Pregled bibliografske jedinice broj: 986427
Personalistička filozofija prava
Personalistička filozofija prava // Odjeci filozofije personalizma: Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog simpozija 'Personalizam - jučer, danas, sutra' održanog 1. prosinca 2017. u Zagrebu / Šestak, Ivan ; Čulo, Ivan ; Lončarević, Vladimir (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2019. str. 53-84
CROSBI ID: 986427 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Personalistička filozofija prava
(Personalism: Philosophy of Law)
Autori
Čulo, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Odjeci filozofije personalizma: Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog simpozija 'Personalizam - jučer, danas, sutra' održanog 1. prosinca 2017. u Zagrebu
Urednik/ci
Šestak, Ivan ; Čulo, Ivan ; Lončarević, Vladimir
Izdavač
Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
53-84
ISBN
978-953-231-172-3
Ključne riječi
filozofija prava, personalizam, prirodno pravo, Jacques Maritain
(Philosophy of Law, Personalism, Natural Law, Jacques Maritain)
Sažetak
Oživljavanje tradicionalne prirodno–pravne koncepcije sredinom 20. stoljeća predvode personalistički mislioci, a njihov filozofsko–pravni koncept postaje glavna teoretska smjernica za izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. U radu se analiziraju i sintetiziraju različite misli o pravu filozofa i drugih mislioca koji su zastupali personalizam, a koje u svojoj ukupnosti autor naziva ‘personali- stičkom filozofijom prava’. Personalističko bavljenje pravom nagovještava Nikolaj Berdjajev, a najsustavniju filozofiju prava iznosi Jacques Maritain. Maritainovu filozofsko–pravnu misao prate i u svojim djelima nadopunjavaju europski disidenti u SAD–u za vrijeme Drugog svjetskog rata, osobito Heinrich Rommen, Georges Gurvitch, Eric Voegelin i Yves Simon. Iako se ne određuju izričito kao personalisti i nisu bili u Maritainovom krugu, tradicionalni koncept prirodnog prava zastupaju i u svojim djelima razrađuju i Alfred Verdross, Johannes Messner, Karl Rahner te Charles de Visscher. Svima je zajednička protivnost pravnom pozitivizmu i individualizmu, naglašavanje potrebe povratka prirodnog prava i priznavanje ljudskog dostojanstva koje se veže uz Imago Dei koncept i mogućnost transcendencije.
Izvorni jezik
Hrvatski