Pregled bibliografske jedinice broj: 983128
O nadslovcima na hrvatskim riječima u Vrančićevu rječniku
O nadslovcima na hrvatskim riječima u Vrančićevu rječniku // Faust Vrančić i njegovo doba : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga u povodu 400. obljetnice objavljivanja "Novih strojeva" Fausta Vrančića / Borić, Marijana ; Blažević, Zrinka ; Marotti, Bojan (ur.)., 2018. str. 101-126
CROSBI ID: 983128 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O nadslovcima na hrvatskim riječima u Vrančićevu rječniku
(On the accents on Croatian words in Vrančić’s dictionary)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Faust Vrančić i njegovo doba : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga u povodu 400. obljetnice objavljivanja "Novih strojeva" Fausta Vrančića
Urednik/ci
Borić, Marijana ; Blažević, Zrinka ; Marotti, Bojan
Grad
Prvić Luka
Godina
2018
Raspon stranica
101-126
ISBN
978-953-58309-1-7
Ključne riječi
Faust Vrančić ; prozodija ; tupi znak ; oštri znak ; zavinuti znak ; kratkosilazni naglasak ; visokouzlazni naglasak ; dugosilazni naglasak
(Faust Vrančić ; prosody ; gravis ; acute ; circumflex ; short-falling accent ; high-rising accent ; long-falling accent)
Sažetak
U svome je petojezičnome rječniku, objelodanjenu u Mletcima pod naslovom "Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum" (1595.), Faust Vrančić pri zapisu hrvatskih riječi mjestimice rabio i nadslovke. Posrijedi su tri znaka – oštri, tupi i zavinuti – naslijeđena iz tradicije grčkih gramatika. U prilogu se razmatraju sve hrvatske riječi koje su u Vrančićevu rječniku obilježene nekim od triju spomenutih nadslovaka. Pri tome se pokušava odgonetnuti njihovo »značenje«, tj. odgovoriti na pitanje je li poraba svakoga od tih triju znakova u Vrančićevu rječniku ustaljena. Pokaže li se da jest, otvara se novo pitanje: je li na osnovi njihove porabe, no ostajući strogo unutar skupa obilježenih riječi, tj. ne izlazeći »izvan korpusa«, te samo na osnovi njihovih uzajamnih odnosa, bez »komparativnoga materijala« uzetoga iz naših narječja (Putanec), moguće opisati naglasni sustav koji je njima trebao (ili mogao) biti zapisan? Raščlamba pokazuje da takav opis nije moguće podastrijeti – sve da se u obzir uzmu i udvajanje samoglasnika i udvajanje suglasnika u zapisu pojedinih primjera – i to upravo zbog neustaljene porabe triju navedenih nadslovaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Ovaj je rad pokraćena inačica oveće rasprave, ali je znatno proširen u odnosu na predavanje koje je održano na skupu u povodu 400. obljetnice objavljivanja "Novih strojeva" Fausta Vrančića, a kojemu je naslov bio "Faust Vrančić i njegovo doba".
