Naslov
Antička dramaturgija : antropografija antičke drame / Vladan Švacov
(Antique dramaturgy : anthropography of antique drama / Vladan Švacov)

Urednik/ci
Marotti, Bojan

Ostali urednici
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
ArTresor naklada

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
488

ISBN
978-953-6522-79-8

Ključne riječi
antička drama ; antička dramaturgija ; antropologija ; antropografija ; filozofija egzistencije ; teorija tragedije ; teorija komedije ; Platon ; Aristotel ; Teofrast ; Horacije ; Augustin
(antique drama ; antique dramaturgy ; anthropology ; anthropography ; philosophy of existence ; theory of tragedy ; theory of comedy ; Plato ; Aristotle ; Theophrastus ; Horace ; Augustine)

Sažetak
U knjizi se raspravlja o antičkoj, prije svega o grčkoj drami, kao o jednome od neprijepornih temelja zapadne kulture i civilizacije. Pri tome se postavlja osnovno pitanje kako je grčka drama nastajala, tj. odakle su i kakvi su kamenčići toga divovskoga mozaika, jer iskustvo o čovjeku kao o patničkome, spoznajnome, odvažnome, ali i samilosnome i orgijastički zaigranome biću nije bljesnulo poput munje. Ono se oblikovalo postupno, s mnogim prijekidima i stranputicama, od pradavnih vremena predmigracijskoga razdoblja. Ti utjecaji pri oblikovanju antičke jezgre dolaze sa svih strana Staroga svijeta: s istoka (Lidija, Frigija), jugoistoka (Babilon, Asir), juga (Egipat, Libija, Fenicija, Kreta), zapada (Mikena), pa čak i sa sjevera (Trakija). Nevidljivi temelji i tek mjestimično vidljive strane te višestranične piramide usmjereni su prema vrhu – grčkoj drami. Stoga je građa ustrojena ponajprije dijakronijski, a unutar dijakronije traži se potom sinkronija povijesnoga, kazališnoga i teorijskoga zbivanja. Knjiga je podijeljena u ovih osam cjelina: 1. Povijesne pretpostavke antičke drame i dramaturgije, 2. Antropografija helenske drame, 3. Platon, 4. Aristotel, 5. Teofrast, 6. Horacije, 7. Aurelije Augustin, 8. Summa. Osobitost se pristupa očituje u pokušaju živoga »rekonstruiranja« odnosa kazališnoga života i života samoga. Pri tome se u antropografiji antičke drame pronalazi prilika za raspravu o »ključnim riječima« civilizacije zapadnoga kruga. Postavlja se i važno pitanje je li antička dramaturgija izgradila cjelinu koja je mogla usmjeriti duhovnu povijest Zapada, i kako je to učinila. A odgovor se pokušava naći u građi grčke tragedije i u refleksijama o njoj, te u prikazu podudarnosti na osnovi kojih je antička slika o čovjeku u mnogim aspektima sukladna s bitnim odrednicama čovjekova opstanka koje predlažu suvremena antropologija i filozofija egzistencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti)

POVEZANOST RADA