Pregled bibliografske jedinice broj: 983733
Norma i praksa: prakticiraju li kajkavski gramatičari-pisci normu iz svojih gramatika u vlastitim književnim djelima?
Norma i praksa: prakticiraju li kajkavski gramatičari-pisci normu iz svojih gramatika u vlastitim književnim djelima? // Znanstveni skup: Od norme do uporabe 2
Osijek, Hrvatska, 2018. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 983733 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Norma i praksa: prakticiraju li kajkavski gramatičari-pisci normu iz svojih gramatika u vlastitim književnim djelima?
(Grammatical norm and linguistic practice: Do Kajkavian grammarians practice grammatical norm in their own literary language usage?)
Autori
Schubert, Bojana ; Štebih Golub, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Znanstveni skup: Od norme do uporabe 2
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.09.2018. - 29.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kajkavski književni jezik, 19. stoljeće, uporabna norma, gramatička norma, povijesna sociolingvistika, morfološke varijable
(grammatical norm, linguistic practice, Kajkavian literary language, nineteenth century, Josip Ernest Matijević, Ignac Kristijanović, morphological variables)
Sažetak
Iz naslova se vidi da je središnji interes ovoga izlaganja normativno pitanje iz hrvatske jezične povijesti. Kajkavski književni jezik povijesni je hrvatski idiom kojim se pisalo na području sjeverozapadne Hrvatske od polovice 16. do polovice 19. stoljeća. Rječnici, pravopisi i gramatike koji taj jezik (pr)opisuju ukazuju na to da je on bio u procesu standardizacije, odnosno, da su ga pojedinci nastojali normirati. Kajkavski je književni jezik (pr)opisan u šest nama poznatih slovnica (Vitkovićevoj 1779., Szentmártonyjevoj 1783., Kornigovoj 1795., Matijevićevoj 1810., gramatici Đurkovečkog 1826. i Kristijanovićevoj 1837.). Da bismo mogli govoriti u kojoj je on mjeri tijekom svoga postojanja bio normiran, treba uspoređivati gramatička pravila koja donose spomenuti slovničari s upotrebnim kajkavskim književnim jezikom iz svih domena upotrebe: književnosti, gospodarstva, prava, znanosti i sl. Ovo je izlaganje zamišljeno kao mali doprinos tomu golemu poslu, posebno uzevši u obzir da mnoga starokajkavska djela nisu pročitana, transkribirana niti računalno obradiva. Autorice su analizirale odabrane morfološke varijable iz dviju kajkavskih slovnica, Matijevićeve i Kristijanovićeve, te ih usporedile s jezičnom situacijom u književnim djelima istih autora kako bi pokazale u kojoj su se mjeri sâmi slovničari držali vlastitog gramatičkog (pr)opisa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2675 - Istraživanje hrvatskih dijalekata (Maresić, Jela, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti