Naslov
Što trebamo znati o perikoronitisu?
(What should we know about pericoronal infections?)

Autori
Batinić, Martina ; Parić, Klara ; Vuletić, Marko ; Gabrić, Dragana

Izvornik
Sonda : list studenata Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1333-1647) 19 (2019), 36; 36-39

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
oralna kirurgija ; odontogena upala ; terapija
(oral surgery ; odontogenic infection ; therapy)

Sažetak
Termin perikoronitis dolazi od grčke riječi peri- oko, okolo i latinske riječi corona- vijenac, kruna, a označava upalu tkiva oko krune zuba. Najčešće se povezuje sa poluimpaktiranim trećim molarima, iako se može pojaviti kod svakog zuba koji nije potpuno izniknuo (1). Meko tkivo koje prekriva djelomično eruptiran zub naziva se perikoronalni režanj ili gingivalni operkulum (lat. operculum- mali poklopac) te se u literaturi često koristi sinonim operkulitis, iako on podrazumijeva samo upalu operkuluma (2). Pojavnost perikoronitisa u populaciji varira. Istraživanja su pokazala da se simptomi povezani s perikoronitisom najčešće pojavljuju u dobi od 18 do 35 godine života s prevalencijom od 81%, bez značajnih razlika između spolova (3-6). Iako je u današnje vrijeme manje zastupljenih maksilarnih i mandibularnih impaktiranih trećih molara, zbog češćih ekstrakcija premolara u sklopu ortodonske terapije (6), i dalje su češće impaktirani oni u donjoj čeljusti. Glavni uzroci impakcije su nedostatak prostora, ograničeni skeletalni razvoj, distalizirana erupcija denticije, povećana kruna impaktiranog zuba i kasna maturacija trećeg molara (5, 8). Nekoliko istraživanja je pokazalo da na razvoj perikoronitisa utječe sam položaj trećeg mandibularnog molara, s najvećom učestalošću kod vertikalno orijentiranih (9-11).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA