dt8h=y bHpuCޖ~g9)D܊,u\pq9ަø9sH1.[xdl :z2C4^L6Aph4H."a•R85L( sΤbn N<($azZdFCP?:i98';09cx2:c@R:ztہJw$C曷)}yx#M$G@)'QWށN\A)19ʒHD'>IX^3Kc, FfVuzC)`P݅{nw/4!2rLPQHoɌbY KIL6G PՀZYiW?9&ڨikcLMm$V dr)ERXyfFP-c4'OV[#=<ɼb2[rlxek?e\$kOblTREsR:)J)P2)#c\g'ނY^Xt+9;4U݇dT-`mBv:dlq M H{qEO1x']N>b($#4Ђ1&E[A9jA{(54U-(N*U nZ۪\-=@]esTI<7Jlq[J HK23T{+HpmSrČT4H_sAqQZwv;RN}h1|&A99*s@\p$ 9TQ?Ke\]N[R%ho*xI6eqArΫpqBՅgpd$ Ǒ] Yk[Houy6ANG;"N_[FVc,rOAO6FaFNRɔ]ѡżX+"G4yұ1mnqt:`ӡ?J'y O%j S2ǁLDuVIWɄ&I펔Ɉ4ݹ4"Mp)qL()('vZbA#ռuqpZ;!JIR1v'$&ˊ:~l6k&jҔ/@ХwSI04r.Aғ@wz0;S4j,6LFJM׸ߩ}/Cf KiR)kU<⫕X~[ƻgpXaPV@@v3#V^),ҝhuuQ\ċu'Fk>Wj S9&gbyXٞ]V c zҜbHҞĵJ@PQL ׍ϵrޒL$+-^q9T8&RD7/N[؉3Py`~"nZbdFzLp6@yCsEpާ׏j`̎…qn {qBێZn}VI(2`IO☘p8#0M zp(LqIŽ:hB/\C r3@ 8Xs`.@cǭaSBsژT/ŠҢ1$8Vcws*žܙ]G#6rZsy >pHߊ2NN4,DZi6ZvlTAU˂b]KJr m&*,Бmw:\չ4۹ ϽrJn2YG#Mj70{Vw"QBs$pi# ,F A9 敀~\bn@lwʣX#4S*84( I}֪zF6%Zmcqw*M#7@jI).|[8-!AS"%yY}j̰[%*GCVTɾk4BvtoZ/ Igf9<͊J|NM6t j݆E|e<ެ8JHOST 0SPEPEfuK[#-s2G$#<}spZ+S&B;;)+zSғ(Iƞ3fBK*w(a|yOpWb6A'$ ޟA[u.أgs]nYė/]TݎOЬtT7&W S  Ҹ-uL葐q4դi€i'}@"6ZL'1I; 3$<9Q1ީ>SO*b3Bu{u,js][OGx2!Ǖd㐓ԦrBi{Vr6a!sw§*;? Z^Er6'+JB (`Rԛm\}(JՔqJ 6*Z1Jz`cZ4^L$wMwI Lha`{3gzj:Nj:ԕDorϽZ穹dޥؔFGqHrE+JZe~Ƴ:n[9@y'`zozPi\ ߸9! 4IlC%[TXǖ_;!2*&`G_!#@sF2,=zB3c < hhwIiw/ 88Ș;9J⧑s<70EW20OU>E. iC`Q֌z9oQ 摸b`#wCQHg& sGC@ 4Þ)r8b[8"3H׵\#D߱`lR%^[eI[ cxZܖamo-hUb>OznKqjѸ xR0#֋@64ָusqiY]Yh?.W^6M0qXGb8S֢ć-bFya#u\Q&"<Ƨ)'q+NxȠPwzh@ *^iXibzP"hE9a<=EޠYǓR=4}LFXMLC0Qp=iJ S6ּU}s=CL[;4If]j2g|p+tOm[%yqyPG a#EUqT0)h)h)iP P5{M62y4 5>=MqsMs)y]v4U@XFP8aSn=j)!Lg=i8h<  nICÊaitnq@bީ"nYӮ o z]?^LwؿNv6z]SpsIL 6j{g9kVv?EšAbH)JenQ;(m2ˌTR܈TsPݷ1<ԙ&?j~>-;s Sz'4`vg-J7-d* 7ȫlO\ d@NUFTv׭J#hlMQKڹdtRS3Sb=k!4^w {$3\hCjjFE)rաq d05ӱҤmԞgq2:_nTgY bGV[Y>!SHj)j_/d9'\`;Tf(qFO4̝5ĬQ={p_ƌs;0-hZzIsCuiIG-7ncHv$I{˓Cw;4#8l;,FaF?vG!Zt"NFP0)XzVL0H$ez7'QEG"*a8ȸZ8wm z McN@r[9h!|@棗JdG/ӷ|qC7'1ڤ<9?0搷aր4Pn/=c@q߁@\P%zC;犤IcG4թi^)B֑Rwлk 5fE.Q]-!G#9cYk+S[ĝ@sHjHJpi]=HPtR&[2.{DX9=MW(sw6JGm%x`C`{xʌ}Fj)?}Y+,j06˔J*J dӱiU0C`2)]ޕj͈7PW,4`3Mc=hDŽz)dah`:'U,Wyx$ڽ|c5$yII4&n1*pFnVsNs2+; V//G2`;`ֵX3u Gc7~SPB9?Ji sNv%UK2 9U/Ji`0?"?׭^+i C/j@ej=MbO7䐊kY"^8Jr=*Nd4I.=6SRGIH GҥĴ2p4qr|n/OLzBSQl}jd8q)I6Ls3[-gN! $k͙IU[Դf=EsN k)+ACYOcGOΜVx37@rJMҖ@$ 5J͖'pɧt^sgG@ Fj*qM= Jd%Urx@"bإ@-!%(OC]j\wW7bStAsZcJXZ^yx g_f 2>㞙¨_rė+rqTf)d93+[QAp)kT1sږR3Uo`Bʨ=qڷTnO^zy\UKZF>lZ]H3Me,x&iO8ɧpP1`Ekt2=ZCeN)3nQ qL \ڮ(mi5#<J]L<}[ZDI$q,j( d )RŠ)7{RX(mi8@95vH|ԐϷ#6#ˎG=~QMdB#ڨn0sipIb@7v9#b2}j,x&}ҁ{ycERb(pi.xMH#ym T4NwbJPf>:,ҔSaTc$ {0bCZRoRf6"Ƞ3u8tAqJ|v^cSV&ש$DmPIæ sR%ه-T=zo$%gwrj9wK =y$ӕ-1W {tu"%'BHp܎lk"@͂l -{h/T0zW5Y'du5 Hѱn6s6mMHt\@lzצlpI{vYR&Zͬ~t{0Iԓ^a?QR',}k&--yd}kyssTV:#"ʺm#4ǪV7)7" 58nH4prMY "Hcj "Xi".=fݍ +Ó\ޤW^[ҭ(qU}-Fv-~bAg8Ql hfE#rJgbIku%yRGJQK1ΓL,COSZK0ڎ:15$l閲\o4k9z"Uk~X؅ w-rzּ;H$Tjvc Bt>nE4:W T`c8v0O]rhBT =1P9E&|+ W[rHԊxR>lVvqN#QVؿ.?  f\.4Ҕ+rK{R'̀J9AHMn1FH')XR;0Rn`ylU71E+ zb)Q`Bqך,ɴE GcJ$CCxFr)XW@ǥc(4Ǹր,I`SWȦ"d.'Q G$V֛/̠ kS)HI A9銯HD2'2m3Y.q=j\־LtO0U;2YIwp;|VuSm$^";gP\?:c&O(n4dRx׺}&?JF-C+qֵ`^ 7:!H2.Gp1P>>RɟC\wfdM"=i_;f}2R0sBYgFy0*yIbD^ǟzS(O3$L3Bz4?Q@&H-kf}hcn٢؞M')WT#!랂QگWY{ ui "^¶kn΀H=FBc95V|)$Q 1mrԩ}78TR vIfi-O2$ *?ҠsKw5sr==n-ERH5RF QZSR+j:[^F&dr1T$=s}MK_8ơib+uWl,*z{iAh: rrԣlubMh]rw/aPQ3v3RRB#jJC94 P{P 9!>jC8^rY m#0j#<4=yKjOlT0#ɪz6ﱢBPK@R⁋E L@W*U#D9Mdˣ $Vg$pEYOCi̻֬eBNj= @;TS]qڎwHZfolYM!n@=:IG2;nrrI"3֐LCx86 'P!:<+:6Xsڌ㠭Q#J9Ւ(j"EGdTue ջYx9-47uwT 6^*b.&L̊)()š|}&wZ^1aƦ,9+s1RO:zEPTEffL`t4HUίҔR+RD M^MZlPzqүyDRI=k-ք@\ʙԉZ!)\uzHe9M2ʜ늣Q1Q /$4zw^w`=.G< CIϭ0U1ri= jp9881Hia cF=!lE+ 184<߯4#0٦=P~H&ҕ4=i76zR4X ў47X.&p|sJqwasIsJ}w (kV"FMEe+#KK | _XSetAZ1v* TdU^23Um}k)T\]jAEY+bIm%IT*(.mR !S4 h[(?hS\V؆FH7|TTب7!Bz64od#PozR<#ƏhfZ_nZYv\ttэ/ʦ r-Άf˦dgm޹AMRCX6VuD+Zy9SJ4ݞJ کj,R% *ЄK%Fֳnh7j~՞F.-y1q]["[aESg M{a0 3&sBo)?Jv 5zLpav:W߷MuzmlP{ 1w.KCP@PK@- Z@:nٴCjW}^os,6goCX.V%qך@ih ЯGa1@=LystZE!i-"*p(5 p7q;wZ*O&7d-P˃ o9)ߊ.B?*f}*B4gJ@@\\`wޚTpjB yRQh8HA7`%J9"0P34 Zn89fQ׊Vh:qxFr ?_@Ȱ gi @>1z08J8LARMo[y< \Ѥe.Ye?:^ٓ3nVg:\xLĪ6FIl Kړ,:hjѽFDH.#s'Pξcִ58z2Q*mdIXW3yˠGvvwdc<íXg2J\0ʴ͢ XAP䑓XNZEhFǚU&-#KQP`$N2$ t:(rӁ^|d `2C6]qY+RPe)m=n3nlFŽ |LVy#=+K@7#q0etA(ҏ-O#A@1|]tQyJNA6`iurYW{o"a;]Z~&F8T})v [ъdFvcS`Ü>p? e`jr zl(>SPYҟQmFzUimnjVL/c*o KF{`uǃN`6Ozw殟;He۠! 0nE\"BŔMUĴQEPP@ њ!`;^ 5 a&8SǗ3K5SMrwRfvcJF37?!cO^g :ӱ"90ziBR R7AUjԟ@K[8&2$ڳMt= ]ʄ}5 $WkY,-- ,9^{Jv]VfZAVTfb2ID*Osڳej8_8!jȲP}iʼKqi?IL J^,c))S*m\SD"Ո먉cl Vs4xUٳ҆\aCI5s @HSsd+uJP\F1MM#uzP{Ps-GPVh4dxLesVƇ?vX(8'n3oQ0A#>nȬ,:azN_A:g&n*VkBsTRcv2<݃4!!^y`A4(v)fh#ךAqFzR0Lwn:Hd<ю:uht>@GuG9y\AMC#bDmПUtdL\ "(S95D=.Xxy]p&MDWmLqӭjkC@Hm<2MfNY # WS8XIA#U+ؖc`J{.TTʲǞ/:W3mO3'Ԑ{RjH f.^. AhEtѐI"(2(ɥf,\:7WPlڴ5IJ*p=+>-rceSϦ)V<94I ˗ߤR:x›P@Խ&i oOPaqg9tU +IEGa77".!Q6:R GǴqSmGM4˶!}G@۔|,Ƀއ8_Z0y$x\!Ү% qx @&GZ"g5xt@P ZJ(G$v 'j4ao=eF/7ʒy1\ܼLXZL1&[! fOqҙ.;R[1ތӸ֟9*pMiYh\`R[O 3G$9hך߲AIhDC%|7wtcStJ"23Ϗ^8q<%ЕnvY@[vFfRIGkb$bSz.oq}cpy %SC#qQ+=Z"EpO4 9~t %Zy)0&*J))J_m)-/Չ

wBS3NBVE7s?RB#1 `}a4#aބ B8QM+5YDdp f.>p։[rfN[ܕ~v3YAȸ\tIA5q2&s-|id6>Z\^%bO'g$*;'iE¸:Њ,TW/5g'SⶢٝWk25@@1k4snMtE9d⪆[BssH8n,k9ڽ/3BPXҔ})\a Ji'hF})HPNrpzVk@㚈pO1؂땬+irAEzPPpzӲB9XA&J;p=:F#p;[u'Lv9&s oBO^:Ҹ0 (@}pqGj.hy*rM'I]m4ȴHHuޗM2̊ISث["ͼ u4 c`Rs@`e*wcڈ,@U$֤ 7Z ?W]xxf [uVu#UT^FX[sZkK!vMKo{GLN:bFysjeY3iOshB`tPj b9ǕQj(^Gq3dsZJɛeDfhio;|H8=]"/Kkv9ݷ[+3w3,\^PzU ח$hCӷnt-=A`M6I 尒&Чaj5:)Rƌ}B,j{pY#\LZH5#'K`IަcƟeCҫOAV6Q0n=NqHb VrP}I(.ШJŴ3U< | :hnO,JW,栞!0E=+ϊw1fEQG}FmqQ/cjm#9ϱ'C$Blcw٤ ? Z@W:o/E Gz (AAяZ`/j1@ ݚq_@ !HRM*WcF|hN PC-P9r>^tL^<Ҽ1qw@*zJCc9!UaLCќwTChv7SVqiWf\+ֲmIs Q$gf1?x̷pAU@mB-FrbLz`?A\.Z۟?*-"#Bc4 qXd\&LDp>>5is:S$pCZ6:EmwοK{#^O]?NɷRSkƨP;B %F͖ 0mYONU/ pLpW5F!<ɽ5d:TQbR[t)'f߷'ˊ;&**[ۘ Vm+e!GcQI(&8,4꼨=Y^irxUW䠘F:c[`A'P+ޘ#uɨ=$7o`m#x/ N?ҦCDZZ2:J@ɋ6_QU'R6<Krz1Q_!!sL޲) cn KAiI&YESQ]4Dg#=k)'ha[OGTt('O4(kQiHs Jnj&ϧaW\ Xvsެ4L$3xq^yl%[ L8NvC _ʀӭq]-PF(vDK@ SNpDO4^}d(KKnўpr*5o61cu٤w<>+Zh"rgdCq ! s> U^GFlɩTcUU\R[HTPIjiRu{'}N1]-ѶOAq*Q2QlyC4y ).,(~tx J3E"^CJ@%\/$TjaWsb|*-:[j 5kW 9;H+ȫ&tz-Nyj2*4EC$dg*R::TDwҤZIqbٌwԊ!!6?b3bhzW6#-v/:P%b/J͹f'r j= X rxiWߥ. a4Ч4o{SM c=\ȁ.ӂ)cR3ǘ>Eҍɸ{$\r&?!¢=?J͔A'$1xSKc&XLi'h@\w.(yc@ßZU@Tۡcy|?(c-1Yߡ|KqcUDIy[ӎ9;ir2!pӾB!?k{bɇlZ"Cp + vEBѸħn*8Ud%rܩYFZ*ASB2k0I! ©XJ:"uS Eʬ*9&56Y[HY!C䯼O+#LQ ⱞg|bަ1H&&='E~8NMc1STB\&mi5<Ppuoxk +~QgYx1ֈLHST v@ zr)zqQ) 7찇qNⰠUT{DVXe1s%I8|S59BbVs/,*hJa&9[ ]EE|ħ H0zWL%x'@27>բ RyT>_z&!PzHU=BX@jEz5Ef\u%=*)EdI@6ǃ^y7z_ljoj 0D4ODp6jyiTRH53!测#4=D7VIh(Rw{PG"#J19di4A2=i2 |EIZR)quSO4G.0sֲ9P*$ւ}Vh7zSH@<ڕw# ) pN:'LBeۜCDsޔ@ u80_ TRGPA ׭?~Mǎy@Fh"o)dP1:dz6LƍQxnj? a gj9-͓QHe@qRzLb"3LR} { U8Jɜ OJՍ?Y1#ҳ[ofj lyR*<醱SIXom4ǂA*߇TI֪@Rvߕ4!$D=4 beSn1@4&E# 6jʼtw7/)ۿSxFҜB[<Uq5d!1›{` qZ6:]:((CJ&x m)2cTM'Wh1TE +vV(H| Ȯdu([Qy5qֽL7pܩr ?<>7uSULuF Y#NWxEQ{(eDޏhFlP>Q@^Pǥ1H=)@w3F쁊pIf ǑHcOAI {ta}*%)Pص>-p ƓrC\LrAhR(t`sҴ!7fhqրPRt0SF 1,){T vƀ{#r!N{ _4<䚌In:L$,dM)ǧ4p ҌjC$3V{[qИ[=µW]n7OgG@T>QT14 O^Kyq>|ə^MOWqݞMX`s޶\)޽+TNSGU1y4yĎMc7WsHRDtR)( XbN0+;֋)ld*PA>z? (WN~PHm╀k# D`9 |[LOlJ0E~4TD# c֘cFzFBF1>FCgӁ;J) Rq 4[0 .1DL{SCN~Sip2ˊ..d(J}Ha_Qsaho@a1lGP[lcEG xC&҃;iRѱuܨ,֏"rdVREb#h]Ӿw*c>1C%]Ř:R9wjFErqD)-ݐKupeRz0__1bO$S ѱmFHH8wԲ16TYq" {W ԀvcT[ZvF)v`*RЫ7pWx$ДgiTB- ӭ@w ҘzqI7&L 櫹INj){V,:(*)dbp4&qex@9CSm[KGc:es}??jcU^7sSp2h!F 5c[qLЖ&⥑rztZ^.R)BGM`C4XL2ЙMcs]-'gX׮iis[sJ8ЁL#9ɡ&]YYCIniI!9F15*:t4㴰LN(2S~\-"h%y g81pǐ>"0O80]9gHb1W)j`8Qq"(G11<}qP_30/4JX]: (sȦ%(Ԃү@ eE$NGTd*&mD2僑@H `HvU#S yeֱm;(ݐȐZnCq5'Ugn`+ 8j7 K۷V)rz a$[{ITt+J+h7iPߔ##Ri.8Vf+i3<ջ)WxN1LFMJYu;}8+!bWlP- ysNI; FE)9 tr;m]c_bYX~f}9R Yp 9A=?Z+BnWV kq<ץќzHj%N")í%]"m@s({HzS@9*TDG9t$U+/L`9Pq*sb $=h&aޕP4l6g5$(i, bgQ%:`&xҴepzm/ M3W3L-'CLcdԭ=}i0A☇ "Chֲ$FiHsZVK*fh&vBM aOz]*DqeSg+S' S\Q`qH è"&vITpÃRրȪ2HU4D*[rj^J/}rPJu__&?-^h_΢j;<\=sRgsȤ<4X##cM58r vSѓB;qMݑɭ `tKhx(Mc@j%#WsHTRV,:J@!wWT~ROZ ΣO=;6y5NW$s(߇#)d?\w)hҁUJ/<ǏmgK;j9Oˌ槩E'w! 2zHeTIo8Q$THƚ!` @X`:V4KBh;Q9 IzIH=Psކ'9ZB]4_,O>u$NI" cqK`cBrc26r2;,zfsF>;iM1 '`ҰȌ㸌zI hwg(ph\O(ʗP˺lVdP˹91~4mJmo4AHgd&Q`Uœ˶d pKsoK"rfr@j&ㅤRUWT-y1 "Q0 "16}*ٝ2E6I*ϥ\Т,IIjWKgP+8qVelزrT-HmCؒ1-p<-w*sFdrW'Ms;͝ FRPfx (RmF p Sv%15FFOZw+UqdR)Ip)'uwN,5Z幽9j^hd(U|Ƹmcr &[;}qҹdVcZ鄛e;2'>.FC&muL=@)(tg$v5Q]iw ?yp NP*:bq Rf42A%Ҫ9X'̓$.;QJ7N]nQٜHEYǰJSMlCHik2FQHiLEilSa>`irWa*`FP%F=H>64C8+xK2| |@?§&KVќKC -ː{YgfBE\]Wr}jn*78) ҐuqKZW<ޗ1Vфu殘Tվ< [s6;ҕP|xryGruX2gˍU77. oMis dsZˍGzCp7R(یR:-v *&qڋVߒs m ESr*$l9cdό TN7zoQ"SbrБqLޘ 'Ԛ^w +-y.#~;Rg =YI$f%֒fBm}MDˎGz+;~w 1J@^}fq@qT3w)Dc֜ d\gsבKaa4}=q&u? =jFBr{)3bFM CpzRgހ.Ҙ: &>ԁ-F:ޢ(q15 8U<ԞC4\wZiRݿ|wzm)팊4,0@ Pv6芺KT/չj 31]0WV9&+&Va$5ʐG'[3EA{.^f=p6[ٌfaps7S, 6CwORْ_"f6,~sITmӼ? R$ 6'1!ɚok\5xY:Qdq֡a)T}G<1y*LжM% Q*m5JH9Bv`=9Eܨ&/(Jc䊗vϵsY?4l~+Vfns߳G҃0rbd?.ӏb3JTcCZ嶋 \lp.3;7[K-FH#imQdmp(=(( ӂޕpb OQh>gH['piCu* +InvhCl| Q[ :A e=;@W@7~{C .1P@K14/֓ZDVP#l Hly-ȦewT+ܠ=cRȓ^t'xSe^("B~P1r|7!>ZD.2}kXK`޳5%mj ۈ]zdTMĄ0f5;nk0섘<jڬbkW,穭#2XmS8xC+[S4\槮s}A UyrQՅ"Ȏ*G'5OcbnUtE9{n4rZ%/.bXϸwFn]NU2sKhKyA:1Ws;_rBuTbsɦ3dILwRٔ &7n*'RXqRI@#$S!v=KЀ1Q63YBN3@z=:B6OJ]NG*tEW ܆~acrishQW߮Y;U%0 b̍TВv-^qUr=E2)қ}. #}( أ62jaAeH~40WS3ѓ0}=S>c#Y!g_(s7i,zW-gmMv.qcQi.)s޴uMt #c\a(BՆq4ȩllFڦvErha^r/d"=NkfE Yni7%c7o'3M<qj_*; B) Ҳ(L횵 ƘRbH:֝BڦkB:r=)d/Ҹ7;f=ԒI$\tA11Y8=Vb9Ù*"UpcR9& vzp*Qh}7JF" kҐ|dPvH"ÚWQkR/Zqcױەr ie]n,eHS:Vbxۤi񕖊3:^/N&r=49lѹO2M4!NF9hR1q Fb$8 3맕p4 1=zc =)!8 +@rP"fX 3WJ 4z3H2;tv8tJ :ݧcڽzRc%< ^%4מx,KZCs98l]wat_҉ WjRO8ZųK ˞ɦekb0)'~OZh⁡RzP&6b`)r: \Y I8Ԥ<\f$1)EIaLٙ+s#A(A0rI_˜XyҐsNsa@ ӵB@WQ64=3NU2415o8?&Ð)!=Z&SȦ;?)KGj Tfw۞9UٳԌf@rBAҋ 18A<~ \`Nhw3He$c4$+ P3cES ꬭUnT%͒剥p%@2@ȭ1ngYDMgnޕ-W7g>pVH;V{[VV淚mB*fc,;UoϏ"8MlH v o̩;0{)в.cBǰNG u%m!=(Lrip5#8<{U+47t/zM l>]ҏM¦Ό&9RރO]N=i]@lWܕ *bL5AncPW#F6+w 8⤍@?\=r?J¡nRI:E8P FtB3R)CbJCޢu᪳g_J!RPqC)㌅=i3JI6ȁHI XmLDD`eexSN +'@ø$ sLem֯'TA bn c6(nø/&؀v5n &8ׅj+IDqJ%7-Y6 k%*HŜVݩH]&g ;U k7 S" +~*w\,eÚٽM V%'Z6,nNi8?1$N>PX`fLc ;KeXL`2 RWa 91ڣfuDj$~Hǜuz,O0d OZaf#h$m!6Os[v ˀUuNPFxfMv.Ѥwnһ3Ov` ]pGGv-K ~4ҝQ4\ ?ӿG"KQKڥ%4ךO_AW99lC5x!Q":hؙ'cҼX|sStXӜXNOr,O\~435bN?΄R-5F2FOzhTK#g捄=FAF20M6T*XsJC= 6ֳ8j3Uri1zi"@gM'i*X3޷֥nt@`<}h rj^sJNzqHsM$zݎ&?Jwϧ4#I$$o#w'7yPxN4X,J?ބ"7sU<҂0)(H0[1@jcu3@\Ii~4@ >v@/5i^H3Tuvgu qP3*5ݒܕfߪ ⮞ηf]\*Ie$rHr+3GI~J0˯&!EYy EƋ;!@iaXQђFẋg0(6+msJ(&pr 4ژ RCw֟!LBF!_:x-`J=m +eTSL0BvKY2=ͨWHwzs^#Z:niF5 5tާ'Vl+ѻd)row3J RwЕg,ǥ+RR)*6!rs(1 a$iƒqNwgi ě7gqri_V28U$N0< BZ c409$ y~p SR؉ID ؄gw$Ѣ̅v;\&-HށmGoYo'HGZ8Cv~(o"{vCNO9$q2he@oցA)2`d`HySz@Nb3M%)j3 R:M1V#JcsA0jC۵! )OWY`s[{qJi'Tfk00<ғR.n^X2c54*-<Ȣg*>;X<㉓gQZs,k] 1M$ J ԧ3l8Zz6Q*帉f)K_Rޠ*Y/IM+W"I9rV+ .[)ϑ1fU+(z[dx"2gWyn垐y[r8=M\3OaP)uRm9cnv#DbCzDr&2LΥXjQZ?jj=Δ!&ܻ.siJ6w&znPp 7]8'&4GLu94`pi=^щ$ν0jz4Lbg :wB.@ %ҍ@h\,. uph3L_SC$de"ީqֆ|ީanFbEU<8c&|J%q.ǥSgA5YnC &G4!xv!N=aZ:hb3Hn~bk3Z*[oT]z0|WurF 3Şi2HN:k4u NV,=T 1GAN0 t㚮ȢCqI=Jc\9`qCW1h\Aa7`)~?;A.֎9aA7ޚݧvE=fN}j!RFޮL~T8Dcj(s.lG=vDٕ.,u*V÷)*B5ֆRݑ©o q*C DҎ:ŝ+K.c`~xjkJ\`m4%HE,bG\V8jsWto1 {dn)xv 'i@?؟zt!QJ)0#!My,~\urdktD]ݢ[6tOy^mn4EhEOl?E!Ǯj@,=)@.})p(Eun0pM2f^&%PE$&/OH)*x=}i=_F jP[X0w.[/L^5WҾc)jzNh`.{{VRD4*=3N9.3SG84HN#jCz5 m r(۾^1BnP2q )581JG,a2WU'$Pқc9sL D2J~Ax)c<1JHҐ $p)=:F@I:P]GOPqҕ4t YU g%[ׅk '֘\ufU4 &xvN+tr{JL98k2w=}lHM \1*MrH/j^l nݗ R2Ē{PV;dF 1 J*Ic.kۻpSE{"y$W2IX躂7"bwԞkHK- mc[4/ȡTs^w*Y*M8&eD^g8#< y84&#&n*7I4maƸ[:keF3ZRJWx*2БWZ9'֓)ƪ in> 6-9..r5ڵ\zy5J5ɥ~C!ݜB+c|?6"Y c& &8 pd*9S -[`36cXq3iY&WYwǧ**3J[ kFF%cYz**:! S3M R zr0qяE^i p}[NÑI!N`j <=pTy+ #: XN͕Zl4qڴ7inir(~ O.@eU(Nr=z0qOȑHzΏl|,e{֒=Xe#8mNez=M،8E!168`}cN=jbn+4QB4po֔{hciW=nON)d=8s1,( E0]\/Q0:;F }i\{sACyvO4nZCGQސh}\3Ҟ{֎YcPw"dS@ڼv-4+&{}{iJYɓuC,g3[:xȨjĵ=iBɠ"[>hy?8)ʔ>4Wj+(Cd9ێ":U|N6z'#a \ß,s)!XKJ1@Pp8.Ar _j Ҝq=5W=4G$%0J*1`}*<d֪Ezb U-/\VU$W9Hl3e*8HW&4=viJg$SqG^ߥ+[sբY-ϽY@Dx?9 Ub@xc\N\2*c ln~O_945TT՚Hy(UZkSⲩVkSHtv Қk!1 87e"`X$`ۇLՙm͙I ʊOE!<Āc>J!@ܙe'*1zKeO@2 V6t擌5ZؖkLqƉ\Z@]C`8Dr6hC9VΠeˤa7p 2=fr"y< 2JñVF6Sp|qw&l4P/?mo<$)0"3FJ\?[Cfe/qH9ףȕ2 kIp܇f9Oe9%y=9[ nS;G3'92ݭߐ|ӤiHU$&E!bylh4SmoSHcr;RĠSCzfVK t;v@[1<2 7n7 *u:."-kK>)579j-ċ/MpC֦d:- sefHB ?1QOqr6ny'.쒿:RrI ''dbK-p#F&-|8^ՒNn:#P+#Tjy Z- ܰ8->Κ^4!C|G\xGfQWVtp l)z[dT/Iڐb';wi-ȣ5-BLT+glVyUQsW֒)`8fiI*mX&QϥVqF c9]iLղ}ҧzS= 0)W0>[Àj8pi={C*E'AեU,|ĉCh:Tݨ[*#$VW.3NL:#*?$gJ%?5Q"j7 b֌-0:Axќ= Fրcԝí a%{Y1ZNT*Oafi1OqF@*9[9/Ҭ52ZA9f<jl6ȱƣޥNhL14NA t99A Tl~9g u66p58~m^RmCr*ǁVZ@U8R1Xn VwR"UMRy/!$+] 4 &-2+g`9'P9y2^w{86bC{y4dyˋP-q8S(܋\4G~vTFokt ^-rW͸ ku`@J$1nN GK*7EcAufle c-xdQX陋AA"XڨxO8P 觊Μ66`vֶBԷ kJ[SC8d7@4@tM5{qQIҥ! Cɯ̺z#sVk+d ; ʡ^~r4 5V朽Q|T$ҚyAHi4$sϥ>>qT%f Z5sh#j@r"|/[ť):e?*DJ'$>cbbq8/1N)>FzQJ7d(`aiˆrˎ)~\TGLsڑ@93Ȑ*4yQһ#ȝhyMkp 4Lbkk%FiCƤ` q! 2J#?J1E2)2 IF5R'"In^J"gwp6հx42 zոob;6BIQEЛ֪V>^b5FaG sI+f;8'DnjT gAj K1֘@gW,rsEU|R/E0*ޚTE&ng}Vju)Xg猏TԭbIyҔ3)iUA6 ɰ{V<qM7J#wԽX3֡ #LB UcϥÕ?#$"[K B#9zK8%Lr3es]ױ$gj)k:.ipKz<= uO%!dnڳ%wAcw{y$h#FuC]͕f`Ywsԥ슦MiMife w21OsY8[ ][Zj3dߏffPrs*2R[t+X-;qj-n..CZ+@rELe>it .KמXarxVEȖG#]R=GjJ5#[nVVrzgLΆխcZ)#./5=ZmbGiy5*m(je-[` dlpǧ5֑J*%"y4Bހ:Oۦ{r^&2J^`GHh,&?C_qf2Ѓ&8kkټvF.۴o| s*rOfE?: cHA1ApXVw2Z N={42JF3 W=(B1IS(dR;yhS6Zqֻy^(K[Gkd"K%AOP)ŁwDhW'檖u 9MuE=ܯ];l]Ri.Z+$2;[ycoȻz("\j <0^ȕe5'#% u;LJm:(\ 83ŎSʆe('aU]M! 79x! 9jRnco&Q p㹬n\vބSNOfC,٨~:nT% mN0  pZL@rrjcc )P}Jϸlm]bfCŽ"ǐ.Lp⵴ @,H\ӶS, ~aG8;@a FrƁY$*Up)$ ܊E*iPLj0(cEɄ]7I QQ0yS{v9ϽA9@`%Rr @pF(€GJ>tv0'rp0)}ij,BmBRs~Q1ay$(LZ12 =3Bٴʧ~徕=K{Mzo]ƜԽY̴wZ6#EgZV1^v;W='xˀp%{Td~Zo4#Fy(\.xBSO h@ f;GPAU$Sl> [\#PA52PsMf]9&C1&ZI[ljG\l2=+M-br"(H~+nT:?Birw3p\ T%zJHiUǥ2 xQMݑB;# +u+[h#zW|U;mµZ"[\tk Vґ{S$uQyrK71,w(erOv+kLaF1Vj΂ѡ- 5\DJ#3u**J[#erӉJ+@{U[[pj`?3]>w^Am&Qw8-f+[`.7)&-ؑHe `ڳckX.TRbd@Rqhݚ$M*1FєiªD^/QF3Bib؇9}W,?ZyzTrii\y45/{FbxF/+GV5kO$ ^F S5?ܬsZ3ZcݟޟZ=#X4:sI׵@Mǵ, ك؞V,y01ղz RXs֭ZL8_zH^:hRkD4/E%s\MlBs8bxϖ'Rg XM%J!rrDݵ**0o%؝Gi]l̰q̀¥0#ڞjvH}; x8"(, j\ }wݑǭo#ֹ*DOqYڲE$HZM&dSW8v4u 9A~uJ$'[_Gs'\w$t?G|=fN$I@[Em ?Zb$A`:PpsJ94h9#.֪YGGKL+GO3Uo<=xB׎ioi+ 8S'$Zzhɣp hȨʁք҅1Rۭ*mS<(8LJhGFF ;PNsԚiu.$m>KlgP/D臿5WP3t"F޹55VZ̊0uČUiǧAֵ{XKTiC_#*G0ݍ+!u۩zakN7;x޽n^hVխQwHH]F=පE 8\ xe$Qܴ>zcPj;5,v]yXwؗ=j<^k2 Dբ8;ҼD=;1 S: L:U\:ePY#JN9"nѹqWfю>q(<ϭrY3h$Ч Ú6q"g%Ojreaw [r b#I;1XOݜሥ a vu u^Ӵ7>p~Cظ"Ob Ml p㊰!{Sb(.|:u,L4?|*7'mN=dSLb=*Ps@ xeʜL y&6~j@/!(z`qgr)<\| tcTt'@4yYJӡߕ>`ǞMXUtE69 ykmsta$u3:;t'Ȭ)4^T;j=EvxcX/'4/6ac3K̄+ Ky hVV;qX?i_=hӕI,&&)ۑʞ m5y8]pzy!IPIi1 ҷ#iBة,bQ@s'֬#j$K29;A`9 qfZXie֣*,ǥRh,XLJdGg9pA*PҽrݳI-Sw\\Γ (+iˍNy;>MTRiLRm۞\@Qa'n$DWx"J- ÜZFu101o4" 0i|[l*H j!0rGR%mXʲ[ = £j411VEkzRZّ MkIms[ PG}mRdQp·횝DZ$1*me犡vl`-D͉fZÐbY$TN%Ajg rpcۄ%MpgcQN%=[Z6!'iiH5fLV*Kv1#h1=;m|cʣ|3JrMdnڐq⸎bZٶNzW5%OG]t%EBYH9`Xp}(O~~NO4_\!v@UWYlp9CT2ܱ^{U2Y*І6s*f\ph HH=ygƘ۱(8jjȗ(Wz4&Tp\t#ЊQ¨"$t5N%)pyi:)<{+#B@;M@⎠M#)/Sp8ɠ=:P &y6€}E(W"k@zHÿZ{S!5WcRDḬؤ+2*̈3|{דU:}ϞsqmdCY[# qQws0`v(IN/:KW[+Q:XG:BYlakH|Zfl/SҭۤBv}[JD)]lU bs֥O+Z7qH7ȸz_}&7 Nm}eAu{)y̠9oF̍!)c49n-%Q P0e&ͣ < nNJUj7Z*wqЇ`(_NзD2EzN4Hj`F9cCA%SI1h@/fnӝ ÊC)7<ӔUt^ z_vAHj9:T+ sLG4qY/{aZ7=V䰍=SSP0N4:/nXREhrIjcLx&-Ȩ6[ aqLM1_sI>!I;b[3cp"lg%8 C98u|TV#U(fS3.pi-ʞR5Խ5mTdqRARN(DM OE/O\s`gDza^izՖ7J$l0rh1̻ޢ+߷LhM<~wCQHn P1  #'88$1̠*001BK4sPP4P~ۃ\ L~T^zRgPr;mm:'c޷#AʸݚIjr"T.gԊ"vh󕿿ޜ{MR?@ M3WCud1Z9SԱ&_Rܬ\S._]= 1Y2,G`i']{ @^NiHbV1Ǡ5*^K81S.1 8KUp5ʹmQwcj*^G[pU,ۚLd\ 7*ݑ'$ íP0bٮ)6ؖ3$%5KzKV䙅F,riK(pk_EodO4i:5U>Ըm}+C41S8˩\)>hX窻> o1U,qS} t$ak2")+SRǵ=&+Opk$R悃h ւ6l8(:P7fbAڎJh$y7".ZYCki\nhC{=H5y hBeK3ՈH1ce&1BI؋c)g9\\xe8x98ZDLU9zyn)EV3MĞ!r!'x9Ҹb0J! xVli'f3Sҵ3:/?tSI5-KGAe|ˁI2Y>7Ms\gk$%s-yGv'(=˟Ď wcSfZ+Ci(V9,3T1ZH!H )/֙H:R`Hvɚ75uDK{1ʬXl waH?D@LzK\[k| xԏxۜs~sMrBϭ N8'֒4syF}d$sK``@Ȥxsb!4x9A=hl}*B拒ƌO re(31J 1GASzR{1q@րxa);i$f1zq)=+++sퟴȸ#IX+rdnT"{x!9cʨ9WEGB|!=kSQT63%d$W̹C[*xl*$,O짢'75ZocobNʊ}EbM5U6 qK{u؎1\>&E:ԾX.@A#YfWeG ǩSj [w;vF<͹ @] hqSI+e'XGzޱ1ލn 5GШxLaGZ-N\3Kl2q=sc"K-jڔsźM'(AE{Z# @P9c#)Tv3pyk=3H84m>7>dPړw< .E@(=) 0Gv9@[yI~ZHڅ#B@LGTGPF)p:՛z`(j6C bhMb&^1g8}fU`1ҡ rY #<Ӑjq2bA7j7?9=Ⲫ.[BMnD)f>}7 ta=kJr6oyknqo-4F'LUgԙ2##座qX"Rp7 {U+eR7(I`RFk[Lƃ$I03*pG5;F+R[MVW5Gc4ץCV5b@$?!vziT% 3KX!z"iT3x#(h/q7;E,qoh&2ASBl06N h3z}(YK(56zbIӃA!9>YG֪Rإ4;iyDC$, RI ҔDkyg#&4>'A1ZV:\lvNb*!.Z|bA /o.˘Ȫ2Z׉}@ U?ZHHLd1=mcOޔg;j`TZDx$9z9I&TwGƒj92<tu4ǒ.Md94b8⍁FxL@T㠡ثw+ X sH9iw TX1@2ELG@X󚅱 C3@4qR2 1R7n)9<>8E!MvFӊU>xi01Z@!h֌(y/i_ t#GrNFtGfIe"ForU'82,8c>W=P+2mU;֍9*pѩEnl6S>\`WՎlvޤ> +tĊ-8+bسjXћ7;7@ǥC;Qihm۱[GWp&_Qs.ۭ0ErsDU,?y fNy~MFxϽt#o\Չpq`I D{7RYIJ8"N #*9gSa]GE ZRqj D5vN:q9MQCO֕y4|=.T䆌wLF*V孉 Zg !qLCKЊaLa)HqQR!ހj9j3@ ւ)3ӏbOqҘCvؤ1Ҙn7jvzӰl0jP@< idăniwHI+2?VbF;ki֎bS$6-zWJVe!k{R-"M`R0u䛛3L~,r4+q H!^?'=3FY5 3ʋU" vV5QHpy"~Z@߽+ p*8Ճ)K,cLR[/ri#SH (GOQ=}jp3ڴ!B. <.E5ۜ~G5R Z-S$Rwdıɦ:+5^D8fⵋ3f8G^:m2}*18 E!?Zk8(3\HqґAt'7#V]5Ӂ@T7p֤ VH&su4KHͩHI4 11&CkRMax^s@1Mg"kk"zE[1Zߨ?5RJNҬ84==}^(zOjcBuSFhTw #(zS^,lYpzxh q $CSLBtny j@N~VE!ϧl#bxĢN)C1JЃ@ җ9lM>niJz.z4@TޔF4㷭= v7V2ӟZVٛ4a,9W))>vH[Fu+UK5od k~vL !MdhGRc5Sos*FIzp.FCT+jj̻$bѣ m۲ƥEs^8M*A؊LfWHd-QMꜜU s'\ AQΥt;& mF+HW$Oa1&TW?p;W 7;*KKr9z"=jqm~dPzDR)[?JA}%S;4[`-Un +#.f܎;cq9#*qΞe\Ubna@_̫ꇚ(1P4[0VXJmKC:SM Opjxl7NVuOZ^3+֣fݽбڠ{4۰*i HNE<)昅⡸%P#@aPKrcp݆Lqi\DNC ӤgqFJdQ8!ԥǽ1 <)niXn6ҚKVDr]M` "\UtCs܌i(Q(8P~ tUM;S[[dVM{-Kgc)P*ɸ(iDdMY8VY6*yf?ZCc$k=qi`B+qJHz`棝 @=m+2:nT#ShXz r9= fGVs.#N`wn5 26#?Ң`3}jP/ 9cM(@)SR;6 z!Ph!˹VHYDⶄnAS׹Pj9RE 倉 8M"4C`T$uKp{ uc?8GBƥo s&O֢ңcأ?o e[IL}Fт :ZE1Te sڰǃֲF)sThHpzB`Ƞqj2@\GJ89ҧݸr(%)#@1" N LLR<Ɣ RB ϵLd @};~j,2o0A( ڐd)zhh2@J'`;1 zSsڐƖO P28DLJt7-X`Tdoݕnupq^9 /tKcTk3vRboLs\^FV~(|ܬiVF;*E!_洹F~%_RwޑoƄ3V-vѢYsR)WRFN~qAv8 48㌰n)N:`4BnrZXф^־x6ҫ\*Kg>M* N% ,khtJW!9:EbbfV zWMjEXUΩ\vBE85{ڄ6Uޔ%$ Zpcֆ2t89Zmhȸqߵ&{{<қ,uxjŲNJWWOg5qth u9U/;!ݰ 8W2:}M.EKm<i@\Wϥ^W7}dZy< 5Rej62*, °=iX.1f\}jc,LI'>2sYRMc4h)G09W c`~4D_#| ݺ泱Be8cʑ) rulfU/AUs(23h_ ӟZUNzMSsӁ#SctAǸ9ҠDKl1B6ce-5ZFnnqj߆>9_ZU^hL_<'k59 ۲l&N8Wd%u; 2].J#8ڃM;dtZE]&G'J2Uo< Ĉ`ւ椰<{;ԑ@ pW&FN摃C@Q4/70>Ԁ.98"Q3hLA )crxp7 K{P Vx&Íޓ ~),hC ` [NyBGPzgngc5SzE%`OI# Hd0AcWDI#=֫9&ĄI<1Y⎄z'}󚯨̳̤rWP4o|&%읪p<h+ViV7_(J\h1q(FyUm[tB sM٠fM23Pج5)Fnb'dr}4JW+;"1NNӟj M9FO!w75buexĂ2AKmʱHefW `aA\3jAq5"AY@E1j Me;K[a!Rz08=#J>JWHW\U1$vJp6=%$H/_zTbޤzn\ksQe{RNn: c W2"eK-4 r+Up*9hhAX uXȵa ɦqfy$V  ۶SW4zAa>CI"{NZ rڬe.#Dʌ4-3Ot2g[E L+Y)$&2W7,b0`?EW,y[{X'5cMIGklF&@>mR%_*эjOj8ܐnLmpd4ZMMylaxHH;Gj)1JF5PѴE͏/{5*XȍV [4ljd5䧶UaPϊٙ-nGS^-tSsXsHlxUEDGkʜ ,f b?.A S $+Az::Rzi:}(ǿ@LeȔSZt381ִFΧo~aM+SדDŽ[Jy@“R=gMO+X6?qH3Lͽkj4ރ Rg3Q9ɣ0$S&73B'ޓwG4HB3gւzRgR/#(-?A@Ěc~e9~N?*@1Φi9@rzٷV,6Dnp)I] $84XD>IXNZ8>spjqG$F#]>|ƹMZiA$ keΊeci/ivO,ݪu3mn8Snj䓸U[M}Ma& `; D1axH `#%0"ZKyPy.0‹̲(5kPV[mRj[Ф3WLF돗9>#}@Y8ɦM2lHG1Tec-CiugLWRZ *Cr9|-ABsP܃G3B 79׵2IlP)| <'Zk̳F;m7öZlX32Q`b&b8bWda|`;U4d5m a`m9 X {ZR ibF} ܒNԣ =t\1#*wP˃ҪĶPbe絴'N7CS!sAX ҲPKSZMđQmJ̖; R`z&0 S 1%wn ~+]ZӮ.ܤHIqGER ƒUעa *4:UI$mj3m/OimʡQڢNV3CVg'`=+v xyuz$prL# 8ra2+)s\ջDdRy ա vI=hM;n {@wK-ЈQ@a=EDV/"ęr'\ 7 zN舮.|Qkj^#"5KSm3M8L+6}+FV=1P>cϠgk.I\'*s$uaҺe"W/{A-dZ8}'ky ޡ#U$  ZeOZ~!o1)lTN,jvw4Cv4.3a4 w4YYW4s3Q!]G֥l㾽X`OTb;uևI27ZEէM>Н'mηNt̨+0lO; Jcߵ:MZ(jrvW4cvWSXeX kFl3m>у##Xs^SHȻVN4}Qܙ,'"$ Alq'[3{_ڒע\q+>H.72R]W@֙84})4&84i`tҌu}([w;u);D-I"⵴wVխ +Ec9Pjkw(s33LS<59ҕr? - 䃁)ީ37a'EfkBZFU=7GJ:\@L P(q{:\SFGІ.r7͑@01 cQ88P)札J#iɰq@[K4ae=j Ԝb ך:478ӇLOdi rk w4E]>P\֦&X B{m eqQ t>.?gʌ/PN1\m 񮄽ۜ3Q)9ljL<hbْb}ݘՋh%i&miv8&BKeH4 ",Zcn xqH-#3szݿ$WCs9C2ǐH,-uhy$t^$}[8tK:nUdPr:w Mb[FYla8=^#2sgdPnlJ37FuY vT;Vf-9?Z~ T$v;@#8zKq5tSm2+3- kIٕBx9^SxI5q \v$LiΩ tGڻ$ϠH@< % c4Xҕ)J/݃Xw=7aZ1(h ZN>fDr^yC,t$^zUrZN알>|"rȤM%wUʚz7ubK!rSC"!o(dɻK(r#?08k>vW&*Ym(KY3{"Ee:F屹2>OCVI>dUSFc1c'9ZkؾýsWN wg-YMEdjy0 hG_~*O ei hďE5*I3}+8kۆs+kNe)8JQM0ai< Mb#4uB@A8`DNG=zV3[;bjjZuJ[W唝Hy4V&P:Ҟ+Tb>ieP#2sYa[ 9U6#g&>jxp*0*DusQЄ8sL SYxK q=j6\jH>;4=1L bjêʛ3DRy9|*n8u s3d]$+Gc3k on;`:'Wh?ѣtW5BgsY8 sH3JdH2>s5ceٌ`⥫7t5}fTd, P"P"rGN>vz킲9r#$LKbc04rF)Ċ0ÿvtqHE24ZrjP>Z_"`׽m'PT= zJѲPsJ4Eh @Ur}Hf  C0(8Z,+/# ʯ Ej .G4ĘOŸQtp3Ȧx:GқE>|)c8 >W cN],R%'o%KVcR 3ɫH˕s%!$E:' "lE VsS:)KjMM0d8SBo-]B2R _hev~Fqԡ 5*<Ϙ{20ewj񭝺m!g0|Z˾ DD2LH i(SPlZ鬑1VSSVqu3 RcjܑӞj u֚zzѰڞ Va#>Dx hJ:6(s@Ïz$y@+ eʷᚬɃsE HqӚ!w΁')H(„nǦMظN~b0 mil\LDqf*a(Z7eniY!hPFwʕݸ$y3=xC)uhnvz_dh )_ϐr#SMZKv¶KU|IO]KQ޹] 1~_35D|ed9⣷U.^g*7 c:^!8Bvam #Mfkt|u(bZl8 zEY =Id6m2:1scV^>SBv {B@HMqH -YЉHxTZ- 1hqmK15/1o~Q`it$P~S*ed ]}:+$cU]d\F+|79WF;c~b1U-Sԑ8ݜt9uЌʷ^ CG\qYsOZ\_%/8"t9JdqFVA $!XѸ^8*x,lE v-+SkM=-1I%Y㦹m:ޝm"l a޸=FﭑZ;TZͭ#n>H/3j&Q[N[ɴƮ0SD*Ktcyu9McZt9#sXMr ,fá5#IT321dgDu+fq5`KRI,y>{ 2z5-M5A:8K*)zTł/Ur'N3CLH"{6@QrbY.yD}8;z=* c-qW#Xb+c>%?1rqF$g!8&9?4u:0=6R<`E[?67U2iz}ڡ.[a 2@߁L5pG$杜~5'4H=Ff^7c5[bjÌ:g}Ԭ gpARh >?/jcׁG9#pyl\Gz_rJo&9qEK  IwHv7Lg֛pGN=M i~9usCW>XD~4'JC@(>LR@q]XW<Җ٣yn'шMJ2F:F-2u =x 2 9;ķ Wnϻ~JF+( /ElcR w+[#}>fON`2u w I-MmD 9ʊ/+2[~Z|_i!oiN@U>"yqAEdkж;pQ]rސs*W~$먮9SL:v1 Rl-Pzn.Kkg8=-A{f"Bl%<}B+A=M$̻M ;ulJ֕,-$Z# c9Yvsͻ褴Pd[b)n*Թ-R]>tR)FpM`us0¯ >\zqV!:zM$3֘ɣ*>cRPzJCGf2)Ev%qWi'r2EZزU- l]STp#ކ% dW'N :MUSޛ*P}*(,{ ,nJ\XXqֆa#1TR D;5B?<~jo0mL9Jb\#It-1 q=H23RHw9nHڬAx~lԧ$ Fib>߳3cҵϞ(J}ݨ65Ig\a֦Z!Ɋ[d92ksmoo'V9XF*\z.g$ZʽzV'9NAUv,iѫɹ~XצzZMt(jӲ3^ڴ)=~b՛,Gs:t2Z,m+Gk'h?w20Gz6ƚSztKf\gqTT9b[WGa⸴9"C>9v=k9EOS[Du=Z_P..#{1^}joYBKR!sxm)`s֍LqH8RNs@xA i}q@ qZe]I7t*GOjHG*֤]KC{QJH6&p#w*OPkA$W@.0tcƎh;0jQhnu`0liu)l~# Xa#@H7l)bX׆EOukssU,cCSR A~Xf^#Y:vr^H.=KPlΖaJ}n_AϬNG){hfkWѺ-0R)Uadۚ͹-ʴHLZVޘ\fv$ӣ'?i#88 ۡI)af;Jb51=G͠d`w?:q7z˒玕tυ֦[jW{ 8xT&LERֶp6#5! Nkz2:{ӽG)@FjW>>S@51FJpeʁQnϹqU;Gv++L ZߑUԒ6Sy$VQެƥT֎ndsEA9up+:6arw40EQ!HiFOJ]2Z@x 0x)q j9Tm4YqV\m TX{89ldԢ\jAAD˿=qHv!G?{&sW4nbǚ z/Ĺ Rtu;:M4`ǐ=8Gut~w&qN㊲yޠLNb=*P!끀}j6$GJ`7q=({ '?J99'0I\?\q@12ǥ#B)`iwn'C7, >^D^ܽ3@"J^@(wmEy g7kjQNsүRξZ".vD}gڍa= _č#m9+ lp(p$) 8e#$hc:M@j/'֑Q@ޛ4B By 0 t~9֪Wz{A7-.1zB0ZW)s &bs40FUEeqXٝ0@^Ҟ8`TzSE&cY^i##aJEHzdRi$oUԌ8&=ȈҚҐJ(V; 9io>A,Pc401';@  &r@vi:tL.:ю/jј.FhwƸDJθL阨.m%$eR;"ǔ-.(N*_1+mK:{>r.ICyD3]W*?)?XFP |ȟ/gY|2NM xUYj87K]n!8S >0ۛ.`;UF\0p AԩbJbUj pI&SVD\7y&㊔;^@0lTTD.Fo^W:#ExY [2c;._=U˲$v݅;'p+$tċz$Mĭ;v4 qsHzu(`Q@1r:U$KN}iA`})NxXJw79==:tR÷J^3Lb 0 ґր@h?*8 X$m`PS֛BEc s2jt@RGlnϥ\KwU$)j,UAcqRoB#ͷ=;qW\RoQ.gnf9ks;{yKy%#Zd hs=0ݶR}Gqb|sSYdއƧá$sF6VȦ=種hVKy!!؅5`e+_#[jsU2FjִbI Orh^[ҽso Z:mPM8M$cLNA3@sJ:Q`Aɢ )_J,UNi ,(=h\i^YtJiVRai-\](\棶pS4O=)3rT0J)ENMHpULh~1 VRd!HɮKE#rY*#swFr6 }jr6m#+3PgR2O$f kswgBMu:B|;Ll˨I~e9^y.}OqS}FFh <#L_RiY"xD1W#.%|wN u#P,rӃOk#7E寡<։&cMX{qS$ܱ#hU' qU _aȖrָB&YŁ89瞕#{S7Sv4T+RwG뺀=5J84)$`_3dhl\FOh+ZL ⁒*mlEHc`P#s1 4{J(%G(⥔@+dGi2Xr+<M855ԛtj8Kf<_ZscF#ҵgٜ.j7$Ґ *2$b) GP@no҃@)4qE@1.1k*uh ZW?JfN TjTg =VF859$J:ԪEQݦ#"v՗Id:iꆰ :zSfg4T2gکjKܪ3L<c@'JpNxt1߈89&K1+M##'f&B41"px3v2E 4unw@41@>rց 3@y(t@ ۥ\Fi1G'WI:#jkW 2֣y[is]D->Ε$L ?lF㵗smF9P:YOB7ڮF(P՛[Uu O= 2Ftz{U J[1$e#6_*G;ѐHv+)(p9ph =*$)-I-ҳ=+:<xpɾc+1Jz9lbWH SX9[ȇ}W wjp)}:eVT3T2*B?qEﰌIfUCyhc@h5** +ey'jEPEJu[2`jrq! {Å.> jRO6D*VF02*ѓtXkҮb\9QP*[EQ\D$gjѫ42uKѮG=kC1Q+TRy'Njq dysCG>#|Zcݙ1JIL!B{T8bPclP'7q@yS*$!Hv9橠6|5LjtkڗRƉj)zT)cnեi9mZ[Eަ} a2܅qd!}(˟‘[U?U(zg4FI敉#bWiӶ$b51RU Hb=AɤTMR%z~| dR`.[jzCIly/ ;nqV"|$Vc[pFZCDm`r(a2JSYu:iN2֣}=)+JAN,LTPZqM8P?JsDqѳvm#JP V8=yU6DQ4r w+sR"ÿ+7΃4!AbIךBjL1MJC=3@FjCS4 :5ݪX"upN;SKr 0KsDIqjy FN2E kڍ'csC}D6< [K$tԒ'򷌍ц$9ȥ;(#TZ.N4m5ܢhZXVbguQl3fv~>·w-ldӊЅb%[8:DXg;Zhgi{SrMa ʶ2;TeDq7rNj)jN~tPGfdԋڒ,swB9֘z`Jq6S61LZE>b!ɨQá9-TAr-F0E8XNhtUN*y*)E~XRμzbS ; 4AK(+AL~4a +,Jg L9 YnU=q Uqrz KabeU!`>dWIUS@VJ.ۥܞ8qYG03h"8cYZ)9RvZ5yjM_ǓV '$VRda^CXjJijCleGE7 R&t_w[m&C*翽e4$dh$=ͲK;eĶa`r+WOgsXj]Ih]KGNyUc+X!-TH5ItY7،㍤!8=;Tѱ?(HDdr>݌ (W$,)f\13H#0$ zQ @ z`)ٌrdY>n`4ۑH F2hT`2CqZhBSƤr kqI&麓^փHҡ kɼ@MNUI簭 R$kּ.4H~3 4@3ZTZgQ?U>%.,A'-cǎͿ?!܍[sKߓACW ޘ6xH6UvN8.7by]?>BR.!85ݥ"<201Z#[^=԰|qک\-S{,%q؎3#PkWF{~U&ĪTf [,Rr Y"HWv2'$oi?h ٚn\Wg\$ =;]Uځ=ǵ8)rjn7g54GҺr"Ix8W#CBO֚FQT1G ̟M/ZzB,yU~EZdq@[F:59)9MYҒ6NU;r3L:Ut_XGp.O&+o/o& :١5 .ǩ #ܕSƲ:gp b3n֐FI  Tdgֆ mƞւM8q@n&zHv? 6$R' XR: R=YzU dK?4-,c¬JlqrE<'o\"ҧ8+ԃ1098X@@{UǿR-swHD$㊂U mh"=9:RZӕ=Z#6y=ztQԊHMtgNi(A2$NXw c SH=3>Ҙ gi;}(Hr9Eu Q5xd]ҥ ͖LJ֦V (\vi- zI5O9a*V"[?xt @m[Q @棰vtk6۳UlMcp:P̕ߠM=؟[h0nUc.E=Zu-IDńW85vG I7Kdoz?49aZX] q7 nʲdzB4Z9P֤U c-8uj^2/QQ}jWmC覼sQHa#?vd޽?DI,-"oKӨŠ|Yy5hht1,j(EZ #1v֓ZRB@2i9*X4{P40)pz&w,)+7]8Ү?ݠrO5cQ- J{cs).VCdfSj}Ὡg_:sC%^1N\PPOjC K4C# `mb Ҏq@99-;9$hDc8ph'aO'ށ,I""L ZE @֘894wi@!HAҐ+ lͷ}9N+XrHY7{Zr`2i+Iik [Z:#z"X؟\S]PTyMO @\BRљc(:c4s&MQ┯Lրri8^| np:Rtѷ$=)NF3TU\摗7Jc`)9=)xM^(x楔NG5RQ3Mx< C|E=+%d(**- `#Wg6$)poqTH杌!'4ݜH,!x4Ó2Х9\F Dq(%sE'ݥ` w:w_>KҲ@44Kc̡jo9j'9Q I^*uM#8v8X˧I#9ANc4`3ިLlӓiT xޓ)qM'88zR(N=hP:M<wQ znx&#GN)@ /$p;P#iq?Pp's P1]7AL*h zS F d,8;rp*H{b2F#TC,6:h wV7[yL] OIthȥ҄ohH!qj8.C2=(/Ini2lqN$e9vzI CNJAEvWG\*kXM8ǩ3i*ES֫0)yb窞nܻV  Z6ʪ"/ؑ|lV(;TD\"[t'kgI'3#/j:\Se 4lx<ܵ +y&.^Nrܕ8ƣ1?nQ{ n\cv: 1 .xk)KP`Yz(xYk^HQWW6=)b,x-ث( XoxqT֤&D8m~Uv3c~8(¸4 KQ`Sw'L)R@uܹNZLG?J\( H) (Br>Q7s1LV[4 $愐JAcgĚowZI=)G#2ƛqE9Ͻk_Uqp43W vZ|'ː;Sf r# #'jZn9cOKSjDSJ旧9!(:x']CAQҲ|FS7҄)yV[/rBsYRLRlnOno@M#%!a'n84!G44"# '"eMR˜UgR2:4j1@#("SۜP|d^PhqG֬ we#i=ii)%4j q$ @3$KLBd>G+c5I7(L_sT.OVʷ*=@ ZHMfEQVvr4 #>y=>Aas֓vsL,9pG=kV"KҲQ +/KWb[i A,XhՈ5Jԗvʁ # !nX0x N(R[xi0@]Wo;WUMm + j8 ԓeҩɡKd$I%"+NyyL5I؄~Q蜡Ջ*9Xuݚ]gkx1dk}vus1%.mXGy.]63;6+`D"Y-+)AO@+811Ң,[SA'90iQ~`0=)#pcyqL*GAFB!qAZi?!ӆy5 ȢE"J^ |.qCJ7g5i茤g Y -1 sH%]NmtkaJj)i$YWr%jhT@>'4hϵ ze HI'@&v~Nhuh> L{EDұltOR I,zHft" 'wv⦴!AܓN&8>Bd!-ZC3]7"EǭC-G'$t#ы8Ve8rFθ|$i5GPO!XL^[jbGڍc<#~Y* IZ$5Ezhcڻ vHI1SD4d>@$RbE<1O0)ZhJރfJհ{6-eTcp0M$oR)!a1aMpf_Kp")afmr>P>L\B`qM}#rrsK$KKt J" i%e-FfϥPf'$9T [+0BscYlΥ& fk3˞7=jEzy~!pޡ;]XNq]\U-̥; _@n40̗NҺ2vmrs۩i ;P@ cw$ \>!`"8&FWN.7?K +ct4A 楍 9l ' ͯ &t?2-OAAi\ϑTzo:KRU( an8YPHG5geU$P^3OdmPݭV9- >?dĆc洵ܜ84w'5Ri3 V}ϓrݪyt-n[6tXqjfM9@KrZ1pS+KRRǓ*қulE IIf0p+&zt' :V\xY(VaLEdGC 1%"RN2+qM'qҠcRi']~JEwEY.]8ڤztJ⨡Nkr{d:V4@e\P2 G!9#.82Ҁ"i#f#TQ@\Ȧ}<&\x ,c#4ϳGvj@;P,xfGJk.8$>'Ȅq@ɣ'&fELDFfX&rFgc=)1teO0C)u5%scҒ3oRsKy'֬"oql Uǭ0)꒴6A{k~ҹbry6+:#SaJS$52I'=M"M osJ5h]I%L"HX+[K "EBrzWSԙÊd`P2Ꮸ3ցPPObm'R4ZQAKa Ƞ$v<`>9HTwx8_Zs`" auLaxI?€#^?Q(=Œ>N jn֡馴 [ $t_".9VP.y9x6?:S,]Aȣu) 6}iw?̃UfrWb; W+p6ypF:/5+9'-`멘>ܠzuILКZyd>cT#Q#{}掦ظe8=jxq)&٘`;]BFJ.a][$v~nG4ҍ=jYƈFr3,Cd@*9*?csڅ-}ap8!ԎQjtS؛( I=*)[-%JgS^9rf8TIӁNS(ru4z8ܜt3zR3t $4r3֫-;R4a$r(m#F❀r@l1l$|á U9mPzk|.6BTcJsa*P;jXR&ҨArK sIktjGeR0A X͇AQS%~D4! ]CRZLbkak9Mw;gi9H9@z=p>wcO|Ќq6V{o>nmlfϭDgM5Q1`qt}%#NJbQkQ{T!Ns֞m$8cS1A"$I#u>؃nNy"H"M= B@y9ϽBNqހaiq1 Nb@s #ց czrZ ׭#gvbmA%2?~CPgU=3nLV@y8֬ӛab1ޣmM.hrַo$m dz{arNӵWh\ԷIB·*xϵ4"̫5q,h˝IQhn䜂hJm2ڀթ)u.W4LvpW1:SLEF fCh'a5HELa1Vd,y8L #Zd3R\7uhm2>KferQfGMq.bįF >p$늛5l/UP>Hk22XNޘ %j68O -˷E[q8%#p0D;\.)cnu8?o)*(819jqPHNNp`(<SnGQ(<g& 5R0`(M Yq*8ݳbd$9(ϭ`I9y>W([i9P ź3E$VD=)~4vY0iX$ up"p<<> XC }M+ \aӶx~4+dVw25#`DĪSSoBpr2;KPq;iۘt9ȩV9Bt׊+e6 xzkJ^'hfv5tmjIhȤ|UYfsށ-ݧ}1*^D,@ yԖj"q=>jz0C2 dv͒3RQ،w4/^?u%D%OJxʷ#֙,p>=h 晟JE Hx1ӵ(<ҐM tz%0s&}?( phAa(2riO:6ڌ@Ih{GzC; 6Hnĉw'9Sf=4-JwZ!^j!>&}lZWX=9sީ3+s)nwa%i옭}jG.#XN$Di6}* s*6ڄc%sHi('\Ue]>qx$OqCB/ UF{pFe8jv8aIa\Z f[Uf$c+9#XL'LT%Y%?5y{p.\|9JJFSɲ$]9g ؎$z9_Raw;5VPe-d%ryܤb{@7J}k9v9Fy#Cۃ9`- \M"%b|j3 @;©F}؂(u6ydldr˨=> Xdޠqa;sYTE*жAqS  ݪXuq+fL-1Zr Z`vP7@ P])dIk"Ȥ0!YYO?JBq2g6T"=V&JI°\d`HD}gކq@ $ @֫)Z#;PnHUH>u9j=(c^89sRhVQBCzPKttY݊O'^Ԇ0(4#+ x4zuQ{w?p#a =xX_S@ҐP0"93^I+[<ΚjQtNÞp}o,NboƳs65Dd,}j$y&"&'hINsܴ{?d2hLO>X֧&CҜޘ#ȑ5`rhC"1^1qXI3BTrD<ځAll{bHV3l5dv7F=)(90&j,op~~:I '={Sb/(ʊ8^^"t<⡜rZ$zT2̧z0jDq1"BASX 1-yZ- tyGbEUEEdvL1yW.2%Ӡ=x\# šX7h؊<'| 6d\S@aVErQ9F@#lkL b:\n{RSJ2V9]rV#r&zil7me@؈]3iXG?7uJA13h H9>Hy1O lM9h!N1h=@M( ^'-8a^н*HVvNZ6ytj('z6zKs%cuĠqȐ";TT`xhW'vdBw;XLzRz)HLLg|g4Y ,M4=hcHr>9擷_ʐM7S短q@:}(#] ]׉ӛҒ&dRrKrn}+81Zi[/&{"ve!>3mcjS;'қJRzZeI5]);!*1 :bKJ7CA#\q@'&i˜z9@84:tT{ lTm -)c`Rؒ"h$f錹ECNYu#\Σbv.ҳqPPNAShiю2񊤄ؠ *c~e#2냻5r+7!R{ji4sC!5`IT>&Ѭz3ҫg`Ҍ`N17IŋKss6AV) Vy:O³{tMOks wg5`t Ƿ8ֹ.uX<X7W:2MmMcXn~TWgHYIS[#ِEk\d:!)<Yx&!$1}) 0N>T~N(XCȤ%H">DQ?LHI"bKJn@BAGPY$I8l {'͍-U ϥP֣ 0(941!2\#răw^;V5t&f嗱)eIX 3)\Dny҃l]E,r394CYǵC(jwb< 1ۊ~lz{g5E{6T=MFnpxBj%FFT݂=vM֥]M 9\+)m zL.ugWAM~CTDeE@lqgd%CVkNVDΫqY=a,LL;[jg 3PltrD.#iGT'i&sHo@)CqTjDzTu(_y5eaj'l0ҋ6p1I54X*#'8HcheN)nQ1 )4BQH  dfozL@ *zo?Zu*!lĢ莻?%Ǐjw%5os(lvWyHG+3ds2o(ryVɢ⧹Z~ j SMh(p9ϡE'AۚNMސy@zUfoAsHuۜ֗P1WrrDER+*LtRp7"i9hZJs˹lNie}'-=ys֤9uBL"8=j&#faS/^Dq $t`T8oRdi"Ȧ@4g1掴a8/^ZqJzsK~tCsjR(jo|@ ry::٤2 2GN*%gkz-" r,l 摸ؘfH9A kY1(Am zJVJj8Ec5IjZ5술@q;Tj &@JGN7^(ee Y*)<ҥQaydڸ aa`CŖ1T6d̙sڀDzʲ&Y? qցܟH5Y]ϣēPֆw8Iю:ƫ˝5eai]~aJi~ldixb+ߨ A\coO|(JMXJ PcS`2}W*u9kƗA;8iLfgz[ {LzH CNyL~Wa]2G$Rf9 P~" ץ5P/NMdRy4m#zX8=€ޘ=(jBg1FSV ˓Oq\.AE bnQbx4a[@W18UeAJvsd}kGD6څm$yĝEd? qȦIYтGjld]1ۥc/|NІsғGSZ#h$z9?ղIMenff),g?2Y7.M>(̪̈́DE=Oս4!>ijTP?$?ꑵ;4ZwH,z$2au*ŧx9[4s̳[D"ܨ99NPIlV3K3{Ϯ}AԞIqүo[ɼW<M:'Ys&R,r֬[[GE5~E5|9 \R}Vb&EEG&* cXzbԖ< x=kYYJX>^ ls+(C꾧;ܬ#ء3r4ptPVO]M-@&zRaaI>n>:RdP!M|޴ch>O@8HGLv昈[T yLLpr1ۊc&b[{QSrBkr|9M2"ź fHqnX9wɦ! qM O;4 q1J=;O+6Gֻ!d8=-&}rzY>QZz2Z 4q6 o2y{*I냉یsI"D Z.5'&#ށpWU Ml*Qc}Z{P2\g:T@gX-#WlӉ'yځiBdRXu\4 O'I k. 8M0Kހ 1)ӋqLD~z܊zyc^@zSF;r)ĀO "Ahu@)L|҄!;ybcc9 o(1U$19Ҡci1.(>N8cڌrNMg'RgV\ ڔ3c;qZz N3RV4y0ju<Чrdv_nUl\mts.KsLn +6mc{FbW|iOk$<od`W3wO).zzR*-+֟jhQX ?3tTUf4y&jr#a'RIDNB4ddR QtzR3Ru4$ G94>SR 1P:P g){[isvA.]5K*X!Y>"8I?3*:c<i.}k'5&צorӓAP9 >w 846j &('+Lavq֐HJPs@8\KU'=GsKt6zqM yz 5uc؆f03ZTU[9Ո; *b =yt) -d4XHLZoܑP g&,7ZW^2* 8 l:X0"s(Aq4{sϥO6x>0&lYE(}KA \l5nsIJ CCn^ܓ752*dBdG8j&8[%./WPt|J扬mwCR쐳EܢbsK;UՊ M5 HEe:+dٰDrd~r!ȞR$vMSN\;[+3FԚ`{SL@Ù5wr),mRj)`z39&-)梜dǯNyJ`Pxg&@WSPکB[1Te u怹qN1P]w=3LC-ҨHquژ:U;n#JH VJCEQs@\.:IfJ6ϭ-lx`rTXͶ:l%۝FOB>[۷h._,_1WS^p0qXvv~]n:bqw*2\Nz?:C2Λ] 5XF.dtzg}B\IJ)Pi;)[Ov3H} OQD80it I;Hұ*S֢5-!&9&71mHrtT\К2>ժ۔\40-vT+ bZwjى='nFsN=Og!2-Ÿ;U"Y`M[Ec52Z =N\,P:"ݜhH&7ʺ/J7Y(*밆>ZaS;IGfN}sZgTP+f(XE&IqLAHv1syOf5>沎{htΙ'r#~aϭo6 +1 Gg3%m 3Xu:4QHQL*dҦCjaG*c*QҰq՚KD3~5bfL=̂IH:"(=F:d⛜)x0x40%+R)ȝ0x*; j9hzB8 \=uwF@#M+W};Y' OKZ>ZrE-saܲ@kgH-BCqd j-sNF[j#TCw-+8U-Fql}(HwŁcӎ=oʑZ6V&s78ǡJHkbJⳚK.Y&fCyl "aVq=E8_,Y*v܃曃5Kdd#`(pO_Ɵ(ٍX @aI;Xw+8ܫ J ~s֯s2sN7wSHCliozSeʠt9ȡ5ڶ zSY ''nG] M!c\ħqCeKkn"n2zҺkMO:= @{7"Q!:;NL {iYm@$w#i]r*S:Xbz =Jt݃HfDR7RdjR֤w<ԵW~|"Lj00!#ްr&?V+6hQnn'8dQQEt\y@F<Kz>ɠڒrvWPrG҅8dۊ<6S XɁ@VT犡*HNi!W%Ԏ@>3к鈂844I2=gJgcZb$>*3@!^8HSJ. GLp)lN['BסNBRH`\Rq(@f9+ J f{Mv3RGq]Dŷ?*PZrȈ~pV O)^Oz%'4 㵝5WAmh#?{W5tKǹ#{ ݻEsP)885L%Vayu:4i.`UVIo ?[$s^?7fbc$⥷ ہi=+%d˓rЂ]Q`̟(JM|T zZڈD.ged#=h81s7)]:(z9'ژ=)O4nRzaqUgA" ȮX<&\.zA i4 _OQPA!#^ֿw4HEf|7~񚐖ۿy9U9Zd#_H߹\1ԃZeh f9}h5CB瑊rYzM(Cޓ@ QK\R1ޑ9-@s^~jc4~X-|Y&:I-QZj}H<4gL[9ݞ&gH5*dr*#|#SrZ׵[\:ZqHB3}irXBcq?JCD|t?3MB;Qc,/̜E8 {I+  `Nt P4  8';AE $C2@ mn Vr؋>ihӵH/qI8*sNybekp@̒NMUc ->=>\yZX{kBt4ܽ?П38cum*Z;$ t1Mr'8SMFA;+߷ WpڀEYTaR8+im`nYH#8Zg8;Sxd-ϧVF4plskq2DC`;M1o(zW`K#PRĨ{jB<{Wz=)u:R1F]ZIqm95s .QB$wrLO"ɷ{(]1ɨYy#]u'4EV|M[3䅐Jˎ0sRgzsҗj㴖` _ZMW*IjQddjr.2Fnȱ鸓5*A8:7`V#h;L-]LBďֺE* 4 lf'8ց ` )a7qn* JR4#6vD@j)A-fATm*qh-q Ɍzk#j iik1Z(={Qd97'qa7I9QrlHl\J1?n/>ǞXyXiۻֶ*s=3ai@*.qnb@z[G]y9)̚q4 vj,h\d[-]< qiI5z^BgOdH-)#JğǿZFq') N 8?:CO'4z`,})7xRv+̜N(scJ[Ls Z7Qpp9[''h׷)⥌`gLjB[|d$xDv:M/ln<ƤKyXmEz)0 bs 'B)n5sR8&pybSGCZ7QiZ9Ȥhj`*1=s.l;摛欳V^v9eZCsiAMcH %ҟQY#=cTW>:4ټDҧyB&'X=)qMaAd~4&0{=?FH{OPV$zR:8F0d⁊NiʙEwX[իDUH6Vkմv2qAUMgf`X;Cg'z-`f…Un7כ#q ~0E[KMd5NJ{ۡ5=/-hf/qk92;Rz0CA*W]$Wz, Fw 0g /d\ }GmRpPn3:r) H gڡ2{ vʗ3U|BWܹWbs#GRs)m`<ኞmG`?AKzn^ƕeŰ*=*=:4v BOA>֊H۞~S@U`OGx8_@ ;22%V "lAmB ~OA1.2I aIaa7U98>ivnq 9L@v>p큸Wb@=)YfjY@aB𧩭w:D^< Ry[bsRK8PwیG5ֶFr3NP*zN =;s]Z7ZH R`w3LEq=h'逝{ S.xSA1HYW,r9+)\Fi13E>!|{ X.A2i*H!ŰsɦL[p ZzxضI2cuk܀;f0!$F;Z-aݔ5+ĵLa*Ns?G5y\&3Jy3V\8 K`ou "62.Yѳ 37֜51pA+v銧lD1O-Kcb\,̬>RwgRdb8< ~)7q \1 vF 'ǚ.=LS@\'h!vLZCT8`{S>7#qbQ:/c5FH'L4BMwhLA(@/$]L,_=k V+E1ښĞ$ '?!Kqs5 &F֔w4 RzT.rIS6DDs✇Tl6&hiIށ`S34i1t(:wJ(cObYsҝ0bF ~2zƶ,E4`cVVjؠ(;Tۓ"Ϟ/qإo 3P\U=@ye9 ԰)bq)9HW!["c\X8$ZhOB,qMG~ئD[c6}=G8pMӂ'u[N c:.H?/=ʎwZxGCKtox_벲+)`rSMqU&L};npzIDNw9l{WT~ (^ڋ#ElWZ7.AB`'*2 WSNIUy L7nGS`[h+tx pB1i#cIM,FGjra`Eo6q8 !QD c1  K;z)8=a0d5t$u!GZ^(B!m'&Ax˲2^PGHDxê֐[ #)jj:9ԴTd,hZpiweFY ZǘNj&.dxO*4#8Z L wrJc3Mk%eg-W\jZ6}ը3W6pGSL; 8m8-c Lɻ dVjʙ~Iryji]HNr:v2)kSz{T,(ahӛ>SsFq@$q֐i8jCcKq wwc)\  3> j4Jk7[8ҮLJ室<lSDD<JdeAkE͢+aPus)@:C @ǭ64)p81s@ϥ.@!Fzkx)2=i# 7z^2y>lsvG"ڴ-䎴֪r{> ֲ|\y{UGHl#sI*08V1qT/psM鸢 ;V*!r҃4dQk 9ع'RZvK)n# *dkQM\,jӽ#ipрM-ƛ5KډF vqM v!k;l`8ȪL{97D~=@G9%GbrtJ|펛]5%9Z;J AP HqV!lsEю@4S?dؼujǐWHbhn-"3 bXI&j`:(Et>jJP$m̘P\u 9*v4D8G$hF3OjYwp)%ԙ>3ݐr*Qdc{qQV"@9 +r w1؞w,I\ 34^ ϹVݻEDXcSM`; 2a$:S!4X . gAt6 !vO0lr1PCI]znGaFz !T43ҘĄAۊ@GZt۶>wF AtE.2Jÿ(z=nvWX"`2sYj>["d+Qچr,?WxݵO;h%F֢fܠԆ FsJa8THp~l*>*99 )˖OEr髳7D_¶6k8J  qXW,{V34֍h M069VMi#WltQNJ;mKn,N\Xheb*[8K3zAsԄE3ԁqTh)uphG)9\R@R*tL`g4HƝnPI?{xT/8eCiw 5CYEόhSͣ ϥ%"&sǞK#N9sH n0* 2VG3ɁR=st*HXd.4{ɎY4KA"A搓Իq!{t8.G`Η 0p9㡭KqIOړԡ3#BN;xIXg$E`63%F#{Ri#skx3ECB`R.ޣՋ7B U*̄LIJvc({/G0rPrjM쩚3Z8pF?Zrv:>.kТnE\vQ FMElIiOA=((S1Y=) SnEfOTfb.Sj`m7ޘ9FH*r@nq%~` s@&4'zԁ|9P1 b!SgAI4 )z1ۚhbv+0<Ԋ窚֑AzQ֍J$3MTwH%6#+L1YvV56tƒjѼc842lƋ ?ZɒBt_G=_Æ! ԰Bk(TF1qȷt'&=.N2i>e,rJؘ9 W*=jͺ9b15V}):Xz/BljϽ`J=ܡ=i9NA&8B@<.4`gCA#QCN< ߥ40ǽ _Zd*3@oxNLLW/JLdYfѯ T&[ƻ\UB\G_$a )n!JS(5p9s#}jAu%\'&߽)ޝ@b{f0h ֒ȱAw=jr]V<xnVv*ŵu5`O ŦG72 ;RzF ڪjY/AN;ZZCZqKq3җ=iܛ CdTn}y qǹ9QZ{ n銾r3ҙ֤pc`M *y H7:l8HNH=[{y.$XVfc!,tBD1P=+D0!Dmjb -ܚpZpV2--/!GkIƟ,m.33G4%mYQ@I3s[@.d5TSQF2$o71ɪR3fĢ4V\MUsC`[X@ %Rce,a8Sl>P1S^2H?(4:Ԥ Nj]̎j)4BR=3IG7c@:ipe¨N잢>fQP}jv|Īiz0ŀ ҤDP2ҵqjUuR΀h pIEi@֒ZN=8dHzEiZo })6.፣sTNTJj[`݀KU4˘JjX8)=lTbKde)@&r2*3W*YWJ$[El nMtdT7$7d(!WVvRnW)銩ps[Fi+~3eaP9zդFsR3Z".8r)x/#Qv)^$'jorI@]NVP;`"ghǥJ US'9⬧P)lJ2I`FEefn*!(9 lå0"mݜT LLމ)~0 JE f4`cbR5-@Xz9HT# PT =2+?MbgMg-p!QBFң鹟p[.4< byIiYyhx~Z jeW]59 żߔ95i<ـ8AYCGrV=и&JR6qL֗DIG;eXye!cSvUI>VĉsGjq%a% HҜ1{l> ٩qI;?§& 2w!7悬&)|d}hXQԀFv8ݩ=7qǵ! qIҀu枼dPN5r9ƫG]}3 ^a\MR `n (ϥ&sɦP}zP9gkmOI@r=Gy+8bVVe>"cL֞q{HMéPJjf_X23Uh5KEb& !qW5W8{EFn91R ;3ev ԣX@u ?JRzsz BXY7uC{S3NiNwsZMӚE"w8PݏA^x~I0PhK=t5$"4Bn֩H`Y~n4sOa\Vp*NrNRDE4C hY#oҝoAn7-MbHX袦$JLHz*D0:g>II[hdeP4Z+Q⤡;Ozc!q-*6('88ZD=>^j{V1V\ 0 =*&*ۿJeݱ$I n&d6g18:ӡԆ\Py5*1<K)SI3C&`9=iZLG6&R9Z.#%7wZV Rt#jP@8YiL"sL@`nOzbȷ'sU23֓ q?HAtyMM;:XHIR}+f+D+L7TM2#jp/n:x~m\ĺx攺WN+t2c61p~4X!4vAbRX ~Vep6wWϹ[Vr=p*cVBD89-qB\3۝F(zVtVboݯ;U%}z3DGC9UcL?yL0lzd׈-ִ##8{ 5r=N=Zd ~e9R:ⳞF$wژOS>e z%t5[w z3kF[g'$ӊ<>d%x.OANg+"r7dBA. ٠ߎ{*Ypw!ڌBx!zmfۓދ fpIۭ ⌚9AZ\L( @\_F(ޞ7"?kWؤUhX֡4s/2>+Ԥ)IN;X AjMDXx qoćLlC|@P 4R0{n})ޔZ x~(nsF9)CB暛\hMN2x欏AZVZOK`(H>rk&㉟R4+GjbrO TuMdLdbO ~-1y;;K{V+t 8u"r)';xZBlx(9iX.;hR,yp9If` l>Th}y5cw8) O>= S,9{*،{lFz⵬[dqRƉc4ʒ'3 {zi4c' Rn!3A2 f4E)eǜrk &ToM +.zzU)u [+$0wq$Lhb|5JHy{vϗGQL*J}yT VX2yʶ F)] [q#JqR}E4$E%*0 捝ɧxQZCH"P gh2`9j#mާNy#'O MDȦܼMj+q㒴^B( GBq c'F_Ҹ"kuV[Hޱtb1–H#(yr+#CQn,ÒF<~#g&?*6S z95?vWI\~tMkbQ$s@M4|rh.!aR픨OM$b v(ucFI?SJrUSnz2); IDGLhތVhgBz(9hǭ%8g4^1'.yRgZ|<B֔A{g5l#y.d rxHz?PtUZ1x<|ƬWԅc*=Mh&?"$,V 湸:frf-ډ fD=jݝ-Jk;Q䀐w2;[O$ glN M✝Ƒ*XdꪼKԤO2@'U#@#P߭CT\ Z1zI,aLgj YsjD40Ԍ$Pr+ tEyo/ +$\A"gD$:%sbLhѐimyx|ko)78'Bm8C3(2`qLf,{P(O"& rqQ,Fd\1Gń ;$<9*22NG)1"7V%uUY2&z4+^ &|'z}G1Oo2#T4n9-HRDWʑ֩$nÜ<7|gC$1oƵ\ bQYZ =HIn<)4 UIEE!_Y7JDzTʆvKwZ=٣%ϖ{ [Jzmdly[۳,jM$TZ2iD\}*ĠRkPM|ʰ䷚k#4y"U1?hY۴h Z;g3?2j]>'iHFiqR1s֑@^T`Q`@1U9lC3a\4dH؋$.Q2TJe ,tvuG#ҳQ/8D(<HZ@ᰍgpldōp*௔E%a}ѶvV9Jm!cp ᰫH%]g `qқo.\c懸 ejU ͣCXb7$np;+\L6*k@m@t)nu<0?ZG& *jZ4bACƀIpvv!ᑼ^Խ{"H ;L,@횄\gird:0փ+u'm7u3r& -(AY޳oV AZEg,vIq [8>+xr;Ո.13N n8T JhSE&M X/ZMFhWG#1@YsB#F Ch[F~Jlu64>3Rs@$%d R@+j2sQN}׿X?v*)prK1{PeqTm-wv8q"JWb.*=Qn0UIRnI^&;ʴmZI( h1DO *-F) ٰЄmxctyeI55ƍ '*;`)$֐zIksqq Cīf55#(vMn1o˒t YJ|ޝe㹞zRF搚l3J@/~P(LdPF(4Qӭ(~4P (Pg'=y<7'#>kݗ#%8:TRb=+.KQƲGCVqVV9pykPdW\I=ӂ;v4gZCdQa(ڳIcBBOWuy[VQP)- ,AƮZD!MRfr^8#*=zvÁ`U41RRA_zer>o3S}M"vi5_c(F`q#ҖLW6jZؘ_ӵq^ ԡr ꦚCyuo hf,~c܆٥ wXP!V$JCų;J+UW\i (3Sm * mÞbflZ$mlfzI\IG4))~fR6 Glb~muSi;%&s >`zQ`ԐD"SRzXqE5b2+-{ `}h4`'dT~GYCm+92ϵKzlY c ?GZ|d=hz-Ѯ $t=;FzXkrK:ċqӚJԂWh{kq p;U˒+\t )lE?$王yҢL]n4f>nnl2y#f;2!s!PIKu+)0 lʪX0>tw0X#R~\]2: 5))B֤ÞX}Aj0;Zko$e SV Fb۪ɁfJL;R$`*A\b[krj %Nȉ ny[GaFG*ӂǽZhp1[|+vg{HF'cJ,jfy)b9uBAdPW63AP d*`P,_pT H *Eh[5VL,`L K4EX2$ly@e[A?J|GCybRiC}s@\#&RqbBd$W$(.W*}u,UTAh\ݙFI*(V0 .W m8Kb zf]!J[9*#>FX 2M[;mc{UkKYY1ɑqm>;T54$0O8}o)X2 ,IjsnUgjJ4-!ΞsҠAq$yW' vDI U ?:8E'`!n'5* bHـiqf٪y@#8Grh*"jE8?N;6#dQDøHsLAʎsRCqA|j yˀv0D8#Pm`ABƨ0 `1FM1~f:\-ÖHBt$UGrek&7cHzVd&QYsCIg-7͌gZ*Q8J Hsix UZndR Ĺ'ҹgBӞjq} [4X݂In^|Sjw+IL)^OB*i ,;Ҋ墱J\fS1bօ]^NMCsq+G"fc1jg~MbjJ"H2(` ޔ`HcvS!ZZhBzqIրgZ?›ۊr煏TYu㚖2Ol{{y9L TWu>+#4xXI^?&-IJyVj%b#͕T69j|LyM"fh^)N98jUeģz.z桔 cK3H39?aaHH,c|j;ǒO_PF7F$.7W sҕwV/b bp}j\(`0EPudb^KQ[kq@l6WJ+l?#C7\'Eak P>Z{2uy rG9-mEIx7n$` y9l&hAJH&jG#f'I嘘;I#HʱX XtP%+O=]ln"oʵRIԵ,midacGfylǮ*Dc UsVa`G#y/@ulu9,W5(z9nxͫcM5P`Kѩ!qJ8jC`2,ҥ) E9;Z}kGJ`1P6jNk aKbz^ku}1cUrr WoTv.s *rՍ(q0^qÎ`}jO6#ڕܨ ncQڣPI˽dT(Mfɫ]ǚ{VѦfL͹G޵!LόS7}j+ * 0:]i ַᔱ]kdsRޭԲѵeUg\JO*FTkRN@w)qh)  kHr@i<8Θ7/u! E&*[;ŻvقsNIO\uE:Uws^@asyEg|?Ӥ-Zhmvx?*Ц6ƿ-E8U+ T9Vc9+ 0{Ed2BIPx:fqў}*&E3.Qһ(?ϭc-#abYH!"aԉd#[NI 5 Bgi[ ~JW'7 i4q0sM(sAbf"!4LHlv;wP!hކ1:uQHsrRcνy<`K|;YHIKrɌfvi=[+ d3<@?{>?X⑌Z5saTXz0sҀ O'z^64}(K:~4ʻ`ZLtmupf!TǚͭE;dREi : zMn¬ F *;s wbGbKmy54Y*k)7kZb 24N=A;qڢtYEѱ⳧ߟDK{y$ibpVWM;e8rPkm]HH ;949PM S(k d8%H"AsjȮ^ݒMҍɎ9;6ϡnOwzt!q#'|O \VR_vݕ uqȥzS#hlV:Ӥ5n`:|r>Z;W92-@vB`B8N[GQ9$[dU9sLDyؕ*(nw(.<B}*9'6O d"}*ݜ1F?{#.$C,,*EgʖPwR\SK*{cCbC쭌PeW.i fUZ4XaIn1ګjH&oꚤpՀ8qo.IE]ǫ! s<9H.HmIL -DCSHwW}F+~u\Jv'O `Z3CZM^ s@Ʈo'ZSi;"7~K,{{Ω谮5܃ 9e$?)ҡ',\J|xq6  &&;P@7fGR  &24(oZb150qF}j6֑Й6yqWtgabX9)')ÃSg?)@3[ D<ӿB12× Ywm6-޲nۚE\͸oHpNC!Kڀ$CnERpFsc3$nZ ՏJJ/xSr(~Zgʌ;0Im'I].+y7Re#0]_o,[ [ NkM:֑g;LHib><] ZtYL:l.U I u6 812G9gs= 7 PcDE`U-ֈ)bWdX)3@ߞԫ*(hw#[VrխF#ڑ{jGG i)(yPՆ:խ,T59d$I:Dss\xTU1.$qϥma*-gpce#T h@#"$Y2)sS?irE#J꠆nIOqj\!߻<•odd`yIt3(=B8<`栚C,dzjܗ4Pry#֩KÊӖ̞bCO"Q>p81ʼn۟Ҟ ;Aj행5 ,ǩ Apޞ"鱌 #T%C;^q$rqh|Ƶkr"0\N3B!SUq8)o+Rٷ%gdn..=T`ӭX,s2ePzVt#L%Cʀ67*TvНѷRp^+Fo҂(-I'70=ڰLrcL Co|Q)iSHNٿ -b'ƕ3Np/Nq /@>@X0)q@z׊ipN@I1\O Z`+rM{P&EI 8g8㹙-frw' c"l$Ц !X*{]u.eM|\6?1Wf~S>@# ưd7w[Xκ1@55$ t,@ b=Z؇7*<1#)= @ؒӥI41@4уZ )@=JL擃@ )[FJCgx/Lu"2zEs~2jh{=95q9'% S9ɩܤOu8&ju>^))%Kr_8\9:X!̍#YkN3FI%#-}>C@Yt;AƓu UA!C\)@۷ I&bZsk.K7@qCf%տqe>\Ԗ:Cé$LC4^ l%qLo:ECD#mcҴ0ñM4'? S40d֚3"gҡ%a-[v0*niʑZX9/^sXZC!QRIhrҒ=SdF#LF&o$Dѓf9#˥JCVޅٔ`O҆1B3U[Ss^`+$2 G'4Ob\RX4`9}(M CLMcqdF1R( gIno͟Ƙ根a?HyC5:"F5*1PABڋeO4g'l)'=\Cr@-( @'eh!w:RG(bQi1n4 Mt3] n=}]oS {ppZ:=:{VQ~5\4͟^)D dЌXw(L{Ɲۤ Y56[ʨc"'46dzk7j Q4z{+a9V*C喻ZZERE\+cpsLtЩ-n= TKĻUuw[jeZ8aVhSeaZ3֧ԇB%qAIյ}P.uxPRԶqDIN0lRG[dv5yIek "SwC\|x79T3m 8j93*K⑀EwrM$g*hTiLfbHԃY~S_UK%|PpкC(=1< Z2C sQҭFGJ}_PJ|=9h{,6;ҋ|Un4%OqLV3fѥx`N(HW'H$bŤ䰧dq 1dSB%2+rk Cs㚋~41I .M@n" 3^ ʃސ:qsS%V/9s_MP"rsP5 cw'Jrn*jN>SJۄlieNqLiW݀sV<^ HAb=Bi~˧ECsH ҧ>k%Џ SRVD砧oW[KDHs\)pZ&LFs$_7[\nTu%DZ~ Baʤjȑ}A5wZ$ћ*G#(F:m5I+-`Xf?uMg sٚ7p4BńnU~eDYM&_hQX9E"坪0f˷b,$8 0XusZlU$9`*dR[ 5 jz NJ141F::UXC{){7i;`5T)! P(:RڀLjt?{ԱTr2]¢1  L?)r 5 ݃YX(lHmX 9:Қ,p' m6+5OìmG"ܫ]hs!Y+EYDS`lw0\=g 8JHA^',6O5rWQ;/6Rth$?Vȸ^j~5k}QZK EQmy=€I>A@kEqrMetcu*jS+:}H"4Q]r\3QSoj2[{Le7Pq[iZ,rEi i#L,nM@*"HmZ+Yas~.8A{eI&g#Q L@x8kH!5HN?zTPfڹ[nt⥄1^G5Lhm;"pq5Qgk|Z\׼2 B/xHADiW('֚-bPAJF01TKUj&O' pj'408 wL[BְBmb8 {'}9=VcF85WD3t1'""oaW![I*йg!Um>Ƴ{4|tֳ4OA1SE)1^3iQov(?:m"Z兪Ł8z;1R]ȣ4ۛvgM5;>r=Nٯh cs(Vى0gJOa7\ "v3+JhF]ٶ&y5p;cI!{8Ü|D` B t͓K|o3Mo0S!eZ]IJ\K=*'ԲXز_MeG5I$Ve:AXVDskJzT! mZ6,-:SQs8mS@+(ÜPiFtdHzak:\K4M3ր*lQ[?YC2uY 2)UFc@+|Q `CʪN#ښnIPv?sZ{y-&@5-vK4\%Zw9P$T#dsխ]壘wm8⹻@?(Vu54 32ːOBd3T~j_Ɛ b;q+/ALC@:Rf㩥 ;Jz6<:~׼RƉTrtja!hnPtf[$S8v=[M%Y;V̾lEG/r-ILv14Xd.'ҭie ATs`϶D7 Ӗe8gsv3Dcl}kEyVq=(Q:qN})nF,}WFj:pP.&E iaUye!jёug-.g}6;IZ]#qWeĂ4LEO%ǖJ!8O E;495,O!ɪK@n|Ī,E09 3{#`H/S3^u&p:QbE9@keJ %JPcq}3y.F*2 ]l IwuyW楫"r=hHA?Ph>nARh䋜.zś `yexfEfq[VG(D][%V]Y; {Eogr%`XVN4whjrPRF /q*EjB2֒ 5=%* HWWQ8%,Eo03@֗^"OJR#`ÆeBo#=B`I[6]Y?aҦ-co*$ϖ0Hjygfīrj!,B(Iqk,+ϔPsk=^+fE'$滝:U"vȺֶ̾r# U8O5n[AK7ܦl`Z Z1dS3I ֋@bibErs$9f087Pr9a7G0V ;N>ԚoU^R8j({IypAs0@{v'XVFoOThF7s\en3)Fq[w hn7(Z4̡hMju{"rV/[Ļ?Uɟ.@f-N*ds9 ɚ[Uzα|uI+e|y`)ՖggvkBb0@U=sN!"wdS)NsL;7oN`-]•B)wga i ڕ†'֐\ } E2Oni9EvIt`I) {Ҟ`K隖23M4 IDxs{}5LMVA9{bk2jďHY "8qYy]H8imr5.77Դ#c6$KTF+CZJ榟}kqrHpzd8Jnh3NUYⱼ?oܞ#DfV "*6M{?>EA;x|R} &`fbJ/>60"[k9j(JOj+RjX.qM 3-d&tw5k`tvlmg};SgXIRMnDna xG=)(ʺH7-ĐĻxZ'u&ϙtEYbU` + : AD S1E4Q=jyaEgSOSGM; L\ǫ)g4y+h T` _P!x-@ƳM2 pA V⡖(M&Tˀien%Ojq[H;4=y)#ȧ)!~:0!z.3W?J vI܉_$QUSJD\q`,J\=b%qRCI\%`I$\GڴCMVfelwY$#۹RjfzZh)[B武ñ XSlv/NZ T7/YK*JOM ؖhrel] ysi m 1%kf֪F,2pVkKRv 9[xF*JTjhǁn57@8T)\A|njh6fmC {tLnUړEDq8ϵ!',[ӧȎHƳ4ČשփMur;LjI; 61C`U4ؠCQyʑR/#E+jKI T{Xg5ifn/>u U&3Jm,V-՘u72GJA2sygh&VQHw!,}sIF!?Rf-H4ɏUReH1fOsUpFW%M:2+)*k4e8Da{Yl-a[{G:Nϒr|s?P׺z'b9ԹR@۪ɖGw''Y<֍I9a͜)W-t淤Dѿ hUVZt@2(Dq֜/!5͵$TP)R )J7 RSsD 0)ZgeaR$ U&`'\ihpzӻf]j 7JiP d}$r0'Z⣺3Owt^?1wN6x8Q.]!A[w)NVU[RYtwǽS{tO4R;x8T `7n{dv<F3Wot;)sVlwy*zw0ƮKAon# sVjewa TvԸ lcnQD5]ћљ栔#xY6h楄 sRS #)Nh4(qޓ!ўí/j "=Iz>Kbz@kx{N{=G/J2#IށjNz[ A!ڀ)vb 6cƮ0hռ-a|1^+ʯEB+oi2c<*$#)7fmtn$`. >"22A-@{˳(]<"ejQ$[O Z-l`s(k.Ze-Ѳ5uF R9*FI`=FE1t^#tcM;C8䊗u6oA8O. ? Ÿu{h'֟.&N"}5(vq8SD ) hX[teGZu'B+c5 3!bH${V\ۙ8tcGӑ{T$K fB}] [[ʐ٨/36M_HzTYҔ~B䈃z,1L&Թ!' I$zՄv\bsLxqz[#m.h̗Jq.kfH4oJZE'ܓ*ڕŮ|6q3Mvo@9l~ZZ )"b X 㭟#ui=I:R>\FؿJuRY(?/˚?vHv40'J ;6HVz{SԂ)w>jD?"3@3So3jd֤t(MSqN},D(n&ܟݜqOֲ7=kIz@WP46Oz|q`q:ј8-cp,c6-TW 4dXH*kbcԞ3pP+v1廟Jwv%ZiMj/!#e ³Ϩމ ǕQar[RP&\}jÆlҶl={scl]|0#=+XIjgȪXPH1YWk#A,kR9*݆=%fz- g'[\QKhԵfAMhXqP?-Rxڃ Ӄ1VjUlc]VYtː+)4;`Y#`r9n)h3ILȨuQMwwV,E r=kh6y\KTNJ=nuSis^8bSA8 r=XHeEܓ\#f.؁cW-Qkj8,uTVsQkj>X a֢7yoCTn[`S,`N 4d&=ᗎƥ%FGՊR@,ilu_cɣ\ɻ7^󮭎rWOaR~Tp^&s3rqDDqȠY\Y4!hi󬰫;BhYSw,hѽv3\o{'-hmgouF7W3999zGBe p}E:\%f_J2-,UڐjyvFy:{ڠ{TTEEg عXcR"O:42>3ǽ(%٧Q<4:LūK`P{URMuASmMV"M#rXjq("}(|Aq9LA;KwJ=j=HBx>bJҡ0"ly;՚4cCUl<TxEyN ҕ_@NuӀ `$l V"'ô'F*ԛ}"J]A*?).f])iAC0KuILODؠL8upE1 Mh b!~]n*l=P$2D|íJ݊jBf!dВ(f+b#្k:Mjg&yN+ r*PyT@1Z'4Ⓓ /U&LZ+(XsjC&F4iÅ %~4ƀu4L׵'|Pt!2M} p'z@lx{{M?^_ &&{c#4֐5[š s@#Y#Sz2W;=Ge&Iu]Mָ)Fi܊10A"$N L,2_ںm G99SYܺ{hCA&uYֻ̬K HV ׭e%gsh;3z%' WDZw&Q9>3+caxgJo %[pH5h1z^biq@v -M9z+AZ%$.ߧ˹?Ƶ5S%t4O( Z42&YXj6y>*\]%$.y@zU{BlYI*|ަ=ʌRȭnuXtV1T΁FzЭrK+@0V@eS4Vg(ՈT)uM5`hu3Ʃ3c#ޘM0qY%TJZ" 4A fOb`*ZYl[7'B[A-czROo+K!p{Ֆ'$qBlb敼$Hr!lIqm+ҝVlR0̵LμgW&" TM[FR`L;:mfsNf;;2t7Gҷ(L4;Ȭ%ScƘ+0N:Z^[Mj0,f]ӽ#Vuێq 0+(e`AlT6ۀ HL$ R+@H)Ap:@ƙP 0bhyL-!8 dF>->Vӥ+j+رKFR92C;ݮWap@⹻hh]7rA更VFqLdY0{UiGؤ%sY=N%`62On1B{1w%]F WMysSVX"@Q@ e #5^YwOl0J`bXKM8浥[zroZ9 q[\ќj`k#/VO1ƴ9UĀjhŏFOH"sJ&$"3S*S? 5(A71^VrM-N^l,`%# 5u{vrK4ԷEQNkHc!>Y-&`ִ|/IfOp N&v3w\9cUqئ5f$7LtlтErj.PzflH4q@2c73#Oϵfrd< Vs}hZJ {sVɑpNGdtĖA@#u>%ӣ i \0_z;!VbvT19YܡR|ӳOH$4!hYP\\N*mLTH}ðUOj}e=)>q޾ώE>dͅ.@{[ۛ3S4 _40yy^jNnG[12N@h򊏛b6c8 T/obqTOA;jXb7JLU#9") 3րtւ=57zUGaAS=iC s@3I b 7[`'ڞ8'`ג0_QlŢI4VtXI ",4q # γqg"tHYG n@vOzM]І@8=kCIE.Xѐ`Vg|3{U<`7"0% @Ԛכ5S+s--Q!Fh׶PBN4ne=+v u!Q*kV澄E>2Z Ҙ BP!( eR>R椱.9jiBYXl5{;2r8b["-h#q԰➈V1.i$=Αrpjy}H+S2HSUn/|̣4;-ɹ׳(~Ԯe±rj)83t#4ö*XH$֪ R[&'%8mゔ-ՕmW&w&~\pr`{|èp~p"+f3 $_pաf$^"pw`=EWҢ 4ԭL "lEV{)LFN5[g$r*?-_vYb4IAJ菵܅ubMl$C$-g$,stqw̓8+kjtip%qeTqhb"2T"hCd,XTӮ[,0qRV9NiwV铚Sv+2+t޴!1uJ %ڢIOE ly3zAD>dcoSUa6o R+П«B +EO! ine-N]| V5D@0cYXj~#2f9a ){Sw f4>iIcUɎ[-E2IDK=%"Bdj >ٌjRI\zApj97!U[ Qڟ0, Q+8 QN1K5@Îi :bxAI`76F)FA@ Rr)H J`19 GLWXC))҇1HBJQe5zP0^10 Ub8>(4d>&;1 'kxxN*C-E00z4TDԋ(Q[aE5#;vaI}Ho"O$S+Wf~^Ch`fQ[pHcScY-.[)jB(J(1T"Oa7q@ӳ0]?ttnƭY,e Z;Um dĝd<"jqƜJSܚ?j5Ң;dE (Ӱ"ƒ@锊sN<=эNM>jw1֤{^ ;I>.Id)=.XL0D* +0w`nRFZ,!eE|tAy~ŵUT.3p9AqEֲ D+;MFN/fsΫg E"%&|J.&;v!iNIc4h0rhq*О*+ hgIg2A[U6ZBTllZ`J45`=M'@ }h `.G&4p WZNqҘȦڧM'5}NȮB**3ڀ/CTRI(m1_8#:`Rq$XdPgo@V#y!2ڿj :d=#g=ˎƒ(3YS҂ 9KӅ֗aaqҔ☀3M<KpE'lR_S8{SvNiA&n  @AQv$Ұ\O#S֋0)Eq䝪Q9>dR6]J*٤sG R4)Mqs pAJ6$_p)[M4B1w1 6`( (T& ",6iZ&]\Ԧ FRpB6}$בP'gĝI#;;Ft::V"Fz{Z0sOc4-ܘ˳O* \/dZ[Aqist'hLwJ(_q}*ȧa&5N#-!Uo6O1ڹU7B D4OV"b;K{UXe6iDzkTuppVU WFsk1dJA{SDg` qDM4<, AE9i;6yQyzH@W9I"88N!wJ2(BI='84ҽqH3{SzT⇠܌n0{sHTPS4ppG4p)s(vANh=)U=_@4O^X.*9?C(e je-dPH@0 ( J(|((La-9fkAO4u9اZ@pi@jLf% ?,?E(ld-!4{2 "n%=qYCImQ4:iPzXSQa݂YA݉RJ:BI {n@kAhҚ gb4Ҁ/J ڕF[i!*HF7vPϽ!L}M+>p1ڐ.NOZ`G&nC>E'@a-ڃ vQ lz@XŒSk$'B2*7G*@NG-LmzXəIZ WM=sǁVYȍN艫CĘ4A5ğ*t ݰMvm-pjW sG@Hj8!SM:ܢfl ⓍK>@kw \2[ C\=6TGj-cMd+d{By{ ,ĕ/$qwgc`w⋉X-wrچVrcF4-IӁgʳl9Pę9#F+D04L K 98g?5Mmm Mڴ#IR0oGud!Hcn.##h=q)f5RƉj9:T2i):b@-QL@%(@g+;d>:{<W#sAQLHNd Z'RD^c({X"77ZH2떑do}ܒ*4"$QBhnNl.Vd#QhԧnTb-^.d`xIIWAq' uHeY2t)S%0 JZJ) L WZt7 ^}k ExdҚv ̩" } BZ\<fiALTW wdKkDn$܌ pEEzX?JL+gc46p)6 o: -pث%YIWԔlRr*S53Sm@s'$i&w.#R2Ku- z9>&wy%r3NÞja'-!MY$ lQb-ʙ[fI?x VmYa MIiy(jmhMPiPvDkh3dSjN)\G"`W1'iE!@sP-"uw4oCeTQVbI:U"v$a߭")iJ%?)]z5Nw #uSZ-RL4=ktf~tFE!`#Һs+zI5m/5\̠U۸W88U;pۊ#☊(^9"lF;PcWd3$c"dҤlS 3nV1@+ P eV-@A!5 ԚR}j-g\x"H&sxrHR^EASk2N@jح$rŷ݃cd JERpH8 \)xH#e&qM y1rgn%eʞۄ$M@3.r*.O3$uYHsKgj9#ErUbȡIo3:=L[ =]TU-T71VZWi\eXo$Zd+LȨE8aSJ`TمV(]R3V33dEo{f+sh Z%|8A'*E+%Q g}Iy9S)r>dcϦNy%?Q f6 9$V rs-ciW?*w}OFnOO?O.Z}`X>ji ?ƵMs2I*|8_HqY?R QHI$$p_@ZLïXQq>k5jƟ;BEFϯ2ghE*_KZӑ/,s²߿.?먦IEw,O,h}RX4ڙh.yj]gjJ~Ad"zlmIؗץ$qA3Hqq #}for{Qǃ:`ѯqQŏDŽ.Xiƍ{? '8'iO 7_o"Qa4k>BJ8& }.:OpZ=|U?DJLPQP0@3Q(PA;@1Va\Աp*C&D6Q'&e?52 vSS,۰ "t>m1=EvaDM&s](3Fh&nO<)Zd8O1RrKh&Jn1ց1xwh$Ԇ:( $ծ)޶/~^O@~V|쫕Rs@qU$n`=*I,.c]tf8qG'E3J4)0$+ J=:R Hgܠ`(朤ژ ֔q:.onԅzgbgќp =€=qg7f:)9V8(M)9bLLџzcƌ@iAY[r+.0z~Td O0I֓4i PF w/ &@7fn9u23$/n&@\7ތ,>n& ֍$@.}iB=h>$9Iz ޜ$g 8.OB-4~Oc9EcDG (֓@/z]hiMSw9@t#ڞ3NqI#FqӚ(Y)mĹdxl=*q؉$i"r7fBFuϠ%$!9]qu0:yx+X"P֦n ;RX<sH$t 㹤2悒4hiT8fGn'橎Pɵܣ,Z?8AK9G.U78 m޶( VM;ª1$ޤmeZ^GA@\NsZC /&(e hFG'87v91NȠFiA׭=稤f43@l~4@i\Q7sJu@ĥ7m#ifhxn N)@=i@4LaLhL`;Q@ gSbI{PO4fri@L@NGZ@}({hsڒ#9B=ya@ց H]QpI(P<.u}) PQ\H[POzLѻ=h(n1F@9n)77z\7{񢝀.1S BDq/Df-db!p7s=H2*EQ<"!i4hb:"R,OQKzP^\zzR>Ib"՘#4Y?J{r+&Zͼ^jv5CeM.1 4|Yj@N0r؉TQ+O8 l!Lk-*ey4j-ON+4̮iEdrޕUA܁ՁȨ}sI"J 8ֹۻ[ҘXԔJi'j$0Xb4u]@m$R}$}Jl1TfGToʋC 0+֝4;~Zhj(wz &AOqZL tl}jXK(ʕoƓv%!ͥ]5񕤤s"H# Y29S YDd5<ڬ*;IhprsPsbQ ˜s@Ť({Rs@ Ǝ@<ti3JPH4 CK@ F<2qԟ0 1F^@l撁 M@rygGAڀzgt֓<0=zҎ;:=)L'LJw$\M=h=y ^ @ ǩ(ޜ8^C0OZ-aFh'ݩQ`hn{QNX6w/ȭE-yUlw1䱠X'fF\eˎTԖ-#&"R6m"YC>fS |"NΌUOZb!bFW? kdcC6VM.P;Rmp(=)*} eفZO.V3{pX[ULmaPV.Lkh58AJ 2cSYmIŒV.qިl-j!ڙAA踅v˜4d◭➒  c.cDڌHIG"+z瞹(c&si@-J?q@jJ-/@ m/(S9gڀF(4gڃGP P;QP@ȢƒqL4P8I@ Ҋ9w|QpvSip> =h1&ӊ\kpx@ }h4{ `);Kzưߥ%1gҒ1@bz`RMHqIZ$ iɦ1@'8@)GZN=(L3J|sOP1H==0s(*E5H.r8''i&)Oϥ@m@2fe>bXN-4jW Ped6FM0ɑ dYkZ0~FP{j!&HK+kNWv*&d9Lfϵ]ЮBR͘<+Z1F8Ժ|cIҡ}ڶVд1c).1ܯ?l#%-Y|@s0>u$E9aǪ܁6{隱]֭^E{V=׈.& @4RE(R115\Zȵ3!'a9%&yaKҀq@}մ`SZ@f̔F 'qE4ި -zSH 4U @{R~f њ('rtL48⋀g>Թ Ի@@mp3v, kSFL:՛&8p9M" RS{bR9ipT[:HHiPP}81rx=`7إ8d`Ⓚih:CN?(AnAց њ~zҸ1M>S;Q(TqNvh89z$)H43ޤG+Q ֞]JV"ݏCɣ=qB:i{jMF] n>Gp&֮l|v｝PtVA*1G7bbSPvq?J-)j[E"(G)1esLrI5QH@֔I1S'LGzBzO4f; v1_~񭓰rx?IZBYIq(L~5)('zҎM)a X֌L>@ ߭ (@H4zh<` ($9} 'z^ŷ֊J^A99=h(G=r}hsgҀ>1Kal4@x0+rFyPgҔ:dQ8 pM (JR9CFI<.0h q`.&3}'ӚQ . B`!8fr}o qlsژ33\@{持րIp(Zݨ]7Tai 0擠 4@ 3Z0i2{TVy#_ƞZ.44Єwy $3V8 4hp:hqȧ/ ֥QJC. SYwz0nXFڅfM7z;XkxRIp\/Uᵍ344ɔ,c*{y7?}؊{ʖ5U`W/"(N]lA-UyQvmJcM)MLp>Q$:ljJԓ]f Җ,a7FpX; 9h,3UpBy‰GJ0RHPOQf s@=Ê]RgahHsL/.yBc5$0v)c"=)q ZLQ@POJ Pȧg9YYOwez񽢅ͣބM=+Ms[1f{f'zZ7ZP94i9`DVN^I0)hkMYbF44Bs>)Tϡ6 LPS@䞴GhPM8Pڒ׭.ތPq=i1@ z\qHjCF'Qހ4۹!9<Nd(z`9}GZwzn0s֕ĘREg42hҙz PzP1rzdޝ8?Jw@XB}i?Z1SnԐ)ycZbç-݆(mx4=xƂ"-B.jqQE*8Zv1A`R$޴fZzi0}ִ)]7:'.'ZmNp:dim,p;P;␝q"*o2(3rc ^i}#wT݇,:asHFnL,&yϵUa3IENFjX4\d恉ޗ'ȠiEL4PjJ;uGaKPr8@ 3Kbz^3Rcց 4Ps@/4$yhd'EcM- j ځɠ)a%.ZQ|P!x-qJBbc4jKQ-F>OQB(4fJ{R}@*$t=7</ @(h$Ssǽ'z ڀ)( &C/sE Ju=ism4A@' ǡ@#@ 6ݼ–#0 \VҚK1Hy4OJ 8 RW(AqZM'nqcIW(@h@xKPXvq0}("/Y3ɀ=s]SCR'uLJOG֎d;>Zuh#1sp}*m(s@\]ZMIQҀp OJ]Tp(G(\U z4mS[*l]@!|LU%Qր1)qG0C0iJ z9^ [cQI h=hT$0:HwҰXa$Ҍw0hGzCמcn1ր ֔zQJW/1Lhy`/A4Ojv0:i@y9ǽO&(ϵ\kz`y[-em>[՞w7 ShӁR1HJ2QQJNj@R" =.8@SwDR>66Ҳ^][Cc+]i ޗ^1GTvܸ@X]Rn(==ESXF|҄Zp`;1Iڝ÷AqP+ :Rh曼vq;)0zaawސ`481:C`)瞔@4 \{1`uN;f&'94'#Q@i aH)E1>\f}vLZ;P8PNNqH{Pց@ ޗր9sY)#4q^'q[Cbhʜހuyˑu#:I| h} `YqIPWy x1H}:UWnONfW 1}ڣsڜkBcSuҺȤ޶T _"kiSdF.p9=c- zݙ+Jjpw\ L:HTQqLqI(#Ҍ1I1I\zI2(40 ?R(q@Q(8BrހR'n‚PN9`7.}8 `ǥ*F0\O'tbR#+7 Bri:P f>\gϭ ? =(@}("ցvi) t08} )I@ \t2~<ĦF"iFpP)3"UP:Sripx1?T2sH{Rh@4SHdYRG"u7<457Uc@g+x$1-$j.N+tM5t28~leA[2Z ǭBCnBE'B*B|^/aHHv(T#N4W5^|G>m" Ғ%Sǥ-K]?DR@%C%K$JǸ15#XI''>1'b A?^ j:ߕW0"R=jGoʒڑ*} W}@D 9<J87opȕS[VZ3I[-сw5_Mrщ z`TBza;k?U @xynț 2k\Oc=-~ 5 j>L$)1X7+cn=3a(8**4$!G*ߕ0[9;g;9S@&>9>9^b\,.Ҙ$^*Э17]C!RMÒR y[7@]E]29¦Ŀ>>s"!^%u z[AtJ<35][kBt+HK<,w4Wg0²"Rԫo]Xc.GZc]י̈WF<><>fVSNrDº0X6~2e<sUK3[_T '̙ \Ա%}:|> Pϙ= K-mj. G{5!+iWpEtgLCJTF]ƚN<*8bqR隥>F94|#Q;yZZ3z&h4LB36m +E AF(H?gI&u/nJ ri6Oʩ6EnrfɥZhIɇ*}[54*\}Ϳ%H;Vme%fu>1'r+bGxm&PLƅթj qMIItryKVtV!P'+ B6*aQGS6/qX&̪U%~4TxbGF9,(+4 #)X\ T|뷵pɂ_ASd_bX݊aGHZ<ہҨ9 SHp;R*EuI5lYڙYI2cf :t1^ž"3MHNqZ-u78@TGWuѰ(Œ p!W"y^. Iu-F59$h 8$U{hn#*}(8_hPۃ, Q䈩b/(CҁҘ Qwڐ9Ͻ%J\ N:P/˜ Fh4gqH;3(c&"yV@T" R Yc5tԱҢv0Z3ȹd8F!բtshXW;qSȦ"25r{[F (xCnJԧmGUIe9AC#A4E$_ιcDwK})5tgR=B]>\Zj0^@oCJ.г)ry DxJC/jk#5L |#1 uLXIqXSQHvv)" >k1n^j"Hn- nCUa-`&)ܡ)TrT=23ӊ8 PRh; /1i(9zO4w \d`@ϵ}Rҁ >'z`h@9AbG$`hBϵ- =({LK(ϥ7@ ׽R4GZA@LǥP Ek$08 jU\R`< sO"@rҀ%=iv1H(<F:Ո$J,1@!KM# @90:KRd2k֞]rjD\PjFpbRJ:R)#,i<-1 W\ 3N"+JA8RKڙ/ dqGk+RlZOb&ҠzN§#2䱜|6M=no SYu!@9\SBRfB4{ V)Xf'+{@Fvs((4dRP\c@ K@ =Àsց4P1zP4ha C@sьsր4ʃ֘z@=@ހK@X9{hn8?JCsOEH 8>z< $ xi(1>=(`[FM<сH]B9R1WJ'ʺ|Z@[?C`5["k@5VKR14P1KOj)XwZ%4L8[ijfEJlgQ'+*y +d jqؚ[\ul 4P"# ݌S(H8sP8ڀd7֎:\UŶy8CQ-*nt}T; mPP¡H6E0S)xcie49ZJ$Bz\i:gig պHEHOZ:#+ފ1M8qh(jASʌ˜dTsQqcNV!B_MT/TLG!|;~p 5)Eٝ[&sQY bv:TnL)RU0jEecjha HUzTҸtiw)G\tR34*%фIo(d%XWUtS8'D]%gfl<4jܕr>AbAN;-H{sku)EWHmȡ6iO@̫DIgXM+r1qpm.5¢ %8aȮH SOCh6-qR(94[Va" j);Xڞ5D.c*wD0jmfW6&#H;I I\҃p+`cmHuڳ1h:D U[ &.n*zՌ:UY#1I|LqV@XX iM'ҹy# N+:$ ,mԥgrMX4%>S޹m洛 ޢJ,՝^ ?F5ҫ+9Q} !+ݪ1&T%YK) acb"+)"@G_J"QT-#)2Q@8gAKuޝq\Ava+ A擶EhPw~Xyj@Os@ ~RE@ 1@*XdPPpI \U-OaKg)w8Zf#$ i vKh/9pi/7zA<zcHAs\ kzAS$eQis*Ww&+H>RkFrXSo&t8U q@;U4R~*6@N:Ty";T0)[Qߡ+(a  DR20a#0yF^$sRbVI O5$_`Yۖ"S P!̡ UMPq)\U9!q&.*6a*ïjm⑤>Sʢb.iD%YNxGc y0} uUA=kCaUM-hVM Sw4;GZT#,qM;͆5h9845awT qCWAf23U5 6+# BZX%`q+\{VXɌLO|3Gqxi%LkM΂ѶV($" (5M^-˜&SE&G\Ҿ*\«A sM+"5 Ez Iޔ[ Me!Y# GQ]w%1RU %YZB9U@)(HH֗&~M3KLޞ(R`2zR`.q'Zc$'j[m)ڨbg4533 LM^$c b*`> ob:~9Ԙ8y!΀^)=h@/91@ =hqIӥ$@\u>S@: 2xlBҤ f91qW>eP(41xR2"ݳMbIy {#yDQM Z#nNk_3'5S¤:}ֶ7MXZlf<1HO/HVm|D`$&5˚Cmh'هXOɤ9"8a)_[˥Ś+ڼVg/竰xV=ڦ}+ U-$:P[LALzP!w55 OsCv%C:WĄx=:c)rS1K'CNQ6sM!ǴS~jfQҰa $Abd9u☊Mĝjd6Hy"6jm>lR@UV#IOÚ3悢:s 6; 4g<Ҕz`xHn9L1Q2$G%f -e82r"z3@7qK tqM:%ԝS#v;ׁUcfJkrl|ֽ׃D2aH ҟÌƈeZrۆ"݌w1uzTHRS֢KHQv6(yYE{xm` T]8-6:".!509$!@:OijNW :V@`JMjX 4c1Z702}+BА89Դy$+*.̙"Ң ֨sLs@'+fh4 J^(◧C@ ǵ 8}(m`(f#M(⁍'= x==2j"II+ Nh Pd2hdѓgZcwGL~Teq@Gq?!Q@i:!@>4 qҁ(#ށG}h5:b0M& b U5.cH4^:cDy4X(i)IQ40zC֚zS)x̛JHX3L~k̀y|1N_.D3P*\5M\JV,JpG#Sc@pq84:;5 Rナc+wbQHCnN c^s6fHƯBu]Vl]=B5.1L*5OQ4d! 昇Q4)\ %7{/`^ӞGDƓs09^[SAEd;aU*CL f#b9G6L⨒$s`T̙*Qʘȣ\IӪmV#ҴԿU<]*+U:f`OJdUcb`Rַ-Jż)sLn*ĎE 9}EXSB`##ؚl%L:e9CS%ʢu]ȄwŨ[,r)GoN՚S 2h恌=ێhm9/NiH@HR)|.&5):d4 Ff,+l%;{Ŝ ;;WKG:\Š;)(ɠbzACh@iTHI$?.W*yZdRoRؑ[=heDɐ876^c =e=+A\0 $U*TC!OCCi(G\1;QP!xJ_ƀuR@rO11(RI4'eҠcn@k+CE 1<՛qm'!1ȋsDs8*y_.+y+޸KKSJzҒa8R̖ "l/X= Jvdӕ,ʬcOI74ΩI4HWRzU"IabG0#$d,1᷌"S⡅W @X`b+Vd 'ZW8[*k) ǯj͘;Jd8ՔR☂:@NiGnQߥPH4\R` Ҙ 1Ob1bҞSh3iTd8i@'8:)j8R2V T &bxIFigi @zp;2 QDgbhGcFVh ;TcЁhLDK;Y8e9z> 9`0h~df_'SP:K+J=h,;ѿwӄZ@Gإ_Xִ9 e*VRќ5|=YŽ-ڻuDu 0A44*9BgJBpGRǥ0=WI֐`UԑM׊#.:4mI97zeͤwQA=8WFR G67hFJڱ$:'YKO7܇)JӱkB`h 8[`Mq1z)~QAJIPW&i ׭0"nf!D*yUW3}e%@WkX^-*":VBl&&);U ցӨQ@ ץ80hYw8)Xl P:s@ 'z;P0h892hh8=@' cڀs}? 7\Mq@:i(>1j3Ǩ 8"A4O- (Z;B <4R?JjJӀHmTɤ2qz■FB4 R1x$M.iTWBԐ3 F,Xѓ̸yOni="M-dz?-An8"&ӊ(@ DVmJVCm(A3ҝ ޘu%Hi K,*޶Xos GxR//HߚՙI8ؒ%Šw&BO5 [!hQq)82 B)'qcbcdJmH8RĐz@6qZC0#?4]5*RN)"@Ci@i=qmTqGTQo~fz 2JKVQnn#%FS8F9N(ܘD*+~2)1-Z Jd[ 6WaaҹmsH bwKTc5ts ϣ <7[pԧc(J}j=M rM&Pdؠ c*c()"0j+gXo6F Y*4!["G4 2qk4&&X+*dDфՁV`8=ViٙEٝ"q K:9> Rx) Q((B!Ңi}(nƙ7HeW9^շ,So5DGppjU;t9]c©!imp^Xn$B{Vf[2*2;VRzLqAx);ǡFqF‹t'4St)O֕%h`޴{bP3L9Q(L@GN 14vBf>wFO4uڐc;ԙ/փ@ c+QNN[ 'HEYH+0APHfaL,@\?9(ޔ6Yڌ4"OC2vS]bD|sEGE]OJClAR ų֬ yCE"/sZ 6ipEhc&:ø$P1ґ(1FGs@ v_Zo u4}M1RK_n>IUcY9%uh'knN<"SADfg&,ÃN)'qb4BI$ҔzbG<SRU d/@)=e:XT*@%+_C֬ U9p)TPIH_!fa]:"*4'AC]R`b|ↇ{Q.z@Rx'IeN8dsLr*ZHJK ȅXd,o)x5АágaqnA3*zߑ)5iwEʒ*O&k(PO򌚧xL{յ$QmG8FFj 2ӊrWV2(2K6E\#J)wCib'P)l*yv)ťs0᥷nwNh7* 9g;:.̰\PcڻY4j^1ֹ #X- Jaڐ  )sҎEnh;'4s/J%=( zuNSH@;v@1C4LisH(>r9?J.ct==){PsGҀ Ph\~4P;{c0=W&jFX]{ӚL/hIQ@ 0igjCW"@*җnS@Ė@kYU9m Uʧ&B\)AS-f4/yZvw(5!#P ;q]:Hޤ槭!>Z,PӪmj܂8SKi\Ws)#.3]ӗN,-e񞧢E ;Ehz7[ dl}L1;`ʤ稠+?&ɏq@H/KCkƅ\'ٓ'٣vԫ EcĶP8"d}+'WIW2k7GE7A9lԦo@Z~#"7`IXmNjb+NHmRiǜ`9!5kAqn+kh*nK@麀߂+ѐPSwE{rc^Wkc'sLC"MThVyNu :P"qZ`4pi.h;vV.bd i1;sYu1ZH&Y$2WyI[sGEJV5QP)BTGKm 8LBU)j(m!ێ8ITgQʳmjZj夐wJJG6LpXzjdL䮎>{w*EhZܚs*HKB}OJcYC,W "`AhgJwD&HqWhL|=riJWG5w^ *6>jRi9p.sBdY 3o pHǠM6e/2b&G9j!:f!tNhL2p< m4c )(P!ZSӽ#Xp%N0OZQzzпV*qWdusia|iD 4|p&]TцhE> })2:"ln[PKH#ƓW8k7Ri,nVhN0ytF-F:7͎GI Tvh֤۔zѱ5d"ST0x(R+Q-9[iT@PWBI6I=jtzPxaE$!BI4ejLw0㡮.[I rIYԏRM;SJ0%' J:}:rN9ѨV€f) JzS=.n(!P:QNA@HMbhWc>wr;PE3a ?cc֓U:㡦yiJj )E0M=^m,pĐ:T2WG4EYQra! L掌mdVAFA*JZJz=({R`PLOZ7HDM"er`˚."E4@ vu[HzP7\M 1Q%faQ a&t$R|yElU7x-m#TjHҴa#ҥۑ )0&" R)܊it7p3jj!hY.ji}6(xOzmXkƓéD9AMi=L鋺ÿ})8@D2j!s'fZjsڗDi94q"TI= b֥zPryVdG<j'*\UZY+XU 'f[\iI^+1=#!41}=iziwS*HcncwQPqKI?Y26^>? 艭郺+e`@@r)s1#$f M!#n)829pWP!=IS@5#2Kةi9;"8ahd29q #9>f14wASEI w:w9N84 v)6昀7O;4܏J 4J}3ɨbB^<{m3EK ʅXdj`RWI\no6Uvz/#Q,è=3+hyS#U|R JƉG[J̺ <V`z7gi4JMlJӺr 4@ۺ2@NNi-T HцZ`Wx9JE}r)q\.0>Yxړ8˫md+*SheuqlWd+M51qHhGր@ ^h;iI7<خ].=I(̍Q-z*I$7ҽB xE9 3TKTrj(E oby\* 7\t\![A`9LuY$#ڦQlI'4qU$/}PnWtGNpjFIX$K\њ2gq\Ա7 Rgՙm Lg'wjSoM IU(;zqHbrEH@M@ 8 .1&GU`r &'WP2(RI%$SYfsY4O ox~z2;hJCÌo_ze8 ʜb1@s֤PqJ`#Ʈ9|(MGJB|ÚasҘZ )ݡFMp:-U );\x5ZHq5dcA;P0QE(RuLa84g4pb)Ky)3@ 3ځ^)2 p881޹aj!<})}hZ@.syh|Ƙ4RfϯZBƐ=2~(fg@(64U<Ԁds@\~XXD\ֱ΋y<_?<XY.W&߽3{:uW\8^@4is:њ( +R@ɨݰɊQM\m{Kc5kWqnwZcI *A%s2dGq~Bn 2Rc8 B(!Vi%aICb+2JՅT7&JzqLEy GҀ&{W5hU|TKc:n..ПJ#=E!YJE #$DT)6!$aǽ0#1N+ b"Rz⵻# p>SYTWG7wT! ʹN{PN:z\ǎϕXZfMFUh0E7 )H0laktjJ7Q$eQ]\Œ=#xc_[+ ǽJvΛ;3Mn9B&S#`$0YUppA`Zkw2O#b8=i'RWrCiX4ES$JAȔn6␫+oDڲݒ5dS;3Hb iEkH`%H"9(v` Ҝ9bB$V8PlIU;KkflPҧ;783^*&['rzc9PiM~ 'z_“E;r1&q@ JGhPGJQ! @;P֖PhJQ } +sLbHJh;bbIQ(4ݹ94ЉR{x&#P8jvœWb=49 [uTh֤M>G&Lzbg.ޕx<#cB1ް㊯])<9GP1ך"*\UJˑ@%`)\qN(B)Q;w1d&[ Տ O}U9cKs*(jm1^E;)E! > \恍*sN" +HGjf6̸⥭GbaUlMbN~9c=VtIPf<Thޗ; k3miF\ȩǕ|jSvby毎@榝v]NW+S!P{P!c}˚Nh8+1V*ԷVG=Y)p㑊v9:[LrzHz֑w:bERG&N  O+PIU)1D͞F*C  *1Un"ۊRvWWvbf_Z{QqzZozCcH#W-f,  :)8"0\MG.Z~yx}E.MZ -hh1G&tz1ڐ ijg}iQ.)@͌Ҹ4)q dKhYY}eBJ;d`֠ӡn㱜އ xb{2[$~sR'8ZE":TX^˸Qcx@ GPɤ7 ъhgVXQbF3@J1=);ui0GJސ i6q@O8(ZZ(bE - vdM (^1$ =A=G> )3ɤ"r9ض)M-E'͵K[&fUvAEksdWJbE%&']f3,'ݠrq`R58f ch*}iC zdQ erJ8? 3(qXI֓$ (AKۚ9G)4p(&&QAE ɩTץ6f{W=d'Pc1QWdkEhuU>KVA$wiV,wүJd=*\.ONW+qTCV$#giZEE3e⭅7\O@NYbPMq'4ҢFu~]cƚ_ըΫv(5FSZ ڊc HJ}.M @Lя&1Q̻`{&yީˉްpO&+[:NƑ@4LT-!#4nƁwjw)0hZ`?`Ws҈HE]V]ZHr20YFaUkr7a~'Nk4,Cir0J6@⧌p&MUD*烊\ \dR`P+Bsޖ EgX|šSJȎD.){snڜqA 7u}sG[KjJ 4f1ou.p0y9gZʄnP hGTd 'RM+ q7J.!JFjM\4(|!1)Rt7vK*3_Mr*}|r/#H (8<+YڮD=le([S簔IUCb xNk׭F"cVݕһ7?+ΤII=5E"T* S[ergwfk:|~JpZmOUX%GPk7njyZ-eXqIsE`6HUǽFsJR#7R-J> Ίd=Gj-L*ҴLddJcL 8h }i 2xH:f{Sx'N){q@ @(h=iёJ'NP3 "qHbOʁ)N(CE&(Jso|vaQ8O(uzFzT (bjR3.8l`<'jޮ&2wd-7U9wV% 汩uCH|HŸ]&di9.JJ6.SrV`$ pع,4;m b46M81@9'C"1¥)FI9Eq!W.Z\ts8 vzg"!MRPh3ډ6EKr✀iMQ:TSU%M)^6M+IVTԪ'8 > -HQ|5\'*ֆBM'$+t4-ֹkǽb9i#uf[PzIj8؂sKɁ??-1W` ކeܵVE*P3x49*jF&UxnkLpjgEtsW(o/W627 }L㠐 ҪZ#'C@M+ހJh攁Lai#e@rHZ3dTkIMfFd|{ܖR~ѩJ $l%L+Iͤ˾! vD8Ԇcқ56B8f/s!Ydl9t|nO&"~QS*G4XCh8` IPO(1M£ғbb ZB8gCkrdsq\3ZL%b9ڱv:,cL 04㪳:!.lp ȧBG_zQOCYrVdrkC2nV$'+)? B '7l!HO@):P`}ԫ}iGY{IFJ5ŐT]$`P2vBt9@|h(=i(iN?ƀG!}hրފZ;Pu@ 3G@jPyL$1@qHsLb4NP!Q`;756=ON!U1RGJ x50S Ÿ3aqpHnT y51ZC?&=2sT״M t v(^ Q@ @@ sZa$kNIn_@Bǚwj7LfR4mt$ةMr9!c^uitsUGk|8t|ۚq2áDIniTA@bý aNsR ޜ+@pzԑ~y^V7C@ׇ$/x&+^sYu9*|F׃6]' v7XdGSK nR/Jh"\(ILʌy9Naj"(SHT@*8t"oB5-n"a3ޢqmSR/ !Fzfϵb"똶H՜.h T.*ў XE2aj8E7p )ֆ•Γ:T`pRo\͛IE"lU[eLLQk9B9ֶ9 ʠG hZĭok#+I?}ij'1-QW* 2}2`k4bZ}ɹIA0VNZҝni9>aAJ`7h ӆ yǭHҥI@L#@Ș85]KT; cYp ÎE'"q9I"d}Lr)@>qmxp޵ 3G<z%Fbz5,3mXhB5VRH&ʞ*hx"$ @~ƇT2[x42:2#lZ[ +cR,r27Qs&4. VNq|qʰ ԅAJ2؁#E҃ ⁋ړ(%/4PEAE^h>&);Ѐ\b€E3&-jwBc:֌㱩Hi>eaR5 HH@C"֡0"r5)B'FfR❻wx# Xpf_\[rqS%mL$͍rJ]d@%xxjOl7Jk KIŞt2,;&Ѳ9q]4[rMT\5E7iJCTXb_J(B@a9"@i;(QF)z΁ъ)q h$ӈbbe"HVL#w1Nk4^qqERv6^SW ɫyVͮ&C(Me44ʶf ;Wsޘ9IHsI\t@ G,wVoBږHMhb`jv9w(Te}*Ig Ԋ G)13We8^?4.x54ESf7f7QZk4Lp"4)ŭi)WgDc&G{.VYI= ; T`uH˖HuF" SN}>x5S*,BPK|jSBVgm2r*7\VRcs1S $"°aL#dRETgmKeq#&V 1ޝBC,YCZcц*PE4*U;`Y<Քܓ6Y] R3Y:B;/yN:nFU֮kD}j5G:ѝ7g`xS:JXcm2'WQ4߶sSz.r_z>o25N}j¦AݫB !ֽ'AJi׮L}L2/5vihLaE iARnRg3LJ@Ud>7cz{U1 mi^ sXn[c#I)ś\ 18$wRM H{vOJ5 E!ȦIMpvAKA؈v}=Ǿ\r0310cZQ"> ӑaުO46W֮mCM>*GN{6اWbD9l`_BJYDHb Gűj ;YU捙-9OcVb$gfSȦ%zԙJFE3ZHm“񚫨Ɩ {)R4xĊpæ+#fvڐZ]6$^=鋺!=Î]U8\e"v0j°aMUyUwPWv+-}*ڑLdRPj(]!0${F^GBP|}8`4FDy}M&$NU9C@>{jyƷ  Z_`1\A ErlJ׮t k㻶V^h}3' R_j3ԃj>E<@s:r hPn%*~Ӓ[yHi *hmYڼ?g+4]B>Ԥ >G0|>/;uc-gc:+k#F*b8Z-*);9iȪiFۘIYW K1NXn"*z2uk~7΅[֤Z/`TXWXK¤ާ"8KBh#[x˷AYœ&A ]t9Niͪ9(\>}$ɱWy5s ֻK$̬xZ5- hn8˒Mh"F/ 0*7S9;vF;8bW$b2R)L;Somc)Z5ހI~ .(&(m%"KyJ0k910Eu> DC0);S:ЕY[`SNՄiHgmHEuj}*9v4mǘ41HȪ >RA*f\#: ĝVhpqvh# dǵ>%LpYr+K}k;UV1+Ijvx22YG˔61Xsnzua`"f̱q5RO76?VQ~?ug >])7nr~T ~tǒUI+7f$b:5v ^6qN̽/tWQ߷UZ6 EtmVD.w?k.Wd!G.Njz6?46$_cE(ykQҁIO"E4@ƱUE4yZB0T!2ǞxRmxi/34LW~ƨdzֈ!+0ΨHi_ZNZր4Όb 3ހHh (8ޓ@ %)P((I9U)x\?n(ހ#M &F9Whڌ(vZ\s+S(jE(#&鲘50Y@>yN/b1&MuɨdԜ)E+ =(%8zc*Iq峊^ tVAJFrokyl[fJuu<"IM[}^90 QPՍ+(dlF3\f/mҡK4`QZBۍRv0>W%rOs /ޘQqm|9$A zVcDi>Q 0M2G*bp3Mh0MzFؤ;LAhM.xҀ"1FRdT'N-W#xq*Ɏ562#u}Ka80U.`IzsW%tvF\-h,d=R\yTfU2TP5Me\QfWLw o@ Yoqs)4V0NpڽF7YWCakXP_zXq: PzE?mӎdM-NUP! J`.iuH2[;ogP~SZY&@-X5sojyFͯ?ι:]- /pZ4G<9tzv׳Y,HۡBgY Xv95Nݓ@)%Q;"&ҁ?䐟ɏLT`nHd&=ć5iEBesFYMhD ׹(;n~9ChhyvRb+xwa# K}s\8h^jzm?r袐G,Tk0j4pkr00}pz&!F\ٱD*^;Iӧx+#v5 ّNFEMƑMfQBO<Qq<2! 82@en"uH8@ T5FL g5w$␈l5|Xr+ּ)q`Z[pdE4N8Be&DTԘg?% R@aJ %/j(~cQ(.:8 wF3@LSҁ )oC s\y)8S)~٠^iE6!XwygN*ƑkEq#U'dme(,:sXRZ:U*K}kcF,1/ "ݬ<2¨I!0k 4p>ݦYwuQU(>#WP ;~Ui{dm'AMCJ]&4E$TLp RGaHgLd0rKgsΏgZP8Dv(AI!M!_)iCM@3#={P&S{h3VAQeQX?hwچ4Oc jIJmB s]6aBHxoZڄ=O!ʙb.>ҭ)R@eHdqCYC)y'4Zyā\ ˜ݐf1fû7VUyLK gPM hl-!⁎u"c]BzESPI#*8Rĺ\_z? 3Ґ \&傃Pc]M }MSǺ݋&`SZ}*$du'>*)EWծ<5O!v?SVEt04ԟƣ$<Iy9iI4$p!2@>ߥ$Xeo 5N~JQL6%}+M^GyYz+Hfp% Z#ҲQI Ge{:Rw[9zt5^YOe)2=d|o V9evh ((4O/4XJ/vPq;њրzPjwڝJsK`PnN}LCN=P(2ȂkqZ͐~V|WI<}QS6O[>aێ8E:qй=I~ξ _z R t`zSH,i;c4%N*c#*ɧ5ͱ@fvh\ f]J?,h#5=IGMc}IlE-Nd?W{U j d#i0$FMt )s@| dlNsHDݩGJ?-WF̜ՑH'`V  ~QIY^e9ҚXrq@Ì'/S;r.[=+NEʑ[:DRZ!*hXqUZ#PF(gyw5"L`JC4c{vHyS#^bbKgg).JәLzȬ==Dɹ]5E&4h)B)zJZIJ/Cҁ @uG@-P(.wI0ǁ.S"sExԀfgm`ehOVqڝ"Q<}= OeM 4+";N "S2M{wMK(2p9>H> @ȥ4 )rҁ4> YjHCZq2S i y=AݩY$_CY7+"q^eO*r++xQL ҜUhIE&HָA˨MZ]J1F?U]Cƹk:4I]I}*:!C)s7 c5J_2gp/h؊xʨFortoSm'ԤO&y&C\H~"_Bq>kbiP94JSc#IUjoP 2:Rv)I;4,Z!+y98c<H)7 dRNh oq9.WmhH "#B/I Wboi_qJX:Z+iåY*5ǢCe`tERҘ}ZFgwRi/1ҩ/[ћ䲑l1bzW+PA֐{1#0^ջq`G!`2 29 ᱚ@{ TWNj$c뚇Vԑ PҡhsL#+֡p'ҤER4j209]k@+kQRKV!Y3gF:pr]\ e`r;QڜȨ'P[n5Z>=FMjR1GeJ.9ZOb+8[@>Y73Jp~H"jmja4xdQ$/mrʜ,hF)Y'rV`S4]qh☆"2HV5? ]Dqa@8=SG)2tڭ1&Wd.GIzP11K@ ; ٠(aG(aSCk%1r3;<@PqpxzI恒*U<<[Q=Kj}jb>$ :7(p95Mgc:#Edr7dhM',I=jd#P!җbTrR*qӓM xR`JINzM'^qƺEhfH'c0]Ӧ&65hԬ9ZdZ1.)Z極NAߚeV^bNtR)A.ԁH"anY2 b s2@n2ʌyu  Pʜf3!4R3@lPU\$51$J {Cf۹wWޟ9# d$S5:M-J=zK*4|i{[$]B_FvMP_ƭs2^IbV>11V@t4)ZM`RRZi4eDOrx4V%~G/o+G Z;U]Jw!+wcp{Н&v$dSֵ:JReX2Un0dsU^ Xƥ:(㚆XA_ h ˹_@( 8JҨc-sH(ck(<絍L zҔnDtqXsIgX9?e+ȃ+VҵNNy-"g֛[=r+ھ^R(J!(g#i1 晽O4;1 Jbqր2r2) ,[VvgTG$vQ]RT ָmkrۖ珩^;2`ƫ2ҵNLa(=MF=(Z(֊\f \F'9!lc  (=({Qހ֊4 =:Ӓ0HkCiF1J3MB`t2e'mOCYIfHo4O3C@-XGYt#4̀NjT4#p)0(j9w2IȠ[D@vLv匎'A@K%M\W˛[{?v; j-@1ɬLp;kOQB=5*إeZeڳfӽѼ&lF~"זC,K(5jq55 wpjw8aRjey`/!u1kF;f-#U"bF( =kS :A4D|Rv^M4:sL7 ~ lTNoiٿ /#vQ;|UǗGDi GESB0=}oV;*mfI&m@$-WH"n0(dZr$Ccݍ5,y!s EQ7=@+F9 >¤[Y!`M&pb=PYJsL|7,fF(&$331!brG\)-<[K ˸YHԤ,>qV8mO} 9V|صVn2|= ~Eo9ei݌û5V*^"0Wc*β$+T(X7Մ޺"ݮ~|b*%dT+}v СvMN8K"?!EWqI$2gB9 @ 7.b̟;'R8Ⳓ9;ӵw+X6ˁL]tԎU!Ƞjlϭ JviQPXe)"⻆f¸fkfn^dMߊpa՘VeƝ!rHT3255K{O_J bZ1m89q~SjFޓԥ'-~SJ9gV/;WdfzqZʐ}i:P:I@=cVV2*9s(P ^=h)hXIEp wAxp0A#=yh(SJސnX$k$剫ޥ[p栴nFw~{+Mgj#@bu̇D**߉##y?.a7~t"҂+*o10#jq}A4? LkN9g88W+:ON?BQu23^v;}M'1uis(HWc|3ys)qzaz`!A d{.46(KLZm`.ԡ5+I+?j$QF64#{|qxq:s2~ Sv.R-˙1W6iMF VJYIF ŬC\,֑ #_R;s3N(ra(hԂ1Pbž`A#d*}x# LȬQ7ciQUɱZ&(JbJA]Mt)VuQKc&Eɬn2C!Z0./좝;>ƮjC6& )SNiKGکa8J#\k+CW&:cgd2&ޭ=Qqvcȥ5DoVSNVr_\Ł$lppՄܔu҄'=KyD_L wW9]c"E2BO`VPy5R]C`$!!32Mb;UgI.qK^s:I-#g1 2YS-f<8f[w܌v2hKl0 K*ubθJ䘦ցMo(5-+9A3XVpм)\v2*юG% & 8&YF ҐSi%'8,$ڜSmaF%0j7F8]k"W-$eIt")VI)@a}iG@q(Rzu41Qh {PgCӚR0u 1+ϰv֩h`3frOoB;iXpJMjzn o#JtrR21TُMiܺsp,Cj8Jȉ;CZ) R[@@24%~4 M}n?:Mb.Zt2+Z>.tE/,Rxb?=DUDQƗ_6UoR+>85DsfɦQs 7NZhO=Me Qn)4GN~݂@8̋d &ݑܯ@)< i7?ǩ4B0P;IUb}kVšm+Kb4z1!OEK~f)i>Iqք6Y_Qv4#Ii> ,Fi5rbxGTxDeQjV0kR`@s×_m ;p -bT.o^653ޔ݉-/!\U!+ iEY^x|+Va(*jpoTtҨhU%rq?Vhs2s@R0EP9(Ij٫7Rr(<֦#J:PXUd}m˚,Eձ%zRCt71 ,Z3z6Rmt&gGSH8ی xRAj`2D1ުsR%Qdh"`C,@XՇ*Qm\qZi(!n✇BTt=`[+3vgdEǚ%c!Fb\O[Mu<1 ɤ],^MNt 퓑5 ͟4@N>P'qtz)>Խ&5v?,tCC]Q9)4{_ b~$ڠU78-ʉDG@4SifURbf>S/0m,;'#?<;o%GeoJ[Y f/~1|:]Zbz?vGs)>r/ii>Gb^b5'"K1cg~;tªI+\Pv@{3G4Ԉqq.E50"+ʡIu UOz5$M)hǻZE\kסt=@yr+)/xd!qx uʶFkHzX 2j1i=ka 5bQpj|)E$":UA*oPe ԈܠQT0Jr@$$cijDYqT1W(a@zfʸ9H R 8LE_ (*wVGcJ(nkyHR שhZ|sg{֐z@DkSB@r*X|*u O@!Ww@xQ9(9 ܶ@oCV t l9qTN5>|E3[i !O*ATjF+F>p4qqZiJ(@G< ڀFi/{M>XedE ؝fHJP2mkTʸ{F=JcuI/=?Zcҁ;R~t^ iE asG(J1C01umB5+wNԉk؁&dڵّm㷑à 0p?'ڐr})71膆EyEϕOo ogOU\W)D4}bLbASzԟ ҸrS2V J拾rv1w?jp;|)"|<*^ӗf>R^ c65vN]c깢ñkpE(^]ye\R*τ>>( r=l j)ܢ&N늻3VE YO-+V'61I QWCFs2b]`*d싂敊?2V51Z|/SZ>ɥuunAQ8Ғ#9y""₴J}1 ,g~W?jWݰT]ȍ)f;]R&v`JKpE\#[iWLO"pkxʶΖpO1g7-A ^l<B"kGH67&$$GZ1R# =YȤYNWޟsLaN(7!+JO*do9BM5;5e:Ww'jݻeoΕK5DrsQ5mL&eJu߳=POKD!)+edhP$jAn4/?(捣v4gڀ BqCv)\SU{(KD22Bi39u rmw35.p\ȕ0k ێztrB`k_IZXncY-xJ/()ZJU*A:ӸjL#T?1@PAu"9AO޺O֋̀u﷭i'8oƍGbxJ^||M ?V?dbHJVFYTZ-}MDgq^)jgP6 14)%cc`9RJ/RfH*) 3Kޘe$d  qB]w'l#ڠhlLҗzPh̑jNCi19'*{Zk.uauUe7,r>"<)W5%ts,+= ۔AȬхN5-9 ¶zOA6րp8Z8 Hd'szR ;zU9BPQS YPjm!TPbHp%Rq#}Е9è9R&+MG b̝OIXARA ֑}=, x 6ьPC 0h#wpm[i j=Rgk'4hG ȩCgZ&bՀ4EYmmneP޵ڳW/)svxe1Z޹ٞ@qGz-%X`k9+3oKեbM S(O"6)K4sw} s\挮J4m.#2dq[E\YXwD PFzSҼSpW?9qM,uaW?"}5Uw5HLpPJzMhY,iۯ~~ZJHkI<2& 4H);@HQrz  !ʕ(H1;E>s7F+ujp;f ysZ.L(>7ǥ|965[Z&Q4Βd2*yir\ \UzZ(b\qHFN`CbE Kv2Z)NJP8 P-RO.fdל S©8fZ#=@=*v,`n0RG0eLUyx b=sSJQր!m˵r_j@CsLI)QҔw2Hi0%DpiZ@Q#HUѾz/NJSn5#es*mYf&W`ҌӗCt-y.l"09IW[L2$E_Zh"ړiR E0sM4-%4JN3ɦȚ/YֲFL8"NFj : ٜj]ƨnrp}zb4`ֱi6Ք/.zNv=) .qޞ4̀gpqGM)] A%NCT0ðҴApކ|ej:UZJi[Aq \sړ dScN (JϖLz#&p]y\0BV,ZrH5]q5?[5,A$^F;;G qYIX;/d`7h ޿WczUqz3KqRt󧃑@Eg_ŕj*&ֆZRA3O HTSnֽ%܃<|¶9Fk"aT%-6uDkNĖPed2oҭ'+9sIEl 4;jg?ZXٓҧGZ@< nP;ќtqwQuVm6m<]0I{@=jΤV)1$BJR(J{HHyn,c qց 7M[?Z.)Fvs$ O!4 T@ -`tS`SѰ0iRLaZG$K"u PEqզ+\L'x\C7+Dƙ ֎ =hs:Ai0Ҋ.zm:S[$+ 0p83mBނ1&R͜k65k%bMMinW݂ZH=t6 tl^~P}呙с?)=iv/#fw:UcSV @iݨ6Do<#8@GX`Ԑ{SS3Lr@"MI2_q8_ɸ ɧPJ< 'GK@wnG5F0)1wr1SB^0y23I*L L"h|iqL+50TOb'H2˼N3Y;k% Vp]\%ZjIy.Q񆩃ޤ1ÚR( J\9=hU=Ҹw'l`+^nnn<ҬHjt%PFr:ulS.+HYI֨l,f7k|1. -Vʦ7Ms-ÂOdְp\'֣҆8u?9t'wqxܕ5: #7U *\j7gp;imnfh R&1@ jLP[z0u70/#Q52#xkp%EM=czGF9sZkDt "85? c#F4yPT\&Չ4ѐj$VHCIL{z>:0GQIԁ@/qcz`*Ќ=gCK2D1(kh*Pk)-Nj)X˽2P]uhG .7#6foٳ hkq>puio Iԋbɒf&-_"=\p֕T3N,Nx4^E%0l@N ?"B( T"dvjej \pu=Դ JJzƝűzJkr)8<Z:s@zhv(( \pG=z13@W5b:UǴM5Jv_Z~i7/ ZrGxi0X`  wJLLaj K pR NjS*998j L{bޜzS;Tr \֥\vwb?y8ⳗsVȸ'mwLZNS#Bh:D*i4*<ȸ*˃E"cm `֤:@4(P84ZCLbȼS-->pFA۔ʜ(Z3O4MyĬ:VcIeTU)T`'aZhU)RH`ig.E!VV?ju-HdNqjF`9!,{R4tQq}RQ"HÎ;[<_n_jҳK=t.+ಀ XZE1I˞6f0Q" xBH"OZŚ J:֗搕͚iy5*A?Ri˕`Hفa[ "0$U*2x 䊓5Ka8ɡ1{jr3Bķ0[*h@(NsRc$#d.{+6zO9*c^zS^:hn1U.&&[)1LaE (i(/JJNLPnEWO2En1x˅`p=Me.5KnL[T QQP6~Q@X&9c21(8帿ўڧQguV7hfw$nȫˇ\?A=j,SCP8!"ɵGP9F K7Vkc<U#us2uI"EW.4}Af1=WMbԭVhr= [}Tu't52шn8)&pT 0Q) $j2p}* ri@H9:+LXC"cnƘ E4`hXKY-ehfRYcԤmua]|HH!z.!#V 2:PkCq`'\xX|fXwzQ81Ʊ(4 2{J-,s7wr!j[֦Eu"l6sA@rxZCALB)p1ȩv nQPn . #NVԄ#.y¹<\ҫI?HD$DJCu YJw]ZIo!Ik"<^dX n=(;Qȣ`z? ?JLzE Ǡ)8p*ϲ $-&+]IU'8HҚCeSֽn5ڀ{RZɳgp%\.)HRc8$3LUa4Xp[JKa+%%R9%H\I"jZɶ)K QKL,#;zO06v~sb֦ ^01RvVMEhl-CUnRSP)Q@␜P}(;%PqI ʑ@޸zŹ\Ĺy6ħڴFSMXq:ܩOT֖ "L B(*=B٣qcE4,nl,zLVmOBmXHbc\N6 3Wƴޖ%b)&j٩HGԂT+mRVG,{ԁ@Hk,BtiSOvRRRUPv 0eDZ' F2WG{g% V|Ѱ"U +:xokK\ iuA 3{煪,ORr9jcø]ԘrJXd)]l>WkE($Sr8HЮqh S~t\S\qg R$@r"RZb"@"nu N BfSXzAbqT$yi"|t5IؓHEWeZ2RqL"Iwr g phgp@zEdq`tU|Z>&D2HIi;SsMɤҊRbm!8Vx\ಞ+fq [v76ɉ= )v'A7WKZp.hu8o19#4riHQsF@rA.E3OruE%`7qVu% 4P@&)r% u\ǮkYWFPܼWg[|FFϥZvht jtɸ ?pA-,{UqnܯS./ʧ>}(>HB0?ΫHosS ¬@ ɢ w5 6w6]ԍ#( 2+ּ-ڴ$hr洔a+=*##%Q@[h\ qޛ@ ۥ p򢕄wnVV66ՒFseAPBXUu& RyTAWx[M4iw>7HѳQZZZP)Ԁ( KH?&SL惜0h0|qF((^O*WIْbj2hq=@abnn?e*B@ L#RS֚e\ԔP9lu4;~cRS@(P\&qSڄ^`tEڲjۙFeדqQ4ާvgF"֭]X틳Lƚ>72I {<ꛛ >U;*YILJpír' -Qǵ^TwgjR9; l~wUk0z *)#wTj1R=+V5*i٦])juch5&(|`hz-.=p {PykҀ baaiCbM4Jd$2o'Pf *{{#CLwhe\8" iM9FvE;>Lr> Q%g*ᨚpՏS6xOҵ{"pEʥM3UP^6"CZtu'r ?4ź`AbdTQQ q5bq01H c^xY1?+X TOi XˌdN3yQnvq ~ z 185'q@ƑM8鈍WDq“@WK]Nٻ_ Xޟ'alsDTZ&Zc9$c0 ( 3ʈF%ؓY# 9Xf\qTžX>LBӬV5rhJ7V҃_*2A.v=j[N0 PiMIQ@i;@hqY~ =a3Ϭ,TFȬ3^5=Wڮh좴L5"rM$[;S ?&`5^jA~lt "<Ґ®3S) 0G(M&2VIy/ƣs[ۜt?&eӞM.z`1җhih(4@ `J;?4v YӝԏzƭGVFMŒ: d0ElܠSъ%u)z0T2$IpBJD'9<mJzUK8a1ʠUV%%'=%O^d6WZ=x1gH5(ȫNڝf¯G>^vp}3RE@*ڸu)&NSL$FU6g[{!+1فc{BTTHdRDu|ԗ'nx (b,E!rr~ Ml$HL|@>gƞbbcm1 R²)WPT4&`rk)-dJVLVXEunm}9NL&`)%۟aޭ#h+#--8aQ@cIҀ@o#h5^7Og+:Rւ CHIHMMIRd .3wZJU4wGēH ^0-9DvNKqY=.zj+دdb5լ6:ih5+2zXΧEqH>Br Keݑ*N )1P1 9m˚iM0*9eCMZ ]w!ڴ^]ۂ1EN55fXz[st;sȫסֶ+IT`~5=FL U)OJgBisJU) T&RHOՀdRu 6*o$~p,P sRiCE0#xղfO`H*ᚙRGr mb[E~Imtґ~zUHaYVf2ѕo4[^ Վzmfox4Ԯ=5eV7hP ?Z=Z!?'T2+ڵ'shVE8q]K]N6:,qVDuhωa8V\)seʣ#cLiܙÃ[SUJv֚j8 9."h\ P<V_Mۂc?tU2 s%fU}2I s^jv@q=*/SjREln!ޔQN(1E!Zc݌{Ɲ305fn2*I\JJ̔—vڳ1Fjb/r D8 i$V |LDs$O5ktXhO4=\VKȪ"4jn1R7 59zR@&J)x! })Zc(9!is 8"h0&'(DsI|dY{(V2ՊTzYo_[}O6qqvg~NINb:zZ!&DPMҩj(:m[֣ fsn[tɨHʙgJ- iI kg D[VQՖՑrքgzSR͌QqljCq!`:4sVEӇJoz=cic!GZfM(c@zVd*5CékVAThWr7PH$ɍ/Jx4G/ݨ0s԰V(@8tPsPB.3RƓ`!ԈyS*tFJ5kJ*RI YFsZpe6:Sn֧ʮHGx-#5S8t@hfJb=^nwFal:^e~UlŇF)=Z@>jE(PR@\6q֘WK H' Tn*c. $*Z>%`:QT+6RX.<1dSYT*5Oؒ;^FEZ##pSpܧإݳ!^zmʹc8ZD!d C(er DYv;}YC̣P淎0x>#6;{z¥+#rf68ݷ0՞ڔB*Ѵ4)hCR4B))(bShE1&h-s(`YeҹMŝ4HܽkAvJy&jAٔuﭚ7>K @ArVR eLc^>tO˜+>0}ZMz]1wW;SqiOuVS+F{j;LiȪَ7`v]Ys'5 j)7r;=8UpZץ0"R>Dri5p+7-ʵjzzI MWr P8oA{G3 u#ҹH9OGcVQ5kw*5⤼UgR}M#7 LpH;4緎xHk|'j2HATǎ*ӹI(vf^qU_+Qu_E {fVQ@ svDAbܞ)uqQܾȉ4s7GԐ"0-ȧVUؒ}0)5p+l2Xl ހZ09Sh0"| T.ѾӲ% ,G*/Z{#WR2 qemVQڦHq9f\<%`r1ScxgD8ac޻tuC)ъ)qp9)4)sE(nybX7qޔ9SldPS(j)Q4L0*۶Oދr;S~4cEpzqb)R)"5Y>5=LN=ʧGzɠEvM@&jvw ~t҈MsI p>lR@J8JcMV$楀| b/-N15^N(`EgH OŒQ }ZSbzɛ"ǁ< IJi5A&|lqTDe)P 4$n Mo i2~Gk PRFWʹV lj Y\KLԫr gIDncчg8sjoJ^I]HX'iRu* NqjHBdҖ ,\42oIvz'gz rHNQYn"cp i1^ƕJǡ@Adb3[DR*L|$MOMC\G *EjL<}(U%a$m 3R41bcmE9KTXVUjDi5 i&Tn±R`~48iS jNHѸ (u 7\Z.r; rQJyYJՉ!J7⧳u'a1TˌBd5x2SUsPi74}iM%4bq94m=h@4=)zPsH 'Pks=(L2C0I# )RKy!g1ĘP=l"~xn-C>b$m{QUqbm4 B*=újT0ܟkKcFE#؈RqE$k2O>3/.#1H⢓PEԨ=)# feSȠ$5Y=jyW#kOTHNcǸA5F6WR)nָ(AZ)KAkʵi<x6rT.c`}Dt{-z5m/jHPC 1MOҮāWli:J{U EPzLX~t"08`iL:McFװsE>}OA=6?+]N4-.6ݱ+0餏V4Q3ƪ±,^"5\1AzHN^dVG)NoC^MX*+XTFP"f`A=(i O84fJNizP1HAK@ƒ@ 6e|2 p皳0^8ȩt[Is{T]0ʳD!ʰ4殛u @XE2nap}+BL8Ղ7-[U4t6mu<*l*F "8LGk)+r.VZ/- ^MtjSQ0M:sVVUn;bHc38ASdi7SP c$}M@x3EZZG޽>7Cz-IlyD֗39/vDw]+e$sPAJ4l[8Y[;Հj!HdoҞ1mB^GsRRJ%)s֊B2(0@4{W7}.էP֓WFsWG9QcUm#Y'gs6x}"U%? 0IH)!(Ҡ4t aָ9c%;Ri:rKO+Bbkqj$R0{zV!G5iN1T11HxRm;LqGcLvѳl ($WS Z2qUwtV*wZ]-[SZ.*EM !tzd 5R`$CE)8A R@'a)!NNN\ Lb(8AWe}E2;DsZJz *<@ɯ^f81h@425#:[]@-4eWeqYfWt 94 2rzS4;JGaG!kfΡD>Ɯ"Z,(K)N4 Jc:2֓vW`0aAf XJPhiޘ욃vq8ʏE[Xf]#WLeAJ:E-vp{S@FQ9?ju}9E* t-fqU)G:59axϵTe®KCJWWZ]}ˑ+m.%Xg5t޶:); #UIU}H`U; 85bFF*<cIќo,J6pjVPQU$G qZ'bZBM ˤfn%Gjj'ixe٫x)[5~l]#52PBL ")@!@w刬f;sڃZ}nѸҼK UR9βOݬYNU:n̚Oz͠G!natxȪGB_ixvF{˔ޕ7;b\pH8#ҧ1N2R"PqvcdӪY7:ܱx' ֢qFj{9\k LHYAÑ\zƕ<۟04#uп@5yS=h@((4 Ldz1LV~C@RE8 COM1ȤfjZmrΗr$WhzW脎X2t5+B1Ih2AE!52@ʌ^X|W7IYh3`L@sU-CR)L>wb jvry+ҜxϥP⛜CC)LQ@C5=Zs}+bQFUԢZ h.8G(H]Mgbv L`=MkB# @! 2#0Qݖ'\wCrtsSQ4 ϿhƝb! ZB: x6t&3x$G!-=EE݇szhRc}FsWMcg}N*JnV~Ϫ!2qN;7=ENFik@P12)A4bkxg.v&T{uv7[R}eɊOБYғ2-w]'BQaB;v5FHy7 \}X]ʹ]vև+)☈m fMDC&;_wZ9.bLUUbѭ/]@O޹䚳(\FPx5x7UR7NS4ʤ;2"" a[IunV9Tj',0Gj18M ~ޣ+=$vT߭f՘ˊp7V“R('V+:Fu%u2Z0IpIDNȣ}qň5+BQSv+0ݤ0ja(=.[(j!@X1:RY:֔ bE)Չ8FpCTWVuk=kus_9VC[YY##:s;gdܖu;\;ZΤy5=f>s08r> ҦkL!4#8]t4)I R aZLSANhҐRqHE05V;fbԹ$\`EÆ)rZOP῀*ҼS!1ݪdj"U,&ے0y1vgqGx::kH:8QTPF*,r Ҟ ;mĸx ),54f͹ ȥQT+^r!3rMfsըXb~SdBV=(t5bUX U `s@ |cd8SWrq֫w]OJRqЮ!<Ոf` 1f˻,ZRO+Oם!ŢܓYVsاp;V]A棩ܩ+͜_mr'h:͍V\pEfj92{U;JdƛNBNvԑۤu@QHԓVdi$BSWiJ*6c4@8D'L.`=( ѽ-oJ\Kmnd@;PaZn84nNd?O7a\7Y嚕hd=kϦLJr ˺ƭ+;t;n8Cm6dc ֲzKbEsԀZH4 +jG ąҰ4/ժlgDv(:ip( @RZ C%l*HV=űILrAPeՄShԋ)tޥYT*ҜLg3 \q \jǭc%frՍIpL Q[ Pǜ\Eiz6*DZiz\[ea5zw:*dRm!ALg4d@ 84bMaqi7a ҁ4"jN |`t[}tbڳ 5Z[2ݸ3!a|ⷴFIVTRщ\9BV+)J<֮p6) <5gJV82C-hJ9> ;$sީ>"ȠO5A~U[Ԋ`W|ٷڮG*ȤS1(,s Ck9W2hKEImRtZ)!MC4^b8=an  ZIXEPb@z f(AU3EYfI܍8jX"o1\ubTtGḒ"J|*#0mzM&ݏΙ^ku 4NdZluK_™BR@4({S[nLnJ㸣 ӨJy'?3b;TTZy%;>S2%#=AIz wшyB.GҺEfsE=Fku`&eyJǠ@Ɍ/M5l"1b@TwP+ { |N9V}@:7ִƜEG";h@H5(*D(uX )i^_g(ݍPzҲ{ S52WGrڣw#`qA2:2שh6 (?60޴7$Tf%vjpP;bsLA@H4%- ;St ZLR@*(6OV-ﺦIirS mOu s#4hIkvavc>Քfc56!Dţ}|9$NJw=N7I]aE>A:P= !ZJ8 0zW3t#,<{5]uۋDH~I5mrP#SNwv""D4lqk(a8ab|21m1'U{=-m.Z`WhQ&:wpkC"֘76%< RT]߻5 t26@wn^VʑhZhRx:SX`{pZr}!\29̫si^b+O@,totI8ҚN]F6 LWHWa;QSQj7ڤ:`L~U 9QIJF,? PHR> H9bȧuB))ZCLE /($Ud_jE$qޖ+bc$<ʊ5m>GVaBLCK@%Q@p, Ǡ(cZM4@`q7m/Y3XJS%a{S %viWn;V@PH>8@QڐLbJ ;%0 (=+4n7֢{W2]Fڤ줳Y|{dڲT:e_/s@4V -0)42*GjeOfO GLjWV!ӗbpS it3:WN^S/J)]H ;4e"zT!F!W+f\NH$ԍр0 sYZ2m_.DrMzfC@DQ #.B ' Y}jX tqZ J`J֗ƥTf!oCC8M bRb) Ц2c֨2N4ri&g5&jh Җ8 5΀ǥhݖ˞ԸsP~m6\{PI@*Ee&4ԸW tLi)\r)p.}4kg6Ȫ(k Uչض%( ڀJiRg0#wp~U֢xSJc, P ږi)W=hwBQ=q:5·"t"~_>'(5L"՛A aPj/>sFj k SKMD$gS5]\Rji#lAzA…yϵ-h Ji@#2u;nӃ\ZV KH#Y`pVFZQu =2x+ ڭ:JZ 1@N"`֐\Zp @zM(q@ģ4p%JiҠV.ǨX(zd [v╢T+fgj pxuZ$h0\_sHHSS ⡸H9R:W(s#wMni YBkb":kՌvlr H㿗h&|Z=j2R8*}psTQ|QqI)6qLf)6J黶 JbAqN 0S1(T qCҒzg&Pݑ&Pvրi&!9⇌HXdkh\ٯՔvr9JYI#fGqlLtZD$ŞE ]Noۇ㸭:;Ii@Nj6yb4 }j\G X+T(dSU⒘M!4Pb1E+jI6fc)0T)!(k2t$Է*OPŠZ(IJ1@ii՞EA8bs<%nnh7SOsZrlq <u9sX:)8kǫInka"!jk4FpLzN?0}Ew82 $'V `  (!>n]e? ˣ-XR 4HeY b}I|szndޢlK SSX=J( ^kq)`tR#4c#AB?Z>5 t1VAGֈx ӫAjTbsR8R3siYPi)=()h Ph4Q@!K#p:eCX]L- 9YQmVF53j 8a^:)ikC@"8MBP Ɲz6 6(h Wp;㹍Iپ^bPAEY)iP "AGծa_ŌՄV6w$k:`|$2w&fFuv2GKz.,dI 쵼gtnScSAj첑u,|h.ѹk+Xbc6h"Nx"w $mUޙ,8\]G}XFP7+@9@<Ԓ)d Z dvqQoc1he$e/*\yO0֘FE1' fj)ZyRYrEPpGxs;mݔT\6Oʽ+-M^}K !AWhH+Z'鄍HOYj:; ĩ=/mr42~$=zU#Rޛ} >23Zåktyա;Vb%%&(8COJO0GzcJEGE+/2nnzT,CduM ;▘/N㶫X&nH9Ҏՠ:.2N3NLl:}rwV3BL@ E @j9\ؤv![H~b*AJ*Jn[MnDm~__1`U3X-YSYp&8W? rQp=:$`4|cf>*iU@I4zwwLbO֬ ÑH{PSv~5YTKq?L@5IBv4#ɜ )3Wɪ5Oasv.\933Ύ2Gtn6mMvuj,F;Euo'#$ #:ʚT9Z]@ &)Pi(SP@C@Q@k ֦kB$8G2tއ+& VL.J<~=Z+'4X(m; p(:@ 9  =M! Rbss 631I#ڹ*iϧRf(8g%WFiFWZتj1J ls E1N*) leI^uDYO20áOQX{e +`B#}Τny_m,n\'!̺}ЙO^aso yؾt.d>*֗\9ls*Sկ?Z2MXukdZ+}hq V4SRF E%/n6f W̞; [\(lϞY٢Ѧ"E8@Zf6x&TzUI w+@<)jkPTǸayj$B-AT\7B[sCҔt4i`i2ҸS)h1)j(➲(͌fxy7*P~tbn?l<L7TL@4}*HzAL֫>rq*d4"3.qgc.?JIJ*kv#@͍r੓(wZ! )iRqH N2SO7ԚqF3|eH[j#1޿&L+p}+[wF N1 tQS)·:zHX<{F6ܧZat,V.Ko)P+'tc)"9SiNi(hҀih;Rn*8vҸ^C?:wo5-RwhGٵ7c֩sֹ%fg@bhZiz2,ѫ04:i\bL;&+3Z2Dn#涗$kz[1F˕lY_1aze h"`($}Ӝz1?u 5/ h`ݍz! (Ak׼:aeZ+&qL$;P$\GKdsث+#Qotg֭H脎FE 9KQSԚ`Q`hqLR5FJ- #l2Y'Vڒ!lw|o~t⺺C.Do(IVDOo}<Fz4 LivXlbO׭iϙ{9XS@5Toai5qc>}"eeej񀁜;}=+T;ilWB8BgI1WFoE?j^v9O`+FyքҜ)FC =DVfP2ޡqޝ⳪>0ܰdRֈ"[ןHsgՊsyY)-=YHIPdց=M.`'zJZ(aE$-9#yB1ټnrKr-!GJZiwW'x?ɳ*Н/ָtR *O*@a5]4yա; X~ 2TыWGQ4޹&dLk͏#Rb"; x^Ķ<>V'WXT:FAc;4~.aڊ`'zp4 63֐4@Uil0(%pS*4%Į^x[bHqM'bZ0VN9bDJFTr@ u<J9SzWvH[}{@U(*(׼:j[wpҲ8!5R6% `yNiM7Q*SjPE:2ݝŰNX權e9sI4i+̈ lǵT|}3ԧ(롹HB%>{}UiErd3˃Ңms(XC*V0 t0 zH Rz5:gjed2?@=j'.UsJP畆CF6ELւȬHڦT?4t56x$F+Kne'd>5U٣ dbRkkmf9uaqoцiғRlPEnqPc#ҩM1ipac/#5{#8V&-2D#)VfpZ͑q՚;湚9&P7b{+CSfzvq̤$}kIĨՆM &gUa^2hnV"SRWFcJWA'IVo&2+;>9ա" `-2HĈUA(h좥hբr=*Sh<6[ɤW.rvCxRIJZ2yohmm)~JRZWG?NedӮU$.sj뉩ڪ9FZ=ntSft Qސ IL)b" ,с˦'QNThY<2-aED~cJj, E3 WRѢe*`\PfT4gwd\g1ITaVG#E{EN9MvBZܞT=,kN]N85u wfXd"ttVw2n44iD?Zqa5^sְ,zT vR7䵍|sS;t4) \SXg`4.7 ((nlf|>,rk)ѥ7mN SC2 B"b3T(<h[Rc1,})Nc՗FpWx1i+cH(NUW1@ߌfQ'mtՊA$3T #!թRC؆zM;QҘ#"d;I*erqghzՊi$rrwaJ($( a(P:PEQYtI!{Di %Xc : uVmFWC^?t1'NyIhsBO\]N$&V)!{YZgQ]Q,`Gm/}լ u+G,!W/*b*N; !$x sU\qjwfS0f U RS CXݫH̹2{TW\0vFvd6 ?W)VYZJqvtggIdqapYp͟9nb'P\.$bXӄ5Z2lпmaR~X.LjGNHwcČq@ncccXL7XQ\$iN Vv2u-J#YF=O*9Gr tmEIن]arc%Ou}V0{KS2H&I{ )hB/Ylzw#& !CPM0)|QL!a@d(5.YdRӠ$"&sR*0<*lKژ݌(@ EG4 e۠YmMg9kc;&Z[C\UjCV4Tf: (5^7$TȉU̙v]"+K0:TGQEjtQZ7ßC@8b(P0=0$~L{@c J(\DwQ }U6"NpSLk#R=zױhw?jҠ9;pkxw4KThPQ@zPN [G(>ikojXB>frMgȹkeZ zZN> ǥVk݈v8m"3KRDjky|#xb;I:1SVN3.@LSE)GZrÝ8ێ51Z6Le(B;10P^=*eG"wqXʟc{|F. ){֧+*j)}nѸ>M<=X+ sު_Y SfagroSiW+,o"YlVGc;h5 dQy4\ch\ #;ʹADȩIqlt"YzF%x#'8HwR74PRҫL/j'z)hP( (fOjf7Wazb,)3@Š-?-5O|,WZ|G!( u^ ItO9mUQHdm*/V񧃞E+ 4Bf*b=jd4Aa'׊ vb+ 6ӳZ&i:7֘a-qܞ*d4Bcv$RC } T'`.i h!ԣ`/j'BU4ZDto\IV@Uf9ZܢIEck?iޣ,% :PFs̸ge$lG'5i.e9e#%ػUGOdIzZ)ABca{QXGʠS(h4JPhLP 4Q@ VFl$42WGKS6vgљ@{V߅|Fy2NbLgIYVqGz!F)@ԓLbSELPGHbR@9NCHaj4WH y;ON'=HcJD{ԳkuQ6is"7elpXO(׷R:PY,J6dqlc6;P<2Xߵ\ZDM['!G2V{ݡsjP=q@CX6a{ל84G%sQ3>-QE`9?z]M<έUpj/.b!2L(OzEI c#8֨BE!2iswskj/؏2@H* Z@PҀ (Q5nr &)I 0:н( (gcהM8=ԣ834qYSC4+4hz];i+C`Q@.(R0< )] lnðCvrge='r`)kMZ QLAHhFISxO2N(IEPo[ԆQz苺;S 93iR(WK^@(i((RPE J) (<$ iGR)h?t@=* a!3/lnṐ]!$֨cn㒳&VhFE`Bd s*龅S}^!E"CГһ@+zqo8fE&xZ Poѥw6@VX\0dg)ٝtsӺܽ SQXTyوqJ QU-~ʓW*/,< ^T.m$IcʏѽQҮd΢V)v($t\դ4*弒$)1MklӸ j.&0X֣}#~FVfϤ3Ͻ"֗La-2Rj&jHx]X^Az) r4eAXT4U E%R Zc ¸ԋ2̱ڠZRU6lNֹ*>cJ9zS;-Y)GZ u]̿{!s*,հqJ1p9=֍tXJEYĬdH1u)?MX#r R5nlj"M#5[ӕV^Yj@%OU8ιB+=iOsS7FVNlxrf+Cp2iQy'n=[͐UwoqXefT%FO`+0nK"r8k'EdՌjT.GU0q!:7֝Lsȥ#=i80cQ-Z?t)AƜuE-05BWJCJ"AH2z8TFb.K/5Jd5֧=U qY5Ψl/WP U E bihJ)s@AEޘҢly&yaX"sՏRrlu pRV,'@^?-Kmp6>V=GfQ\k K)Š\o#C =3X zJWŠ47M W5{C! 0EQۅbkR[XHUj4ߵCjΛ**PQ]'(40PJ?LiA"X.sJfBR(>Qޡ  oz b_AR4*DbM֒p9(CFu e]]gXIGaH<>˽xXNV {gWOM`VS2*ZmCsnCNcN=XiH,,5n\g` 捊,c=Mu&Jtq F@{YoX7ЖwCǑFM^QLAEZ^"( (g$Dh`GdOZ EP;DZ=F+4bZ99泗SqBsfR?݅{EżcZMEYRQH)P=6M֏!{{7ijGʫGs\6=ZsRKѝgժꊲM!b*H8lXTeea+6}-R8_Ojp_K8ir}MX&LM!T>Ou*m8X3 HxcXN6WN_B}ĬGB{߫,Lh94a>sf5ʶ83 }jd 测Ը=OanդɜnEju riUfuȉS8Zb =uewUT~{ ;A aΖY!cj5hI,qfi+F@‚MC` B*Hv=*diYh5k ASNPn>WP)ʘPAkl +r+*KTWF&py )"x>G]r>5-s:[0qXnz1{:q}C[u^ՌWT]qApH*ZKmTVz rI=MG*}yKeJ9UG4xd%V3 M }MMkvvI0N bEXV/Cp2b6eA5Yjm`ek=ìY>ed+Iign>Wzʂz~5Sw.e52eܰQڵsN c*S *̃#/Z̗3,K裚M#>t4\Q\v(L9z#$@ ~\́J:Rh b'M[!z pl})z05^96+k)|FQ՘䚾!P$`jR&@PAJ%i]uI%tp%$RT"&f68 c.O5[ظ]ź&3rԮ̝x披!v7h*j "(ނ0*S:Q@.hL~\TInH!fhni]sMqv3 QILcƛv( 9-1 :Sd{P hH~C%S #'b9C"P;5q\U{;z)G$FgQ૽Q<8z0[c@ i$iCr0ު2N!5Z486EsV0,:⚿QQҬ3eMQI!)LjKF% u%%-R(@4 K@ E!?t@va!9vZ'@HQ8"4w~lml}WWڶd]ДeX C'&sk@;a,ivLb(Gz%oz(iA&()W(ei_2jdǵ:79LJi22;Q=8_Q] ߍn-/X,6= 9$o1ASl$$IcVA \u>L:sAVZ@A=KجiAV$tڮ[HűGLkpR}V!p hd!N Tgw>AqDa}@awqס`GZ;T)8♨ Ppݍ@zf8qQ_Źa QK`l}*PPGzQA@ J( )R`6ZJ) 3u{Zpa"0T"G8.]:%C<+լ9P07>2hjl.)1@҃@ŠtRu!(@PEp;3\Ğ 1cAص2~Ԃ3q^!ь.f~CrV2G$fJ$8 ,TvaNVe @1pkԢ7p"@Â5Rѝ1YHWb{D"H0Zy5;lY HG")/C@g4mHjin'ɅS5*ML^*u=o>o94|J^;SsAd2$BJʛOuph A^Av1;0 LS%b HB0]"B" KW%5-2m:bnx5Z9ss5a/K  A.vw"|pqEU٫mLT,M sRj;UϽ~Umh霂^CW4=*-r[лBU1ɮ C1i*b|*=*$ieY \ScQF殫q,g4UgNe^c4EG#0?.)cELp\UnZ!5f{պ1u*^o`9U+X SҨk`!qƢV4:@Uaj4O*T/0 4B?9ZRr*W2c`RJ :PhFI ] U&LODZD2h wjp98R/SN@)$Bj&*.qlAVO89Q1Ч+Oڄ^uꦼa2yjna[b+g2R\C8[d\>Ѧۃ[CcEhnU[+Wqzɴtk5Jms ʍ'i5x֑1Jnu3@PhA E0 J3Nњ24ȣ 碓F\CJ;W-/%Lnu"kCe]5gHWg_9UAiIٝ:4 )(R@ŠC% (EaEnូҚ@(өR`i,L|R$lJ$*.Lg\5 A191ɃS-Ei0/,ݳ۵oOćO[[lc]ލΨ$*AR22(\{nK4BEuoo}h*gBccgЧuP :̆003e8AM]͈nl\b=Fdi PS:S"XR ܒO:ՈV+wx $-P@4&( );:@5 6HZcDOA152F5S296t,"fcEpV箉2EjگD^A>(Q3nk %aHWj tJrnN(DӳzUHC ag z@r Z`!\YCI QdpQR>QN@Q|FTpz Z۔n_bkS$QսO;B97Qc_%8P2KFf8*H_sXzb^`X4Ҭ@@*B2}"y[(IC$UpE!I^ J[qY;@Fx5ka =?5-6cCҦV5Z<#0Zޟ(LC#@#4p8(4Rw4JC@)PuiE$PAa=N \ne۵a#85G4b|+sE"OGwn6\95AV IoiB[2;~ `!ۻf9b4!z qL ')D)B΅R gtQ9i{V7J/73рpՋ)\mfYާ|?J[DOsTXsjvu5q`1YTR-9zU*;/K~Y{Vv'w?Zlԓڱ%(PzPg=)Щ@d5ɄrM^yT}pME^#4Bir)֎$K˕VWek\xz= <=fDn#N~ ~t5ok1WqLQu"mR\²HT# }x2+ѼĶWoF=wθ[āj|Hp &Do)@joaҩ:FjͼC/ZgӰhG {(' hot9iH95rVJ0⇹ sfv\Wc) 2WǽVr;ϏDh!w*K]i#zJb9kA M&)!ӑCjZI:#K)"j\ncc9PrjLs@ 4CUqd3R@>$\bDW.>1m8djuX5b{-!;+Z'ܯ ܣvV0%qf(oF aGR*6z?t3}'%o ǽ+Ab8U?zOʀ Ӓ$b&;Qc Z)(4PE%d:rFf袢nڍ59Yũ ? `+v *SqHkC3YUe"¢ª"r0:Uky GHӬ)zazSjOElt%HyZ(s1GRKhD}n (T!`D+psH. @;|VsKGlQ$+/Ol8Y=j$Q֟ژ eIހnj~'TRvװ 'i /7)Hz7qXZq4ީꈒ=kHՍbǪg_MRRFuZܝY>YS-`=̥^Kڊ#H2?5:" uPIHE0 qMph 4@i1))JBiܚCސh獑i㯼&?pEM) )cv#`j9x GVSdRVsAT!٨?(0$@2y6GflƖ ha@(4#BC&8C G9 @i=SxBxִ}+ijfHyD-|jeW4J᱊`#)vOr b i);b V@.=i@ ҝ@ ILI@J:P04ҠAZ`R f,J[ y 0s\R8EsV)hWn>ѦB`֦kcl 2)u"όZnWR.NQWf3ސcgƞ/D`$S!8 J[!`HDZ5-Q%WW\ȧSV )-!{Vg>Ⲩ4fc[djHf27;LOJRijAJ-vQՎEAE+r*&WFN=˚3Bⷼ%K"Fܜ~4]7fz:@4v$b$doqI)Kjv⤱1&jeFy$wZN08B!cnW =Hp.Q(TIؤigqFOfV*R3H<HB8rc}sI hoH"i75Ԓ>TCHtC3NGz`+GG$BHi0(\1F)0MVeqkjd508">Bg%=`@\c`m#fYSUo7.Ti'fBz,foVDf1^Pk"H8u5Θ>2l|T@()u cC@ N7iH}3Rg=)b%mBئFPE@=3I(@)qH9jQ.aJiRvP|P49[ev (8Rh`@77%QQV!)sHa(nK@ n]8.zV5Yۄ3h&loaV!^Ou5it&.~NZ+QTtҤ9⣚ TT]t`gu er8!vu+o)k5Y͙G̜h&ps!S5qKFWqTNx#bZ39COByTN6@71;Tzo}*(2V3NpsJ ȧ$G ЊZFW9fD"NM`:IK eQ6=NI\ʖj#h4g'd*X{ӧ/u (ZZBqր"yOT[qrHhrr*-2EOB1LGڛ["#Od܊h䨬ɝw'$}jLO jOX557ajs`ԊPd ST j@} yK1'5|q.iP`' &ddhHد3J|ԖhlmBm*AN$u!1&4^6^$Fz]eH"iBh8Io+QG5aiQ!ILVZlVu G"Znry泥=.>S5UkqMY%þf^j8;2|A&w`s^ks 4,dZΤOE" A(E%!""[%af àp9oYsU[YvP݄Z[kHʠz " SC;(a]^D-rvGҪK?4ج4HW{;_`&(BWj_(1=ikxSpv`ifB3% Zc:KD1O4QLEI7zJc uvn)DoݪlAc0i>Q@ E%bx_'AoqS-q;wf5=YgژnyTbm>uֶ = 4e"$wUަ.Κuy0 Š}hswv- ?=Fh(@ih(`)hPh 4Q@ Hixv:k\媵 yTe. Y{]-d*Θlk< F:V6D`I-MR)XX@xP)pU)ހ$! f& # Rg+at!Ջb?{gm!9?Rd#5S2y Kp%%噎IPW|́KZZ5aܪ-SͪSXOJoчau5E0NE4Q1O9^X_sYЯRY*nVKۇRj$QT@ U<Ҫ6 3IbxjDir%L/@4:akp_8cCQQ]3UwC n{TYa|VʮzFIu9Wj|WZ\dGSӣdac^oXg;AhXD%N*60[W2?|!QZ>`sOGL]Ȳ e 84fJ( 92@"wcUvʔ\] 9vpBZMХ'5ήh{+u5fPGz}J݇0yy};`4N>( R)T g]$/wmJ#2&ӦuS)d`]D1TSJ-]lMDҊElqE81&f*e+4xDAsI$ 4WRר.2A V BHH#41C{b?2*]<~BHfqa^oyj֗3ZH2POR#TC \̑6NoE_Mc0fzԁ#G_8 ]܉K7-q2x ;T /}M*2@K+C:WJ[6chjidsN\lLV.-*=蒺3jǝ)V"!Xq'gRH5i [CH;σ|Ob鱏Wz^ǰS(\qIҀ\@o!V֓cJ-J=m= OB$gXAmx<ީy9J %h`aN8nsXeP֢[P,gFCaXˆ'& ;/{BF|E6" [#_v2IT d=gXȀh3CT&>w2>aiC5QJzkBN$En\ק64 P"%: :PF(i0PaE 1@PhSKH);\oIv芿ސRsOsE6=N lp*IqDueCs<<4kQZk`Fi u :Jv@ ZJ\4ʊ9a@5 EmJ/qZ^^MR> mv.Mk$y\P.h0]L}*2Hrұi\%=7oiU J7@Vj0&~p~+KF3jԄ|&sWc'ɞEcNc-z3sN[aIlxl]'哑ifwx3(CH4ƴƚcHՀhSoSO`HR/q,ʫje~+n{*%(,ݺ^R0RbB?6) NcYy'BiDԻu~-#P91V`v?&I;S1A85BW# LtҒ _CgF85teAӞIH~t^zO+ux'=P$zTYecfpMd}JWLח#omm%k=D)(#" j?ż$&4<)bLMF^ZI 8b˖Is)zG 3=^Fqopy\u=i/]H2 c+\L׏,8՘bbEr$ e @<8/ciO6.C-G7.B>obGkiBfGOc ]FM'H:},I^[pm'4+hgΜjSkG|A0zfWEkc (rި( (y J`- )h(=)NRw(5|HKXw.cqT$UJ1T('8N2 fhRzjB$tRh\'GUēF_%ke`}):Z67 o'֐;VГP6BOΩˮ\arjW2us1Ͻ&$"M8٠ 088,x ӄL3[o\T'@^% 1ƞ GZ`<.{TbXUvKD>&gqYK G'KG4s`tDpH TfVPl塍]䪓E$bUZM/mKrU\[*a:hk b"v+uԹ$hmEQK@6 :ļWM' βvOQHq\zgfOp*c.q֬49fWqw'eLάON[1T5CO!:S , 5P~T tTEԐe *CB1)Ȩ/mH$WR yg.wq*rxiFӱ.CYF8&^>G0'zݥ\ۤr[AЉ9PqTZ[ȆT2ǭDA D Xe/,!#=(I E1k+_X4hIV$ 2II:uז2F;-ZZWHOt8u=J]z.MMd ^AMosjÇ4SPEW9wPC 0=2}&8hBXNUЋG3FbFU=kvX)OAh5:J(5TdST xAltkX%us)ʹSWb23)ewRNVF kXecX=,w^KVnWG"F1~#srcB޶98#FE0yiX\· ͛֩_g_sVbX1q槎\ += &G"AkKXW2]N=NI8GALY-,TR; Ÿ,:ۓS@ΎKp8i6$Aq+A{֤M"N'аExIMtzVHUb0{L@",ʤydQVd[҃@(##2j=h(Jh(1E5*9qמ.olS.Vm˼ҲG*Nzec8=&Uw=q.]fX`[X<`'NqQ,*HQUc]qqfñEC*${S\[8Аyl94m#8Sq1&8^*1E4戃qۚhLOV91ߚr'^9lU:Svyij28 y u\S"(ETH,d{ӰUi ^iQ@r }߭Mb Q뱉|,zt*ݨN+qYʮĨݪI#eՄ2:)3H51WQb.3I4J}U7 @gι&gNWյIE?,WxU -LLzud S~)[ ~6@+2?{qR[4HRBԭ~$pR@ 91ž(MÁMDݷޙP{ ;%&xSkR8HB@ RL 1s3"**vcX5Qڗ V:ґLzyJ!ܗ`ȹr c4gSK0⣹#v90mg1+f3g+|Õi]7ك/ֶ: ^fsnt7Q2#7ZI%f2g)BjxO*e*g!}3E}Trﶹ"<*=n-I/=EfcM} kO"yffi( RP RIrj̒hca|l֋qHUwѡKɹlV=CLCo*zr8[M8fݹ`?J2W*)Ekdž_52:6*ZYa*sYy'f$i:}Ҝ:ש~/,#%"zd%dlUklSq`zT4'qIY\H@)5&AF˷C b"x;ȪQ-jK:1ңa@BÎOnPX[~ҝBInRO2y1 29kA*zmjtzE7P[!F"F|bNE) ^IЖ"AS _"? }jٞsgVcbQ"\1h<ڀiE0Q@49c kՅD'Y }b5YT.+ U[)1\2ub*"XtG$nMakve' gN39>G1NseN~jҞ˺Ks[Q8Zɤ觩+{4¡+uԕr{B⟵XS&;3Vyz4Y7fTϵ&1TS:FiX⾕vRacԏjkZZtY]=LT#6/l *n=+׃i[*T*߼cDV0v>ec FlSk)1@m(!ĊD]4[ gP!sVT8R ZJ()(!e@eԭ#J\/SI"62r7:u"z沛h¨]#bBcUInK6~¶984ZvJ3j<^A7"m'*}="^E9w8*nKN*ǎ}hۗ+K~!M #,kCx-oc$+ *΄Rb9Ei̠=Vƒ\[p1*}q@¡`Q:PTBKeN a֤*hcC`c^D8=k9-Og?#2UT^qE- #;⡆3,+DrQ[srj1?G -fo:٢xmso!çzVrgM*Qt;Q0ˎ3E$Yauv;i;Q;њ'HRf4n4̋ՅE%A+>n&THW!}rCV}RE=+Q$(m4M/[F ߲d5,vȤ%@) .q*>2'fM $TUeOe'qk[Ak{Krhkf* \ڇobx Ao+Kbv}U>Dc|2SדK *rm6SrF1wZZ Y;>*#&F­@Uo:mUEb>M&O5=/,CQWŦmn%uP=:Rm E_&]Q⑏$+.KQZ0IGғ)C~1,6odlM>Thǧ#^*t|H3Z1+ W-{ڮ nASmlLIlԑT俹DͲ=Ӟ[¢WSrHHQZ0df\*4vZƣ\yPJEs#334[l-n[2"WI0Q=kZΊ{R[= `oQpkz's.R(yڨQ/+Zulp.|GjQʃGP3UƬIr})+kp`$; n$,J괈Kpw|Sd}4)4A) CҠ$e8({H[\3`\Z0kpv$,qȫHE8(25ZXdd>w4=RtATs5~( rh!z|Ebm1|v=dܣ+0j89cgPd^GYcʐ+}{|Eou/T5?"H5toJ\LeNޛppƘ-^4,sV=QI_Qi3Ɲ rJW4P!@^f8F7S ~JFruBSUpj3[q`MKgh,Sf/\+׍˃:o ȶj'Y Jpj?Mu6`Y 8MXSj-j)9t')sH*NQI'ҰlM[Ers(lgܞhȮHdU@$S_h([t9)8Ab:kQsQ6OZ܉w'F P+d<375$"xYI57ٔI/sKdj/**Pr(cD tZ22EF*XwO f 8=屃W1j;#pq˘Zf a&GZFַF\j=fú!X$z@ήW>RTfm6$ O6嶤2x>}vzrOø%>V^D8G3(IᅕL1o# >)v"*.z7drw,ri`9,ČF:-=!Ski ,j>IX5#)@m`P10Ɵp2hKkt'zID645^ǓRaD;sl$Z|$/(:"2?U{|v2Mh`;O|nq(`3U[hܵ6ZڻgRvڨj:bG85Վ˕,iWs&(TUUj:1Ǖ"IQ'"@1TE}:(ƋČ9TuBb8VsJ~3TS*KZVS<܃J A֡h˖r( 0hQG e2[L SjWR5ZVe& :"2 GR.aʍi8uf xEcZt{3P:E 1OstV*сI"SYxQ$jJ LI 4"q'PS\~Vw1h$L&Y^)M)G':l-Ye<;!TJj%ug. ⦛A]A2:ԩ/.U ߩ FȏXXwTSՋҎVPAL ۵m,Ej⯊sVRn d)ɪRk[2.Vo\IQɬ]2GҪl&sb<K`J`edTt A cgLz[ Pk:Qghܙ|}:Vxl T>u=^A$aFhv YIu!]R4+D Z91kcBB+ZN}*[KVfoݡǮ*;`%"P0*\[+^ :35-ޣQ#@SVN (p~%'UW<7V5[ 璳"L3,3Rr\͙vE`[]}=\Miz@9NΐRb&h'>z.} c@Vw?ME-J@S07i-4^sɬ4tqۨ-YڷcOK;S"tQ=jN:V[HH Ӎs~oKff9i5n9YTh{N ANwA £ݷ_jV"Y9VcEӟ2^MV']+.ER*cb}2\;#lvF`FEEҀ8x{1UWbl8-j$p˞ ds^ZLR==x5]Ս zg佈C)hZAN;@HـLd!GHP5?:V mk;\mLr4I{\y.D]li>8O%s#fNM\)kh6Ҍl4Il!ǥSY QMƯ,?Oa#|9`.B6LUF |$Ԍz AbȹNoe]x$J5bڳ;QWaXI4^:3vQsҷ! =*  8F>*ucAJJ`G6#`ե8f<ؤIq&qi k BpX~u\DU"jEvfӺ@r.{)SJ(r}y'F [k,N[ Ѯ'B]D|M$mK>Zշ)G.nYՍa|}b _,BsFQ9cֳe{gֲr.: ,*Vb<]lA7Q \t&2j1 dKԽRPGߧ恉i`;1bNY~5mq3/Y5D$S }nI`9ԶNi&i\i Оj)Af;qTS;N$1ж"63&ṁC@A#{wZ n>gM$yApwިʿ.{֝[fDx{3C<1|.tmkmHdҎRwW#ԣ3J.c*9yHQQ4ѡAh%TKMXТ۹*lJ;ÔS&);R`!4PJ( 1@ ӿtb| }yf0/5j $Lrgw1u*R=iȫp=czԴbx5mVz(3KLaMSLHĤYXb6;0* 9sS 4Qt]Et`ԖRm0z״![֐$Ō&Ou78fy_RMg7wd{xH*tR_1 #Y%"[~̎w[ޟqz#"9ٙqE5YXlյɰ753\Nz9SwżL]nj5;:lGԶ<&*aH둑ց&SA&ݚ9jQR&#"6@k`כx@}>֠LrʳF~"6֬8k(uRc׭4fTӯ屸VV Wu;UEѫ3hͭífj:2H.kqp,-OT$>in x䣹$cL畏ԃFi?:jc܃=-lS1x{RZ@aHm㶏0WՔ-KElC?s\}ޫst!#Dg ABXGdJGzR+*Oiv҆qf~(3J"7M3 ly6D'b*> N_-v ԋA<61:Vp 7H,i4- iVkՄPIĹ!OW3u#Kc25V'ĊR&Pԫ.3p5NP1dS֚Nߝ o< GA~TɅZ+[(hrH7~_% (3Tѭl VE(B-Rj;Hb9H~>{R,6J0)WAYΧsg[NC>¨<֞-㚚WJ64ӋP}*&iLsO`?Ϛ&UpO=&jhQ~ꖐ~4/l"U|]BO++ d.\g/RU$.fj2yv?.Էؤ'' +#SЏʓaazӽ N8ڝă&-(0ڠJ3&4K40= ֚:L\?1R.O^(CcSYb)q" $`9ثrj<Ў Y+:NihB؆7ĜJ~b:WM3Ce[j?΃5腆:T$tAǠk8ޥcBNi h"AU5,i&>J[;3ڡj[q4pRZCL4Ȥ c@Sf4Rw:JJ@.hLȮU^Zq=*=;X`dM⒳2^eCSEٚΝ*;b985 eA:b */`?&mޕjr N>Y@X~#zr)5;1\L$P)U2i% &; =T@KqSQIu ľ*jI~PE&akO jÒN$DnY 9#OXRnèQ$RZ;vUܬ0EHSiRz j rҒsUVwW&L, zSm^[ e$yZ.u/^^i鰰hW.s*>c~ c沌\fX\&peJYƔ#:Ɯ9O+TN;1sX&Սď z$<=>z3ϤcjqX),#"o3{WLl&<\*:v,C:.hlF bLЃZZv%jgR6=K!YHV.G]T$ȃb 'xMt4H +8H)L}A\u'zZ\JpҮ0bO:K0Y%p]v_=!z>a܁*&ZF0S ?bQE@ 5_cVu6FU~՞yF:Vmrw'8zغ{`VErd2926WET0 "?]~ eJFь ie1=_RM]$HP38pHp)+R 3S,*2*'aQ9ey5EUUgՇ 14ʒ1q]ȻT5MHt ̤[&F9S+Yvu#k5+wṬ:(FU=*4VQqޕQ-})/sddNa[ɐ{R@w|FT#"1 \y< &s9AND]~e /#n)Cj̖҅SanWqEzE*+)rcar~WA%%4HChVF&\ִ}ZbC^UFCf\MUrso ljcJ  S)hQ$Tp\s=+ b4.#8D2h@R[C*ʼnGhJNCE!?3늟'oP˜$x0!cNJ񊘍T!RVyu)lYBpwPrEY" PI@X2SƣRO:$&9oqMk08VʿiP&Er!~sךRnW}A'P KoQYUs&^TDf`P6-՗Og{%z;G%b}GMMB/_J|.6v)cʯKTsK;+5&&9 6ϑ"ܒF'Q.-I]+5%*y[-S ֵj#%n:N68EgRQqS4V+A 7cWr(8*M V'$jRtd` eAS޻}+ pR(:S:) *QIQ` cNՀh~URV0)\W3ncBgE9ڌQ:u;I&'*kX3HlZh:WAŰSQ5%t83VR6y?0FzdE(;kAC}02"vU$(sZSCT@QH KHc[E$m(J(E!ޤ "iGC%1t?>kFڳ6#>&O_L~@L{p3,؝ Ov-HmC lg/ mKҺuRtQ)ƢB/c+ դm²ᶥk(qw4l:[)Gj:`+hKد&rSҸ;Wˠ-Y-9\ ͼԓIːW2JabXE3cl[j!ħуN4-CWw5MbEJ8R1Қ`C"YT2#"hp!Ӎe#r+{X՚@sz*5LKyFsSD8T{̆+r{;m_z/J\l/b6,Hj"i.YV6Mʬ-'XP?1uN$E%ⴄo~>&ֿmp· vG 2IHk#po.x>jAq*x!j4WiBSQ~5KCϯ9&W}Ŏ*w5}=V4l/LCcP>iʷ$Ο+:*A6[sUdP"yb~yP8/+M7fN~7 )bsj7 gǥg*R%?rT洡T̳*9Kb>Z 2O #Քٝx%gKh8#GS.Wֵƒ"BHoJ[ fzN :)GkKsҸܝږR!B [cmX\-P Hi!(S9Bf#y>YuKh̀)3kС銩&q' L_PydnXBiù8X*8p,v`sSeAa0JwG:Mp瑽Xֺ ^}6S`Y3؊+/r)JMyr=9ڰGm$bw(".̪U5mM}vq]0ij͍;·p_V< {CQ4"𮘍۫N;x@Š=B]M\V'< b (PI`8]ý uSYsQ *[2lѸ+##`'xBz"wҪvF$E|In򃈇'tZ<upIf?QB n$k+9TjX{մ+#$M)vQ.75j(RA6X jC JƓA) b\jV9kW\=D"Tpqn-)Ԍ P3Lv8I.HfMkJ[)5ײz&nlG`zhyQ`;mYu7dqVv?p 2()u :mU֙6g_΀?l>k6oD^hI\ϛVl/!\SķMT}Ry #~&I9#LO!Fi7cv) WրDFl`@bPzPi!9SU ⁢֝ ]'&WrJ3|jfEQ[cuGcIOjiauV2X rYȤROW3M # Vl8!Cd԰ DˋwKuJ@m-P{<\! p;f{O.Uk';0I!}K?uMBqOdMq+ID5V@7vƛhbJ?i7E&ʳ%O.I7L2`{Uwe?̹\=kN?D>a,F#EF YBipgˆ<8yNR-+媮1J%>w 1Y|#i?5,ѻMuYK$?/dkj^)*f0dgZG1 @*I8UiկCVS>W\uBgYҲ=0}Xۮ1 hJJEunPǁx\eiFZ"~BrGR#ihvCQs҆\Zd^Yi^MF1̂ɯ@ l(%rʼwD%3K!d[=n [TFD,E!֜?JL[jF(1,)@;҄9uTGYwȒ Xr01UMљ{}]$pE9+ţ$Ξm2f#?gUgmpF*&s2gojI1[DΘcА qN4 Z`%(HSK /~5qk8 wj.enj$EZɹ=ě}`]sLz5x;sڔ69?1LVG(^f!1ǭc4qT26OQU= ՕT’@.Ȩ;sFE-F~=Vj.;q21@=z՛T2æenLtMMbѷ iŞdcI QP="ے+XEJ1)my}*ю;xo[IpRRDoQVdDf ҖЪIJ;x@*yt8ern +GSV;{ pkӼah˻ tٶ +j? f\xRN*TGvgM$#j 9uI$F. Ϙs~i>yÒi|y?;LQATv. Pɢ В|4FʌŶxc]L$05WJn Ag ,U>GMFײ V 7sM#cE(.ޔsP0Oj;Yd$lAR[&XH?mKɈ}k)Q*0mqhx&0bxеJ is6V*Cn+ NRݚY!,ALLy { -{\Cv1 RQYZB=M$B` Z]G4yܬ kQ=cү9#cWh7AFigސƥmlU٬ZǑ.E+u D癛m l2ijm!O_QyjS{oFhBt"OI浱Gb:[+qHkMHxhp|;ژ'#vbϥ.h0oΨZ2qڵe&6G=n8 /Jsn'fi&`f=GYo~UֳIx|8ⴄ*}OP[?v6Gۻ2WfTsQ`c#Jl9dbRXWv=IF7eu.)R1HAlVqNNXUQ_ FFfa &qW*V"Y@U⯣XTG&ֲؗAh$٫N<–HVUf#<ODqifRdg?jza >9vr/GҶ$h~|jH"eR4@2$%eF$ftIwbaE nږuvymV^-c)!;QKķegh⌮։2:c5|Kz#Z1Z-6k[}[v{XɆh=*$+P]߅C}9Tv6tFTU7mMY`tPy57Wgٝ1¡`޳e׬ǥ$'.xq6W({y'ޕ{T;eq$%x.JR+`<LGux NEJvyQXhıhFuH?U֡\*ɹsssn;:@A=jAaqprG8\dxrC~5k1T>nj,ԏv<?iZx{NSjY5wsu&)tZŸv$AR"*I@Er-˯ڐt2RWGkcޮۆ `r+khZ1ڴ]7#Y62{סYhnz =+*.DQ`fO۹#ڟPZ!oΆCZI%49lc<,4.41F[dj+9M"A"QܮcZI.yn~S FF:Q%fImQơ1L='aj)5!Rye"htO$k[_ABSPx䕠]6q Ji J%y1ou&͵kuOX)V#flg’ [xd\ S$ӹ۪#zV 0V$ZC#Uj3M"XSߙ9LqVis]ru%%Jg(0PQZy3NFo1ǽ7nJ0bG`<-~k%H읫i cmjF5uv nh#üdb?*y^NSRNmQpj&E*f /lT]pjV9Օ!͙v*jImA9SRohzV$ jOTL.⦎6rA&k#z÷3=  ? xaJ:uќ8dAHȠszqE qA"8@j@h٩ f 3= h9Lgځ\]"m)n#CK!'Z?psֳxZ(dy5TNǓM=ꆅPpiɠc (\F?0\.|8$ IE]+1WRuϒ>:SvUSkUm g;8Y=3ڵ"T>⹧RL1%{k8(=8CnTݏB]ًzxI i`ۜIgR*:XɐZc󑝰ݹ\4Adg҅waǓWV^|:Elfs4.CҝpVd-8Z D:G&,x)HąPb8!_=Fi{g+ 3_-7gq ,!{żôle@1ik$&Ek].ˉIʐ/kS&jteW9s8Y.gqcՙ nlY+U% OJi-s]'ŵ痀$"X"өJxpM&4oxbqКA$ԒK@>;U.M%R,DQpgaeaUsR K.JU1PzMلcd j591 G^jI3Ҫݗ^ Oom;|O4搥cGtd.OqL{7gRQv39U/[b@9B0z柼ut )<' | Fao"+Op.C(G'ڶ-t{[P6 iw9j✕D#+S_zw83Hzn#B O@C}-;3 LiCt"P*n΁ ޚҊW ڃ;JW} +tֹg>#:F&f犩pré62hQ]K^e4X9X>W8HɽXcq39sКbO5֬¨OCΝIfn5zA+曢yVe0̬앹}@Acj ^)w-k.s?ZLZC¶*3R)[i5$#X/BڤizVMp.@qU_ 9f'\ܫ? ϟSHr+}; M>vJ6-B#9 >5Rlڶt굧o (2 nV5"Ѭ, (GTbTTpS3@((h&HdL`>Ϫ@y~4eNJ2nc!Ȇ =-1hkSBZ}=;㑚S&dM#>%W nW:"k5[R͑:Uc5(c0'5R83ޔlsP)>B{VuVɔ;jDNJ&DTWkp۸ju$r_s#2^j!,Kb;~i5̮zzR-qsclfW\/~V+w7OZnyPh ŻЌTU~MUTSzX[(i]ʶ\{ŀHTVV<nCkڕ-i}u?4 Aeu"nf9&jx}(X(@ )Ep8t(lBjLCs.q4Xb⛻'ڋw-&ǵ!zLS4lQHvJ}Q׷P#{B\$lrOfk+?CopfLy] VJ,HUKC. ˢllUpO5V@v L~>k:BW'ّTek0t !.)x5DkƿépBo BWb5[$Ǚ. <}Jtʛ\‹l[OA9$ql$ ήzU'C:)ŏWt?v),[}@4ॹ*$tF56;1j髙OC=oH%t~gn}+k$FXݽk>`4[3\"wT{̬4x6!e{o`+.mXմm\J@Ҋ)) :Bii i~5q(z s&2!BO[ː{Qa\͓S1?ZF˶~F\7wS!ֆsaMZl:VΜr8ݥ_п ŀCzPΈjXb\,( 9Ȩ`)7qb5 10){Vl 9`fZP*gB"2cMgfLh9=6["W[{ rn,襩zhUj 1Ҝ5FMY8 )`.( ;L#rI#UHioZoagq IS͈<7a?uWⰶBd8q@B8ؤ)&h"i .1)83eZǑgf]njfbDh+.wөě~XW(K{wpr;E8bsE jL昆0z4$+b[iL.*j&_viI]1qrsVP5tvˌudR֯9cϽ\srA}]y.{Q/ ;)9=i.1UUwQ%bN Ly5B `I,HXRn_5p:V^@͘W:st§CtvӋEO_jTOIXiJFZ%sȩ"g\zDlkN$pfyd0ږ8۩:6 DAw `g%- SO{+V.x5SxU vIt#)Bv빰Os!yKj4wedh!)RXlh6c y0ju5c9k͹uLҸY8R+2qm.l*r"i6TfæRCkѼ/8Ar@eM:tV0+_6QdiƵ BMCži"[kٟ¹ˋ˩0+4˹Tf)uzyH#p}r0)8hFWֵnTGs6[֒A(4g'z 4s@FxzQЀqRyOjvÁ@W4]#\I,=AT~GniA516_n-77jsdzS6q_ꖭ q}BywH{ Ks5ϯjn?t+= 6R۩.O(dqY Q彫]۪9gBjk !(b)u,@5nuqX#hXwr{ٰ}=>Y62v2Ġ,8"\K#{׆MnҮ0V<@PMFI6ܑڭ$m<|dftNA]E$qfloHxV1$݁oBGVgdNƟ[N*/f^/KtbۜRv*qUs;,GԂ)xԣ u嚼_g@:5gQTWD170xG,w(Hs"icx#=h +lI,MJM]X&O̼΢5)ՑR74 Z}_;sOT5D8װh3oEp+5s52 ZE #H h@Mfh!O303JɹK{ {ݾva>X73~u zE5=M¹Uvc4i@G\dcFq|^*a\l9$>y昮NE#4!5*Ў*F;?.A7̴ɸ$=; H=kJhd:uu ԧa'mLf xppkM8ɅPƼ=5\;w`]RM7(R{U4뛒Q;}KM>um"ZziD}ute)؝tPc"ZL)GXM!Jԇ5fzIEN+ͼSk慻MY#!vmqt%멾r9#5#̛rAE&8:r/9ȤGZsL"59oֆ'4VG{GVN,62}MkyGstH"y$݂;洂^NU4FB@r3Xs>m6^\$htڿ-Ӈ9 _ÏX{i9Us5%,C&*ifY̶f)2ܤ=tu^ma]Gh$⹤#/ I&6B~jEÌ2}XZ*~ʝJ itZ.@T5edCPӺF&` Nr*_%ͨW)]>{V4p ހ>id` c 6 >K~U5*I 6+'}y4h"<)m;XvЩqkeX|\Wg %`VKaqLLJ D&yhD'S@:JzAjz=b7WҬ22knru3=T8Z?5^~WJ:zc%A19+FOܚL|G3= !()⨑VV8 ή$Ur=i #ǽp7I۷:yY6vM ;'X_.IbdG|Ӎ,>i wFJcM–c!pt4A>n3H6Y$ԏB\SE b)Li_p^s$t0 W#wPVw -,vUTj6v#Wm$POarIٽ*͵pm8Rcm-2R+Td:םxw9gSbg挊j J/R !ZWd>{*-{]X҉- ;qN':C4yċ@& Ά64U8Q" ɽK™d .SQIu zESZҟPBZ7 ͨ>y~5qjs&}D1~uq~V&̩ 5 vKfH(nP(2#|; $rTP#1~Iǽ 9sZ%9j`Ȫ1j@~bh@.S\LEFp42M`Ҁ)l `kBAzhъL̹REbf;f6yoQUXc WJgRevf u #-fçM!sTinRMVȨsZA<ft@mu&cI)h`v˖ϭ!HV1?#;+ <Ǵӌr"܋QmGZn&ydZz5$69S=#l$E0b=D*qҥv (MYu qҡ{28;֑ܨ\|Aoe`2XƛeNEI.zfrP.~Y&F<Є4zPI@ r}i 㩧a6Ww\59l.:SDR6GnM&-hb8!I㚯+@ԗO1hlO8-LISNCLuyqLi͑YTWDhi 殩޵sc$ *X{z>O{2>ZxF%!$+:tGT#sfG$ r*Ɗ0r6ۻ6Hv1RCpAbs"%iX¼o~jW1Hm:\D#p\Lo8yYؿֳ[}jzk>WssGӯ*pEw+ql9g6вEu  C{U9dȠ aNu7Zi5иAUƿC\,2gC >et<"C4 TF= jٖ?* -㿙yVblCd.I1#RVckEDPUҴ48jוGJT!H&E ZNKS -K1 P2@f(h+GGԟNIT5ѹ~ӥq-ř¹SONvf'1($E+$)m+v zR(є䚙""UEō͜gI P0+Xyum%E !&F+w4XWj`0N |¨5uFwE/]o\3٬jC]S UF-2%2֛)Q]2eQҬQ{v~/de~pc9QF=.-n шdc3UxZQ]0QՏ,<1LJ:g0Z\Ѹ֗~;>{/J(4!@iߥZrt&XQQ-}}\9 8rF 8D~d꣜c%dzrkc++ 2j0W'Gs{#87|irEy' 4^pvvۙtc[* G$fr9xs`m*'=b'˕1qHE&KG/p'g-ͩhJ>82m$"2u+cb)6$TREA%W#7S:B 8\\昃<҃ք!z樵+thC'AO|}3X1r9 C2sjtwUػF ^yY틺p3\Ԑ:P94cN3P(T^e*zBJ?*aT6JЎ_/JWtKIG5-݀Ą<]w"L{lFhXޔ맆U0GM 4p"D2 AILnN r; ZshJg+ >cXP9cPM;@[H7kM6 Q$ͻI),7{?`ԤZR`!^2("p,%מlĎ捱a75r]LU9mb'$f'8;pZSbYon0 򣖔= }_AZ)E6 99hvpi L@30ihԀ\v`J(P ) q@>"U,$=䀵# قI$Q<UBw|F8R+*r{U.(zө.gQS.ڲ"3Y qֵb~#·[Vgc*s]& IRՑca}HIJ_k=QZ~M"Ws \<Ic[.q,C 1O pFMHaS1 z@'`%ޔh=(SK7uԊC2Aha1Qi2gE/#NTW*ܨr]kSlF.N+;HbqI@ ʗ8< @ψP ձֲm 6L^:8vEtGc 7yFI淭;Md2xbg#+JRcQAVZ 𚱧6:75̝FbMPf_± InC99桌$V_B@*/ߞ@Hv-9!rn0VDmo}ߥwhjuqNElwa~Bx.j2:̜8kI.zR= ,#$weMn ֆE\]5i4!`&8¨މAUjzDƦІ`eN"h,yl[LTRC#5˰eyVS幥MnSIҥ@DEG4K4eXg77.d0+ipv"rGAMHĨ0F4Ea.Fjov~Уtڱ6pE#S6zr1B>bQPĒIhD>3SS3ӥEtwtx3T&?T mRT$^W >fvEhLU8#AlzmIY.=*跱$Ve;: +w|=Ec[esKԊ΁Hᩀxu=c4GJ`)b9$n fd,XM7KwQӵ 5nphqKۊ 8c4N(^ ? " Es Ҟ#rҜ'5J_kS:ϕp2+76 Q\NHÓrQ*FN$NhO֕[ހ0Sq'ڴ7-QDʹ׺u[x]nsN{'o5b-*S0+iN4ќbn<8d8W9i2k(TF!u[ܲ8 JW:9 7ZM"˼֢P7QbCumd41YW~)0D?5iCf@Dl'5ui M@еlQW#|$6mIn޵zo<6-"·3Mt\Q5;swnZ2w 1nfY3ǭf;KcMny[2*;3MX5O֞B9[X du"^Ob9GcW;#[$ _]LbU=B871 (\ <?v24מt zнMRҞ0No"׭0z#4N͑E< NRtPh@)!1^zRWP}WlVIV[nTT}k>er+ZlҙTO·:J1L P ]GcvIbV~Ms׿.B({U;dPe@TƢ&gj6 ُeHY 8ȀS4f؄Kژ'zN;S'SJT;k,u [H#%ƛeE+eiǩiV:#IGV }g#kO2n&q)N>735q0r'*ї;dsRos mrSf FЅÍNrEvfqљx kKG6@7n*+ţ푃( u督IN8p*ydV)ʢB_4ިM~Vafs;g&q2gֵr e&N27Vmnq\ޑ:!Fے,pc5iNq|䯐kd=[vSwQɖko0uH SD˰`CvM9;Rc% K?Vylkʊ֡TFKcUO#4XjKw \}G$nՑіcVDY!YۡWl-9DnCWa 4hqF YȪw0RШ=H*>H˻")nMLe2Hk7W"eePKOᑆx5UִZ&VU~՛0bqYBPUA*85h*m4溞[5QݙJ:YrEADϵHsR|=N,ܮ|l{8kM?m _Up"Q1G| z~FgJ4豁鲔qtDz`ӴEvE ?A|?~h{؃Ҟ[hcOÔ##iײN˸__W+l빿Ɠ쑟]C[OGo񦟇˸_C/4-S*~j~ p i4 gn?U:隚 }'A>SA`@/m߆$֥uܙufW>v}}_q~D _U^vU*vZI _i>z$ WD?G_tj~z~ * 2a~"WFxowg~G{PZ̛R;ny }?_zfWAEIMd'h^"?.iH:\$,ac"pb(oώm?_xiXG0N?홥[j~0ܮ~(O/4}^cG/4ߵzi\?=[?IИsOA{oCKϰ!|p?=:Z{'KOs չLG"dS>dHmd/?G/g.̄3DzJХz] $CnCk}28#rtfҜc4mȢ$цQ\Ef;jrb"Eerktq"P?:rzG4.|SڲV5cuG &6'ⲩZ4/̂4d͊C O/J/㼏l˹} pW 3=mӥ펵ٱΪ.oe2PVf##>ΉL]1GoʙbeQsSIAEܛ$ pۚdE)`JqNWC*z,>rc*щi6\F1?gogVSz cԭ!ѓ*iU.ZeYGDUR}*8ccb)3r-!g:li-[K#C*) %9uV+DcT--KF^QkFmI'-enhǚ}NNE[40G$z tt'=%p}jyW*ܙؠ &q!WT0&F>)sSǥJ3֮q 2zZM}FHI}`Eœj4=˔6\sjɵs+1՜ҬTgf5BFWQȁԊAl{>5mnˣԢ:LO44JbXpy4$g9]IQ;5Mhvdc¯ѕQ+S;N g Z{5S«ڟyl1Lu0r)yu 4 %b5ndToUrHu1*.h{296k3#{ARD:I j63ٙG#aZuBVw/"{|8UDT}/ `p޺M;jv|h}^SU((((((()(ҌJ0=(hj w6btQv(ؿ]OO-?(Oʏ)??*.m K,L}pG()9+2㇋obֿ3>ECK  x1r.[cLoݯ?@r!? c)? #f.H> E_6G(H>Hoh١sZo"W#G#U_xb~UO9"JܟjXDlWk SG15^XAPf}RHN=^9<mZov*?J?QYsGB/K(ְj-<`F:ЇFP=m} ji6ku5cɷǵW}b$D-T*r;֦l\ -̹˚Y2gcM Ny4CJ`S JE$&hL 0nk[a<GX&k,~R.n94Fb<^ߙ&oB~)RpvvqlZ+c?**pU?DJLPQP0 7=W4zZ@rr˶W5JCY`O4cҀ)8D5ntI=8h*  #ϙ*P̻#gRHbfaFi3@g\=Uq0(7zQJ`>ԀJO9p њQU@Z)0>CHe;GV@iQ@4n8 ^ceU-Ұu@$~Zjάs^OZ<'"YB8ȥ'dLUNo."3\]cS>KhlznpMCc*3g4Hi)8~*j,8PC֭+2|]x"7:tXsΕ4ŏ&!Lr*/cH pfc-ڕƑ4P*u\TQ@@ I@(bRjԶTPǎMKҨ́Uf,p)R?Z}R XԳW ?NipxQvߓZ`b=ɤn*5fd'OZCSLD2i#N(bF\ Ն!EdҲ*Mg\j"LŹ9TfJYrjsX3*QRPz@ OքG(@Aؤϵ0d@4PGz@)S'J(R#9ɯUn\cVV[f,R5F斤Q1Mb;hT^5̅0^wv&, hI1Z=: oj(EjAu9^{+$uer)7Hi$TC)dn DO=*u.sBE2 je_­œ#&͋8rGzELtѱV@Oj#\w$WF*JCF1H@*H Ri)Z(Q@(s@ʯ!jXJKSL5&V`CFmЖ58k\F>ڶ+Uݑ}i+cqJE11@ ©+Az}BPJs^XB3|p]MP: (4P@ E-PJ)PM1f-"3&ڒ-.(@h Fu2Ңq\ޣBʴNT`#ĒhH՟Q\]S$ CEh̅ܚϓLz␧Z͛UI4HOp&JY{V2qv!U3q];@)sY@ UZ P LhV(( R1Cwv5T*n썛"+1iqQzXsv!,5^8'ڥ.i UsS#y5Euq1~8"F\Mun1ZG\[cij*vj:` -% Z(&g&RDEI.)1HG4PS2 ͻXU)(ԋ)2>Nk/)RNN<}h3jc @yNzcʖGEVg4I^Yx4ƃ*D\AZ1{uvnqIjYrײYCBEWԖ6X-׃PPi@c*TeU՘=.("Β -s3NRP4sLC*ye"tL @Q@@-Q@%@L`u#mҳݚW."ֆoR'U$zu8{!YUNMŽfVGk|םjJX5,la;n'&]'(.) ӂMea-hI>VY3_E]|Q*Kҹ)(iiPK@!4jKe4RjJ) v) S RX rjYV*Ms5`U2LD?f3855hbGAh@qSLd̀kZ;<{Ns\wge8hfl&yg4 >@ R~YbA(bv=E9yt@(\I5EՉO nNjc4(LI9'42"ϙ iuRl H5aHXsUȓQ4bEDކ֦E;RbPS2 ZB (EPI@8!8jdi݌#!q@En3*brTIQ3y^Y+յԶB n-Sեr7NyGX䜹߯JZLCVMNw8WGh~NBqY\YX}QH4S)hR Q@14@UؖzԊ )-4lj&jE %riZݑǕB~$!$k,6jB9"jtި:KR v$vHݎGJLh7dQ LG=i׎[RjnYHxSڐ kv j՘ˊ:(H*ԡA:-s=y~T4ٗ#5yVwaGj&yuJ~cJ: RPߵ%1}iO(i$@hqIށhh  :چ:➦&zQ@)R^L:c{gjQ (4%DjH( (ߚI4 A])CX} .&)2JřcMRiRJwֳ]&4Ξ֚BdȇXD2lsh[Ş45b Et6ke&mMHSF){ԌZz.M&Ɖi# )Z(9($ quy5mɬ&nȗEhV,ޕ x"ENq1j&kF\bjǩ5em D9jQҚBjE]ݳT$=>(% ǞN+4" >UQr -`XP(hZ)Q@ EPIDRhfjM. P͢e=RcP͢G֗B: e\ՈMQkM7MkxzV:`^QJ+#Q8sHc3S*bE!-R (\]s9&oCZq {rNqVA9]yI$,xDMjĭ5;Fk.ǚn6Q^'ZNiP(E'@ Rcҁ=hEPZ?ƤYG1q@ $IwzP  >RjcuZIr|xgǭzcʑYjh5y5e8`N-R$d708* GW;ͽa Κ+DdT'VɊ+@YZdPj#H1TBdThͲ® Zt36h[b-"S!sZ/V?;:NNsS*TE!- ( (;Y\4ͱ+9>Տ/-ɫETU9s1ت'8psSP-H\Y[V)]]$(Y W ,{pk(it4YC]Xn(!}`UXE[In '+|7UUAj"(T+CF9E%.(h@Ri8^P)2+4j]Tb4)sTHf{6lUw~;Ɋ*I(g0kTN/&y8=4%O`LV10qM"(+HHrjR!=H饈 LA6,-H.4 z6֛05{kv\F6QY@ Η@? ((JN}hQ@1\8Ͻ6})ME%/zNOZ:A){s@sO^xFNҴH!O֘ WyR* bz昐@"%!2zS!vVݴ'54k[ŴUJHZWZ'UT( (*fXԒi7dTU٘]>Zol#=j"7K bZ"K5B * Deީ^_$I=+)*ൽ}fDoʹY%i=kl0;":JS!3ZZv=!95qW% E4rkHŒY\++M&aNR)qH (c5!A$⫝̸fVO IcKd@4I v>)\$3I82dFj섯Zk "95VXHeg&Q$/P)3H(!lqL:!G)1(H4)@ix*NF(D8529Ijb"5r+ G'PMh9jPQ}]6I|'0sL*(c֤hi4uB~hb$\#LU%qIsr2FkJC+{p&Ƴ`*$f'ZZd9E(>d1]uC2#[#4.8 V'wsQi޴SR(-!Q@ŠnHТbUZ d1qEi(v#UY& \#r*Jȧ+UX]QV<{QVf.GphqaS%:d؅*w$sPYT+xL1R-16Hb8)3ր9b4Iۊ@(86(N[֩ ‰ 69qXh$P@n%4p ;Djd\mOaR SvHbKzpj[)E2SC;[VV,OZCֲ:"m@=z@JA0 (*@ ҀcZ` R J:;PH8j3JJS@ Sڋ J `,9%XE0*)9@iZS*1hz~$Y=ϓZ1DKK8F8.Xg:0nIYsZu*Oz͹pl|T:lqUn*23Zi^zX uS>&e8*b6"h0)CAS 5Fj{b#*& LqL*GRbIh Z: LP04Ra 1L.1ڔ/\WXW.J6昛ojQ&7$X2je$"tINi6 {QB{\Kbm$egH';trb$f:EBybwAi{P?* 8vqE=i(uJ@y@%ʔP~P0Qߵz?*%u֞b>OJ(CżTn~aMWylDVlЁ1Zqrlڵ}.3Xs[>s#cWbRwr/cpKonTPV1nI@- Z@)iP 3@3P¥YRba@KL U20+HFʤD$<]'_.⋅yC_pl^xpښ d2GQ i5D0iF=*&12#h!h";Sa 16ړmH}P;8m&) OA@)j72n(N¸=):"A:[t40\zd恒ҵDg7R3!i_͟ya8Ȫ͊5FiN% -@Lribq ƑU]ݽąU:\UI;Cit zxZi\hd҄IzfḬ#VuLuQwsD )cAi)QLaE P1h&iTe6#QSRcӀ" ($ anVv.kX)Ȍ&iJN7xS0 lj!3 i)CVIZhcn:QI;آCJdӰ\a@94XC4 @߭F{@ٚ(hyLE1#!0+McҀ$* rVJ"XEEPiy;@jPF[T&ˌnTꤓa)p M3oksQҁ(Gj(T?J\RL4PN(LR1 "H? =h/JL )qZJ=?Ƙ(H ]/zPr(/ɢϤSԏKϤ/HJGtTRAR* ֱ9 S&gGg85氘S*^ˎ+)ۃBmS>q.2i2ɛqɤlV<nOSDɗ$ֵMXQWfhQG,T Vlݑu6Z+wU$RrzZ A5Ъ+rgaE ()FIW1/O-ҋ u!rݍE%zlj7 iuFy$7˚alOZTF3y5]4HLZf*VHv'@ ގv?t(iuGI@JQs֖ (u?ʓzSyZ)恆1Gֆ!(N4{PK:w v(N>lGKp{G&)Wy @G&\@u)i Sf02j+rP&TmjϞؑs!$95,舱ǖBN1ҙ,ׂ`+J1PJxI*M$9 *tf 7MIYX֌>6@7)iPh LSL$Xw^KCgzTczNHdd& +TgR\kEչJ13J5!$3~(KU1DsRv*:.fyr1$Rk++mNd *0FO\Uؙxo»tE5[$(T=)UEAY ZJ( (QL!4 LNijKd1i 1 !jCMC${HMح$5;DbrTNx5[<] rrs֔17ژT ֜!$Ҹ$/sOXI>\v%X:T>:Tܴ*T!H@Aa(,h"RCkB'hXS(KM]̹3ց'!_ސ4Zaj Hk7-b6y0=5Q".h4 ZZ\bWisL'&XNHJBfOjD&{QahJ=2i@y4P $zNhqG-%(Pg'a@R'oz(GZOn!RހR{ =iBN.2(#ߊ)3(.ѝ( (qGz.1baޗ zSo#Ͽ4SC>rnj\T-qhbpu'C+u ~SMV',L UwrOclAw&phedb#Xhar hCzSA#J ~~M"I\"QAPq;sJ,0 0+Nm-%H E-(JaBI);"a;ͨϵIifQ.W*- GJjF#;L B%NI)욒!4FCE=W&B74M}JuHNOHӢP7w5*Cl\PI@-PQ@P!i 27|Ui%R٤Q994HAOcK *6zD2IF{fNVF|gUC!~kTظiqZɧdڗ$RV,*qezTTP<ti\|3@A.ъiQ jDdu N)؋&UipkDCby4谈^L83FiHi oZC@4b<.1LjYII/g6g&tSY0XG5Аg8"v~#OPx4q@ ޔGI@  Ԙ yRR?Jf1E(I\:HM01GZR}}(Rr(/JL⁋{waA4sԉ,?hcdTreHEb1ұ/@Vަ5v1/+@3t]n$f#xR u8m@phz)^m@;k5It6.c@ SP (hE ]Fl 9juR*fŵ€VzV0oJi'CZR)sE4RsRiP(?LA)98G^ %Pgj?J_4u#!'zZP9u4j;Gz'~ ߚJ(95tQJoMQlrtYGI@ E#tQ|Hխ-z1["Yqm,LQ [lg'ery-`U1\AhE-(JwvƔp3]Fljb@eeʋ*7|p*ΕƠ'lniH&5-N;(*[.:oK);drMoZB:t6G^094vM{!^iga#PvKY-Q@Q@RPM!;U9d,jM";v!ȯ=Y331122\FvAPv(Rh>\zq@&14 N(Q@z4ҌP cF ) (4(&ý;r(aPOAڎ/jN?Ƞaڌ@bwz!G^ ֭Go!, Y% Jb#rm@[筱ɧ[ǖaoŀ8ZL^Y4[7qҽvtk]wfZ))h )Q@N*@';#HGɊ)o mĀDUj'QU3GBq,rZu11BXzƷ,Kr;RcyKL~b< $5#da9]8ղF~5(XQvQd*=OtGA ZJZ)()hJBi ƥEi*&4Hb)C# P\U\EzkQ[#!/\3Ҁ?h)(bw@qǭ h@ Kۚ PQLB4JC`@@u4b ӊC1{Q$ʎvhbҚ ?:q@pyG4ך}9OC7<0cԿUa3ߪ9( k04!gv5IX| jպ8Q ^ JWwzvƙiSLDL=io#n@ Bi Bqw .4'!/֣/e$7w4jnUHώ{Rl=60 fhr:t SZݚګT?Gje)GiwFE9T2GN2X4yM"Gm*U$Kc UbǸb`=*- hKޱN' p8J: %%/j?'J:P %.FZrmd.y#@ =O'O@RfE&=hEށi=hs@ }:OƖhh_ʃ'z('hJNzpjzF|IeuUa3)Z,xU"UT/ D y#uPx'tEXI SF(Iw $|I]uP*Sv-Z(Q@ f9}GU㊉>ڔ9^KӒ}TEVݐp)٠@n2i .Mr>#*٫Ge;dTlg2J^V$UdLlsNWw4Vձ3ꓨU!e-t=_GѠ8gP1\3A -RE%Q@RM&&lE3XqN@ 3:V{@rk.m@1hBj$UifHnm''i؞ap{(qI3]'$(LH0Q RoɠXilwi1!!41Z!q؉FORZAҘR݋HUVlaIpiGsQZBƥGNzVTqW(]KeUUJ-W)\&CwǖR)`؛P DPcM"dmͲM-Z" ZymDM)V~E(q3N34 uZOƓ)aފt 0{sF8&)q@sI@ %zPwP0ǵ(1iP=9=( oPqA֐)(i Z;t }( ;S@Ҁ(y4jD3b6OUbd{RԤ1Y0?O GޭHNM@N͹85q̧Q"]F hɀ$RqI4׺`XZZ-aTW-GwcЂl Zb@( 494 Ե-J!U+ O:l}j\}qPjq U"ĚP1RPI7"i |CXё/bKɋɪnu5aS9>,PN}*$tuyTJ7KH FVPuҀ( J( J@!5IDNhbnb B ɬAP2>TaO|\N WYI>\vXYBE%&&isڪ\gHiW"24-@ ֓L9bhٞE (M- cwS sRHF~)J$7w'4f H3GN5-شOચԷݎ_a:T9nmhDlZ1YKWg(!@< pNEAJL'4kCc"bqR ^5GSv+ 1zvӑ4Л% ޞ#6lJD8 p! U$K&ANR)&:{F@pWqMY'xcfj ԞÞ7Zu(f-c9YPZZ%aTt`bQHAER ( u!9v*$҇3+Yش >ٜڀ:@1 宪-*Jm(Ĵ)ՉaEPE (34 18 ,i>kֿwu*8ݑ6\R⤱KR iʱ!,hzK0@^{=O#;XӏQTvRƻshȲi M&RI/- s1lh3Ӈą?^֣Y0+8,WMB*Mc-@awzD婛刡imĠp6w- (i)Rwk SI>TG$K܊Nfa$[qTUev+6*.If hM:Ą+7ݾn5fy4Y$ӥu%dsv-3ZIIrDh$gi-dri\T՝dq\RbٰPE%Q@RRIH5 D[5,!41LNAM-B P;u<ӊ3*j ) +5^8ǩ>gqQhfF}i@6ozh<査Ґ $ P4 q=Dxǭ.}i aa))!⛼P݋Hk1"+7AR٤b[Yz)K]湪UHAvl[Qү`t%+Āc<ة22pzPhlM8 f {bR8h☙Ŕ$W:PkǗV\nď9c3n*q1ST Z!SD&3c0FL{f:`< j-EzsEIAy(QE!֊ZJ1jZџJ\)HAҌڀ @Ҍ`P)0~4=? Ri(> aj<_&ZZPh (8ȠF)Č9zԀ@g'Rc=ݶ~CMӇĉ.vȨ&q؇icRƟ6*QM65ܪ0voDE(qK\ơKHZJ(d4bj7ˋ}):q$I'-P"laSmd1MNZ-,̀(li]}\[9f$8R*J <.+t`R2ƺmGiV|N{Z r޵g.ftl?PEQH K@Hc&l-"3ɤ"O,pC(!.VuЇVyؚ̙a4ʚM Js`1 AH,E11vzRݑc44qJ91xiZ,?c>) ~qL,yl!u52[6}IpX`VͶJ\u*Dwҡ՚1٪/ *ELz+w;3RҹDz9BBC߭8P +(]@^RM4"y05ׇzn1kr,1Wrw<:XW+ZZZcNQTH4H}*EC"kZ R'I\nB+[bcdW-Exq%Af@&ր9GL @ڃ@t-izh _z3Ji(84l;{P1)Ts@&~?_J_j2N8ӥ'z1K@i@P #L pq@ G[g|tI?EK&xuOU [3˘tkcQI5h#ʬ .UriX[bTE +E! KH J(m˷rcS&mJ7wcm,0w2kQ( HN):P)i0Ek,+Mc;46\sv.ĞIZHlxRjdLFm}*'s^¨R+.T]5 usQ@ K@PK@RHYjN-8 xcSYI4Aɬ L.@58s3*\rjs^UIM* t1@ 4ǥ1ii IҐv)st4QIbo8TH:栤 3%fUR6rp ]%5)3^BZiERR]Kkn@N恡r;ԣSM'40ɧI4`.sG@M@Ep=+t޺h=N,R4,WzqQ]QJ~rGϭgMtSdLqN3St\ Fΐ QI'"2(5ȥsVZZXo`uސ H~J\å Gz>(zP~4(AHbE1 ZLZ)\8&9h<(0(=i^!9Rs>ץx@Ҁ 44 ) '9:)3@ϋ`ُz|x [3@qkC$K 'z>;HUz ;uӍR9aKH(`.]mZ)ܚV7O%иi (1 RKX1(cZmIq#E a{\1v$ZӍI]&N+tY& [3e[^%J++4B!UUՠ+lZip*[ pzS&64fMԡL,;4S֠hGRشhFIHsKP"v33^i?ۘab\̧(XyҺR9%TCfG& =p[A0+:`Y((((@PilP4DLH4"恓@Dž|S$svMs:SZ҅مz?,MB^< }m.@n1֕ &;bgQH&q,a|wZZ@ybg '5V4n_&tֶt$P sJ#Ԋ#^+@+tb% L3NC7v@ җ7O( x4$!B`S鉈ǵ.80=1H4 HA.tr0`GiMcPOzH 2픊L*uh.B+ts7eqVH2&JqRQ{PqIL)3H`y !4?Z=vځ9b}(4_jNқ@wh}yqߜӱP0֤_Ҁ;?R?OTG\-U [Iy:/ z%[FҴ.N6b(k6QCSv5E6*bHrM2Sr%!@jڐNO$!b UJJ1L Bb 3MfZVP;IJ={R͒X䜓[6Fs;SsZ"彻Td⻽ 5#pyAāTLr7sQhK@ EPPERXlH4C#cLXRM*L7pg],jy ]|+j,yw$FyQU45x@ (![fi'֤3!LP=i6R@_4|RlȦ@GRj6YNI›ƭ7ֵ`dhz(iEn:~U61:Rgg6'~i0y#ca w3fe+& MJI"sW9:j+BtLI j\H(.A;@}zRZiJ,1ğN)sBsNtӀ:)=`8iÊƟzCLbH=iyNG~)< 3ڌ5Q܉ 3L]J2?zռvƶ:ҹfsYZˌUAjEY{:5 qҺƅ`P27(<.3ғހZ1LLRp)A?8PisI-a&PHcC- <"C|EsHHj9e<ʹɰqXC䓊F."O5CE+JRiZɤR (IwZ㳉a{ԷmSWV;JMt6ZNWw4NkD٩ir^ΪHWhzVQe\p]NP(\ E-PEPE-%ilTN42)ԊM5+6@$ fdLd?j4gaNJ߼rN Sߞ6G9s;7SX:b#׭1 H[XksL߶HnӇM`1֣v?J4g85%*ؓVcʷonQZI@JSst=in 1A}kr3Wcd.R1HTsBuK=@/aF7JGE&)l :4)9m&{!{s `!R <Ɣ{׃Hrh:OҀOqɢ/QKb#q8R,A6f^&=J;b eNest6g I]ћ5i$[Fqdi|%d1 din9+|MkKKP+vE' J\P):Qph8"չ% xT(Vmk8'oSri w4~ SqI2 785ٵܨ5L-([rwbP@M&QH5(4^K8UWj^Ly9YX=G;[:N%ʨ+D)]D!kmT\ӓlmb-PQ@PQ@ k6) r})ZHMZǠJ8,jI4 ֫ s\,k-81n1G Q&udC[Bi7>i5욛5J&ƕFǭ6IڀA#5Rc*=+Hc 9L ªȩ )$O"_ ktD @#utcJM>VtŲ)$+D'zP9ӨdҞ(8(sLq@RFx!ԇրBF3F1N8gҐ3R!GQ n zSh 4u208$GJ6պWG'$z$OSkA0jDJ, l5%*8fddKgP?#H1@nR+-6qXZ8wiX"G5zBךC/nPh)q@ 1rSɣ:i ? Z:Q{tJBHE/Nq@8:Pzs@(K#qHeIc-TzV:`RP6c'XTT78ּ.O5hV"5 RѳQNr0 !4P2)fX$j#lO싊BKK;k*瓻W5*#6oMz^EaQUeecH-.j: ( ( (hRPY*&lZCiE"&M CZp4 p)KbJw7k9 W/kʣcZR4kO'7,F$~`SAzV<í7~*b6|7f- Ҹ3~ 5j[)!>ThŻ{1,Eb3W}kwQՖ@1\vaǥBYڤly\)1)~sRvBP0撀qh@ ќh@)~ AMM(@V)^XU+ɴ뀧 wN]Z;/R5*ç53+9Ǖ +砬!1דN 0Ru0E'U> dLc'_jϵ!@9hӚM~Nq@;@b:PAP!OP>* ~ߟw_ C=bRƆ)Q@jD]s2FkaϽTUcyhtHE>k6*4I ɬF;d%T\U]+Z8ēֶԕݑ)s[bV" L<BV_Ա9%G,5$uE_Ʉ|T]Q;HҺI 8(UQ$R3DD4ฤSRqM,4jqIa^us!Tn)As2bsNI G+;UkWP{VWd6z/|4"2]h@5%–ZJ()(:Ҋ-4FL'5%%-4qC0!9eyjjH_ kiXm(Y\+v)nsXҹI t@2 `O ?/ʳG gSV% kN\t#SҲ鵐ޙ9H$H@jobٻS r(R)G#b(9} KQz\y5%#Ҝ$H"s48?(C) bќbZz! W)J3m;]+V7w?4Wb+R(LR n3K!PF:R >4hƁK &:Hs0sHw )sR8ܦNEtPќxx#s*0*W9p kuiKa$QnUDBE \9rS@t@ ߚJ(hh({@ 8AGJ)O@Iӵ/0P⁀4? S@“8@ 9hZ6t!<Ҋ^>=ϥrj@=(>L5 *)¥mJi,Zaϡ5>tyOJ]N#cKҨnc>*ōK*(8bʹd6Gi"yIy+V%Ns[6F3AR,gFm6:dr*ϥzU˟Ҵ䈠uiQ1RW5 (i( ()h%-#T"&hԲ}j'R3DjNzujT8=kZP^*4FU%ʬU: E Z)( ( ()G)<9gz5 =K-"2i3H( Qc7Vk01#5^M)8n+zQ%yFTQ<9@Ffjk]'LzW4\.h ` ŻJ6p?*\dҦ!ű@xqFbcrt@rNsSg2R- nfz gM!~iALsۧz7k5"F3j@?%<~7w`UL sM-!2HVT) z!֣==(h4Ê/hcCiÚ8&zq@07|T=pٌ~@zҥ!%kTlde{lniRĠV QΤǒDzM5(}12h&/x-#eFu J[K;*Q@枫WBG;eP03]6x̤-mu]ǠdV+MTrWfYXph)( (MFREy$GT.(഻xxٱ@W!ZuXG 8jKLP2]Qy$✐yQ9B-Ch yHIMdwB.-ӵ x=&!_nq@\NzR4zTOňs<0C^8zԲ%&Pd)RA:ґFfu"29#&;)J12J` t04 brMqS4&1Yc' z[[+׊ڜsՅ?x[k?w,{Wy*R=9Ǖ%̮<ь}+"4u4n'/:QSb[ JXRsH:9sHCO) f98(Flvr+*e^'bG!W!oo-8+JCaTAĕ'ѥ'b9AT(qGS6gQ$Xx1جYZ#&8*Tիxri7. EMr:u4vRvg6G Z;{ЀG/Qhu$Jq$qցsҞ1@LGQHNZl,Q-), )`PH撍9Y*Gg6NysRi `S%(I5xkn#~zRB㦬.gs@ 5擻EY 2kX6vL,;h¢MYt.*ږW9B@-PE%R)"gWwK4# P)<)lx@dp+:c楖gRվRNv5MY]]ݑW$Rd)viܳ 9-ڧ攛;aNŅjQ8њQ>wqPHZy^`Gsh v<1N#R(fZAϽ ۯZnU֔ `sG0sO\be!x)jPU`jlnlc*6MqR`]qEć`*}.S16h\@9tP1rn㟭+ʐ03GDv<h]$Lrƃ),XnXҺ~8yß= x`zRCaqIҀJJ@&8IHv$S@&8捣  N R0xKpta6;!#4%k5)^uV WT8cTHGb%8h V[VF⊻;X`XP*\Z)Q@ EPI@-PE sAHϵ#D)v (/JG F=5-[vp}i\rvG;qrӿ˓PZՒ@FAB`Ψ"lӏj1ZDiO$Ҝ@Dž|qHi3$qRZ."2qK9EZz'c(oAqڧ  x8Rؤ0+y{4o\cT~=*^Ci1Hc)pr23@!)#`:ić$P:\Rϵ rOjU$p? :⡆Tc i'ʑҨ#*U`?{㩭a;3. MaݯC'ISЊucguԊrZz5JƁ֗@0} ZCHOjw{dfHސ  QZ@h@Gp5 !^y8ș}[q+B~I5[qb'nj U"9S9V)VJ#:SC]8"ΘUE$fH6*ݤzZ?J=MxȫkC%je,+z▌);1;晊[ziq4J:I(uRE(A(v\Pz0Rph~4zw֔9a ~ ^=)3F(9zSրq@RqK@Œؠ5*h gQHgf²L󁊆\]E)4C˚LHMRI7ľ#XQcZZ+sqpY9fR9U ]¢JzG|;k$ 0V5%vjY )h ( )RP1 CqF) LqF)b0#M/Jyl]P+w3fZ:"%%&qYj%^OUon%KR8gC\TGh%ᗩ*F()pw.4 2;S::cH4\iml;Fe OPr}h`6aNi$PQ`hl,889#B23ךAoh|;R`4Gsҁc񦺞 J)֐94gҘX33hq4 R*-^Kɘ=U%s6Xg"`nёR`4'&:!sґH ( ҒC"m;q Qjb8MrjWuqVU!>ǛjEL p"UVjlU~zٻU#"gBx'P