Naslov
Procjene nastavnika glasovira o kompetencijama potrebnima za poučavanje sviranja glasovira u glazbenim školama
(Piano teachers' assessment of the competencies required to teach piano at music schools)

Autori
Sabljar, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Učiteljski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2019

Stranica
301

Mentor
Opić, Siniša ; Šulentić Begić, Jasna

Ključne riječi
nastavnici glasovira, poučavanje sviranja glasovira, glazbene škole, glazbene kompetencije, pedagoške kompetencije, psihološke kompetencije, zadovoljstvo poslom
(piano teachers, piano teaching, music schools, music competencies, pedagogical competencies, psychological competencies, job satisfaction)

Sažetak
Tema su istraživanja kompetencije potrebne nastavnicima glasovira za poučavanje sviranja glasovira u glazbenim školama. Nastavnici glazbenih škola (N = 253) procjenjivali su glazbene, pedagoške i psihološke kompetencije iz tri aspekta: koliko su važne, koliko su ih stekli vlastitim obrazovanjem i koliko smatraju da su im kompetencije razvijene. Istraženo je i kako razvijenost kompetencija doprinosi zadovoljstvu poslom. Teorijski dio rada sadrži prikaz poučavanja sviranja glasovira, pojašnjene su karakteristike nastavnika glasovira te školovanje nastavnika u Hrvatskoj i u svijetu. Prikazan je razvoj poučavanja sviranja, kao i pregled suvremenoga glazbenog obrazovanja s naglaskom na predmet Glasovir unutar nastavnih planova i programa glazbenih škola. U empirijskome dijelu primijenjena je kvantitativna metodologija za testiranje hipoteza koja je uključivala jednosmjernu analizu varijance ANOVA-u s ponovljenim mjerenjima, dvosmjernu analizu varijance s ponovljenim mjerenjima, Friedmanov test, a korištena je i linearna regresijska analiza. Primijenjena je i kvalitativna metodologija pri analizi odgovora nastavnika o kompetencijama koje nisu u dovoljnoj mjeri stekli tijekom obrazovanja. Iz istraživanja je razvidno kako nastavnici smatraju da su im za poučavanje izuzetno važne pedagoške, psihološke i glazbene kompetencije, kako nema razlike u procjenama važnosti kompetencija s obzirom na staž, vrstu škole u kojoj poučavaju nastavnici, kao niti s obzirom na vrstu obrazovanja. Rezultati procjena kazuju kako su formalnim obrazovanjem nastavnicima najviše razvijene glazbene kompetencije, zatim pedagoške i psihološke. S obzirom na varijable, rezultati pokazuju kako one ne utječu na procjene razvijenosti kompetencija stečenih formalnim obrazovanjem. Kada se radi o razvijenosti kompetencija, nastavnici su procijenili kako su im najrazvijenije psihološke i pedagoške kompetencije, a manje glazbene. Što se tiče godina staža, one su prediktor razvijenosti pedagoških kompetencija, pa nastavnici s više godina staža procjenjuju višu razinu razvijenosti kompetencija dok ostale dvije vrste kompetencija nisu u vezi s nastavničkim stažem. Nastavnici jednako procjenjuju razvijenost kompetencija bez obzira jesu li ili nisu završili studij Glasovira, a isto tako razvijenost kompetencija nastavnici procjenjuju jednakom, i oni koji rade u osnovnim i oni koji rade i u osnovnim i srednjim glazbenim školama. Istraživanjem se ispitivalo i u kakvoj su vezi razvijenost kompetencija i zadovoljstvo poslom. Nastavnici glasovira su iskazali kako postoji povezanost između razvijenosti kompetencija i zadovoljstva poslom, posebice u smislu razvijenosti psiholoških kompetencija i pedagoških, dok je razvijenost glazbenih na rubu značajnosti. Kako se kompetencije nastavnika glasovira, ali i svih ostalih nastavničkih zanimanja stječu tijekom visokoškolskog obrazovanja istraživanjem se pokušalo saznati i koje kompetencije nastavnici smatraju da im nisu dovoljno razvijene tijekom formalnog obrazovanja. Ovim istraživanjem prikupili su se vrijedni podatci o mišljenjima nastavnika o njihovu obrazovanju. Nastavnici najviše primjedbi imaju na organiziranje nastavničke prakse za koju smatraju da je nedovoljno zastupljena tijekom obrazovanja, jednako kao i na sadržaje predmeta Metodike nastave glasovira. Također, nastavnici artikuliraju i posebne sadržaje za koje smatraju kako ih nisu imali dovoljno prisutnih u svome obrazovanju, a to su rad s početnicima, nedovoljna posvećenost istraživanju glasovirske literature, rad s djecom s poteškoćama u razvoju i iznimno glazbeno darovitima, kao i teme organiziranja kurikuluma nastave, te teme iz razvojne i edukacijske psihologije. Istraživanje o procjenama kompetencija nastavnika glasovira svojim nalazima doprinosi daljnjem razvoju procesa poučavanja sviranja glasovira. Rezultati istraživanja doprinijet će znanstveno utemeljenijem strukturiranju studijskih, ali i cjeloživotnih programa obrazovanja nastavnika glasovira kojima se stječu i razvijaju kompetencije nastavnika glasovira. Rezultati dobiveni o razvijenosti kompetencija nastavnika glasovira kao prediktora zadovoljstva poslom pokazatelji su kako je kompetentnost u izravnoj vezi sa zadovoljstvom poslom, posebice kompetentnost nastavnika u području pedagoških i psiholoških kompetencija. Kako je ovo prvo veliko znanstveno istraživanje iz područja obrazovanja nastavnika glasovira u Hrvatskoj rezultati istraživanja doprinijet će daljnjem, znanstvenom razvoju glazbene pedagogije nastave glasovira, ali i ostalih instrumenata u suglasju sa suvremenim glazbeno-pedagoško- psihološkim znanstvenim spoznajama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA