Naslov
Prizori iz Slavonije i Srijema u opusu austrijskog slikara Franza Alta
(Scenes from Slavonia and Syrmia in the Opus of Austrian Painter Franz Alt)

Autori
Najcer Sabljak, Jasminka

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 2018 (2018), 42; 153-166

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
slikarstvo 19.stoljeća ; Franz Alt ; Pejačević ; Eltz ; Slavonija ; Srijem
(19th century painting ; Franz Alt ; Pejačević ; Eltz ; Slavonia ; Syrmia)

Sažetak
Austrijski slikari 19. stoljeća značajno su zastupljeni u likovnim zbirkama plemićkih obitelji na području istočne Hrvatske. Između brojnih stranih umjetnika u zbirkama obitelji Pejačević, Hilleprand von Prandau i Normann- Ehrenfels nalaze se imena uglednih austrijskih slikara poput F. Amerlinga, R. v. Bohra, P. Emmanuela, J. N. Endera, F. Gauermannu, C. Goebela, A. Hanscha, E. Hochausera, J. Hoffmanna, J. Lauera, F. Pitnera, C. Rahla, J. F. M. Rottmayra von Rosenbrunna, C. Saara, A. Theeru, J. A. Zitterera. Između spomenutih umjetnika najnovijim istraživanjima pronalazimo i djela austrijskog umjetnika Franz Alt (1821.– 1914), sina poznatijeg Jakob Alt (1789.–1872.) i brata Rudolf Alt (1812.–1905.) članova ugledne austrijske umjetničke obitelji. Slikarska obitelj Alt ostavila je u razdoblju austrijskog bidermajera važan trag u povijesti umjetnosti, posebno pejažnoga i vedutnoga slikarstva, akvarelistike i litografije te slikarstva interijera (tzv. Zimmerbilder). Otac Jakob i njegov sin Rudolf Alt u nekoliko su navrata sredinom 19. stoljeća boravili na području današnje Hrvatske te u svome opusu ostavili zanimljive prizore gradova, mjesta i ljudi duž dalmatinske obale i zaleđa. Njihova su putovanja bila potaknuta narudžbama austrijskih izdavača i nakladnika grafičkih mapa, dok je Jakobov sin Franz ostvario zanimljiv opus, posredstvom mecena iz plemićkih obitelji s prostora kontinentalne Hrvatske iz Slavonije i Srijema. Njegov opus broji velik broj skica, crteža i akvarela s prikazima pejsaža, vlastelinskih posjeda, veduta te interijera bogato uređenih plemićkih dvoraca. Njegov dolazak na te prostore zasigurno je vezan uz njegovog mecenu Kazimir grofa Esterházya (1805.–1870.) nekadašnjeg posjednika vlastelinstva Darda u Baranji, nedaleko rijeke Drave. Kazimirova sestra Franciska, udala se za Petra Pejačevića člana ugledne rumsko- retfalačke grane grofovske obitelji Pejačević. Ta obiteljska grana grofova Pejačević posjedovala tijekom 19. stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća dvorac u Retfali, uz rijeku Dravu, nedaleko Osijeka te gospodarski važno vlastelinstvo u Rumi u Srijemu. Altova je u nekoliko posjeta dolazio na njihove posjede t eostvario djela iznimne umjetničke vrijednosti koja sadrže i komponentu dokumentarno- povijesnih likovnih 'putopisa', važnih za poznavanje gospodarskih i kulturnih prilika na rumsko- retfalačkom vlastelinstvu obitelji Pejačević. Identificiran je opus od oko dvadesetak Altovih djela s prikazima perivoja i tzv. Zimmerbilder dvorca u Retfali, krajolika rumskog vlastelinstva koji su do sada bili u privatnom vlasništvu ili javnim ustanovama, no netočno identificirani kao prizori drugih slavonskih dvoraca. Osim pejzaža i interijera Alt je izradio i nekoliko portreta članova obitelj Pejačević. Između ostalih portret Ladislava grofa Pejačevića, Franciscinog i Petrova sina, kojega je vjerojatno podučavao slikarstvu što je rezultiralo nizom pronađenih i identificiranih Ladislavovih djela u privatnom vlasništvu. Franz Alt preko Ladislavova sestre Ludvine rođene Pejačević, udane Eltz povezao se i s uglednom njemačkom grofovskom obitelji Eltz, koja je imala vlastelinstvo i dvorac u Vukovaru. Za obitelj Eltz zasigurno je izradio više djela no do danas je pronađen crtež interijera dvorca u Vukovaru. Altovi ciklusi interijera, tzv. Zimmerbilder i pejzaža iz Slavonije i Srijema rađenih u tradiciji bečkih bidermajerskih prikaza, iznimno popularnih u dvorskim, plemićkim i građanskim krugovima, važan su doprinos boljem poznavanju odnosa plemićkih obitelji prema umjetnicima te poznavanja izgleda vlastelinstava i dvoraca sredinom 19. stoljeća. Slavonski dvorci bili su opremljeni prema onodobnim najvišim standardima kakve nalazimo u dvorcima Austrije i južne Njemačke o čemu nam upravo svjedoče Altovi akvarelirani interijeri. Altova djela doprinose boljem poznavanju stvaralaštva tog umjetnika u oviru austrijskog slikarstva te svjedočanstvo su kolekcioniranja likovnih djela u zbirkama plemićkih obitelji istočne Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA