Naslov
PSIHOLOŠKI I SOCIJALNI ČIMBENICI PROCJENE UČINKA REKREACIJE
(Psychological and social factors of estimates of effects of recreation)

Autori
Dragosavljević, Predrag ; Bilić, Žarko ; Tešanović, Goran

Izvornik
Acta kinesiologica (1840-2976) 8 (2014), 2; 82-87

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
psihološki i socijalni čimbenici, sportska rekreacija, spol, mjesto stanovanja, efekti
(psychological and social factors, sports, recreation, sex, place of residence, the effects)

Sažetak
Za pravilno shvaćanje sadržaja rekreacije u svakodnevnom životu čovjeka uopće, a posebno kad je riječ o njegovoj manifestaciji kod pojedinaca, kao i u pojedinim društvenim grupama u okviru kojih se i odvijaju određene rekreacijske aktivnosti, nužno je poznavati najvažnije čimbenike koji utječu i određuju posredno ili neposredno odnos čovjeka prema rekreaciji. S obzirom da izvjesno niz čimbenika determinira opredjeljenje pojedinca za bavljenje rekreacijom, očekivati je da će i sama procjena efekata rekreacije biti različita, kako po obujmu tako i po intenzitetu, jer se ljudi međusobno razlikuju po nizu socijalno- iskustvenih i osobnih obilježja. S obzirom da su se u širem okruženju desile ogromne promjene, veoma je intersantno dovesti u korelaciju psihološko-sociološke faktore kao pokretače na određene rekreativne sadržaje i aktivnosti, čijim korištenjem se zadovoljavaju konkretne potrebe pojedinaca i društva. Ovo istraživanje je provedeno s ciljem sagledavanja procjene efekata rekreacije u međusobnoj povezanosti sa psihološkim i socijalnim čimbenicima. Istraživanje je realizirano na uzorku od 553 ispitanika, stanovnika zapadnog dijela Republike Srpske, od čega se 132 ispitanika ne bave rekreacijom, 169 ih se bavi rekreacijom povremeno, a 252 ispitanika se bavi rekreacijom redovito. U ovom istraživanju su korišteni Upitnik za procjenu efekata rekreacije i Skala za ispitivanje općeg odnosa prema rekreaciji. Istraživanje je pokazalo da su ispitanici procijenili kako je za njih najveći učinak rekreacije “u očuvanju zdravlja”, a najmanji “u praćenju mode i suvremenih trendova”, kako je spol ispitanika značajan izvor razlika u procjeni efekata rekreacije, te da, bez obzira na mjesto stanovanja, dominira procjena o značaju rekreacije za očuvanje zdravlja. Globalni uvid u dobivene rezultate pokazuje da je kod ispitanika prevladao umjereno pozitivan ali i kolebljiv odnos prema rekreaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA