Naslov
Sociologija "ekstremnog nasilja": Tehnologizacija diskursa o vukovarskom iskustvu 1991.
(Sociology of "extreme violence": Technologization of discourse on Vukovar 1991)

Autori
Dremel, Anita ; Matić, Renato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Vukovar '91. Javni diskursi i pozicije moći

Urednik/ci
Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra ; Bendra, Ivana

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru

Grad
Zagreb : Vukovar

Godina
2018

Raspon stranica
29-45

ISBN
978-953-7964-62-7

Ključne riječi
sociologija, ekstremno nasilje, rat, Vukovar
(sociology, extreme violence, war, Vukovar)

Sažetak
Okrutan i apsurdan zločin nalazi se onkraj tradicionalnog pojma nasilja. Nasilje uvijek teži razoriti ili prouzročiti neki stupanj patnje, a okrutnost uključuje dodatnu dimenziju koja povrh boli, patnje i destrukcije proizvodi ponižavanje i degradaciju. Roy Gutnam 2. kolovoza 1992. pisao je u Newsweeku o okrutnostima - masakrima, činovima mučenja, silovanjima, deportacijama i logorima (a godinu poslije tekst je doživjeo i prijevod na francuski jezik) u najbogatijoj i najotvorenojoj među zemljama komunističkog bloka. Na tragu Veronique Nahoum-Grappe (1993 ; 2002) i njezine antropologije „ekstremnog nasilja“, pokušat ćemo ocrtati sociološki fokus pri razmatranju ekstremnog nasilja u Vukovaru 1991. godine, uz razmatranja o istraživačkoj upotrebljivosti sintagme ekstremno nasilje. Pri tome nam je od posebnog interesa činjenica da je proizvodnja diskursa o ratnim događajima (partikularno ili totalno) ideološki intonirana bilo da se radi o političkom javnom diskursu, diskursu različitih medija, internetskih portala, bilježaka o vukovarskoj bitci u različitim enciklopedijama ili pak školskih udžbenika. S obzirom na diskurzivnu proizvodnju događaja koji su ekstremno nasilni, nužno je u pokušaju dolaska do objektivne istine o vukovarskom iskustvu kritički reflektirati o fundamentalno različitim interesima ideološkog i znanstvenog diskursa te o metodološkom problemu objektivnosti, posebno pri bavljenu temom ekstremnog nasilja. Pokušat ćemo ocrtati pojam diskursa relevantan u društvenim znanostima te uokviriti diskurs, kao faktor konstrukcije zbilje, u teoriju moći, jer se diskurs vidi u terminima hegemonijskih procesa. Istražiti hegemonijsku borbu različitih diskursa u interpelaciji različitih subjektnih pozicija s kojih se uopće može govoriti znači istražiti tehnologizaciju diskursa, a to je proces moguće intervencije u sferu diskurzivnih praksi s ciljem konstruiranja nove hegemonije u određenom poretku diskursa.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA