Naslov
Školstvo u Martinskoj Vesi kao primjer strukturalnih promjena u osnovnom školstvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1874. - 1941.
(Educational system in Martinska Ves as an example of structural changes in primary school education in the North-West Croatia from 1874 - 1941)

Autori
Sremić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.01

Godina
2019

Stranica
412

Mentor
Agičić, Damir ; Šute, Ivica

Ključne riječi
Prosvjeta, školstvo, školski zakoni, Martinska Ves, Martinska Posavina, opća pučka škola, osnovna škola, narodna škola, dječačka škola, djevojačka škola, Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija, centralizacija, modernizacija, selo, seljaci, učenici, učitelji, časne sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog
(education, educational system, school system, school law, Martinska Ves, Martinska Posavina, primary school, public school, boys' school, girls' school, Austro-Hungarian Monarchy, The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, The Kingdom of Yugoslavia, centralization, modernization, village, villagers, pupils, teachers, Sisters of Mercy of St Vinko Paulski)

Sažetak
Ovaj doktorski rad nastoji prikazati razvoj osnovnoškolskog obrazovanja u Martinskoj Vesi i njegove specifičnosti 1874. – 1941. godine. To je bilo moguće postići uzimajući u obzir činjenicu kako tamošnji organizirani oblici poučavanja sežu u 1852. godinu kada je osnovana opća pučka škola. Kao glavni orijentiri njegova etapnog razvoja uzeta su tri školska zakona koja su donesena u tom razdoblju: Zakon o pučkim školama iz 1874., Školski zakon iz 1888. i Zakon o narodnim školama iz 1929. godine po čijim je modelima hrvatsko školstvo bilo organizirano. Svaki od njih predstavljao je temelj strukturalizacije osnovnoga školstva koje se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj razvijalo u okviru državnih zajednica Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno, Kraljevine Jugoslavije. U svakoj je etapi najprije razrađen i predstavljen društveno-politički okvir, zatim sadržaj školskog zakona te opisan utjecaj školskog zakonodavstva na specifične lokalne prilike martinskoveške školske zajednice. U Hrvatskoj je austrougarski obrazovni model dominirao ne samo do konca 1918., nego i u narednom desetljeću postojanja Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, čiji je odgojno- obrazovni model primjenjivan sve do pojave Školskog zakona 1929. godine. Iako su politički centri moći posredno utjecali na njegov razvoj kroz nametanje raznih zakonskih odredbi, hrvatsko se školstvo u suštini oblikovalo autonomno i prema vlastitim mogućnostima. Za analizu tog sustava koji je iz svoje heterogenosti težio ka ujednačavanju i jedinstvenosti, odabrana je Opća pučka škola, odnosno, Državna narodna škola u Martinskoj Vesi koja je mogla zadovoljiti kriterije studije u kontekstu „dugog trajanja”. Prema elementima školskog sustava kao što su: učitelji, učenici, roditelji, školske vlasti, pohađanje nastave, disciplina, školski prostor, nastavni plan i program izvedena je rekonstrukcija cjelokupnog života ove seoske škole i njezin slojevit suodnos s lokalnom općinskom i župnom zajednicom. Kontinuirana organiziranost školstva u Martinskoj Vesi dokazana je provedbom svih školskih zakona, što su sustavno nadzirale hijerarhijski ustrojene školske vlasti obiju država. To je ujedno pokazatelj kako je hrvatsko školstvo u potpunosti bilo podređeno provedbi državne politike, primjerice, njegovanju kulta cara i kralja, vjernosti Kruni te propagiranju narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Osim državnih zakonodavnih struktura bitan utjecaj na ovu školu izvršila je i Katolička Crkva putem svećenika i redovnica-učiteljica, dajući odgojno-obrazovnom radu dominantan vjerski pečat, posebice u Djevojačkoj školi. Specifičnost je od 1900. godine predstavljalo i odvojeno školovanje muške od ženske školske mladeži kroz Dječačku i Djevojačku školu. Školski život u Martinskoj Vesi detaljno je prikazan na osnovi povijesnih izvora i literature, ali i rekonstruiran iskustvima triju starijih osoba u razdoblju 30-ih godina XX. stoljeća. Ta „usmena povijest” obogaćena je i brojnim dosad neobjavljenim slikovnim materijalom, što predstavlja određeni doprinos i poticaj daljnjem istraživanju lokalne povijesti i obogaćivanju spoznaja o školskoj stvarnosti navedenog razdoblja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA