Naslov
Svjetsko gospodarstvo deset godina nakonN početka krize
(The world economy ten years after the beginning crisis)

Autori
Jurčić, Ljubo

Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 68 (2017), 6; 655-685

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ekonomska kriza ; industrijski razvoj ; hiperglobalizacija
(economic crisis, industrial development, hyper-globalizatio)

Sažetak
Proteklo desetgodišnje razdoblje obilježila je kriza koja je jasne znakove po Āela pokazivati krajem 2007. godine. U 2008. godini postalo je jasno da þe kriza nastupiti, a u 2009. godini kriza se pokazala u punom svjetlu. Pou Āeni iskustvom Velike depresije iz tridesetih godina prošlog stolje þa i krizama nakon Drugog svjetskog rata, ekonomska znanost i ekonomska politika pristupili su njenom zaustavljanju. Razli Āite zemlje su razli Āito reagirale. Op þenito, svijet je zaustavio krizu ve þ u 2010. godini. Posljedice krize þe se osje þati duže vrijeme. Neke su bile vidljive odmah, kao što je pad proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Neke su, na prvi pogled manje vidljive, kao što su socijalne posljedice krize i neravnomjerna raspodjela tereta krize me āu razli Āitim društvenim grupama unutar neke zemlje i me āu razli Āitim zemljama. Neke posljedice su odgo āene za budu þnost kao što su obveznice kojima su pokriveni neki troškovi krize, kojima se danas malo trguje i s negativnim kamatnim stopama. Hrvatska politika nije pronašla put iz krize. Trenutni pozitivni pokazatelji, rast bruto doma þeg proizvoda, pad nezaposlenosti, smanjenje javnog i vanjskog duga su u najve þoj mjeri rezultat okolnosti i pozitivnog okruženja, a ne ekonomske politike. Temeljni problem hrvatske ekonomske politike je zapostavljanje industrijskog razvoja, odnosno razvoja suvremene industrije. Nije provedena tranzicija hrvatske stare i socijalisti Āke industrije u modernu i tržišno orijentiranu industriju. Nepostojanje industrijske politike dovelo je do urušavanja postoje þe industrije. U industrijskom društvu, u kojem danas živimo, nema razvoja bez industrijskog razvoja. Kreiranje kvalitetnih radnih mjesta po Āinje kreiranjem radnih mjesta u suvremenim industrijama. Hrvatska još nema takav pristup, niti takvu politiku. Rezultat je najmanja zaposlenost me āu EU zemljama i emigracija mladih za koje nema radnih mjesta u Hrvatskoj. Tako ekonomski problem, zapostavljanje industrijskog razvoja, uz pad nataliteta, postaje sve više prvoklasni politi Āki problem: smanjenje broja stanovnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA