Pregled bibliografske jedinice broj: 985819
Doći u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena
Doći u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena. Zagreb: Durieux ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2019 (monografija)
CROSBI ID: 985819 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doći u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena
(Tapija in Pula. Ethno-Philosophical Study of a Local Phenomenon)
Autori
Matošević, Andrea
Ostali urednici
Jambrešić Kirin, Renata i Nenad Popović
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Durieux ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2019
Stranica
178
ISBN
978-953-188-454-9
Ključne riječi
Pula, tapija, dosada, potkultura
(Pula, tapija, boredom, subculture)
Sažetak
Pisana na osnovu etnografskog istraživanja, razgovora sa sugovornicima različitih generacija, provedenog tijekom 2017. godine, ova knjiga analizira dijakronijske i sinkronijske, povijesne i trenutne artikulacije lokalnog fenomena u gradu Puli koji se naziva tapija. U knjizi se taj koncept interpretira iz sociolingvističkog, kulturološkog, filozofskog i usmeno-povijesnog rakursa kako bi se stekao čim potpuniji uvid u taj neformalan lokalan fenomen koji u sebi objedinjuje „nedjelovanje“, „nečinjenje“, dosadu, entropičnost, atmosferu, ali i snažno izraženu ironiju, optimizam, markiranje statusa i pripadanja, a ujedno označava i period u godišnjem protoku vremena, te naposljetku i „duh grada“. Stoga se fenomenologija tog termina ucijepljenog u grad Pulu do te mjere da ga gdjekad i snažno konotira, račva na nekoliko dominantnih rukavaca među kojima se ističe njegova usmenost, a koja počesto generira procese osobnog, potkulturnog ili pak gradskog, sinkronijskog i dijakronijskog, razlikovanja od konteksta koji se interpretira. Time općeprisutni i nipošto isključivo za Pulu specifični fenomeni poprimaju specifičnu lokalnu, „autohtonu“, patinu i izražavaju se nerijetko u pridjevskom obliku kao „pulska zima“, „pulska dosada“ ili „pulska publika“. Takva ideja o sebi ili vlastitoj posebnosti počiva na memoriji o realnim povijesnim, društvenim, ekonomskim i kulturnim procesima u gradu i pitanje je snažno izražene samointerpretacije koja se nerijetko, iako ne i uvijek, izražava u snažnom kritičkom ključu. Knjigu, pored Prologa i Zaključka, čine tri poglavlja - „Doći u Pulu, dospjeti u tapiju. Etnografija imponderabilije grada“ donosi uvid u „semantičku platformu“, polisemičnost značenja riječi tapija čije se korištenje mora interpretirati u generacijskom ključu. U drugom se poglavlju naslovljenom „Dosada ili zijev grada“ koncept tapije smješta bliže suvremenom osjećaju dosade te ga se kroz njega, barem djelomično, i pokušava objasniti. U Posljednjem, trećem poglavlju analizira se i interpretira pokušaj kooptiranja koncepta i fenomena tapije u projektu prijave grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture Pula+2020, a koja se dijelom bazirala i na pokušaju kodifikacije te ujedno „očuvanju i nadilaženju“ tapije kao gradske specifičnosti. Tapiju se na taj način kroz različite interpretacijske rakurse sagledava u cjelokupnoj slojevitosti gradskog fenomena, od supkulturnih artikulacija, preko preklapanja sa srodnim konceptima poput dosade i otuđenja pa sve do pokušaja spektakularizacije i komodifikacije tog specifičnog lokalnog znanja, stava i svjetonazora prema sebi, situaciji ili gradu. Pri pisanju knjige, pored intervjua sa sugovornicima, korištena je i opsežna literatura iz područja etno-antropologije, filozofije, povijesti i znanosti o književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest, Etnologija i antropologija