Naslov
Relikvijar Barbare Frankapan
(Reliquary by Barbara Frankapan)

Autori
Koprčina, Arijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nastanak zapadnohrvatske franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske prije 500 godina

Urednik/ci
Hoško, Franjo Emanuel

Izdavač
Franjevački samostan Trsat ; Naklada Kvarner

Grad
Rijeka

Godina
2015

Raspon stranica
113-134

ISBN
978-953-7773-61-8

Ključne riječi
primijenjena umjetnost, crkvena umjetnost, zlatarstvo, kasni srednji vijek, Barbara Frankapan, Vuk Grgurević Branković, Franjo Berislavić Grabarski, Bijela Stijena u Slavoniji / Feyerkew
(applied art, sacral art, goldsmith art, late Middle Ages, Barbara Frankapan, Vuk Grgurević Branković, Franjo Berislavić Grabarski, Bijela Stijena / Feyerkew in Slavonia)

Sažetak
Članak proširuje spoznaje o najznačajnijem predmetu iz posjeda Barbare Frankapan – velikom trsatskom relikvijaru izvedenom u srebru, dijelom pozlaćenom, s 32 kutijice za relikvije s uloženom 41 moći. Donosi analizu crteža originalnog stanja relikvijara iz 1646. godine iz kojeg proizlazi zaključak o Jesejevom stablu kao ikonografskoj podlozi njegovog oblikovanja. Također, donosi analizu likovnog i zlatarskog oblikovanja usporedbom s primjerima zlatarstva iz mađarskog kruga nastalim oko 1500., pri čemu se ističu analogije s relikvijarom iz Riznice zagrebačke katedrale. Temeljem analize moći uloženih u gornji dio relikvijara, koje većinom pripadaju svecima Istočne crkve uz relikviju sv. Klare - utemeljiteljice franjevačkog reda Sestara klarisa, donosi se zaključak o naručiteljici predmeta, Barbari Frankapan. Temeljem podatka o djelovanju Barbarinog zlatara 1505. godine, donosi se pretpostavka o nastanku relikvijara na plemićkom dvoru Bijela Stijena / Feyerkew u zapadnoj Slavoniji. Ondje je vjerojatno djelovao zlatar ili radionica tijekom njenog života - od 1482. godine i udaje za Vuka Grgurevića Brankovića, potom tijekom njenog udovičkog statusa od Vukove smrti 1485. do 1494./5. i njene udaje za Franju Berislavića Grabarskog. Zlatar ili radionica najvjerojatnije su ondje djelovali do Barbarine smrti 1508. godine, a u tim vremenskim okvirima mogao je nastati i trsatski relikvijar. Kompleksna i jedinstvena narudžba koja obuhvaća svece obje crkve no koja relikvijom sv. Klare upućuje na naručitelja iz zapadnog kruga te koja likovnim oblikovanjem ukazuje na stilske karakteristike mađarskog zlatarstva kraja 15. stoljeća, odnosno razdoblja oko 1500. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Primijenjena umjetnost

POVEZANOST RADA