Naslov
PREDNOSTI I NEDOSTACI ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA NA MJESTU NASTANKA NA PRIMJERU MALOG I VELIKOG GRADA
(ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF SEPARATE WASTE COLLECTION AT SOURCE THROUGH A SMALL AND A LARGE CITY EXAMPLES)

Autori
Satinović, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
28.10

Godina
2013

Stranica
55

Mentor
Veinović, Želimir

Ključne riječi
otpad, odvojeno sakupljanje grad
(waste, separate collection, city)

Sažetak
U kontekstu pristupanja RH u EU dio obaveza u procesu pristupanja je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom. Preuzimanjem ovih obveza RH si je zadala određene ciljeve u sustavu gospodarenja otpadom koje mora ostvariti u narednom razdoblju. Kao dvije najnaglašenije stavke vezane na komunalni otpad ističe se da RH do 2025. godine mora smanjiti količinu odloženog komunalnog otpada na 45 % količine iz 1997. godine i da količinu biorazgradivog otpada treba smanjiti na 35 %. Značajan problem u Hrvatskoj je već desetljećima neodrživo gospodarenje komunalnim otpadom koji uglavnom završava na neuređenim odlagalištima i štetno utječe na zdravlje, prostor i okoliš. Ratna zbivanja do sredine devedesetih i gospodarske teškoće još su više potencirale taj problem. Ovaj rad se fokusira na odvajanje na mjestu nastanka za komunalni otpad, s obzirom na to da je pojam gospodarenja otpadom širok, a razne kategorije otpada su već regulirane posebnim propisima i čine zasebne cjeline. Komunalni otpad se uglavnom odlaže bez odvajanja ili dodatne obrade kojom bi se iskoristili korisni materijali, a time se i povećava potreba za prostorom na odlagalištima. Kroz ovaj rad analizirani su primjeri sustava odvojenog skupljanja otpada kako bi se pokušale dati preporuke za odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka u RH. Pritom je sagledan primjer nekih manjih sredina u RH kao primjer odvojenog skupljanja komunalnog otpada u RH, zatim primjeri iz drugih zemalja, prvenstveno zemalja članica EU, a usporedba je rađena kroz veličinu sredine, tip područja (urbano, ruralno), tipu kućanstava, načinu razvrstavanja otpada (papir, karton, staklo (bijelo, obojano), bio-otpad, metal, itd.), načinu odvoženja (direktno iz zgrada, posude ispred kuća, reciklažna dvorišta, kontejneri postavljeni na posebno uređenim mjestima (zeleni otoci), itd.). Uočeni su i slučajevi gdje je odvojeno skupljanje bilo samo djelomično uspješno (mogući problemi poput premašenog kapaciteta recikliranja, kretanje cijena sirovina na tržištu i sl.). Osim usporedbi, okvirno su prikazani načini financiranja uvođenja novog sustava gospodarenja. Također su navedeni primjeri pozitivnog djelovanja takvog načina gospodarenja otpadom i primjeri stimuliranja i stanovništva i kontrole sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA