Naslov
Nastanak i uzroci zaraznih bolesti
(The origin and cause of contagious diseases)

Autori
Restović, Ivana

Vrsta obrazovnog materijala
Online predavanje (visokoškolsko obrazovanje)

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2018

Stranica
31

Ključne riječi
zarazne bolesti ; patogeni
(contagious diseases ; pathogens)

Sažetak
Zarazne bolesti pripadaju skupini endogenih bolesti uzrokovane patogenim mikroorganizmima u koje se ubrajaju se bakterije, gljivice, protozoa , metazoe (višestanični organizmi) i virusi kao posebni oblik infektivnih čestica. Fiziološka sposobnost organizma da se brani od djelovanja uzročnika bolesti je otpornost ili imunost koju tijelu osigurava njegov imunološki sustav. Imunološki sustav čine tkiva i organi (timus, koštana moždina, slezena i limfni čvorovi) te stanice u funkciji obrane tijela (fagociti i limfociti). Glavno obilježje zaraznih bolesti jest prenosivost (kontagioznost) koja se ostvaruje ispunjenjem uvjeta međusobno povezanih u epidemiološki ili Vogralikov lanac kojeg čine izvor zaraze, putovi prijenosa i širenja zaraze, ulazno mjesto zaraze, količina i virulencija uzročnika te dispozicija domaćina. Pravi patogeni organizmi, prodiru u tkiva i uzrokuju bolesti bez posebnih uvjeta, a prenose se sa zaražene osobe ili životinje na zdravu osobu izravno ili neizravno. Najčešće, uzročnici ulaze kroz dišni sustav inhalacijom čestica ili kapljica kroz nos ili usta, dok je fekalno-oralni put prijenosa karakterističan za crijevne zarazne bolesti poput kolere ili dizenterije. Uzročnici bolesti također mogu dospjeti u organizam putem dodira, posebno na mjestima gdje je koža oštećena (opekotina, posjekotina, ugriz) te spolnim putem. Zarazne bolesti se lako razlikuju od ostalih po njihovim kliničkim simptomima. Najčešći i najstalniji simptom infekcije zaraznom bolesti jest povišena tjelesna temperatura (vrućica). Profilaksa zaraznih bolesti obuhvaća protuepidemijske mjere koje podrazumijevaju uklanjanje izvora zaraze (prijava bolesti, izolacija bolesnika, dezinfekcija, liječenje), onemogućavanje prijenosa zaraze (pranje ruku, dezinfekcija vode, uništavanje insekata) te podizanje otpornosti izloženih osoba (imunizacija). Općehigijenske mjere kao preventivne mjere su izuzetno važne, a tu spadaju osobna higijena, zdravstveni odgoj, poboljšanje socijalnih i ekonomskih prilika te redovita imunizacija. Pronalazak novih načina liječenja zadatak je medicine 21. stoljeća. Zdravlje je pokretačka sila u svakodnevnom životu, zato unapređenje zdravlja treba biti odgovornost svakog čovjeka. Ulaganje u zdrav život, stvaranje i provođenje dobrih higijenskih navika, zdrava i raznolika prehrana te redovito kretanje i vježbanje smanjit će mogućnost obolijevanja, nastanka epidemije i svakako poboljšati kvalitetu života pojedinca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA