Naslov
Nazivlje u Markovićevoj Etici
(Terminology in Marković’s Ethics)

Autori
Marotti, Bojan

Izvornik
Nova prisutnost (1334-2312) 16 (2018), 3; 487-507

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Franjo pl. Marković ; etika ; nazivlje ; filozofsko nazivlje ; hrvatski rječnici ; povijest hrvatskoga jezika ; hrvatski književni jezik
(Franjo Marković ; ethics ; terminology ; philosophical terminology ; Croatian philosophy ; Croatian lexicography ; history of the Croatian language ; Croatian literary language)

Sažetak
Hrvatski filozof i književnik Franjo pl. Marković u svome je filozofiranju veliku pozornost posvećivao nazivlju, i to kako nazivlju općenito, tako posebice filozofskomu nazivlju. Ta se njegova skrb za nazivlje u ovome članku pokazuje na primjeru njegove "Etike". Iz toga je spisa odabrano dvjesto riječi, od kojih se većina može smatrati filozofskim ili, u širem smislu, znanstvenim nazivcima, ali ima među njima i takvih koje pripadaju u opći jezik. Da bi se provjerilo koliko je od tih riječi potvrđeno u hrvatskome jeziku, odabrano je šest hrvatskih rječnika, i to: Parčićev "Vocabolario croato-italiano" (1901.), Akademijin rječnik (1880.–1976.), Broz–Ivekovićev "Rječnik hrvatskoga jezika" (1901.), Šonjin "Rječnik hrvatskoga jezika" (2000.), Anićev "Veliki rječnik hrvatskoga jezika" (2004.) i "Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika" glavne urednice Ljiljane Jojić (2015.). Potom je provedena usporedba i izvršena potanka raščlamba. Zaključak je da je najviše navedenih Markovićevih riječi potvrđeno u Akademijinu i u Parčićevu rječniku, nešto manje od 55 %, dočim preostala četiri rječnika imaju ili malo manje od 20 % (Broz–Iveković, Šonje i Anić) ili malo više od 20 % (Jojić). Ti podatci istodobno pokazuju i Markovićevu skrb za (filozofsko) nazivlje, ali ujedno i stanje u kojem se danas nalazi hrvatski (književni) jezik, što posebice vrijedi za rječnike »suvremenoga« jezika, gdje se može potvrditi jedva kakvih dvadesetak posto navedenih riječi. A valja biti svjestan da bi taj postotak zacijelo bio još porazniji da se sličnoj razglobi podvrgne golema Markovićeva "Logika". Na kraju se predlaže da se kritički objavi cjelokupna Markovićeva ostavština, i to ne samo zato da bi Markovićeva misao bila dostupna, nego i zato da se omogući uvid u silno bogatstvo filozofskoga nazivlja koje nam u svojim djelima nudi Franjo pl. Marković.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija

POVEZANOST RADA