Pregled bibliografske jedinice broj: 98333
Tekstološke zamke Urote zrinsko-frankopanske Eugena Kumičića
Tekstološke zamke Urote zrinsko-frankopanske Eugena Kumičića // Eugen Kumičić - život i djelo / Matičević, Ivica (ur.).
Brseč: Udruga Jenio Sisolski, 2002. str. str. 54-57 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 98333 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tekstološke zamke Urote zrinsko-frankopanske Eugena Kumičića
(Textual pitfalls in Urota zrinsko-frankopanska by Eugen Kumičić)
Autori
Žužul, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Eugen Kumičić - život i djelo
/ Matičević, Ivica - Brseč : Udruga Jenio Sisolski, 2002, Str. 54-57
Skup
Eugen Kumičić - život i djelo u organizaciji Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Mjesto i datum
Mošćenička Draga, Hrvatska; Brseč, Hrvatska, 14.10.2000. - 15.10.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
tekstologija
(textology)
Sažetak
U našoj je filologiji uvriježeno mišljenje kako za tekstove koji su nastali nakon preporoda nisu nužni tekstološki naputci. Međutim u praksi je situacija posve drukčija što ovaj rad pokušava pokozati na primjeru Kumičićeve Urote zrinsko-frankopanske (drugo izdanje bez godine tiskanja s autorovim vlastoručnim ispravkama). Važno je istaknuti da je Kumičić na naslovnici naznačio datum redigiranja, 15. listopada 1900. Kao što je poznato u hrvatskoj jezikoslovnoj praksi, druga polovica XIX. stoljeća prolazi u znaku previranja filoloških škola, a u posljednjem se desetljeću XIX.i prvom desetljeću XX. stoljeća za prevlast bore zagrebačka filološka škola i hrvatski vukovci. Kumičićevo redigiranje potvrđuje da pobjeda vukovaca u tom prijelomnom razdoblju nije značila nagli prevrat, već da su supostojala dva sustava gramatičkih i pravopisnih osobina. Urota na to jasno ukazuje svojim gramatičkim i pravopisnim ustrojem. Iako su Kumičićeve fonološle, morfološke, leksičke i sintaktičke preinake nedosljedne, one ilustriraju razvoj hrvatskoga književnog jezika i kolebanja samog pisca u prihvaćanju/neprihvaćanju ondašnjih jezikoslovnih uzusa. One ne oslikavaju samo autorov otpor vukovskim tendencijama, već i jedan segment cjelokupne povijesti hrvatskog jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0212009
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Ivana Žužul
(autor)