Naslov
Hipodrom su pluća grada, ako ga izmjeste "zeleni Zagreb" više ne postoji
(Zagreb's Hipodrom as City Lungs - if it is displaced the "Green Zagreb" won't Exist)

Autori
Ivanković, Vedran

Izvornik
Jutarnji list

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2019

Ključne riječi
Zeleni Zagreb, hipodrom, konjički sport, urbanizam 20. stoljeća
(Green Zagreb, Hipodrom, Equestrial Sport, 20th Century Urbanism)

Sažetak
Nakon što je nedavno ponovno objavljen prijedlog za izmještanje hipodroma i prenamjenu sportsko-rekreacijske zone u građevinsko područje, postalo je jasno zašto Grad Zagreb ne ulaže gotovo ništa u konjički sport.Hipodrom je do danas očuvana zelena oaza u središtu Zagreba i planiran je i realiziran sredinom prošloga stoljeća kao dio sustava “zelenih pluća grada”. U Regulatornoj osnovi Zagreba iz 1949. koju izrađuju Urbanistički institut Hrvatske i Vladimir Antolić, suosnivač i prvi ravnatelj nekadašnje krunske državne institucije za urbanizam i prostorno planiranje, hipodrom je zamišljen u sklopu pejzažnog uređenja kao dio koncepta izduženih zelenih površina što se s obronaka Medvednica spuštaju na obale Save. Trake pejzaža u gradu trebale su tvoriti povezanu funkcionalnu cjelinu ozelenjenih ili prirodnih javnih parkovnih površina. Velike zelene oaze koje su po Antoliću umrežene u pomno osmišljen sustav neizgrađenog zelenog gradskog prostora obuhvaćaju praktički cijeli grad te imaju ključnu ulogu u životu građana. Izmještanje hipodroma sa sadašnje lokacije i eventualna gradnja dijela tog prostora građevinama neke druge namjene narušili bi izvorni koncept razvoja “zelenog Zagreba”. Prenamjena gradske oaze iz prijeko potrebnih “zelenih pluća”, koja danas čuva Hrvatski konjički savez u srcu Zagreba, u područje za gradnju šoping-centara, poslovnih tornjeva i gusto nabijenog stanovanja, kompromitiralo bi kvalitetu života u cijelom gradu, osobito u dijelu Novog Zagreba uz Savu. Grad bi zato trebao prije svega razmisliti kako osigurati dodatna sredstva za obnovu hipodroma na sadašnjoj lokaciji, u obuhvatu koji danas zauzima, jer bez galopskih i kasačkih utrka to ne bi bio gradski hipodrom već samo običan konjički klub. Prijedlog “rascjepkavanja” stoga ne dolazi u obzir. Samo integralni pristup urbanizmu Zagreba koji je prožet većom anticipacijom prirode, po kojem zadržavanje hipodroma kao jedinstvene oaze i nedjeljive cjeline nema alternativu, može imati pozitivan utjecaj na kvalitetu života u velegradu. Prenamjenu i izmještanje stoga neće opravdati urbanistička struka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA