Pregled bibliografske jedinice broj: 987645
Doživljaj porođaja i simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja nakon porođaja kao odrednice povezivanja majke i dojenčeta
Doživljaj porođaja i simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja nakon porođaja kao odrednice povezivanja majke i dojenčeta, 2019., diplomski rad, diplomski, Odjel za psihologiju, Zagreb
CROSBI ID: 987645 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doživljaj porođaja i simptomi posttraumatskog
stresnog poremećaja nakon porođaja kao odrednice
povezivanja majke i dojenčeta
(Childbirth experience and symptoms of
posttraumatic stress disorder following childbirth
as determinants of mother-infant bonding)
Autori
Blažević, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za psihologiju
Mjesto
Zagreb
Datum
21.02
Godina
2019
Stranica
49+9
Mentor
Nakić Radoš, Sandra
Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj ; povezivanje majke i dojenčeta ; traumatski porođaj ; zadovoljstvo porođajem ; podrška tijekom porođaja
(posttraumatic stress disorder ; mother-infant bonding ; traumatic childbirth ; childbirth satisfaction ; support during childbirth)
Sažetak
Porođaj je predvidljiv događaj (koji slijedi nakon trudnoće) te se općenito u društvu smatra pozitivnim životnim iskustvom. Međutim, postoji dio žena kojima je porođaj traumatično iskustvo, pri čemu one pokazuju određene ili sve simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Istraživanja pokazuju da su određene karakteristike doživljaja porođaja povezane sa simptomima PTSP-a. Također, simptomi PTSP-a oblikuju povezivanje majke i dojenčeta. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu doživljaja porođaja (načina porođaja, procjene porođaja kao traumatskog iskustva i zadovoljstva porođajem) i percipirane podrške tijekom porođaja za simptome PTSP-a te ispitati ulogu doživljaja porođaja, socijalne podrške i simptoma PTSP-a u povezivanju majke i dojenčeta. U istraživanju je sudjelovalo 241 majki dojenčeta starog između jednog mjeseca i godine dana. Korišten je jednokratni korelacijski nacrt te su sudionice ispunile sljedeće mjerne instrumente: Upitnik percepcije porođaja (CPQ), Podrška i kontrola tijekom porođaja (SCIB), Revidirana skala utjecaja događaja (IES-R) i Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ). Rezultati su pokazali da je 15, 4% majki svoj posljednji porođaj procijenilo kao traumatsko iskustvo te ih je 13, 7% izvijestilo o klinički značajnoj razini simptoma PTSP-a. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da instrumentalni vaginalni porođaj te majčino manje zadovoljstvo porođajem predviđa veći broj PTSP simptoma. Nadalje, pokazalo se da planirani carski rez, majčino veće zadovoljstvo porođajem i podrškom dobivenom od partnera predviđa uspješnije povezivanje s dojenčetom. Procjena porođaja kao traumatskog iskustva, percipirana podrška dobivena od zdravstvenog osoblja te simptomi PTSP-a nisu se pokazali prediktivni za povezivanje majke i dojenčeta. Rezultati upućuju na važnost identificiranja žena s PTSP-om nakon porođaja kao i čimbenika doživljaja porođaja koji mogu dovesti do PTSP-a i narušenog povezivanja s dojenčetom, kako bi se u budućnosti smanjio njihov utjecaj te kako bi se adekvatno liječili simptomi PTSP-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
Napomena
Birth is a predictable event (following pregnancy)
and is generally regarded as a positive life
experience in society. However, there are women
who perceive the childbirth as a traumatic
experience, showing some or all of the symptoms of
posttraumatic stress disorder (PTSD). Studies show
that some characteristics of birth experience are
associated with symptoms of PTSD. Also, PTSD
symptoms may affect bonding between the mother and
the infant. The aim of this study was to determine
the role of childbirth experience (mode of
delivery, evaluation of birth as a traumatic
experience and satisfaction with the delivery) and
perceived support during childbirth for PTSD
symptoms and to determine the role of childbirth
experience, social support, and PTSD symptoms for
mother- infant bonding. This cross-sectional study
was conducted on a sample of 241 mothers of
infants aged between one month and one year.
Participants filled out the following measuring
instruments: Childbirth Perception Questionnaire
(CPQ), Support and Control in Birth (SCIB), Impact
of Event Scale - Revised (IES-R), and Postpartum
Bonding Questionnaire (PBQ)). Results showed that
15.4% of mothers had estimated their last delivery
as a traumatic experience and 13.7% reported a
clinically significant level of PTSD symptoms.
Hierarchical regression analysis showed that
instrumental vaginal delivery and lower
satisfaction with delivery predicted more symptoms
of PTSD. Furthermore, elective cesarean section,
mother's satisfaction with delivery, and support
of the partner predicted more successful mother-
infant bonding. Evaluation of birth as a traumatic
experience, perceived support from healthcare
staff and PTSD symptoms did not predict mother-
infant bonding. The results emphasize the
importance of identifying women with PTSD after
delivery as well as childbirth factors that may
lead to PTSD and impaired mother-infant bonding,
in order to reduce their impact in the future and
to adequately treat PTSD symptoms.
POVEZANOST RADA
Projekti:
HKS-2018-4
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Sandra Nakić Radoš
(mentor)