Pregled bibliografske jedinice broj: 986810
Predmet filozofije religije
Predmet filozofije religije // Filozofija i religija suvremene perspektive / Tolvajčić, Danijel i drugi (ur.).
Zagreb: KBF Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost, 2018. str. 19-31 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 986810 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Predmet filozofije religije
(The Subject of the philosophy of Religion)
Autori
Veljak, Lino ; Mlakar, Mirko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Filozofija i religija suvremene perspektive
/ Tolvajčić, Danijel i drugi - Zagreb : KBF Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost, 2018, 19-31
ISBN
978-953-11-1144-7
Skup
Filozofija i religija suvremene perspektive
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
filozofija religije ; transcendentno ; sveto ; apsolut ; racionalna ili prirodna teologija ; antropologija
(philosophy of religion ; transcendent ; sacred ; absolute ; rational or natural theology ; anthropology)
Sažetak
Ako bi se predmet filozofije religije definirao kao ono transcendentno, onda bi ona bila dio metafizike, istovjetna s filozofijskom teologijom (u smislu klasične Wolffove razdiobe specijalnih metafizika). Ukoliko bi se filozofiju religije ograničilo na ljudski odnos spram transcendentnoga i/ili svetoga, onda bi ona predstavljala jednu od dimenzija ili aspekata filozofijske antropologije. Ako bi se središnjim problemom filozofije religije proglasila pitanja o mogućnostima racionalnog opravdanja vjerovanja u transcendentno (kao što je to slučaj u dominantnom dijelu analitičke filozofije religije), onda bi se filozofija religije u svojoj biti praktički izjednačila s racionalnim i noetičkim utemeljenjem teologije. Smije li se razrješenje naznačenih dvojbi u pogledu disciplinarnog statusa filozofije religije tražiti u prihvaćanju pluralističke ili čak i ne-realističke interpretacije transcendentnoga i ljudskog odnosa spram transcendentnoga i/ili svetoga? Ili bi možda – filozofijski gledano – perspektivniji bio onaj put koji započinje ukidanjem organske veze transcendentnoga s apsolutnim? To bi ukidanje bilo opravdano samo pod uvjetom da razdvajanje transcendencije od apsoluta ne urodi padom u relativizam i posljedični cinizam.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)
Napomena
Na str. 20 izbačena najvjerojatnije napomena nekog od čitača (lektora, urednika)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb