Naslov
Primjena GIS-a u razdiobi na šumske sjemenske jedinice
(Aplication of GIS in forest seed units division)

Autori
Popijač, Marina ; Vrebčević Miljenko

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 123 (2000), 7/8; 373-383

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
razdioba (rajonizacija) šuma Republike Hrvatske, sjemenska područja (oblasti), zone i jedinice (rajoni), baze podataka, GIS (Geografski informacijski sustav), karte, novi pristup korištenja podataka
(division of forests in the Republic of Croatia, seed areas (districts), zones and units (regions), databases, GIS (Geographic Information System), maps)

Sažetak
Slijedeći novi pristup šumarstvu u Europi, osjetila se potreba da se i u Republici Hrvatskoj izradi podjela teritorija šuma i šumskog zemljišta na sjemenske jedinice. Komisija za znanstveno-istraživački rad na 9. sjednici 9. prosinca 1993. godine imenovala/e Komisiju za rajonizaciju, koja je izradila program "Šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj ". Tako su izdvojene sjemenske jedinice (rajoni) za 19 vrsta drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl), hrast crniku (Qercus ilex L.), hrast medunac (Quercus pubescens Thuili), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.)), bijelu vrbu ('Salix alba L.), topole (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mili), običnu smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold), alepski bor (Pinus halepensis Mili.), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), čempres (Cupressus sempervirens L.), aloktone vrste: američki borovac (Pinus strobus L.), europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu duglaziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco)), primorski bor (Pinus pinaster Ait.). Poslije podjele na sjemenske jedinice, pristupilo se povezivanju postojećih podataka u GIS. Kao rezultat dobili smo točne karte za zadane vrste drveća i očekuje se da će taj projekt saživjeti sa šumarskom praksom. Primjenom novih tehnologija u šumarskoj znanosti otvaraju se nove mogućnosti rješavanja problema te se olakšava upravljanje postojećim informacijama. Ovaj rad samo je početak jednog novog pristupa manipuliranja podacima koji treba nastaviti detaljnijom digitalizacijom, kako bi se dobile što točnije informacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA