Pregled bibliografske jedinice broj: 985995
Okolišni aspekti požara otvorenog prostora
Okolišni aspekti požara otvorenog prostora // 54. Hrvatski i 14. Međunarodni skup agronoma RH / Boro Mioč, Ivan Širić (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 21-33 (plenarno, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 985995 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Okolišni aspekti požara otvorenog prostora
(Environmental aspects of open space fire)
Autori
Kisić, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
54. Hrvatski i 14. Međunarodni skup agronoma RH
/ Boro Mioč, Ivan Širić - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 21-33
Skup
54. hrvatski i 14. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 17.02.2019. - 22.02.2019
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
požari otvorenih prostora, klimatske promjene, korištenje zemljišta, okoliš
(summer fires, climate change, land use, environmental consequences)
Sažetak
Tijekom posljednjih desetljeća, svjedoci smo rapidnih klimatskih promjena. U mediteranskom dijelu Republike Hrvatske navedene klimatske promjene osobito su se manifestirale sve učestalijom pojavom ljetnih požara otvorenih prostora koji su imali određeni negativni utjecaj na degradaciju tla, onečišćenje površinskih voda te promjene u krajoliku. Direktne posljedice požara otvorenih prostora su promjene fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških značajki tla. Indirektne posljedice su narušavanje izgleda krajolika, te pojava erozije vjetrom i vodom, kao i blatnih tokova sa svim posljedicama po okoliš koje ovi procesi nose sa sobom. U RH najveću opasnost od požara ima mediteransko područje s gotovo 100.000 požara u razdoblju od 1998.-2018. godina. Odstupanja od navedenog broja požara u ovom prostoru RH ima 2014. godina s 1.026 požara i kataklizmična 2017. godina s ekstremnom pojavom broja požara od 6.906. Navedeno je u skladu s vremenskim prilikama tih godina. Zbog nedostatka izvora slatke vode, većina požara u priobalju gasi se morskom vodom, što izravno utječe na narušavanje fizikalnih i kemijskih značajki tla. Klimatske prilike koje postaju sve ekstremnije, te drastično smanjenje ruralnog stanovništva ukazuje da će požari otvorenih prostora u skoroj budućnosti biti sve veći problem. Najefikasnija i najučinkovitija metoda u cilju sprečavanja pojave požara, a samim time i nepoželjnih promjena u okolišu je preventivno provođenje agrotehničkih zahvata (agrošumarstvo, vodne akumulacije, gospodarenje biljnim ostacima u šumskom području) odmah u jesen godine kada su se požari pojavili, odnosno u rano proljeće naredne godine prije sezone požara. Na žalost, na problem požara odmah se zaboravi krajem ljetne sezone, a sjeti ih se ponovno s njihovom pojavom narednog proljeća/ljeta. Sezona pojave otvorenih požara u RH sve je duža, a i požari otvorenih prostora pojavljuju se na geografskim širinama i dužinama gdje je to bilo nezamislivo do prije 10-tak godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
