Naslov
O nadslovcima u Vitezovićevu "Lexiconu" : osnovno značenje i mjesto u hrvatskoj tradiciji
(On the signs above the letters in Vitezović’s "Lexicon" : basic meaning and their place in Croatian tradition)

Autori
Marotti, Bojan

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 8/1 (2012); 3-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prozodija ; silina ; visina ; otega ; tupi znak ; oštri znak ; zavinuti znak ; kratkosilazni naglasak ; visokouzlazni naglasak ; dugosilazni naglasak
(prosody ; intensity ; pitch ; quantity ; gravis ; acute ; circumflex ; short-falling accent ; high-rising accent ; long-falling accent)

Sažetak
U svome rječniku "Lexicon Latino-Illyricum" pri zapisu hrvatskih i latinskih riječi Pavao Ritter Vitezović služio se je stanovitim nadslovcima. U razdoblju od kojih 250 godina pojedini su hrvatski pisci rabili uglavnom tri znaka, naslijeđena iz tradicije grčkih gramatika. U prilogu se razmatra spomenuto razdoblje, ali i uvedba četvrtoga znaka, kao i uspostava Vuk–Daničić–Budmani–Maretićeva načina zapisa književnoga četveronaglasja. Zatim se potanko opisuju i drugi sustavi bilježenja naglaska. Na kraju se uspoređuje osnovna Vitezovićeva poraba nadslovaka u "Lexiconu" sa značenjem koje pojedini nadslovci imaju u sljedećim djelima: Bartol Kašić, "Institutiones linguae Illyricae" (1604.), Ardelio Della Bella, "Istruzioni grammaticali della lingua illirica" (1728.), Petar Knežević, "Pisme duhòvnè ràzlikè" (1765.), Šime Starčević, "Nòvà ricsôslovica ilìricskà" (1812.), Ignjat Alojzije Brlić, "Grammatik der illirischen Sprache" (3. izd. 1850.) i Vjekoslav Babukić, "Ilirska slovnica" (1854.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA