Naslov
HRVATSKA GLAGOLJAŠKA BAŠTINA – PODRUČJE GACKE, LIKE I KRBAVE
(CROATIAN GLAGOLITIC HERITAGE - GACKA, LIKA AND KRBAVA)

Autori
Brala-Mudrovčić, Jasminka

Izvornik
VISNYK OF THE LVIV UNIVERSITY (0130-528X) 1 (2018), 69; 15-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
glagoljica, hrvatski jezik, hrvatska književnost, Hrvatska, Gacka, Lika, Krbava.
(Glagolitic, Old Church Slavonic, Croatian vernacular (language), Croatian literature, Croatia, Gacka, Lika, Krbava)

Sažetak
Glagoljica, slavensko pismo kojim su Hrvati pisali gotovo jedno tisućljeće, imala je važnu ulogu u povijesti kulture hrvatskoga naroda i u izgradnji hrvatskoga identiteta. Glagoljica se smatra najstarijim pismom slavenskih jezika, a najvjerojatnije ju je sastavio sredinom 9. st. Konstantin Filozof za potrebe širenja kršćanstva među moravskim Slavenima. Njome su se služili i drugi slavenski narodi, a u Hrvatskoj su razvijene i posebne inačice kojima su pisani, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije i na hrvatskom narodnom jeziku, liturgijski i pravni tekstovi, osobna korespondencija, a i hrvatska književnost od 12. do kraja 15. st. uglavnom je zapisana na glagoljici. Tek početkom 16. stoljeća latinica će prevladati u svim navedenim funkcijama. No, usprkos sužavanju njezine uporabe ona se očuvala do najnovijih vremena i tako je postala i ostala kroz duga stoljeća nacionalnim pismom Hrvata. Glagoljaštvo je od samih početaka posebno živo i dugovno aktivno bilo na području Istre, Kvarnerskih otoka, Dalmacije, Gacke, Like i Krbave.Ovim radom će se nastojati ukazati na opravdanost tvrdnji da je upravo područje Gacke, Like i Krbave, koje ima bogatu glagoljsku prošlost o kojoj svjedoče materijalni ostatci u obliku listina, brevijara ili epigrafskih zapisa, autohtoni zavičaj glagoljice i ujedno jezgra hrvatskoga staroslavenskog bogoslužja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA