ࡱ> [.bjbj4ΐΐAO X`@@@TTT8xT/0ooo*.,.,.,.,.,.,.$0y3vP.@oooooP.@@a/'''op @@*.'o*.''v+v,?8T"B,.w/0/\,3%h34v,3@v,oo'oooooP.P.'ooo/oooo3ooooooooo : Boakovi u krugu prosvjetitelja Stipe Kutleaa Sa~etak U radu se nastoji prikazati samo jedan segment prosvjetiteljstva 18. stoljea s posebnim osvrtom na slu aj Boakovieva odnosa prema francuskim prosvjetiteljima i enciklopedistima. Boakovi je kao katoli ki sveenik isusovac imao sasvim druga iji svjetonazor od veine francuskih prosvjetitelja jer je zastupao metafizi ki pogled na stvarnost. Prosvjetitelji su u ime samo razuma i znanosti omalova~avali vjeru, a politi ki su bili protivnici vjere i Katoli ke crkve. S obzirom na to izgradili su svoj stav i o Boakoviu kojemu ipak nisu mogli porei znanstvene rezultate. Oni meutim nisu bili presudni u njihovu vrednovanju Boakovia nego je uglavnom prevladao odnos netolerancije prema druga ijim mialjenjima. Klju ne rije i: Boakovi, prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, razum, vjera, znanost, znanstveni sporovi. Key words: Boakovi, enlightenment, encycopedists, ratio, faith, science, scientific debates. Boakovi u krugu prosvjetitelja Doba prosvjetiteljstva jest jedno od prijelomnih razdoblja europske kulturne povijesti koje sa sobom nosi neke dobre ali i loe oznake. To razdoblje prije svega karakterizira okrenutost ovostranosti i zanemarivanje ili odbacivanje onostranosti i transcendencije. Sredite svega postaje ovjek, a ne viae Bog. Filozofija se oslobaa metafizike i prednost se daje prirodnim znanostima koje postaju jamac napretka koji postaje jedna od dogmi toga doba. Umjesto postojeih religija va~nost se daje prirodnim religijama utemeljenim na razumu. Sustavno se isti e, poti e i prakticira ateizam. Pa ipak nije prosvjetiteljstvo posve zabacivalo Boga. Smatralo se da je dovoljno biti deist, tj. vjerovati sa se Bog, ako i postoji, ne mijeaa u prirodni i povijesni poredak. U objaanjenju svijeta odustaje se od uzroka i sve se viae pita kako, a ne zaato. Dogaa se silna redukcija. Spoznaja se temelji isklju ivo na empiriji i eksperimentu. Fraza  Hipotheses non fingo postaje va~na poatapalica 18. st. Uz iskustvo matematika je va~an instrument u opisu prirode. Razvija se analiti ka mehanika i deterministi ki svjetonazor. Neki ipak kao Hume i Kant uo avaju granice razuma. U kontekstu negativnog odnosa prema religiji posebno je jak otpor prema Katoli koj crkvi, a unutar nje prema isusovcima koji su i ukinuti u drugoj polovici stoljea. Ni Boakovi kao isusovac nije imao druga iju sudbinu. Za svog boravka u Be u, Parizu i Londonu kao i na svojim znanstvenim putovanjima po Europi provodio je veliki dio svoga vremena s istaknutim lanovima i nositeljima va~nih druatvenih, politi kih, vjerskih, znanstvenih funkcija i bio je dobro upoznat sa svim okolnostima tadaanjih europskih zbivanja. U Parizu se najviae dru~io s francuskim akademicima i istaknutim misliteljima 18. stoljea okupljenim oko projekta Enciklopedije koja na neki na in predstavlja vrhunac francuskog prosvjetiteljstva. Enciklopedisti su bili pod vrlo jakim utjecajem prirodnih znanosti i matematike koje su se tada vrlo intenzivno razvijale. U krug onih najistaknutijih svjetskih znanstvenika toga doba spadaju d'Alembert, Lagrange, Laplace, zatim filozofi Voltaire koji je s prijateljicom markizom de Chatelet u Francuskoj propagirao njutonizam kao novi svjetonazor, Montesquieu, Condorcet, Clairaut, Condillac, La Mettrie, Holbach i dr. U krugu tih prosvjetiteljskih filozofa i znanstvenika zavladala je ideologija materijalizma. Boakovi u svojoj Teoriji prirodne filozofije (1758) u posveti be kom nadbiskupu govori o pogubnom nauku koji je zahvatio mlade~. Boakovieva teorija pak u krajnjoj liniji ukida materiju i uvodi silu kao temeljno svojstvo svijeta o emu se boje sluaati a kamoli govoriti i d'Alembert i Lagrange i dr. kao i prije njih Descartes. Ako i ostaje pri atomizmu, Boakovi ga temeljito revidira ukidajui bilo kakve atome kao grudice tvari svodei ih na bezdimenzionalne tvarne to ke kao izvoriata sila ili polja sila. Ne uvena ideja za 18. stoljee, a mo~da i za bilo koje vrijeme, primjeuje ameri ki nobelovac Leon Lederman. Boakovieva je teorija uniatila svaki materijalizam pa je F. Nietzsche za njega rekao da je on, uz Kopernika, najvei protivnik pri ina u povijesti ljudske misli. Sli ne e kvalifikacije izrei i mnogi drugi u Boakovievo doba pa sve do naaih dana. Upravo je takvo Boakovievo stajaliate bilo trn u oku materijalisti ko-scijentisti ki usmjerenim prosvjetiteljima. K tome je Boakovi bio i isusovac a to zna i, u o ima prosvjetitelja, pripadnik najomra~enijeg crkvenog reda. Kada je isusova ki red bio ukinut onda su bivai isusovci bili protjerani i bio im je zabranjen ulazak u te zemlje. Unato  tome Boakovi je doaao u Francusku i to na poziv. Dobio je francusko dr~avljanstvo, postao ravnatelj za optiku u francuskoj mornarici s izuzetno visokim primanjima na ato su mu zavidjeli gotovo svi francuski akademici. Takoer mu je bilo obeano da e postati redoviti lan akademije znanosti u Parizu. Opravdavajui materijalisti ki svjetonazor i dajui mu prednost pred spiritualizmom engleski znanstvenik J. Priestley, koji se s Boakoviem susreo u Parizu, zloupotrijebio je Boakovievu teoriju, tj. njome je pokuaao opravdati materijalizam na ato mu je Boakovi odgovorio da ga je on posve krivo shvatio i da se Boakovieva teorija ne mo~e tuma iti materijalisti ki. Tako je izmeu njih nastala prili no oatra prepiska. Boakovi se ipak ponajviae sporio s francuskim prosvjetiteljima i enciklopedistima. Ali je meu uglednim engleskim i francuskim znanstvenicima i drugim utjecajnim druatvenim slojevima imao i dobrih i vrlo odanih prijatelja. Openito je u nekatoli koj Engleskoj bio primljen mnogo bolje nego u katoli koj Francuskoj. Ipak su ga neki ugledni francuski znanstvenici toliko cijenili da su mu postali odani prijatelji. Jedan od njih je matemati ar i astronom Clairault o kojemu Boakovi piae u pismima bratu Bartolomeju (Baru) iz Pariza u Rim 17. prosinca 1759., 14. sije nja 1760., 11. velja e 1760. i 11. o~ujka 1760. (On mi je)  veliki prijatelj od konfidence... sa svojstvima velikog geometra... (koji) spaja svojstvo najljubeznijih manira... ma ne znam koliko je Metafizik; veliki je d~eometar, i Calculatuer& Clairaut je najljubazniji ovjek na svijetu i vrlo razli it od drugoga velikog geometra D'Alemberta, koji nema nikakve vjere i di i se time i gord je i napada sve...S D'Alembertom nijesam nigda govorio, nego malo u Akademiji, a ne znam hou li ga igda i iskat.  Kasnije se Boakovi, za vrijeme jednog ru ka, susreo s D'Alembertom i o njemu je donekle popravio svoje mialjenje, ali ne i do kraja promijenio. Piae bratu Baru kako je on  naaao da je daleko ovje niji nego ato sam dr~ao i on mi je iskazao mnogo prijaznosti i ljubaznosti. Mnogo smo zajedno razgovarali o matematici, knji~evnosti a poneato i o starinama u vezi s matematikom, kao o obelisku, o mojoj uri u Galeriji (iskopanoj u Tuskulu), o mozaicima itd. ovjek je to velika duha i grjehota je da je toliki smrad u stvari vjere ali ti razgovori ne ti u se nas izravno, premda ja prihvaam zgode da stavim do znanja da je imam u potpunosti . O susretu na ru ku s D'Alembertom, 11. o~ujka 1760 piae bratu:  Bio je ondje D'Alembert s kim sam dugo razgovarao sve do ve era, a inilo mi se da sam doista zadovoljio i njega i mnoge druge . Kada je po etkom 1760. doaao u krug poznatih znanstvenika ili mudrih, kako ih on naziva, koji su bili vrlo vjeati u infinitezimalnom ra unu kao novoj znanstvenoj metodi Boakovi se osjea inferiornim sa svojom geomertrijskom metodom koja je bila karakteristi na u isusova kom obrazovanju i piae bratu:  Ti me pitaa kako su me ovdi Mudri primili. Rijeu da dobro; ma brate ja ne mogu prid njekijem od njih figurat [pojaviti se]. Ja najprije utim, koliko sam slab u onemu, ato ovi prvi d~eometri ovako stimaju [cijene]. Paka ja ne mogu a njimi govoriti kako bi se htjelo, krocje (radi) jezika; najposlije ovdi ne znadu niata, ato je u Italiji, niti imaju naaa libra, niti ih legaju [ itaju]; toto najvei dio ne zna ato sam atampao i samo znadu da je velika od mene cijena u Italiji. Sa svijem tijem jes ih njekoliko koji atogod od mene i u individuo [posebno] znadu, a svi me primaju svud koliko se mo~e dobro... Mairan, Nollet, La Caile, De L'Isle etc. etc. Condamine etc. Ka~u mi veliko prijateljstvo svuda. Hvala Bogu, ne stojim zlo u temu, nego veoma bolje, neg meritam [zaslu~ujem]; er u velikom kalkulu jes toliko od njih do mene, koliko od mene do ovijeh druzijeh Jezuvita; kad govorim od njih, govorim od dva, iliti tri, er nije ni ovdi mnogo velikijeh kalkulatura, a nije ih ni po svijetu, to ti je trudan posao, i valja rano po et, ko jezika nau it...  O prijatelju Le Royu, pristaai enciklopedista, ka~e bratu u pismu od 18. velja e 1760:  Ja sam a njim libero [slobodno] govorio dizaprovajujui [ne odobravajui] pismo tijeh (enciklopedista), i govorio od mojijeh misli o Bogu, i njegovoj providenci [providnosti]; i gosto [sviali su mu se] moje razloge...  @Bdfh$ &   ʺtdQ>Q$h"FFh"FFCJOJQJaJmHsH$h"FFh/CJOJQJaJmHsHht &CJOJQJaJmHsH$h"FFh"$?CJOJQJaJmHsH$h"FFhiCJOJQJaJmHsHh/CJ OJQJaJ mHsHhv CJ OJQJaJ mHsHhiCJ OJQJaJ mHsH$hM{h)CJ OJQJaJ mHsH$hM{hCJ OJQJaJ mHsHhc ?CJ OJQJaJ mHsHBfhx &-21$@JtkDp dh`gd"FFgd/ ^`gd/$a$gd"FFgd ^`gdiQq~.Pl$f2j>^dfͺͧnn^^^^ht &CJOJQJaJmHsH$huhM{CJOJQJaJmHsH$huh CJOJQJaJmHsH$h"FFhM{CJOJQJaJmHsH$h"FFh CJOJQJaJmHsH$hM{h/CJ OJQJaJ mHsHh/CJ OJQJaJ mHsH$hlkhlkCJOJQJaJmHsHhlkCJOJQJaJmHsH$*8`b  <LRDX\ ݤ~~n~n~n~nh{CJ OJQJaJ mHsH$huh{CJOJQJaJmHsH$hM{h[CJ OJQJaJ mHsH$huh[CJOJQJaJmHsH$huhM{CJOJQJaJmHsH$hM{h CJ OJQJaJ mHsHht &CJOJQJaJmHsH$huh CJOJQJaJmHsH& Q!"$"Z"### $$$$l&&&&''ݹݦݦjWD1$h7=hDdCJOJQJaJmHsH$h7=hCJOJQJaJmHsH$h7=h7=CJOJQJaJmHsH1jh7=h7=0JCJOJQJUaJmHsH$h7=hCJOJQJaJmHsHhfCJOJQJaJmHsH$huhCJOJQJaJmHsH'huh{6CJOJQJaJmHsHh{CJ OJQJaJ mHsH$huh{CJOJQJaJmHsHh CJ OJQJaJ mHsH''((( (4(6())*t+v+++--8-:---l.n.,1.101ݱ{{{{{hR{+jhD>0JCJOJQJUaJmHsH$hD>h>CJOJQJaJmHsHh \CJ OJQJaJ mHsH$hD>h \CJOJQJaJmHsH$hD>hDdCJOJQJaJmHsH1jh7=h7=0JCJOJQJUaJmHsH$h7=hCJOJQJaJmHsH$h7=hDdCJOJQJaJmHsHhDdCJ OJQJaJ mHsH0121112233n4p444445D5F5j55555ͺͧqq^K^K8^$h`KhGyCJOJQJaJmHsH$h`Kh`KCJOJQJaJmHsH$h`Kh/yCJOJQJaJmHsH$h`KhjoCJOJQJaJmHsH$h`Kh>CJOJQJaJmHsHhHCJ OJQJaJ mHsH$h`KhHCJOJQJaJmHsH$h`KheCJOJQJaJmHsHheCJ OJQJaJ mHsH$hD>heCJOJQJaJmHsHhCJ OJQJaJ mHsH555556666 6`6b66677777889ڴڞ{ڋڋڋhڋUB$hhjoCJOJQJaJmHsH$hM{hjoCJ OJQJaJ mHsH$h`Kh/yCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h`KhjoCJOJQJaJmHsH+jh0JCJOJQJUaJmHsH$h`Kh*FCJOJQJaJmHsH$h`KhGyCJOJQJaJmHsH$h`Kh`KCJOJQJaJmHsH$h`Kh>CJOJQJaJmHsH9999999999J:L:h:j::::::;;8;:;@;B;;;p<r<(=*=^=`=~=== >>>>ڞڞڞxh힋hCJOJQJaJmHsH$hhCJOJQJaJmHsH$hM{hTGCJ OJQJaJ mHsH$hhTGCJOJQJaJmHsHh*FCJ OJQJaJ mHsH1jhh`K0JCJOJQJUaJmHsH$hhjoCJOJQJaJmHsH$hh*FCJOJQJaJmHsH'>>>>> ? @"@$@0B4BbB|B~BBB^CxCƳƳwdwQw>wQ.hfCJOJQJaJmHsH$hM{hmCJ OJQJaJ mHsH$h.KhCJOJQJaJmHsH$h.Kh.KCJOJQJaJmHsH$h.KhmCJOJQJaJmHsH$hhTGCJOJQJaJmHsH+jh0JCJOJQJUaJmHsH$hhCJOJQJaJmHsH$hhF CJOJQJaJmHsHh*FCJ OJQJaJ mHsH+jh0JCJ OJQJUaJ mHsHxCCD D,D.DxEzEEEFFFFFGHGfGGHHHHIIJJJJڷڤڑ~hU$hM{hF CJ OJQJaJ mHsH+jh.K0JCJOJQJUaJmHsH$h.Khx#JCJOJQJaJmHsH$hM{h0yCJ OJQJaJ mHsH$h.Kh*FCJOJQJaJmHsH$h.Kh.KCJOJQJaJmHsHhfCJOJQJaJmHsH$h.Kh0yCJOJQJaJmHsH$h.KhCJOJQJaJmHsHJJJ(K*K4KxKKKKKKKKKLLLLLLLLLLLLMM4M6M8Mfg{kiV$h.Khx#JCJOJQJaJmHsHUh.KCJOJQJaJmHsH+jh.K0JCJOJQJUaJmHsH$h.KhjoCJOJQJaJmHsH$hM{hTGCJ OJQJaJ mHsHhfCJOJQJaJmHsH$h.KhD<CJOJQJaJmHsH$h.Kh.KCJOJQJaJmHsH$h.KhTGCJOJQJaJmHsH!Nisu ni u Francuskoj svi objeru ke prihvatili enciklopediste. Tako je knji~evnik Palissot de Montenoy napisao komediju pod naslovom Les philosophes (Filozofi) uperenu protiv enciklopedista Diderota, D'Alemberta i drugih. To je u francuskim intelektualnim krugovima izazvalo napetosti, a pomialjalo se da u tome imaju prste i isusovci. Boakovi o tome piae bratu 5. svibnja 1760.:  ... straano je i bojim se za nas, jer se sumnja da u tome imamo svoje aporke... Ne mogu vjerovati da abi itko od naaih mogao imati u tom prste...a oganj koji (protiv isusovaca) raste mogao bi uistinu biti doista zlokoban u nesretnim tim vremenima, jer se radi o ljudima duha, velikog talenta i velikih prijatelja . Kasnije su se odnosi izmeu Boakovia i enciklopedista promijenili zbog zavisti prema Boakoviu koji je u meuvremenu dobio francusko dr~avljanstvo od samoga kralja i namjeatenje u Francuskoj mornarici koje mu je osiguralo iznimno dobru zaradu i uvjete za rad. Boakovi piae svom u eniku Francescu Puccinelliju 18. prosinca 1775:  Veliki dio tih ljudi od pera izraziti su moji neprijatelji, ali ih puatam da pri aju, a ja se bavim svojim studijama, u~ivajui u mnogim prijateljstvima koja imam... dodajui da se u pariakoj akademiji  ...sada vodi izraziti rat protiv mene intrigama tih ra una a  enciklopedista . Boakovi je od po etka svoje znanstvene karijere bio zainteresiran za astronomiju. Odreivao je staze kometa i planeta. U vezi sa stazama kometa doalo je do spora s mlaim, ali ve tada vrlo poznatim francuskim i svjetskim znanstvenikom Pierrom Simonom Laplaceom koji je napao Boakovievu metodu odreivanja staza kometa:  To je bila jedina mogunost za napadaj na moju metodu s nekim pri inom za uspjeh. Nikada ne bih slutio da bi on, zbog u~itka da me napadne, u inio zaklju ivanje tako krivo kako se vidi u krajnjoj o itosti u svemu ato sam prije dokazao.  U izravnom odgovor Laplaceu Boakovi ka~e da ne dolikuje  mojoj dobi, da uz ugled koji u~ivam u u enoj Europi da se hvatam u koatac s mladim ovjekom koji se prema ~ivahnosti svoje dobi, da ne ozna im to drugim imenom, uvijek dr~i dragoga mu izraza iluzorno, poslike drugoga koji je upotrijebio pred punom Akademijom, paralogizam, a da nije nikad bio od mene izazvan niti je do~ivio s moje strane ni najmanju neugodnost . I druge obavjeatava o svom odnosu s Laplaceom. Tako piae ve spomenutom Puccineelliju 3. o~ujka 1777 da nee ulaziti u sporove  ... jer volim svoj mir i tiainu; a mislim da u mojoj dobi i s onom ugledom koji mi je dobri Bog dao u u enoj Europi ne treba da se hvatam u koatac s mladim jednim ovjekom koji je, neizravan i nemajui s moje strane ni najmanju priliku za neugodnost, smatrao zgodnim da se raspali u punoj Akademiji proti mene prije ikakva pobijanja sa strane g. De la Landea, optu~ujui me radi logi ke pogreake i prezirui moja djela, kako bi podupro ~elju nekih osoba da se pridr~ava protiv mene jedan zakon koji nije viae u upotrebi ili bar koga se nisu pridr~avali s obzirom na viae njih drugih,...  S nekim od francuskih znanstvenika Boakovi je imao sporove oko nekih znanstvenih pitanja kao npr. S Laplaceom i Rochonom. U slu aju Rochona radilo se o otkriu objektivnog mikrometra va~nog za mornaricu, tj. za mjerenje kutne udaljenosti meu objektima. Boakovi je svoju ideju predlo~io ministru de Sartineu 7. svibnja 1777. ato je izazvalo aferu Rochon. Boakovi ka~e:  Da li je g. Abbe Rochon ili g. Maskelyne ili ja pronalaza , meni je svejedno. Razlike ima sigurno, bar u na inu na koji sam ja dao da se prizma smjesti na instrument i koji daje vrlo veliku to nost; bio bih vrlo zadovoljan donese li to kakvu korist astronomiji.... `to se mene ti e, dosta mi je te vrste osporavanja; odlu io sam pa e da niata ne odgovorim ... suviae volim svoj mir, napose posljednjih dana mog ~ivota provedenih u tolikom poslovima korisnim u toliko podru ja koja ne pripadaju samo naukama i knji~evnom radu.  O tome takoer piae dana 21. svibnja 1777. tajniku Francuske akademije markizu de Condorcetu nakon ato je bio upoznat s Rochonovim ~aljenjem u Akademiji da mu je Boakovi  ukrao njegovu ideju.  Ako je doista G. Abbe Rochon dao isto otkrie ve prije viae godina, ja mu ne osporavam otkrie, i vrlo sam polaskan da sam doprinio javnom dobru upoznavai s tim javnost, putem viae asopisa... Ako za njegovu raspravu nije znalo toliko astronoma prvog reda, nije udo da nisam za nju znao... Na svaki na in, nadam se da poslije tolikih djela koja sam dao javnosti u dugom nizu godina i velikog broja drugih ato ih sada pripreman, neu pasti pod sumnju da se hou kititi otkriima drugih.  Iz ovih navoda se razabire kakav je Boakovi bio kao ovjek, koliko mu je bilo stalo do sebe, a koliko do same stvari. Njegovi protivnici, koji bi po definiciji trebali biti prosvijetljeni i tolerantni (zagovarali su slobodu, jednakost i pravednost ato e poslije postati kao neka mantra Francuske revolucije i nekih kasnijih vremena), ovako iskazuju svoju toleranciju prema onima koji ne misle isto. D'Alembert piae matemati aru La Grangeu o drugom matemati aru La Landeu, koji je bio Boakoviev prijatelj i koji je s njim putovao po Italiji:  Nadam se da e Talijani sresti njega kao gamad, kojoj on i nalikuje . Prigovara Boakoviu ato ~eli postati lanom Akademije i laska La Grangeu:  Vi i on ste vrlo zanimljiv primjer za ono ato ste rekli pred neko vrijeme, da su zahtjevi u obrnutom omjeru sa zaslugama.  Iako d'Alembert ne nije e Boakovieve zasluge za znanost ipak ka~e:  poznajem ja neke osobe joa dostojnije od njega , a La Grange piae akademiku Condorcetu:  Kakva god bila vrijednost njegovih djela, dr~im da uvijek viae vrijede od njegove li nosti. On je fratar i jezuit da se spali . Nisu ni ostali isusovci u tadaanjoj Francuskoj prolazili puno bolje. Boakovi se ~ali bratu Bari da  ovdi naae stvari ne idu nikako dobro& ato e biti u Lizboni [Lisabonu], er ako tu kogagod Jezuvita objesu, strah me da emo ovdi u velikom perikulu [opasnosti] biti&   Boakovi se nije toliko udio nevjeri francuskih akademika koliko protivljenju Newtonu.  A ne mo~ea vjerovat kako malo znadu od filozofije, i matematike, i kako sramotne objecioni [primjedbe] inu supro filozofiji od Newtona& Jedan otac & atampo je jedno libro supro filozofiji od Newtona Tako je to sramotna stvar, da se i ovi neprijatelji Newtonovi sramuju.  I ovi navodi svjedo e kakve su  znanstvene kriterije imali Mudri (kako ih Boakovi naziva). Boakovievi doprinosi znanosti pogotovo njegova teorija o privla no-odbojnim silama i strukturi tvari na razini mikrosvijeta postala je aktualnija nego je bila u doba prosvjetiteljstva. Prosvjetitelji su zagovarali materijalizam i pozivali se u njegovu opravdanju na znanost. Boakovieva je teorija bila antimaterijalisti ka, spekulativna metafizi ka teorija u to doba nepopularna i zastarjela. On je pomou nje dokazivao prvenstvo duha nad materijom, dok su prosvjetitelji znanost koristili kao dokaze za materijalizam i tvrdili su da je znanost u skladu s materijalisti kim pristupom stvarnosti. Danaanja znanost je prevladala mnoge prosvjetiteljske ideje, a Boakovieve su ostale va~iti do danas. Literatura: Lederman, Leon  Teresi, Dick (2000), Bo~ja estica: ako je svemir odgovor, ato je pitanje?, Izvori, Zagreb. Nietzsche, Friedrich (1976-1977), Werke I-V (Hrgb. Karl Schlechta), Verlag Ullstein GmbH Frankfurt/M  Berlin  Wien. Schofield, Robert E. (1961), Boscovich and Priestley's theory of matter, u: L. L Law (ed.): Roger Joseph Boscovich, George Allen & Unwin Ltd., London, 168-172. Boakovi, Rud~er (1957), Graa, knj. II, (ur. }eljko Markovi), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. Markovi, }eljko (1968), Rue Boakovi, knj. 1., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. Markovi, }eljko (1969), Rue Boakovi, knj. 2., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.  Usp. Lederman  Teresi, 2000: 134.  Nietzsche, II 577 (12), III 1178.  Usp. Schofield, 1961: 168-172.  Boakovi, 1957: 67-72., 85-88., 100-105. i 117-120.  Boakovi, 1957: 87.  Boakovi, 1957: 102.  Boakovi, 1957: 118.  Boakovi, 1957: 87.  Boakovi, 1957: 109.  Boakovi, 1957: 152.  Markovi,1969: 853.  Markovi, 1969: 861-863  Markovi, 1969: 861-863.  Markovi, 1969: 867-868.  Markovi, 1969: 981-982.  Markovi, 1969: 873.  Markovi, 1969: 833.  Markovi, 1969: 834.  Markovi, 1969: 834  Markovi, 1969: 834  Boakovi, 1957: 96. i 103.  Boakovi, 1957: 124.     g&g*g:g6h8hiiiiipkrktk|m~mXoxozo|ooo@pزs`sMsMsMs$hSn9hSn9CJOJQJaJmHsH$hM{h]\CJ OJQJaJ mHsH$hSn9h]\CJOJQJaJmHsH$h.KhCJOJQJaJmHsH1jh.Kh.K0JCJOJQJUaJmHsH$h.Kh]\CJOJQJaJmHsH$h.Kh.KCJOJQJaJmHsH$h.Khx#JCJOJQJaJmHsH'h.Khx#J6CJOJQJaJmHsH@pBpDpqq6stttttuuuuuuurvtvvvvqq^J'hLha6CJOJQJaJmHsH$hLhACJOJQJaJmHsH$hLhaCJOJQJaJmHsH+jhSn90JCJOJQJUaJmHsH$hM{haCJ OJQJaJ mHsH$hSn9haCJOJQJaJmHsH$hSn9hb/ICJOJQJaJmHsH$hSn9hSn9CJOJQJaJmHsH1jhSn9hSn90JCJOJQJUaJmHsHvvvvvvv"w8wwwwxxhy|}}īubO9+jhL0JCJOJQJUaJmHsH$hLhRCJOJQJaJmHsH$hLh:7ICJOJQJaJmHsH$hLhLCJOJQJaJmHsH$hLhCJOJQJaJmHsHhV\6CJ OJQJaJ mHsH1jhLhL0JCJOJQJUaJmHsH$hLhaCJOJQJaJmHsH'hLha6CJOJQJaJmHsH'hLhSn96CJOJQJaJmHsH}}}~~(*XxzJLǴ{{hUh?+jhL0JCJOJQJUaJmHsH$hM{hx!CJ OJQJaJ mHsH$hLhx!CJOJQJaJmHsH$hLhCJOJQJaJmHsH$hLhLCJOJQJaJmHsH$hLhLACJOJQJaJmHsH$hLh&#CJOJQJaJmHsH$hLh|#CJOJQJaJmHsH$hM{h|#CJ OJQJaJ mHsH$hM{hRCJ OJQJaJ mHsHDp}ĝޝСrtHdgddgddgdK_gdgdAFdhgd"FF dh`gd"FF dh`gdSn9 ԇևJLXZhjnp$&Pʷn[E+jh80JCJOJQJUaJmHsH$h8hLACJOJQJaJmHsH$h8h|#CJOJQJaJmHsHhLCJOJQJaJmHsH$hM{h|#CJ OJQJaJ mHsH$hLhLCJOJQJaJmHsH$hLh|#CJOJQJaJmHsH$hM{h&#CJ OJQJaJ mHsH$hLh&#CJOJQJaJmHsHhV\6CJ OJQJaJ mHsH2Vjz6ƎȎʎ̎ΎXZͺt[H2+jh80JCJOJQJUaJmHsH$h8h|#CJOJQJaJmHsH1jh8h80JCJOJQJUaJmHsHhDCJOJQJaJmHsHhfCJOJQJaJmHsH$h8hDCJOJQJaJmHsH$h8h8CJOJQJaJmHsH$h8hV\6CJOJQJaJmHsHhiCJOJQJaJmHsHhV\6CJOJQJaJmHsH$hM{hLACJ OJQJaJ mHsHZ\DFޓ 24|xeReRe$h Jh JCJOJQJaJmHsH$h Jh]CJOJQJaJmHsHh]CJ OJQJaJ mHsH$h8h8CJOJQJaJmHsH$h8h]CJOJQJaJmHsH$h8hCJOJQJaJmHsH1jh8h80JCJOJQJUaJmHsH$h8h CJOJQJaJmHsH$h^hDCJ OJQJaJ mHsH|lnZ\ʛ̛46ĝ؝ʴ~~n^K$hoVzh7=CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhUCJOJQJaJmHsH$h Jh JCJOJQJaJmHsH$hihUCJ OJQJaJ mHsHh]CJ OJQJaJ mHsH+jh J0JCJOJQJUaJmHsH$h Jh]CJOJQJaJmHsHhUCJ OJQJaJ mHsH$h JhUCJOJQJaJmHsH؝ڝޝ &(*ʞǴzgTA$hoVzh\5CJOJQJaJmHsH$hoVzhCJOJQJaJmHsH$hoVzh7CJOJQJaJmHsH$hoVzhDdCJOJQJaJmHsH$hoVzh CJOJQJaJmHsH'hoVzh6CJOJQJaJmHsH$hoVzhQXCJOJQJaJmHsH$hoVzh7=CJOJQJaJmHsH$hoVzh|#CJOJQJaJmHsH$hoVzhCJOJQJaJmHsHڟܟ0:ZޠزxxexeR?$hoVzh>CJOJQJaJmHsH$hoVzhM{CJOJQJaJmHsH$hoVzhaCJOJQJaJmHsH$hoVzh CJOJQJaJmHsH'hoVzh ^6CJOJQJaJmHsH$hoVzhQXCJOJQJaJmHsH$hoVzh ^CJOJQJaJmHsH$hoVzhCJOJQJaJmHsH$hoVzhDdCJOJQJaJmHsH'hoVzhDd6CJOJQJaJmHsH "(*04b̡ΡСűٝwdM:$hoVzhD<CJOJQJaJmHsH-hoVzh7B*CJOJQJaJmHphsH$hoVzh CJOJQJaJmHsH$hoVzhCJOJQJaJmHsH$hoVzh>CJOJQJaJmHsH'hoVzh>6CJOJQJaJmHsH'hoVzh\56CJOJQJaJmHsH'hoVzhQX6CJOJQJaJmHsH'hoVzhoVz6CJOJQJaJmHsH$hoVzhoVzCJOJQJaJmHsH(*,.2ТԢ^nprǴڠڴzcOOzڍ'hoVzh76CJOJQJaJmHsH-hoVzhD<B*CJOJQJaJmHphsH$hoVzhaCJOJQJaJmHsH$hoVzh CJOJQJaJmHsH'hoVzhD<6CJOJQJaJmHsH$hoVzhD<CJOJQJaJmHsH$hoVzh\5CJOJQJaJmHsH$hoVzh7CJOJQJaJmHsH$hoVzhQXCJOJQJaJmHsHrtvx£ƣȣܣޣHyyymXI6$h`Kh^CCJOJQJaJmHsHh`Kh^CCJOJQJaJ)jh`Kh^C0JCJOJQJUaJhoVzOJQJmHsHh5 kOJQJmHsHh5 kh^COJQJmHsHh5 kh^COJQJmHsH!jh5 kh^C0JOJQJUh^COJQJmHsHh7=h^COJQJmHsHh7=h^COJQJ!jh7=h^C0JOJQJU'hoVzh>CJH*OJQJaJmHsHHJLPRZlƤؤޤ̦̽̽̽~k~k~T-hoVzh8WdB*CJOJQJaJmHphsH$h^Ch^CCJOJQJaJmHsH$hoVzh^CCJOJQJaJmHsH)jh`Kh^C0JCJOJQJUaJhh^CmHsHhoVzOJQJmHsHhoVzh8WdOJQJmHsHhoVzh^COJQJmHsHh^Ch^COJQJmHsHhoVzh^CmHsHjh^C0JUޤ  :<>@bdfhj¥ĥȹȹȦȌȌȗ{phY{pY{pNh.Kh^CmHsHh.Kh^COJQJmHsHh^COJQJh.Kh^COJQJ!jh.Kh^C0JOJQJUhh^COJQJhh^COJQJmHsH%hoVzhaB*OJQJmHphsHh^Ch^COJQJmHsHhoVzh^COJQJmHsH!jhh^C0JOJQJU-h8Wdh^CB*CJOJQJaJmHphsH<hĥ$ZƦ"P|"$(*,.ĥƥȥڥ"$&(<FVXZ\^r|ȪȞvaWLvȞvAhLh^CmHsHhLh^CmHsHjh^C0JU(hLh^C5B*OJQJmHphsHhaOJQJmHsH!jhLh^C0JOJQJUhSn9h^CmHsHh^COJQJmHsHhLh^COJQJmHsHhLh^COJQJmHsHhSn9h^COJQJmHsHh5 kOJQJmHsHhSn9h^COJQJ!jhSn9h^C0JOJQJUĦƦȦʦ"$&JLPRTxz|~§ħ֕։֕։~zrzrjhUhh Jh^CmHsHhaOJQJmHsHh8h^COJQJmHsHh8h^COJQJ!jh8h^C0JOJQJUh8h^CmHsHhLh^CmHsHh^COJQJmHsHhSn9h^COJQJmHsHh^Cjh^C0JU, $&,.'hoVzh>CJH*OJQJaJmHsHjhUh21h:p2/ =!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J 2Normal dCJ_HaJmH sH tH >A`> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa >@> 7= Tekst fusnoteCJaJ>&@> 7=Referenca fusnoteH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] aSb!"%(?*+.:24Q788:9G:;D %Ij(>Xs7NQD   '0159>xCJg@pv}Z|؝rHޤĥ.')*+,-./012UVWXZ[\]^_`abcdfghDp.(Ye8@0(  B S  ?pstyb"(>  >mn&`achq ? ]    $ & - k s empx{} ?F hu  8 6KMHO3Mz|  j+.:<IRY`k (9@   " $ - . 1 2 4 8 !!!!!"%"9"H"a"f"x""""""""""#n#r###$$\$c$j${$$$c%d%%%=&?&&&&&&&''''''''&((((())S)V) * *6*L*{******#+D+K+S+++++B,H,f,z,"-'-----9.>.U.V.a.e.....///&/*/2/E/K/y///////////000,0/090=0%1@111112O2Q2U2Y2a2f2g2222222222333-3L3S3W3^3`333334,41434N4O4T4U446 6~66666666667777#8+888888899999:: ::!:,:4:::;;N;T;;;;;A=U=>>>>>>U?^?l?q?w?{?}??????????????????@@@@@ @!@'@(@1@B@G@H@K@i@o@@@@@@AXA\AgAjAAAAAAAAAAABBBBB=B>BJBLBMBQB`BbBcBgBzB~BBBBBBBCCCCCCCCCDDDD %24;<op\ ^ CDcd!!%%((..44;9<9;;>>>>I?J???^@_@@@>A?AAAAAAAAAAB)B+B=B>BZB\BBBBBCCC5C8CPCSCgCjC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD3 abhi &"'"/"0"I"J"Y"Z"""""""""666 7_@@AAAABBuBBBBBBBBPCQCgChC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD |~~D7}N.>~*ff6,.k@d`6 1^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo( ~}| baU^m JG&D>7=&#x!u#|#t &-gJ12}2V\6Sn9c ?"$?LA^C*F<.FAF"FFaRFb/I:7Ix#J`KX \]\ ^aa8Wdf5 kjo/y0yoVzA8]\5EIilkv K_ /Gy7U QXDdu>DDD v^eP[F M{ LTG.K{H)R^ND<AA@@  R RRRRRRRRRRR R""Dhhh @hhhhh@@h"h$h(h2h4h6h:h>h@hDhFhHhLhfUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7.*{$ CalibriA$BCambria Math"1hL'uq5 s7 # e9 $!4dAC2HX $P)2!xxBoakovi u krugu prosvjetiteljaIvoUser4         Oh+'0   @ L Xdlt| Bokovi u krugu prosvjetiteljaIvo Normal.dotmUser7Microsoft Office Word@NZ@T@+' 5 s7՜.+,0  hp  Company#A  Bokovi u krugu prosvjetitelja Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqstuvwxyz{|}~Root Entry F0R8Data j1Tabler#4WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q