Naslov
Stolni klaviri i njihovi graditelji: pet primjera iz dalmatinskih muzeja
(Square pianos and their makers: five examples from Dalmatian museums)

Autori
Vrbanić, Vilena

Izvornik
Bašćinski glasi (1330-1128) 13 (2017), 1; 49-71

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
stolni klaviri ; Dalmacija ; muzeji ; primarni izvori ; kulturna povijest
(square pianos ; Dalmatia ; museums ; primary sources ; cultural history)

Sažetak
Rad se bavi kulturnim, povijesnim i društvenim kontekstom pet stolnih klavira iz pet dalmatinskih muzeja: Muzeja grada Zadra Narodnog muzeja Zadar, Muzeja grada Šibenika, Muzeja Grada Splita, Muzeja otoka Brača te Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja. Dva stolna klavira izradili su majstori koji su u svoje vrijeme bili iznimno cijenjeni i poznati: engleski graditelj Thomas Tomkison (čiji je klavir krasio čak i kraljevsku palaču Georga IV.) i njemačko-austrijski graditelj Mathias Müller. Dva su sagradili Luigi Hoffer i Michael Mariacher – talijanski „mali majstori“ bečkog podrijetla. Ime petog graditelja nije poznato. Među mjesta njihova nastanka ubrajaju se Venecija (Hoffer i Mariacher), Beč (Müller, vjerojatno stolni klavir nepoznatog graditelja) i London (Tomkison). Najstariji je stolni klavir Luigija Hoffera iz oko 1800. Slijedi stolni klavir Thomasa Tomkisona nastao 1809. ili 1810. Klaviri Michaela Mariachera i Mathiasa Müllera nastali su oko 1820., odnosno 1825. Upravo je prva četvrtina 19. stoljeća bilo vrijeme njihove najveće upotrebe. Instrument nepoznatog graditelja nastao oko 1840. pripada razdoblju kada je u europskoj proizvodnji ovakav tip klavira već bio na zalasku. Među njihove prijašnje vlasnike ubrajaju se zadarska grofovska obitelj Lantana te dubrovačka pomorsko-brodovlasnička obitelj Ohmučević Bizzaro. Muziciralo se u njihovim ljetnikovcima u Sutomišćici, odnosno Brsečinama. Naročito su zanimljivi do sada nepoznato detalji o Giuseppini Definis, prijašnjoj vlasnici stolnog klavira iz Muzeja otoka Brača, koji pružaju uvid u njezino glazbeno obrazovanje i repertoar koji je izvodila, ali i putovanje samog predmeta (vjerojatno od Italije preko Tocopille na sjeveru Čilea do Sutivana). Četiri ovdje predstavljena instrumenta – Luigija Hoffera, Thomasa Tomkisona, Michaela Mariachera i Mathiasa Müllera – za sada su jedini poznati i sačuvani primjerci ovih graditelja u Hrvatskoj. Njihova važnost stoga nadilazi regionalne okvire. S obzirom na mali broj sličnih sačuvanih instrumenata u Hrvatskoj, njihovo je značenje još i veće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Sažetak i na engleskom.

POVEZANOST RADA