Naslov
VINCENZO FORMALEONI I DALMATINSKA TOPONIMIJA U 18. STOLJEĆU
(VINCENZO FORMALEONI AND TOPONOMY OF DALMATIA IN THE 18th CENTURY)

Autori
Lasić, Josip ; Zakarija Mirčeta, Margita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova Petoga hrvatskog slavističkog kongresa

Urednik/ci
Turk, Marija ; Srdoč Konestra, Ines (ur.)

Izdavač
Hrvatsko filološko društvo

Grad
Rijeka

Godina
2011

Raspon stranica
231-240

ISBN
978-953-6104-83-3

Ključne riječi
Vincenzo Formaleoni, Mletačka Dalmacija, Imotska krajina, toponimija.
(Vincenzo Formaleoni, Venetian Dalmatia, Regimento D'Imoski, toponomy.)

Sažetak
Požarevačkim mirom 1718. godine grad Imotski i sjeverozapadni dio Imotskog polja ulaze u sastav Mletačke Republike, a jugoistočni dio polja ostaje dijelom Bosanskog ejaleta i na taj je način umjetnom uspostavom granice područje Imotske krajine podijeljeno na mletačko (46 km²) s jedne i tursko (49 km²) s druge strane polja. Ta podjela već stoljećima znanstveno je, ali i fenomenološki, zanimljiva tema historijskih i geografskih, ali i jezikoslovnih istraživanja hrvatskih i svjetskih istraživača i znanstvenika. Rad talijanskog kulturnog djelatnika Antonia Vincenza Formaleonija (Piacenza, 1742. – Mantova, 1797.) kao i kapitalno djelo Alberta Fortisa Put po Dalmaciji (1774.) iznimno su važna povijesna i jezična građa za jasnije sagledavanje prostora i vremena južnog dijela Dalmacije kroz turbulentno 18. stoljeće. Putopisac, poligraf i tiskar Formaleoni izdao je u Veneciji 1786. godine djelo Topografia veneta, ovvero descrizione dello stato veneto, secondo le piu autentiche relazioni e descrizioni particolari dello Stato marittimo, e di Terra-ferma u kojem je, između ostalih, po prvi puta dao sustavan popis naselja iz sastava mletačke provincije Dalmacije. To iznimno važno djelo za hrvatsku onomastičku znanost podijelio je po dalmatinskim regijama (Dalmazia veneta), a Imotska krajina geografski je određena i kroz toponime opisana u poglavlju Territorio D'Imoski s abecednim popisom gotovo svih naselja iz toga doba. Kako je znameniti Fortisov Put po Dalmaciji izdan svega dvanaest godina ranije, i Formaleonijeva i Fortisova slika dalmatinskog prostora u mnogim se dijelovima isprepliće. Ipak, pristupajući komparativno, Formaleonijev doprinos razvoju hrvatske imenoslovne znanosti nedvojbeno je značajniji upravo zbog dijela Dizionario delle Citta, Castelli, Villaggi, Valli, Laghi e Monti sogetti al Regimento D'Imoski koji je glavna okosnica ovog rada, a, ujedno, i dokaz o živoj djelatnosti na polju toponimije u Dalmaciji pred kraj 18. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA