Naslov
Funkcionalna hrana kod stresom izazvane disfunkcije štitnjače
(Functional food in stress-induced thyroid dysfunction)

Autori
Matković Melki, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, ostalo

Izvornik
7. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, 01. srpanj 2014. : funkcionalna hrana - sinergija znanosti, tehnologije i tržišnih tendencija : zbornik radova / [organizator Odbor za prehrambenu tehnologiju Hrvatskoga društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista]. / - Zagreb : Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2014, 31-33

Skup
Stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj (7 ; 2014 ; Zagreb)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.07.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
štitnjača, stres, komplementarni pristup, nutritivna terapija, fitoterapija
(thyroid, stress, complementary approach, nutritional therapy, phytotherapy)

Sažetak
Biokemijske promjene uzrokovane stresom mogu biti korisne u slučaju akutne izloženosti stresorima jer predstavljaju „mehanizme preživljavanja“, međutim, u slučaju dugoročnog djelovanja stresa, postaju temelj za zdravstveni rizik (Habib i sur., 2001 ; Lundberg, 2005). Stres je nespecifičan odgovor tijela na specifične podražaje, odnosno obrana organizma od pozitivnih ili negativnih stresora kod akutnog i/ili kroničnog izlaganja istima (Fink, 2009). Jedna od ključnih posljedica kronične izloženosti stresu je disfunkcija hipotalamus-hipofiza-adrenalnog sustava (eng. hypothalamic-pituitary-adrenal axis ili HPA os) koji posljedično remeti funkcije glavnog metaboličkog regulatora: štitne žlijezde (Chrousos, 2000 ; Anderson, 2008). Štitna žlijezda (lat. thyroidea) je endokrini organ smješten u prednjoj donjoj trećini vrata gdje obuhvaća dišnu cijev. Njenu leptirastu formu čine desni i lijevi režanj, a povezani su istmusom, tkivnom premosnicom koja prolazi ispred dušnika i ispod grkljana. Cijela žlijezda isprepletena je krvnim žilama, limfnim putovima i brojnim živčanim vlaknima koji osiguravaju izravan utjecaj živčanog sustava na njenu hormonsku sekreciju. Lučenje hormona štitnjače, tiroksina i trijodotrionina (T4 i T3) regulirano je sustavom povratne sprege kroz HPT os (eng. hypothalamic–pituitary–thyroid axis). Hipotalamus lučenjem TRH (eng. thyrotropin-releasing hormone) potiče hipofizu na stvaranje i otpuštanje TSH (eng. thyrotropin-stimulating hormone), koji potiče stvaranje hormona štitnjače. Hormoni T3 i T4 negativnom povratnom spregom koče oslobađanje TSH, dok na lučenje TRH ne djeluju izravno, već smanjuju osjetljivost odgovarajućih stanica hipofize na TRH. Pod utjecajem hormona štitnjače nalazi se metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina, stimulacija rasta i razvoja kod djece, kretanje, dišni i srčanožilni sustav (frekvencija i dubina disanja, snaga i brzina otkucaja srca), mozak, probava te rad ostalih žlijezda, mišićni tonus, san (povišene razine hormona dovode do osjećaja umora i isprekidanog sna, a snižene do pospanosti i tromosti te stalnog osjećaja neispavanosti). Hormoni štitnjače u organizmu održavaju bazalni metabolizam stanica pri čemu manjak hormona usporava bazalni metabolizam za do oko 40%, odnosno višak ubrzava bazalni metabolizam preko 60% iznad referentnih vrijednosti (Kim, 2008 ; Mullur i sur., 2014). Istraživanja pokazuju da visoka kumulativna razina stresa utječe na poremećaj toka HPT osi rezultirajući nizom fizioloških i sistemskih disfunkcija. Tako se remeti sinteza i metabolizam hormona štitnjače, čemu je krajnji efekt disfunkcija štitnjače i posljedično utjecaj na razvoj niza negativnih zdravstvenih stanja: pretilosti, dijabetesa, osteoporoze, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, infekcija, ulceracija probavnog sustava, tumora, imunoloških, neuroloških i psiholoških poremećaja (Chrousos, 2000 ; Dayan i sur., 2013 ; Longhi i sur., 2013 ; Danzi i sur., 2014 ; Samuels, 2014). Stresom izazvane disfunkcije štitnjače dijele se na niz stanja s definiranim razinama hormona i opisanom kliničkom slikom od sindroma netiroidne bolesti (eng. euthyroid sick syndrome), subkliničke hipotireoze, zatim hipotireoze i hipertireoze. Općenito, hipertireoza (lat. hyperthyreosis), stanje je u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače. Glavni pokazatelj su povišene koncentracije hormona T3 (>2, 33 nmol/L) i T4 (>154 nmol/L), snižena koncentracija TSH-a (< 0, 35 mJ/L) (Hollowell i sur., 2002 ; Kratzsch i sur., 2005) i raspon kliničke slike od nervoze, nemira, razdražljivosti, umora, malaksalosti, nesanice, tremora, preko pojačanog znojenja, opadanja kose, tahikardije, hipertenzije, mršavljenja, učestale stolice, poremećaja menstrualnog ciklusa, sve do pritiska u vratu i povećanja štitne žlijezde (guša) te egzoftalmusa (buljave oči, dvoslike, smetnje vida) (Ladenson i sur., 2000 ; Devereaux i sur., 2014). Suprotno tome, hipotireoza (lat. hypothyreosis) stanje je smanjene funkcije štitne žlijezde. Glavni pokazatelj ovog stanja snižena je koncentracija hormona T3 (<0, 75 nmol/L) i T4 (<58 nmol/L), povišena koncentracija TSH-a (>5, 00 mJ/L) (Hollowell i sur., 2002 ; Kratzsch i sur., 2005) i složena klinička slika koja uključuje slabost, pospanost, umor, depresiju, pomanjkanje koncentracije, usporen ritam srca (bradikardija), neuredne i bolne menstruacije, porast tjelesne mase, zatvor, blijedu i suhu kožu, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala te miksedem (Ladenson i sur., 2000 ; Dubbs i sur., 2014). Multidisciplinarni pristup u liječenju stresom uzrokovanih disfunkcija štitnjače, uz konvencionalni pristup uključuje i niz pomoćnih metoda: primarno nutritivnu terapiju, zatim fitoterapiju i psihološku potporu. Cilj komplementarne terapije je promjena životnog stila kroz tehnike upravljanja stresom: opuštanjem, tjelovježbom i prehranom koja uključuje individualni nutricionistički i suplementacijski plan gdje dijetetski pristup specifičnom kombinacijom hranjivih tvari može utjecati na sintezu tiroidnih hormona, njihovu pretvorbu u bioaktivne oblike i gensku ekspresiju (Danforth i sur., 1989 ; Singer i sur., 1995 ; Hertoghe, 2006 ; Anderson, 2008). Individualna nutritivna terapija predstavlja optimalno pomoćno sredstvo konvencionalnoj terapiji jer normalizira aktivnost HPT osi što rezultira različitim korisnim učincima ; normalizacijom potrošnje bazalnog metabolizma, regulacijom tjelesne težine, povećanjem energije i izdržljivosti, smanjenjem osjećaja slabosti i umora, stabilizacijom obrazaca sna, odmora i radne učinkovitosti (Danforth i sur., 1989 ; James, 2003). Dodatno, kvaliteta života u pacijenata s benignim bolestima štitnjače smanjena je kod pojedinaca neuključenih u liječenje u odnosu na one koji su uključeni u liječenje (Watt i sur., 2006), a komplementarni pristup upravo omogućava pacijentu da preuzme kontrolu i odgovornost. Dijetoterapijska strategija temeljena je na postulatima pravilne prehrane ; raznolikosti, umjerenosti i uravnoteženosti uz formiranje jelovnika temeljenog na nativnim, sezonskim namirnicama, „serotonin like hrani“, kronobiološkom poštivanju cirkardijalnog ritma i obaveznoj hidraciji. Prehrana uključuje za štitnjaču važne biološki aktivne tvari kroz namirnice u kojima su iste prirodno zastupljene. Funkcionalna hrana kod stresom izazvanih disfunkcija štitnjače sadrži izvore selena, cinka, joda, liposolubilnih vitamina E, A, D i K, zatim vitamina C i vitamina B skupine te nutraceutika poput kurkumina, omega-3 i omega -9 masnih kiselina (Hasler, 2004 ; Chaiyasit i sur., 2013 ; Magrone, 2013 ; Zhang i sur., 2013) . Kod subkliničke hipotireoze i hipofunkcije štitnjače opća preporuka je i ograničen unos goitrogena. Kruciferno povrće, za primjer brokula, obiluje glukozinolatima, izoflavonima je bogata soja i njene prerađevine (Messina i sur., 2006), cijanogenim glikozidima gorki bademi, sjemenke marelice, breskve, jabuke, sjemenke lana, sve redom djelotvorna funkcionalna hrana antitumorskog i kardioprotektivnog djelovanja (Hasler, 2004) koja u slučaju funmkcioniranja štitnjače ima, upravo, suprotan, negativan učinak jer dodatno remeti njezin rad inhibicijom sinteze hormona (D'Adamo i sur., 2014 ; Giuliani i sur., 2014). Namirnice koje je potrebno uključiti u strukturu individualnog plana prehrane jer sadrže prirodne izvore joda koji je ključan za sintezu tiroksina (Taylor i sur., 2013) su spirulina (Banji i sur., 2013) i morske alge (Mohamed i sur., 2012). Selen je također ključan element u tragovima za zdravlje štitnjače jer je kofaktor jetrenog enzima 5'- dejodinaze koji pretvara hormon T4 u T3 (Yue i sur., 1998), a nalazimo ga u šampinjonima, bakalaru, shiitake gljivama, morskim rakovima, tunjevini, telećoj jetrici i drugim izvorima (Nève, 2002). Cink kao slijedeći ključni element u homeoostazi štitnjače stimulira sintezu T4, funkciju 5'-dejodinaze (Nishiyama i sur., 1994) i zdravu ekspresiju gena odgovornih za hormone štitnjače. Nalazimo ga u telećoj jetrici, šampinjonima, špinatu, crvenom mesu, tikvicama, šparogama i dr. Vitamin E sudjeluje u pretvorbi hormona T4 u T3 utjecanjem na aktivnost jetrenog enzima 5'-dejodinaze očuvanjem stabilnosti staničnih membranskih sustava (Chaurasiai sur., 1997 ; Yue i sur., 1998), a lako je dostupna u suncokretovom ulju, suncokretovim sjemenka i bademima. Vitamini A i D pomažu zdravu ekspresiju gena odgovornih za hormone štitnjače: izvori u hrani su karotenoidima bogata mrkva, bundeva, paprika te gljive, plava riba, jaja kao prehrambeni izvori vitamina D. Omega-3 masne kiseline u prehrani kroz konzumaciju plave ribe (srdele, inćuni, losos, tuna) i lanenog ulja i oraha osiguravaju stabilnost staničnih membrana i prekursori su protuupalnih tvari (Nettleton, 1995). Omega -9 masne kiseline iz maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada pokazale su se učinkovite kod ublažavanja simptoma disfunkcije štitnjače (Chaiyasit i sur., 2013) zahvaljujući svom antioksidativnom djelovanju. Iz svega navedenog dolazimo do zaključka kako je optimalan model prehrane kod stresom izazvane disfunkcije štitnjače upravo mediteranska prehrana i njen holistički pristup (Parish i sur., 2011 ; Panico i sur., 2014), uz kontroliran unos goitrogena. Stres je neizbježna posljedica suvremenog načina života, ali šteta uzrokovana kroničnim stresom nije. Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i tehnike normalizacije reakcija na stres optimiziraju hormonalnu aktivnost štitnjače te čine jedinstvenu komplementarnu terapiju u liječenju stresom izazvanih disfunkcija štitnjače.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Nutricionizam

POVEZANOST RADA