Naslov
Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka zapadne Hercegovine
(Late medieval Stećak Necropolises of western Herzegovina)

Autori
Vučić, Edita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.12

Godina
2018

Stranica
348

Mentor
Uglešić, Ante

Ključne riječi
zapadna Hercegovina, nekropole, topografija, ikonografija, epitafi, teorijska arheologija, prostor, krajolik, humana komponenta prostora, prostorne dimenzije
(Western Herzegovina, medieval tombstones necropolises, topography, iconography, epitaphs, theoretical archaeology, space, landscape, human „space“, spatial dimensions)

Sažetak
U radu se donose rezultati terenskih i drugih istraživanja nekropola stećaka na području zapadne Hercegovine. Odabirom teme nastojalo se prikupiti što više podataka o nekropolama na navedenom području konzultirajući znanstvenu i stručnu literaturu u kojoj se naišlo na nepotpune, a nerijetko i netočne navode o lokalitetima. Pristupilo se analizama nekropola, formalno-tipološkim analizama nadgrobnih spomenika, natpisne i reljefne građe. Empirijski podatci postignuti revizijama terena poslužili su kao temelj za propitivanje postojećih paradigmi i prezentiranje drugačijega viđenja sepulkralne kulture bosanskohercegovačkog srednjovjekovlja. Suvremeni arheološki standardi pokazuju tendenciju prema nedestruktivnim metodama istraživanja i teorijskim perspektivama u arheologiji putem kojih se dolazi do posve novih arheoloških interpretacija. Svrha tako postavljenih istraživanja bio je pokušaj što boljeg razumijevanja srednjovjekovne sepulkralne kulture, procesa nastanka stećka i smještaja nekropole u prostoru. Interpretacije ne bi bile moguće bez konzultiranja literature iz teorijskih pristupa u arheologiji, točnije koncepata arheologije prostora i krajolika. Pri tome se nastojalo odstupiti od ustaljenih formi i obrazaca prostornog rasporeda nekropola te ukazati da odabir mjesta za ukop pokojnika nije determiniran samo ekonomsko-funkcionalnim parametrima, nego da se u istraživanjima treba više osloniti na kontekst nastanka nove prakse pokapanja tijekom srednjeg vijeka te sagledati stećak kao skulpturu u prostoru. Naglasak je stavljen na doživljaj monumentalne forme nadgrobnoga spomenika kakav je stećak te interakciju između objekta i onoga tko ga promatra u danom kontekstu. Istraživanjem lokaliteta i njihovoga odnosa prema putovima, naseljima i prirodnom okruženju pokušalo se doći do novih spoznaja o tome kako su te populacije percipirale krajolik. Došlo se do određenih spoznaja koje zasigurno neće biti uzete kao zakonitost, ali će biti inovacija u izučavanju. U zaključku disertacije naglašava se kako budućnost istraživanja leži u interdisciplinarnom pristupu te analizama arheoloških podataka dobivenih terenskim radom koje, sukladno napretku epistemološke misli, trebaju biti popraćene teorijskim pristupima u arheologiji 21. st., čime se otvara mogućnost interpretacije na drugačijoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA